2009
Tauhi ke Tolonga ʻa e Fuʻu Liliu Lahi ʻo e Lotó
Nōvema 2009


Tauhi ke Tolonga ʻa e Fuʻu Liliu Lahi ʻo e Lotó

Ke kātaki ki he ngataʻangá, ʻoku fie maʻu ke tau loto vilitaki ke fakahōifua ki he ʻOtuá pea hū kiate Ia ʻi he loto mālohi mo vēkeveke.

ʻĪmisi
Elder Dale G. Renlund

ʻI Tīsema ʻo e 1967, ne fai ai ʻa e fuofua tafa fetongi mafu ne ola leleí ʻi Keipi Tauni, ʻAfilika. Ne toʻo ʻa e mafu mahamahaki ʻo e tangata ne mei maté pea fakafetongi ʻaki ia ha mafu moʻui lelei mei ha tokotaha foaki ne pekia. Talu mei ai, kuo laka hake he 75,000 ʻa e ngaahi tafa fakafetongi mafu kuo fakahoko he māmaní.

ʻOku ʻiloʻi ʻe he sino ʻo e tokotaha kotoa pē ne fakafetongi hono mafú, ko e mafu foʻou ko ia naʻá ne fakamoʻui iá ko ha “meʻa muli” pea kamata ke ne ʻohofi ia. Kapau ʻe taʻetokangaʻi, he ʻikai tali ʻe he meʻa maluʻi fakanatula ʻo e sinó ʻa e mafu foʻoú, pea ʻe mate leva ʻa e tokotaha naʻe foaki ki ai ʻa e mafú. ʻE lava ʻe he ngaahi faitoʻó ʻo fakasiʻisiʻi ʻa e tali fakanatula ko ʻeni ʻa e sinó, ka kuo pau ke maʻu fakaʻaho ʻa e ngaahi faitoʻó pea ʻi he taimi pau. ʻIkai ngata aí, kuo pau ke tokangaʻi ʻa e tuʻunga ko ia ʻo e mafu foʻoú. ʻOku faʻa fai mo ha fanga kiʻi tafa ki he mafú ʻo toʻo ha ngaahi konga siʻisiʻi mei ai pea siviʻi ʻi ha meʻa fakaʻata efu. ʻI he taimi ʻoku ʻilo ai kuo kamata ke ʻikai tali ʻe he sinó ʻa e mafú, ʻoku toe fai ha liliu siʻi ʻo e ngaahi faitoʻó. Kapau ʻe vave hono ʻilo ʻení, he ʻikai fai ha mate.

Ko e meʻa ʻoku fakaʻohovalé, he ʻoku ʻi ai ha kau mahaki ʻe niʻihi ʻoku nau taʻe tokanga ki honau mafu ne fakafetongí. ʻOku ʻikai ke nau tauhi ʻa e taimitēpile ʻo ʻenau faitoʻó pea siʻisiʻi ʻenau ʻalu taimi totonu ke fai honau toe vakaiʻí. ʻOku nau pehē ʻoku nau ongoʻi lelei pē pea ʻoku sai e meʻa kotoa. ʻOku faʻa hoko ʻa e meʻá ni ʻo tuʻu fakatuʻutāmaki ki he tokotaha mahakí pea fakanounou ai ʻenau moʻuí.

ʻE lava ʻe he tafa fakafetongi mafú ʻo fakalōloa e moʻui ʻa kinautolu ko ia ne nau mei mate mei he tuʻu fakafokifā honau mafú ʻaki ha ngaahi taʻu lahi. Ka ʻoku ʻikai ko e “tafa lahi tahá,” ia ʻo hangē ko ia ne ui ʻaki ʻe he makasini Time ʻi he 1967.1 Ko e tafa lahi tahá ʻoku ʻikai fakaesino ia, ka ko ha “liliu lahi [fakalaumālie] ʻo e lotó.”2

ʻOku fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Kalaisí mo e talangofua ki he ngaahi fono mo e ouau ʻo e ongoongoleleí, ʻa ʻetau foua e tafa lahi tahá, ʻa e liliu fakalaumālie ko ʻeni ʻo e lotó. Ko e ola ʻo ʻetau ngaahi maumaufonó, kuo mahamahaki pea fakafefeka ai hotau mafu fakalaumālié, ʻo tau moʻulaloa ai ki he mate fakalaumālié pea mo hono fakamavahe kitautolu mei heʻetau Tamai Hēvaní. Naʻe fakamatalaʻi ʻe he ʻEikí ʻa e tafa ko ia ʻoku tau fie maʻu kotoá: “Te u foaki foki ha loto foʻou kiate kimoutolu, pea te u ʻai kiate kimoutolu ha laumālie foʻou: te u toʻo ʻo ʻave ʻa e loto maká mei homou kakanó, pea te u foaki kiate kimoutolu ʻa e loto kakanoʻia.”3

Kae hangē pē ko e niʻihi kuo tafa ʻo fakafetongi honau mafú, ko e kamatá pe ʻa e liliu lahi ko ʻeni hotau mafu fakalaumālié. ʻOku fie maʻu ʻa e fakatomalá, papitasó mo e hilifakinimá, ka ʻoku ʻikai feʻunga ia. Ko e moʻoni, ʻoku tatau pe lahi ange ʻa e fie maʻu ko ia ke tokangaʻi ʻa e mafu fakalaumālie kuo liliú ʻi ha mafu fakaesino kuo fakafetongi ʻo kapau ʻoku tau fie maʻu ke kātaki ki he ngataʻangá. ʻI heʻetau fai iá, ʻe toki lava ke tau tuʻu taʻe ha angahala ʻi he ʻaho ʻo e fakamāú.4

ʻE lava ke faingataʻa ʻa e kātaki ki he ngataʻangá he ʻoku fakanatula pē ki he tangatá ke ʻoua naʻá ne tali ʻa e loto kuo liliu fakalaumālié pea tuku ia ke fakafefeka. Ta ko ia ne fakatokanga mai ai e ʻEikí, pea naʻa mo “kinautolu kuo fakamāʻoniʻoniʻí ke nau tokanga.”5

ʻOku tau ʻilo kotoa ha niʻihi fakafoʻituitui ne nau toki aʻusia ʻa e liliu lahi ko ʻeni ʻo e lotó ka naʻa nau fakavaivai ki he natula ʻo e tangatá. Naʻa nau taʻetokanga ki heʻenau moihū mo e mateaki ki he ʻOtuá, ne fakafefeka honau lotó pea nau fokotuʻu honau fakamoʻui taʻengatá ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki.

ʻOku ʻomi ʻe he moʻui ʻa e kakai ko ia ne ului ʻi hono malangaʻi kinautolu ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá ha ngaahi fakakaukau ki he founga ke fakaʻehiʻehi ai ha taha mei hono taʻe tali ko ia ʻo e liliu lahi ʻo e mafu fakalaumālié. ʻOku tau lau fekauʻaki mo kinautolu ʻo pehē, “ko kinautolu kotoa naʻe fakamahino ki ai ʻa e ʻilo ki he moʻoní, ʻi he malanga ʻa ʻĀmoni mo hono kāingá, … pea nau ului ki he ʻEikí, naʻe ʻikai ke nau toe hē.”6

Naʻe anga fēfē nai ʻa ʻenau lava lelei ʻo kātaki ki he ngataʻangá? ʻOku tau ʻilo “naʻa nau ongoongoa foki ʻi heʻenau loto-māfana ki he ʻOtuá, kaeʻumaʻā foki ki he tangatá; he naʻa nau faitotonu mo angatonu ʻaupito ʻi he meʻa kotoa pē; pea naʻa nau tuʻu maʻu ʻi he tui kia Kalaisí, ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”7

ʻOku hanga ʻe heʻenau loto māfana ki he ʻOtuá ʻo fakahā mai ʻa ʻenau loto vilitaki ke fakahōifua ki he ʻOtuá pea hū kiate Ia ʻi he loto mālohi mo vēkeveke. ʻOku fokotuʻu mai ʻe heʻenau loto māfana ki he tangatá ha tokanga lahi ki hono tokoniʻi mo fai tokonia ʻa e niʻihi kehé. ʻOku fokotuʻu mai ʻe he faitotonú mo e angatonu ʻi he meʻa kotoa pēé naʻa nau faivelenga ʻi hono tauhi ʻo ʻenau ngaahi fuakavá ʻo ʻikai fakasiʻisiʻi ai ʻa ʻenau ngaahi tukupā ki he ʻOtuá pe ko e tangatá. ʻOku tau toe ʻilo foki naʻa nau akoʻi ʻa e ongoongoleleí ki heʻenau fānaú ʻi honau ʻapí. ʻOku tau ʻilo naʻa nau tanu ʻa ʻenau ngaahi meʻa taú, ʻo nau fakaʻehiʻehi ai mei honau ngaahi ʻahiʻahiʻí.

Kuo pau pē naʻa nau toutou vakaiʻi ʻa e tuʻunga e liliu ki honau mafu fakalaumālié. Naʻe ʻikai ke nau nofo mo fakakaukau ʻoku lelei pē e meʻa kotoa. Ka ʻoku lava ke tau ʻilo ʻi heʻetau vakaiʻi honau loto kuo liliú, naʻe lava ke nau ʻiloʻi vave ʻa e fakafefeka ʻo e lotó pe ʻikai tali iá pea faitoʻo leva.

Naʻe fai ʻe ʻAlamā ko e Siʻí ha ngaahi fehuʻi ki he kakai tatau mo e kakai ʻo ʻĀmoné ʻa ia ʻokú ne tafa mo vakaiʻi ʻa e mafu kuo liliu fakalaumālié. ʻOku fehuʻi ʻe ʻAlamā, “Kapau kuo mou ongoʻi ha liliu ‘i homou lotó, pea ‘o kapau ʻoku mou fie hiva ʻaki ʻa e hiva ʻo ʻene ʻofa huhuʻí, ʻoku ou fie fehuʻi atu, pe ʻoku mou lava ʻo ongoʻi pehē he taimí ni?”8 ʻOkú ne toe fehuʻi foki pe kuo nau maʻu ha loto fakatōkilalo, ʻataʻatā mei he loto hīkisia mo e meheká, pea angaʻofa ki honau kāingá.9 ʻI hono tali totonu ʻo e ngaahi fehuʻi hangē ko ʻení, ʻe lava ke tau fakatonutonu vave haʻatau hē atu mei he hala fāsiʻi mo lausiʻí pea tauhi ʻetau ngaahi fuakavá ʻi heʻetau faimatematē ki ai.

ʻI he 1980, ne hiki ai homau fāmilí ʻo nofo hanga atu ki he falemahaki ko ia ne u ako mo ngāue aí. Ne u ngāue he ʻaho kotoa pē, ʻo kau ai ʻa e ngaahi ʻaho Sāpaté. Kapau ne ʻosi ʻeku ngāue Sāpaté ki muʻa he 2:00 hoʻataá, ne lava ke u ʻalu atu mo hoku uaifí mo hoku ʻofefiné ki he ngaahi fakatahaʻanga lotú ʻa ia ne kamata ʻi he 2:30.

ʻI ha Sāpate ʻe taha, ʻi he konga kimui ʻo hoku fuofua taʻu akó, ne u ʻilo ʻe lava pē ke u tuku ʻi he hoko ʻa e 2:00. Ka naʻá ku ʻilo kapau te u toe nofo ʻi ha kiʻi taimi siʻi ʻi he fale mahakí ʻe ʻalu ʻa hoku uaifí mo hoku ʻofefiné kae tuku au. ʻE lava leva ke u lue ki ʻapi pea maʻu ha kiʻi mohe. ʻOku ou fakameʻapangoʻia ke pehē ne u fai e meʻa ko iá. Ne u tali kae ʻoua kuo hoko ʻa e 2:15, lue māmālie atu leva ki ʻapi peá u tokoto he seá ʻo fakakaukau te u lava ʻo mohe. Ka naʻe ʻikai te u lava ʻo mohe. Ne u ongoʻi faingataʻaʻia mo hohaʻa. Ne u saiʻia maʻu pē ke ʻalu ki he lotú. Ne u fakakaukau pe ko e hā ne ʻikai te u maʻu ai he ʻaho ko ʻení ʻa e māfana ʻo e fakamoʻoní mo e loto vēkeveke ko ia ne u maʻu ki muʻá.

Ne ʻikai taimi lahi ‘eku fakakaukau ki aí. Koeʻuhí ko ʻeku taimitēpilé, ne fakaʻau ke u taʻe tokanga ki heʻeku lotú mo e ako folofolá. Ne u ʻā hake he pongipongi ʻe taha, fai ʻeku lotú peá u ʻalu leva ki he ngāué. Ne lahi e taimi ne u faʻa ngāue poʻuli ʻo hoko atu ai pē he ʻahó peá u toki foki he efiafi ʻe tahá. Ne u fuʻu helaʻia peá u tō ʻo mohe ʻo ʻikai fai haʻaku lotu pe lau folofola. Ne toe kamata ʻa e meʻa tatau he pongipongi hokó. Ko e palopalemá ko e ʻikai ke u fai ʻa e ngaahi tefitoʻi meʻa ko ia ne fie maʻu ke u fai ke ʻoua naʻa fakafefeka ai hoku lotó.

Ne u tuʻu hake mei he seá, tūʻulutui ʻo tautapa ki he ʻOtuá ke maʻu ha fakamolemoleʻi. Ne u palōmesi ki heʻeku Tamai Hēvaní te u liliu. ʻI he ʻaho hokó, ne u ʻalu mo ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki falemahaki. Ne kau ʻi heʻeku “lisi ʻo e meʻa ke faí” he ʻaho ko iá pea ʻi he ʻaho kotoa pē talu mei ai, ha meʻa ʻe ua: lotu he pongopongi mo e efiafi mo lau ʻa e folofolá. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻoku hoko mai ʻa e tuʻuapoó peá u fakavavevave atu ʻo kumi ha feituʻu lōngonoa ke u lotu ai. Ne ʻi ai e ngaahi ʻaho ia ne taimi nounou ʻeku ako folofolá. Naʻá ku palōmesi foki ki he Tamai Hēvaní te u feinga maʻu pē ke ʻalu ki he lotú, neongo pē te u tōmui ki ha konga ʻo e fakatahá. Ne toe foki mai ʻa e loto vēkeveké mo e ongo māfana mo mālohi o e fakamoʻoní ʻi he ngaahi uike hoko maí. Ne u palōmesi he ʻikai te u toe tō ki he tauhele mate fakalaumālie ʻo e taʻe tokanga ki he ngaahi meʻa ko ia ʻoku ngali īkí ʻo fokotuʻu ai ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi meʻa ʻoku natula taʻengatá ʻo tatau ai pē pe ko e hā honau ngaahi tūkungá.

Ke kātaki ki he ngataʻangá, ʻoku fie maʻu ke tau loto-tō ke fakahōifua ki he ʻOtuá peá ke hū kiate ia ʻi he loto mālohi mo vēkeveke. ʻOku ʻuhinga ʻeni ke tau tauhi ʻetau tui kia Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau lotu, ako ʻa e ngaahi folofolá, maʻu ʻa e sākalamēnití he uike kotoa pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko hotau takaua maʻu pē. ʻOku fie maʻu ke tau tauhi pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé pea vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo kinautolu. ʻOku totonu ke tau angatonu pea faitotonu ʻi he meʻa kotoa pē, ʻoua naʻa tau teitei tuku ke tau ongoongokovi ʻi hono taʻetauhi ʻetau ngaahi fuakava mo e ʻOtuá pe ko ʻetau ngaahi tukupā mo e tangatá, ʻo tatau ai pē pe ko e hā ha tuʻunga te tau ʻi ai. ʻOku fie maʻu ke tau talanoa, fiefia mo malanga ʻia Kalaisi ke maʻu ʻe heʻetau fānaú—mo kitautolu—ha holi ke fakaʻaongaʻi ʻa e Fakaleleí ʻi heʻetau moʻuí.10 Kuo pau ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi ʻahiʻahi te nau ala fakamafasiaʻi kitautolú—pea tuku kinautolu ke mamaʻo—ke mamaʻo ʻaupito. Fakaʻosí, ʻoku fie maʻu ke tau toutou siviʻi hotau ngaahi loto kuo liliu lahí pea fakaleleiʻi kei taimi ha ngaahi fakaʻilonga ʻo hano taʻetali.

Kātaki ʻo fakakaukau ki he tuʻunga ko ia ho loto kuo liliú. ʻOkú ke ʻilo ai ha kamata ke ke taʻetali ha meʻa koeʻuhí ko e natula ko ia ʻo e tangatá ke fakafiefiemālié? Kapau ʻoku pehē, fekumi foki mo koe ki ha feituʻu ʻe lava ke ke tūʻulutui ai. Manatuʻi ʻoku ʻikai ko e ngaahi taʻu pē ʻi he moʻui fakamatelié ʻoku fai ki ai e tokangá. ʻOua naʻá ke teitei siʻaki ʻa e ngaahi ola ʻo e faitoʻo fungani tahá: ʻa e fakamoʻui taʻengatá mo e hakeakiʻí.

ʻOku ou lotua ʻe lava ke tau vivili atu ki muʻa ʻi he tui mālohi kia Kalaisi, pea kātaki ʻi he fiefia ki he ngataʻangá,11 ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “Surgery: The Ultimate Operation,” Time, Dec. 15, 1967.

  2. Vakai, Mōsaia 5:2; ʻAlamā 5:12–14.

  3. ʻIsikeli 36:26.

  4. Vakai, 3 Nīfai 27:16.

  5. T&F 20:34.

  6. ʻAlamā 23:6.

  7. ʻAlamā 27:27.

  8. ʻAlamā 5:26.

  9. Vakai, ʻAlamā 5:27–30.

  10. Vakai, 2 Nīfai 25:26.

  11. Vakai, Dieter F. Uchtdorf, “ ʻIkai ʻOku ʻi ai Haʻatau ʻUhinga Ke Fiefia?” Liahona, Nōvema 2007, 18–21.