2009
Tokoniʻi e Niʻihi Kehé Ke Nau Ongoʻi e Fanafana ʻa e Laumālié
Nōvema 2009


Tokoniʻi e Niʻihi Kehé Ke Nau Ongoʻi e Fanafana ʻa e Laumālié

ʻE lava ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maheni ange mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻetau vahevahe ʻetau fakamoʻoni fakatāutaha ki he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
Vicki F. Matsumori

ʻI he ʻosi e ʻahó, ʻoku lue atu ha ongo faifekau ki ʻapi pea fakafokifā ha tafoki ha toko taha ʻo pehē ange ki he tokotaha ko eé, “ ʻOku ou ongoʻi ʻoku fie maʻu ke ta tuʻu atu ʻi he ʻapi ko ʻení.” ʻOku ueʻi ha faiako fakaʻapi ke telefoni ki ha taha ʻo e ngaahi fāmili ne ʻaʻahi ki ai ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi ki muʻa. ʻOku palani ha finemui ke ʻalu ki ha paati hano kaungāmeʻa ʻi he akó ka ʻokú ne ongoʻi ʻoku totonu ke nofo ʻi ʻapi he taimi ko ʻení.

Ne ʻiloʻi fēfē nai ʻe he ongo faifekaú ke na tukituki ʻi he matapā ʻo ha tokotaha naʻá ne lotua ke na ʻaʻahi ange? pe ko e faiako fakaʻapí ke telefoni ki ha fāmili ne ʻi ai haʻanau fie maʻu vivili? pe ko e finemuí ke fakamamaʻo mei ha tūkunga ʻe ala fakafehuʻi ai ʻa hono ngaahi tuʻunga ʻulungāanga mahuʻingá? Ne tataki kotoa ʻa e niʻihi ko ʻení ʻe he ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku toutou hoko ha ngaahi meʻa tatau ki he kāingalotu ʻi he māmaní pea ʻoku ʻi ai ʻa e niʻihi ʻoku nau holi ke ongoʻi maʻu pē ʻa e tataki ʻa e Laumālié ʻi he ʻaho kotoa ʻo ʻenau moʻuí. Neongo ʻe lava ʻe he tokotaha kotoa ʻo ako ke ʻiloʻi ʻa e fanafana ʻa e laumālié, ʻe lava ke faitokonia ʻa e founga ko iá ʻi he taimi ʻoku tokoni ai ʻa e niʻihi kehé ke tau maʻu ha mahino fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní, vahevahe ʻenau ngaahi fakamoʻoni fakatāutahá pea ngaohi ha ʻātakai ʻe lava ke ongoʻi ai ʻa e Laumālié.

Maʻu ha Mahino ki he Tokāteliné

ʻOku fakamatalaʻi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá ʻa hono mahuʻinga ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e mahinó. ʻOku fekauʻi ʻa e ngaahi mātuʻa “ ʻi Saione pe ʻi ha taha ʻo hono ngaahi siteiki ʻa ia kuo fokotuʻú” ke nau tokoni ke “ ʻiloʻi ʻa e tokāteliné”1 ʻe heʻenau fānaú.

Tatau ai pē pe ʻoku tau ʻi ha loki ako, akoʻi ha lēsoni fakafaifekau, pe ko ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi, ʻoku tokoni ʻa hono akoʻi e tokāteline fekauʻaki mo e Laumālie Māʻoniʻoní ke mahino ki he niʻihi kehé ʻa hono mahuʻinga ʻo e meʻafoakí ni. ʻOku tau ako neongo “ ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhi ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví,”2 ʻoku toki maʻu pē ʻe he kāingalotú ʻa e totonu ki he takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hono foaki ia ʻi he hilifakinima ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafai totonú.3

ʻE hokohoko atu ʻetau maʻu ʻa e takaua ko ʻení ʻo kapau ʻoku tau moʻui taau. ʻOku fakahā mai kiate kitautolu “ ʻoku ʻikai ʻafio ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí ʻi he ngaahi temipale ʻoku taʻe-māʻoniʻoní”4 pea ʻi heʻetau “tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofo maʻu ai pē ʻe he angamaʻá ʻa [ʻetau] ngaahi fakakaukaú; pea ʻe … hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko [hotau] takaua maʻu ai pē.”5

ʻOku akoʻi mai ʻe he folofolá mo e kau palōfitá ʻa e ongo ko ia ʻo e takaua maʻu pē ko ʻení. ʻOku akoʻi mai ʻe he ʻEikí, “te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó.”6 Naʻe pehē ʻe ʻĪnosi, “Lolotonga ʻa ʻeku … fefaʻuhi pehē ʻi he laumālié, vakai, naʻe toe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki hoku ʻatamaí.”7 Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita, “ ʻI he taimi te ke ongoʻi ai ʻa e ʻilo haohaoa ʻoku taumalingi mai kiate koé, ʻe lava ke ʻoatu ai ha ngaahi fakakaukau fakafokifā.”8 Ne fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Henelī B. ʻAealingi ʻa e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko ha “nonga, ʻamanaki lelei mo ha fiefia.” Naʻá ne toe pehē, “ ʻOku ou ongoʻi ʻoku hangē maʻu pē ia ha māmá.”9

Ko e fakamatala ʻoku ou saiʻia taha aí ne maʻu ia mei ha kiʻi tamasiʻi taʻu valu naʻe foaki ki ai e Laumālie Māʻoniʻoní. Naʻá ne pehē, “Ne ongo ʻo hangē ko e ulo ʻa e laʻaá.”

Vahevahe Hoʻo Fakamoʻoni Fakatāutahá

Neongo ia, ʻoku ʻikai ke faingofua maʻu pē ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi momeniti ko ʻeni ʻo e “ulo mai ʻa e laʻaá” ʻi heʻene ʻuluaki hoko maí. ʻOku fakamatala ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki ha kau Leimana faivelenga ne “papitaiso ʻaki ʻa e afi mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ka naʻe ʻikai te nau ʻiloʻi ia.”10

ʻE lava ke tau tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maheni ange mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻetau vahevahe ʻetau fakamoʻoni fakatāutaha ki he ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻetau moʻuí. Manatuʻi ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku hoko tonu ʻoku toputapu ia ke fakamatalaʻi. Ka ʻi heʻetau vahevahe e fakamoʻoni ki heʻetau maʻu ʻa e Laumālié, ʻe ʻiloʻi ange ai ʻe he niʻihi kehé ʻa e ueʻi ʻa e Laumālié ʻi he taimi te nau maʻu ai ʻa e ngaahi ongo tataú.

Ko e ʻuluaki mēmipa au homau fāmilí ke kau ki he Siasi. ʻI heʻeku kei taʻu valú, ne u fakaongoongo ke u ongoʻi ha meʻa ʻoku kehe ʻi hoku papitaisó. Ko hono moʻoní, ko e meʻa pē ne u ongoʻi ʻi hono ʻohake au mei he vaí … ko ʻeku vivikú. Ne u fakakaukau ʻe hoko ha meʻa makehe ʻi hono hilifakinima aú. Kae hili ʻeku maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ne u toe ongoʻi fiefia ka naʻe ʻikai ha meʻa ia ʻe kehe mei he meʻa ne u maʻu he ngaahi miniti siʻi kimuʻá.

Ne toki hoko he ʻaho hokó, ʻi he houalotu ʻaukai mo fakamoʻoní ne u maʻu ai ʻa e meʻa kuó u ʻilo he taimí ni ko e ivi takiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. Ne tuʻu ha tangata ʻo fai ʻene fakamoʻoní pea fakamatala ki he ngaahi tāpuaki ʻo ʻene kau ki he Siasí. Ne u ongoʻi māfana. Neongo ʻeku taʻu valú, ne u ʻilo ko e meʻa makehe ʻeni. Naʻá ku ongoʻi ha nonga peá u ongoʻi ʻoku hōifua mai ʻa e Tamai Hēvaní kiate au.

Ngaohi ha ʻĀtakai ʻe Lava ke Ongoʻi ai ʻa e Laumālié

ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu ʻe ongoʻi ngofua ange ai e Laumālié. ʻOku kau ai ʻa e ngaahi houalotu fakamoʻoní mo e konifelenisi lahí. Pehē foki ki he temipalé. Ko e tukupā leva kiate kitautolú ko hono ngaohi ha ʻātakai ʻe lava ke ongoʻi ai ʻa e Laumālié ʻi hotau ʻapí mo e lotú he uike kotoa pē.

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻoku poupouʻi ai ke tau lotu mo lau folofola he ʻaho kotoá he ko e ongo ʻekitivitī ʻeni ʻokú na fakaafeʻi ʻa e Laumālié ki hotau ngaahi ʻapí pea ki he moʻui ʻa e kau mēmipa hotau fāmilí.

Koeʻuhí ʻoku faʻa fakamatalaʻi ʻa e laumālié ko ha kihiʻi leʻo siʻi,11 ʻoku mahuʻinga foki ke ʻi ai ha taimi lōngonoa ʻi heʻetau moʻuí. Kuo faleʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau “fakalongolongo, pea ʻiloʻi ko e ʻOtuá Au.”12 Kapau ʻe ʻi ai ha taimi fakalongolongo mo lōngonoa he ʻaho kotoa ʻo ʻikai ke ʻohofia kitautolu ʻe he televīsoné, komipiutá, mo e keimi vitioó pe ngaahi meʻa fakaʻilekitulōniká, ʻoku tau ʻoange ai ha faingamālie ki he kihiʻi leʻo siʻi ko iá ke ʻomi ha fakahā fakatāutaha pea ke ne ʻomi ha tataki, fakapapau mo ha fakafiemālie kiate kitautolu.

ʻI he taimi tatau ʻe lava ke tau ngaohi ha ʻātakai ʻi he lotú ʻe lava ke ʻomi ai ʻe he Laumālie hano fakapapauʻi ʻo e meʻa ʻoku akoʻí. ʻOku mahulu hake he faiako pe tataki fakatahá pē ʻa e ngāue ʻa e kau faiakó mo e kau takí. ʻOku nau tokoni ki hono ueʻi ʻe he Laumālié ʻa e mēmipa taki taha. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti, “Kapau he ʻikai ke ke lavaʻi ha toe meʻa ʻi ho vā mo hoʻo fānau akó ka ʻokú ke tokoni ke nau ʻiloʻi mo muimui ki he ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe taʻefakatataua mo taʻengata hoʻo tapuekina ʻenau moʻuí.”13

Ne takatakaiʻi tahataha ʻe ha faiako Sanipiimi ʻa e tokotaha kotoa ʻi heʻene kalasí ʻaki ha sipi kafu ke akoʻi e ongo ko ia ʻo e Laumālié ʻoku hangē ko e māfana mo e ongoʻi malu ko ia ʻo e kafú. Ne fanongo foki ha faʻē ne ʻaʻahi ki he kalasí ki he lēsoní.

Hili ha ngaahi māhina lahi, ne fakamālō ange ʻa e faʻeé ki he faiakó. Naʻá ne fakamatala ki heʻene māmālohi he Siasí ʻi he taimi ne ʻaʻahi mai ai mo ʻene tama fefiné ki he Palaimelí. Hili ha ngaahi uike mei he lēsoní, ne tō ha tama ʻa e faʻeé ni. Naʻe lōmekina ia ʻe he loto mamahí pea fakafokifā ʻene ongoʻi ha māfana mo ha nonga. Ne ongo ʻo hangē ʻoku takatakiʻi ia ʻe ha taha ʻaki ha kafú. Naʻá ne ʻiloʻi ʻa e fakafiemālie ko ia ʻa e Laumālié pea ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi mo ʻofaʻi ia ʻe he Tamai Hēvaní.

ʻI he taimi ʻe mahino ai kiate kitautolu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, te tau lava ʻo fakafanongo kiate Ia ʻi Heʻene akoʻi mai ʻa e “ngaahi meʻa fakamelino ʻo e puleʻangá”14 mo e “ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku totonu ke [tau] faí.”15 Te tau ʻilo ʻa e ngaahi tali ki heʻetau ngaahi lotú pea ʻilo e founga ke tau moʻui kakato ʻaki ʻa e ongoongoleleí he ʻaho kotoa pē. ʻE tataki mo maluʻi kitautolu. Pea ʻe lava ke tau fakatupulaki ʻa e meʻafoakí ni ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau muimui ki he ngaahi ueʻi fakalaumālie ko iá. Ka ko e meʻa mahuʻinga angé, ʻa ʻetau ongoʻi ʻa ʻEne fakamoʻoniʻi kiate kitautolu ʻa e Tamaí mo e ʻAló.16

ʻI heʻeku kei finemuí, mo kau atu ki ha konifelenisi ʻa e toʻu tupú, naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālié ʻi heʻene fakamoʻoniʻi mai kiate au ʻa hono moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻI haʻamau teuteu ki ha houalotu fakamoʻoni, ne mau hivaʻi ʻa e “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá.” Ne tuʻo lahi foki ʻeku hivaʻi ʻa e himi ko iá ʻi he ngaahi houalotu sākalamēnití. Ka ʻi he taimi ko iá, naʻá ku ongoʻi ʻa e Laumālié, ʻo kamata pē mei he ʻuluaki foʻi notá. ʻI he aʻu ko ia ki heʻemau hivaʻi e “[kamata ke hā e nāunau ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní],”17 ne u ʻilo ʻoku ʻikai ko ha ngaahi kupuʻi lea lelei pē ʻeni; ka ko ha ngaahi moʻoni fakaʻofoʻofa.

Kuo fakapapauʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní kiate au ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne ʻafioʻi fakafoʻituitui mo fakatāutaha kitautolu. ʻOkú ne fanongo ki he ngaahi tautapa hotau lotó, pea ʻokú Ne tali e ngaahi lotu fakamātoato ko iá.

Ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí ʻa Sīsū Kalaisi. Naʻá Ne hāʻele mai ki māmani ʻi he vaeuaʻangamālie ʻo taimí ke fai ha fakalelei maʻa ʻetau ngaahi angahalá. Pea te Ne toe hāʻele mai. Kuo tongi ʻeni ʻi hoku lotó mo ha ngaahi meʻa kehe ʻo e ongoongoleleí kuo nau hoko ko ʻeku fakamoʻoni ki he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. T&F 68:25.

  2. Molonai 7:16.

  3. Vakai, Tuʻu Maʻu ʻi he Tuí, (2004), 101.

  4. Hilamani 4:24.

  5. T&F 121:45–46.

  6. T&F 8:2.

  7. ʻĪnosi 1:10.

  8. Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 3:381.

  9. Henry B. Eyring, “Gifts of the Spirit for Hard Times,” Ensign, June 2007, 18.

  10. 3 Nīfai 9:20.

  11. Vakai, 1 Ngaahi Tuʻi 19:12; 1 Nīfai 17:45; T&F 85:6.

  12. Saame 46:10; toe vakai foki ki he T&F 101:16.

  13. Richard G. Scott, “Helping Others to Be Spiritually Led” (address to religious educators, Aug. 11, 1998), 3; ʻi he ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange he Faiakó, (1999), 52.

  14. T&F 36:2.

  15. Vakai, 2 Nīfai 32:1–5.

  16. Vakai, 2 Nīfai 31:18.

  17. “Ko e Laumālie ʻo e ʻOtuá,” Ngaahi Himí, fika 2.