2009
Faivelenga mo Tokanga ʻo Lahi Ange ʻi ʻApi
Nōvema 2009


Faivelenga mo Tokanga ʻo Lahi Ange ʻi ʻApi

Te tau lava ʻo faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi ʻi heʻetau ako, moʻui ʻaki pea ʻofa ange ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

ʻĪmisi
Elder David A. Bednar

ʻI he 1833 naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha fakahā naʻe ʻi ai ha valoki fefeka ki ha niʻihi e kau takimuʻa ʻo e Siasí, ke nau fakamaau honau ngaahi fāmilí (vakai, T&F 93:40–50). ʻOku ʻi ai ha kupuʻi lea mei he fakahaá ni ʻoku hoko ko e kaveinga ʻeku pōpoakí—ke tau “faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi” (veesi 50). ʻOku ou fie fokotuʻu atu ha founga ʻe tolu ʻe lava ke tau faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ai ʻi hotau ngaahi ʻapí. ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou fanongo lelei ke mahino pea ongoʻi ʻe homou lotó, pea ʻoku ou lotua ke kau mai e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate kitautolu hono kotoa.

Fokotuʻu Fika ʻUluakí: Lea ʻAki e ʻOfá—pea Fakahaaʻi Ia.

ʻE lava ke tau kamata faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi ʻaki ʻetau talaange ki he niʻihi ʻoku tau ʻofa taha aí, ʻoku tau ʻofa ʻiate kinautolu. Ko hono fakahā ko ia ʻetau ʻofá, ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke mālie pe lōloa. ʻOku totonu ke tau faʻa fakahā ia ʻi he founga faingofua mo fakamātoato.

Siʻi kāinga, ko e fē nai e taimi fakamuimuitaha naʻá ke fāʻofua ai ki ho hoa taʻengatá peá ke pehē ange kiate ia, “ ʻOku ou ʻofa ʻiate koe”? Siʻi ngaahi mātuʻa, ko e fē taimi fakamuimuitaha naʻá ke fakahā ai ʻi he founga fakamātoato hoʻo ʻofá ki hoʻo fānaú? Kiate kimoutolu fānaú, ko e fē taimi fakamuimuitaha naʻa mou fakahā ai hoʻomou ʻofá ki hoʻomou mātuʻá?

ʻOku tau ʻosi ʻiloʻi kotoa pē ʻoku totonu ke tau fakahā ʻetau ʻofá ki he kakai ʻoku tau ʻofa aí. Ka ʻoku ʻikai faʻa fakafōtunga maʻu pē ʻe heʻetau ngāué ʻa e meʻa ko ia ʻoku tau ʻiloʻí. Mahalo te tau ongoʻi veiveiua, taʻepauʻia, pe ongoʻi mā.

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku ʻikai ko haʻatau feingá pē ke lahi ange ʻetau ʻiló, ka ʻoku fie maʻu ia ke tau fai maʻu pē ʻa ia ʻoku tau ʻilo ʻoku leleí, pea te tau hoko ai ʻo lelei ange.

ʻOku totonu ke tau manatuʻi ko e lea ko ia “ ʻOku ou ʻofa ʻiate koé,” ko e kamataʻangá pē ia. ʻOku fie maʻu ke tau lea ʻaki, ʻoku fie maʻu ke tau loto ʻaki, pea toe mahuʻinga angé ke tau hokohoko atu hono fakahaaʻi iá. ʻOku totonu ke tau lea ʻaki mo fakahaaʻi ʻetau ʻofá.

Naʻe toki faí ni ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e faleʻi ko ʻení: “ ʻOku tau faʻa mahalo he taimi ʻe niʻihi (fekauʻaki mo e kakai ʻoku tau feohí) pau pē ʻoku nau ʻiloʻi e lahi ʻetau ʻofa ʻiate kinautolú. Ka ʻoku totonu ke ʻoua ʻaupito naʻa tau fakamahamahalo; ʻoku totonu ke tau ʻai ke nau ʻiloʻi… . He ʻikai ʻaupito ke tau teitei fakameʻapangoʻia he ngaahi lea lelei ʻoku tau faí pe ʻofa ʻoku tau fakahāʻí. Ka ʻoku toki hoko mai ʻa e fakameʻapangoʻiá, he taimi ʻoku siʻaki ai e ngaahi meʻa ko iá mei heʻetau feohi mo kinautolu ʻoku mahuʻinga taha kiate kitautolú” (“Maʻu ʻo ha Fiefia ʻi he Fonongá,” Liahona, Nōvema 2008, 85).

ʻOku tau faʻa fanongo ki ha malanga pe fakamoʻoni ʻi he houalotu sākalamēnití, ki ha kupuʻi lea hangē ko ʻení: “ ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ke u faʻa fakahā ki hoku hoá ʻa e lahi ʻeku ʻofa ʻiate iá. Ka ʻoku ou fakaʻamu he ʻahó ni ke ne ʻiloʻi mo ʻema fānaú, pea ke mou meaʻi foki ʻe kimoutolu kotoa, ʻoku ou ʻofa ʻi hoku hoá.”

Mahalo naʻa sai pē ke fakahā ʻa e ʻofá ʻi he foungá ni. Ka ʻi he taimi ʻoku ou fanongo ai ki ha lea peheni, ʻoku ou moʻutāfuʻua peá u kaila loto pē ʻoku ʻikai totonu ke fanongo ʻa e hoá mo e fānaú ʻi he ngaahi feituʻu kakaiʻia ʻi he lotú, ki he ngaahi fetuʻutaki fūfūnaki mo fakafoʻituitui ko ʻení! ʻOku ou ʻamanakí ʻe fanongo e fānaú ki hono fakahaaʻi angamaheni ʻo e ʻofá pea nau mātā fakaʻaho hono moʻui ʻaki ʻo e ʻofa ko iá ʻe he ongomātuʻá. Kapau ko hono fakamatalaʻi ko ia ʻo e ʻofá ʻi he lotú ʻoku fakaʻohovale ia ki he malí pe ko e fānaú, ta ʻoku fie maʻu moʻoni ke toe fakamātoato mo tokanga ange ki hono fakahoko ia ʻi ʻapí.

ʻOku toutou hā ʻi he folofolá ʻa e fekauʻaki ko ia ʻo e ʻofá mo e fai ʻo e meʻa totonú pea fakamamafaʻi ia ʻi he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló: “Kapau ʻoku mou ʻofa kiate au, fai ʻeku ngaahi fekaú” (Sione 14:15). Hangē pē ko ʻetau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻEikí ʻaki ʻetau ʻaʻeva maʻu pē ʻi Hono ngaahi halá (vakai, Teutalōnome 19:9), ʻoku totonu foki ke pehē ʻetau fakafōtunga ʻi he ivi mālohi tahá ʻa ʻetau ʻofa ki hotau hoá, mātuʻá pea mo e fānaú, ʻi heʻetau ngaahi fakakaukaú, leá, mo e ngāué (vakai, Mōsaia 4:30).

Ko ha tāpuaki fungani ia ke tau ongoʻi e malu mo e taumalingi mai ʻa e ʻofá mei ha ʻofaʻanga, mātuʻa pe fānau. Ko e ʻofa ko iá ʻokú ne fakatupulekina pea poupouʻi hake ʻa e tui ki he ʻOtuá. Ko e ʻofa ko iá ko ha maʻuʻanga mālohi pea ʻokú ne tuli ki tuʻa ʻa e manavaheé (vakai, 1 Sione 4:18). Ko e ʻofa ko iá ʻoku fakaʻamu ki ai ʻa e laumālie ʻo e tangata kotoa pē.

Te tau lava ʻo faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi heʻetau lea ʻaki e ʻofá—pea fakahaaʻi maʻu pē iá.

Fokotuʻu Fika Uá: Fakamoʻoniʻi—pea Moʻui ʻAki Ia.

Te tau lava foki ʻo faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi ʻaki ʻetau fakamoʻoniʻi kiate kinautolu ʻoku tau ʻofa aí ʻa e ngaahi meʻa ko ia ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻoní tuʻunga ʻi he fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku ʻikai fie maʻu ke fuʻu lōloa pe mālie. Pea ʻoku ʻikai fie maʻu ke tau tatali pē ki he Sāpate ʻuluaki ʻo e māhiná, ke fakahā ʻetau fakamoʻoni ki he ngaahi meʻa ʻoku moʻoní. ʻOku lava pea ʻoku totonu ke tau fakahaaʻi ʻi hotau ʻapí ʻetau fakamoʻoni haohaoa ki hono fakalangi mo hono moʻoni ʻo e Tamaí mo e ʻAló, ʻa e palani lahi ʻo e fiefiá pea mo e ongoongolelei kuo toe Fakafoki maí.

Siʻi kāinga, ko e fē nai e taimi fakamuimuitaha naʻá ke fāʻofua ai ki ho hoa taʻengatá? Siʻi ngaahi mātuʻa, ko e fē taimi fakamuimuitaha naʻá ke fai ai hoʻo fakamoʻoní ki hoʻo fānaú ʻo felāveʻi mo e ngaahi meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku moʻoní? Kiate kimoutolu fānaú, ko e fē taimi fakamuimuitaha naʻa mou vahevahe ai hoʻomou fakamoʻoní ki hoʻomou mātuʻá mo e fāmilí?

ʻOku tau ʻosi ʻiloʻi kotoa pē ʻoku totonu ke tau fai ʻetau fakamoʻoní ki he kakai ʻoku tau ʻofa taha aí. Ka ʻoku ʻikai faʻa fakafōtunga maʻu pē ʻe heʻetau ngāué ʻa e meʻa ko ia ʻoku tau ʻiloʻí. Mahalo te tau ongoʻi veiveiua, taʻepauʻia, pe ongoʻi mā.

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí, ʻoku ʻikai ko haʻatau feingá pē ke lahi ange ʻetau ʻiló; ka ʻoku fie maʻu ia ke tau fai maʻu pē ʻa ia ʻoku tau ʻilo ʻoku leleí, pea te tau hoko ai ʻo lelei ange.

ʻOku totonu ke tau manatuʻi ko hono fai ʻo ha fakamoʻoni fakamātoató ko e kamataʻangá pē ia. ʻOku fie maʻu ke fai ʻetau fakamoʻoní, ʻoku fie maʻu ke tau loto ʻaki pea toe mahuʻinga angé ke tau hokohoko atu hono fakahaaʻi iá. ʻOku totonu ke tau lea ʻaki mo moʻui ʻaki ʻetau fakamoʻoní.

ʻOku fakamamafaʻi ʻi he akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki he Kāingalotu ʻi Ketilaní ʻa e fekauʻaki ko ia e fakamoʻoní mo e ngāue tāú ʻa ia ʻoku pehē: “Pea ko e meʻa ko ia ʻe fakamoʻoniʻi kiate kimoutolu ʻe he Laumālié ʻoku ou loto foki ke mou fai ia” (T&F 46:7). ʻOku totonu ke hā ʻetau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo e ongoongoleleí ʻi heʻetau ngaahi leá pea mo ʻetau ngaahi ngāué foki. Pea ʻoku hā mālohi mo moʻui ʻetau ngaahi fakamoʻoní ʻi hono fakahā mo moʻui ʻaki ia ʻi hotau ngaahi ʻapí. ʻOku totonu ke feinga ʻa e ongo meʻa malí, mātuʻá mo e fānaú ke ikunaʻi e loto momoú, taʻepauʻiá pe ko e mā ʻi hono fai ʻo e fakamoʻoní. ʻOku totonu ke tau fakatupulaki pea fekumi ki he ngaahi faingamālie ke vahevahe ʻetau fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongoleleí—pea moʻui ʻaki ia.

Ko e fakamoʻoní, ko ha meʻa ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻi hotau ʻatamaí mo hotau lotó ʻi hono fakamoʻoniʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, T&F 8:2). ʻI heʻetau fakahā ʻa e moʻoní kae ʻikai ko e fakatokanga, enginaki, pe vahevahe pē ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia naʻá te aʻusiá, ʻoku tau fakaafeʻi ai e Laumālie Māʻoniʻoní ke ne fakapapauʻi ʻa hono moʻoni ʻetau ngaahi leá. Ko e ivi ʻo e fakamoʻoni haohaoá, (vakai, ʻAlamā 4:19) ʻoku ʻikai maʻu ia ʻi he pōtoʻileá pe founga faiako leleí; ka ko e ola ia ʻo e fakahā ʻoku fakafou mai ʻi he mēmipa hono tolu ʻo e toluʻi ʻOtuá, ko e Laumālie Māʻoniʻoní.

Ko ha tāpuaki fungani ia ʻetau ongoʻi ʻa e mālohi, langaki moʻui mo e hokohoko e fakamoʻoni mei ha mali, ongomātuʻa, pe ko e fānaú. ʻOku hanga ʻe he fakamoʻoni peheé ʻo fakamālohia e tuí pea ʻomi mo ha fakahinohino. ʻOku hanga ʻe he fakamoʻoni peheé ʻo fakatupu ha maama ʻi ha māmani ʻoku fakaʻau ke toe fakapoʻuli ange. Ko e fakamoʻoni peheé ko e maʻuʻanga ia ʻo ha vīsione taʻengata mo e melino ʻoku tuʻuloa.

Te tau lava ʻo faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi ʻi heʻetau fai ʻetau fakamoʻoní—pea moʻui ʻaki ia ʻi he taimi kotoa pē.

Fokotuʻu Fika Tolú: Toutou Fakahoko Ia.

ʻI he kei tupu hake homa ngaahi fohá, naʻe fakahoko ʻe homa fāmilí ʻa e meʻa ko ia kuo mou ʻosi fakahokó, pea mo ia ʻoku mou lolotonga faí. Naʻe fai maʻu pē e lotu fakafāmilí, ako folofolá mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. ʻOku ou tui ko e meʻa ko ia ʻoku ʻamanaki ke u fakamatalaʻí, kuo teʻeki hoko ia ʻi homou ʻapí, ka naʻe hoko ia ʻi homau ʻapí.

Ne ma faʻa fifili mo Sisitā Petinā pe naʻe ʻaonga koā ʻema feinga ke fakahoko e ngaahi meʻa mahuʻinga fakalaumālié ni. ʻI he taimi ʻe niʻihi naʻa mau lau ai ha ngaahi veesi folofola lolotonga ia ʻoku hoko ha ngaahi kaikaila hangē ko ʻení: “ ʻOku ala mai ia kiate au!” “Taʻofi ke ʻoua ʻe sio mai!” “Fineʻeiki ʻokú ne mānava ʻaki ʻe ia hoku ʻeá!” Ne faʻa uesia e ngaahi lotu fakamātoató ʻe he kata makiʻí mo e fealaʻakí. Naʻe ʻikai ʻomi maʻu pē ʻe he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ha ola langaki moʻui māʻolunga ʻi he longomoʻui mo e manako vaʻinga ko ia homa ngaahi fohá. Ne ʻi ai ha taimi naʻá ma meimei ongoʻi loto foʻi ai mo Sisitā Petinā koeʻuhí ko e ngaahi ʻulungāanga fisifisimuʻa naʻá ma ngāue mālohi ke ohi haké ka naʻe hangē pē naʻe ʻikai ke hā mai he taimi ko iá e ngaahi ola fakalaumālie naʻá ma fie maʻu mo ʻamanaki ki aí.

ʻI he ʻahó ni kapau te mou fehuʻi ki homa ngaahi foha kuo lalahí pe ko e hā e meʻa ʻoku nau manatu ki ai he lotu fakafāmilí, ako folofolá mo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí, ʻoku ou tui ʻoku ou ʻilo ʻa e tali te nau faí. Ngalingali he ʻikai te nau tuhuʻi mai ha lotu fakafāmili makehe, pe ko ha meʻa naʻe hoko ʻi he ako folofolá, pe ko ha foʻi lēsoni efiafi fakafāmili ʻi ʻapi naʻe mahuʻingamālie ʻi heʻenau tupulaki fakalaumālié. Ko e meʻa te nau pehē ʻoku nau manatuʻí ko hono toutou fakahoko maʻu pē ʻe homau fāmilí.

Naʻá ma pehē mo Sisitā Petinā, ko e ola taupotu tahá ʻema tokoni ki homa ngaahi fohá ke nau maʻu ha mahino ki he kakano ʻo ha lēsoni pe ko ha veesi folofola pau. Ka ko e ola peheé ʻoku ʻikai hoko ia ʻi he taimi kotoa ʻoku tau ako, lotu, pe lau folofola fakataha aí. Mahalo ko ʻemau loto ʻaki mo fai maʻu pē iá, ko e lēsoni mahuʻinga tahá ia—ko ha lēsoni naʻe ʻikai ke mau fuʻu houngaʻia ai ʻi he taimi ko iá.

ʻOku ʻi ai ha fakatātā fakaʻofoʻofa ʻo ha ngoue uite ʻi hoku ʻōfisí. Ko e fakatātaá ko ha tātānaki ia ʻo ha fetōhoaki ʻo e mataʻipolosi ʻa e tokotaha tā valivalí—ʻa ia he ʻikai fakamānako pe hā makehe kapau te nau ʻasi toko taha pē. Ko hono moʻoní, kapau te ke ofi ʻaupito ki he fakatātaá, ko e meʻa pē te ke sio ki aí, ko ha ngaahi laine lanu engeenga, koula mo lanu melomelo, ʻoku ʻikai ke nau fekauʻaki. Ka ʻi hoʻo ʻunu māmālie ko ia mei he fakatātāá, ʻoku hā mai ha ngoue uite fakaʻofoʻofa ʻi hono fakatahatahaʻi ʻo e ngaahi fetōhoaki ʻo e mataʻipolosi ʻa e tokotaha tā valivalí. ʻOku ngāue fakataha hono fetōhoaki ʻa e mataʻipolosi ʻa e tokotaha tāvalivalí ke ʻomai ha fakatātā fakaholomamata mo fakaʻofoʻofa.

Ko e lotu fakafāmilí, ako folofolá pea pehē ki he efiafi fakafāmili ʻi ʻapi kotoa pē, ko ha foʻi toho ia ʻe taha ʻo e mataʻipolosí ʻi he fakatātā hotau laumālié. He ʻikai ke hā ngali mahuʻinga pe te tau manatua fuoloa fēfē ha meʻa pē ʻe taha naʻe hoko. Ka ʻe hangē ko e fengāueʻaki ʻa e ngaahi fetōhoaki ʻa e mataʻipolosi vali lanu engeenga, koula mo lanu melomeló ke nau ʻomai ha fakatātā laulōtahá, ʻe pehē tofu pē ʻa e ngaahi ola fungani fakalaumālie ʻe maʻu mei heʻetau fai maʻu pē ʻa e fanga kiʻi meʻa ʻoku hā ngali siʻisiʻí. “Ko ia, ʻoua naʻá mo fiu ʻi he faileleí, he ʻokú mo ʻai ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Pea ʻoku tupu mei he ngaahi meʻa īkí ʻa e ngaahi fuʻu meʻa lalahi” (T&F 64:33). Ko hono fai maʻu pē ha meʻá, ko ha tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ia ʻi heʻetau fokotuʻu e fakavaʻe ki heʻetau moʻui fakafoʻituituí ʻi he fakaʻau ke tau faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi hotau ngaahi ʻapí.

ʻOku ʻi ai ha toe ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai ʻetau fai maʻu pē ʻa e meʻa totonú ʻi hotau ngaahi ʻapí. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi valoki fefeka ʻa e Fakamoʻuí naʻe fakataumuʻa ia ki he kau mālualoí. Naʻe fakatokanga ʻa Sīsū ki Heʻene kau akongá ʻo fekauʻaki mo e kau tangata tohí mo e kau Fālesí ʻo pehē: “Kae ʻoua naʻa mou faʻifaʻitaki ki heʻenau ngāué, he ʻoku nau enginaki, kae ʻikai fai” (Mātiu 23:3). Ko e naʻinaʻi fefeka ko ʻení ʻoku fakatupu fakakaukau ia ki he faleʻi ko ia ke “lea ʻaki e ʻofá—pea fakahaaʻi,” ke “fai hoʻomou fakamoʻoní—pea moʻui ʻaki ia,” pea “fai maʻu pē ia.”

ʻOku faingofua pē hono ʻiloʻi e mālualoí ʻi heʻetau moʻuí pea ʻokú ne fakatupu ʻa e fakaʻauha lahi taha ʻi hotau ʻapí. Pea ko e fānaú ʻoku nau faʻa fakatokangaʻi lahi taha mo ongoʻingofua ʻa e mālualoí.

Ko hono talaki fakahāhā ʻo e ʻofá, lolotonga iá ʻoku ʻikai fakahaaʻi ʻi hotau ʻapí, ko e mālualoí ia—pea ʻokú ne fakavaivaiʻi ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Ko hono talaki fakahāhā ʻo e fakamoʻoní, lolotonga iá ʻoku ʻikai ha faivelenga mo ha talangofua ʻi hotau ngaahi ʻapí, ko e mālualoí ia—ʻokú ne holoki ʻa e tuʻunga ʻo ha ngāue lahi. Ko e fekau ko ia ke, “ ʻOua naʻá ke tukuakiʻi ʻa ho kaungāʻapí” (ʻEkesōtosi 20:16) ʻoku kaunga-tonu ia ki he mālualoi ʻoku ʻiate kitautolú. ʻOku fie maʻu pea ʻoku totonu ke tau fai maʻu pē ia. “Ka ke ʻi he kakai tuí ko e fakaʻilonga, ʻi he lea, mo e ʻulungāanga, mo e ʻofa, mo e faianga, mo e tui, mo e māʻoniʻoni” (1 Tīmote 4:12).

ʻI heʻetau fekumi ki he tokoni ʻa e ʻEikí mo Hono mālohí, te tau lava ke fakasiʻisiʻi ai ʻa e faikehekehe ʻi he meʻa ko ia ʻoku tau lea ʻakí mo ia ʻoku tau faí, ʻi hono lea ʻaki ʻo e ʻofá mo hono fakahaaʻi maʻu pē iá, ʻi hono fai ʻo e fakamoʻoní mo e tuʻu-taʻe-ueʻia ʻi hono moʻui ʻaki iá. Te tau lava ʻo faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi ʻi heʻetau ako, moʻui ʻaki pea ʻofa ange ʻi he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.

Ko e Fakamoʻoní

“Ko e mali ʻi he vā ʻo ha tangata mo ha fefine naʻe tuʻutuʻuni ia ʻe he ʻOtuá pea … ko e fāmilí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e Fakamoʻuí ki he ikuʻanga taʻengata ʻo ʻEne fānaú.” (“Ko e Fāmilí: Ko Ha Fanongonongo Ki Māmani,” Liahona, ʻOkatopa 2004, 49). Tuʻunga ʻi he ngaahi meʻá ni mo ha ngaahi ʻuhinga taʻengata mahuʻinga kehe, ʻoku totonu ke tau faivelenga mo tokanga ai ʻo lahi ange ʻi ʻapi.

ʻOfa ke faitāpuekina ʻa e ongo meʻa mali, fānau mo e mātuʻa kotoa pē, ke nau fetuʻutaki pea maʻu ʻa e ʻofá, ke nau fakahā ʻenau fakamoʻoní pea langaki hake kinautolu ʻe he fakamoʻoni mālohí, pea nau hokohoko atu ʻi hono fai ʻo e ngaahi meʻa ngali iiki ka ʻoku mahuʻinga faú.

He ʻikai tuku ke tau tuēnoa ʻi he ngaahi meʻa mahuʻingá ni. ʻOku moʻui ʻetau Tamai Hēvaní pea mo Hono ʻAlo ʻOfaʻangá. ʻOkú Na ʻofeina kitautolu mo ʻafioʻi hotau ngaahi tūkungá, pea te Na faitokonia kitautolu ke tau hoko ʻo faivelenga mo tokanga ʻo lahi ange ʻi ʻapi. Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni ʻi he huafa toputapu ʻo e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.