2009
ʻOku Tokoni e Akoʻí ki he Fakahaofi Moʻuí
Nōvema 2009


ʻOku Tokoni e Akoʻí ki he Fakahaofi Moʻuí

ʻOku tau akoʻi e tefitoʻi tokāteline mahuʻingá, fakaafeʻi e kau akó ke nau fai e ngāue kuo tuku ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú, pea toki talaʻofa ange leva kuo pau ke maʻu ha ngaahi tāpuaki.

ʻĪmisi
Russell T. Osguthorpe

Ne ʻi ai e ʻaho ʻe taha ʻi heʻeku kei hoko ko ha palesiteni fakamisioná, ne u talanoa telefoni ai mo homa foha lahi tahá. Naʻá ne lolotonga ʻalu atu ki he falemahaki naʻá ne ngāue ai ko ha toketaá. ʻI heʻene aʻu atu ki falemahakí, naʻá ne pehē mai, “Meʻa lelei ʻeta talanoá Tangataʻeiki, ka te u hū mei heʻeku kaá ke u ʻalu ʻo fakahaofi ha moʻui.”

ʻOku faitoʻo ʻe homa fohá ʻa e fānau ko ia ʻoku nau puke pea ʻi he tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻenau moʻuí. ʻI he taimi ʻokú ne lava ai ʻo ʻilo ʻa e mahakí pea ʻoange ʻa e faitoʻo totonú, ʻe lava ke ne fakahaofi e moʻui ʻa ha fānau. Naʻá ku talaange ki heʻema kau faifekaú ʻoku tokoni ʻenau ngāué ke fakahaofi ha ngaahi moʻui—ʻa e moʻui fakalaumālie ʻa kinautolu ʻoku nau akoʻí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita, “ ‘I [heʻetau maʻu] ʻa e moʻoní, ʻe fakamoʻui ai [kitautolu]. He ʻikai fakamoʻui [kitautolu] koeʻuhí pē naʻe akoʻi ia kiate [kitautolu], ka koeʻuhí naʻa [tau] maʻu pea ngāueʻi ia.” (ʻi he Conference Report, Apr. 1902, 86; vakai foki ki he ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, [1999], 53; 1 Tīmote 4:16.

ʻOku fakahaofi ʻe homa fohá ha ngaahi moʻui ʻaki ʻene vahevahe ʻa ʻene ʻilo fakafaitoʻó, ʻoku tokoni e kau faiako mo e kau faifekau ʻo e Siasí ke fakahaofi e ngaahi moʻui ʻaki ʻenau vahevahe ʻenau ʻilo ki he ongoongoleleí. ʻI he taimi ʻoku fekumi ai e kau faifekaú mo e kau faiakó ki he Laumālié, ʻoku nau akoʻi e tefitoʻi moʻoni ʻoku totonú, fakaafeʻi e kau akó ke nau moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ko iá pea nau fakamoʻoni ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa ʻa ia kuo pau ke hoko maí. Ne vahevahe ʻe ʻEletā Petinā e ngaahi meʻa mahinongofua ko ʻeni ʻe tolu ʻo e faiako ʻoku ola leleí ʻi ha ako ne toki fai: (1) tokāteline mahuʻingá, (2) fakaafe ke ngāue mo e (3) ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

ʻOku tokoni ʻa e fakahinohino ki he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ke akoʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e tefitoʻi tokāteline mahuʻingá, fakaafeʻi ʻa kinautolu ʻoku nau akoʻí ke nau fai ha ngāue pea maʻu ʻa e ngahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. ʻOku tokoni ʻa e ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó ki he mātuʻá mo e kau faiakó ke nau fai ʻa e meʻa tatau. ʻOku hangē ia ki hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí ko e Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí ki he ngāue fakafaifekaú. ʻOku tau ngāue ʻaki kinaua ke tau mateuteu ke faiako pea tau fekumi ki he Laumālié ʻi heʻetau faiakó.

ʻOku fakamatala ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ki ha faiako Lautohi faka-Sāpate ʻi heʻene kei tupu haké. Ko Lusi Kētisi. Ne ʻi ai ha Sāpate ne lolotonga pē hono fai ʻe Sisitā Kētisi ha lēsoni fekauʻaki mo e ngāue tokoni taʻesiokitá, naʻá ne fakaafeʻi ʻene fānau akó ke nau foaki ʻenau paʻanga pātí ki he fāmili ʻo e tokotaha ʻi heʻenau kalasí ne mālōlō ʻene fineʻeikí. Ne pehē ʻe Palesiteni Monisoni ʻi hono fakahoko e fakaafe ko iá ko ha ngāué, ne hanga ai ʻe Sisitā Kētisi ʻo “tāpuniʻi e tohi lēsoní peá ne fakaava homau matá, telingá mo homau lotó ki he nāunau ʻo e ʻOtuá” (“Ko Ha Ngaahi Sīpinga ʻo Ha Kau Faiako Maʻongoʻonga,” [mei he fakataha ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahí, 10 ʻo Fēpueli 2007], Liahona, Sune 2007, 76). Ne ʻosi ngāue ʻaki ʻe Sisitā Kētisi e tohi lēsoní ke teuteuʻi ʻene lēsoní, ka ʻi he maʻu ko ia e ueʻi fakalaumālié, naʻá ne tāpuni ʻa e tohi lēsoní pea fakaafeʻi ʻene kau akó ke nau moʻui ʻaki e tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí naʻá ne akoʻí.

Hangē ko ia kuo akoʻi ʻe Palesiteni Monisoni: “ ʻOku ʻikai ko e taumuʻa hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí … ke ‘fakafonu ʻaki e fakamatalá’ ʻa e ʻatamai ʻo e kau akó… . Ko e taumuʻá ke ueʻi fakalaumālie ʻa e fakafoʻituituí ke fakakaukau, ongoʻi pea fai ha ngāue ki hono moʻui ʻaki ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí” (ʻi he Conference Report, Oct. 1970, 107).

ʻI he hā ko ia ʻa Molonai ki he Palōfita ko Siosefá, naʻe ʻikai ke ne akoʻi ange pē ʻa e ngaahi tokāteline mahuʻinga ʻo e ongoongolelei kuo Fakafoki maí, ka naʻá ne talaange “ ʻoku ʻi ai ha ngāue ʻa e ʻOtuá ke [ne] fai” peá ne talaʻofa ange kia Siosefa ʻe ʻiloa hono hingoá he māmaní (vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33). Ko e mātuʻa mo e kau faiako kotoa pē ʻo e ongoongoleleí ko ha kau talafekau kinautolu mei he ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke tau akoʻi kotoa ha kau palōfita ki he kahaʻú, ʻo hangē ko ia naʻe fai ʻe Sisitā Kētisi mo Molonaí, ka ʻoku tau akoʻi kotoa ʻa e kau taki ʻo e Siasí he kahaʻú. Ko ia ʻoku tau akoʻi e tefitoʻi tokāteline mahuʻingá, fakaafeʻi e kau akó ke nau fai e ngāue kuo tuku ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú, pea toki talaʻofa ange leva kuo pau ke maʻu e ngaahi tāpuaki.

ʻOku ou manatu ki heʻeku ongoʻi ʻoku ʻikai ha meʻa ke u hohaʻa ki ai ʻi heʻeku lue ki ʻapi Siasi ki ha fakataha Palaimeli. ʻI heʻeku aʻu atú, ne u ʻohovale ʻoku ʻi ai e ngaahi mātuʻá ki ha polokalama makehe. Ne fakafokifā pē ʻeku manatuʻi ʻoku ʻi ai ʻeku konga he polokalama ko iá ka naʻe ngalo ke ako maʻuloto ʻa ʻeku kongá. ʻI he hoko e taimi ke u lau ai ʻeku kongá, ne u tuʻu ʻi muʻa ʻi hoku seá ka ne ʻikai ha lea ia ne ongo mai. Ne ʻikai ke u manatuʻi ha meʻa. Ko ia ne u tuʻu pē ai pea faifai peá u tangutu ki lalo ʻo sio pē ki he falikí.

Hili e meʻa ko iá, ne u tukupā ke ʻoua naʻá ku toe lea ʻi ha fakatahaʻanga ʻo e Siasí. Pea ne u fai ki ai. Ka ne ʻi ai e Sāpate ne tūʻulutui ai ʻa Sisitā Litia Sitelimani, ko ha taki Palaimeli ʻi hoku tafaʻakí ʻo kole mai ke u fai ha malanga nounou he uike hokó. Ne u talaange, “ ʻOku ʻikai ke u malanga au.” Naʻá ne tali mai, “ ʻOku ou ʻiloʻi ia, ka te ke lava ʻo fai ʻeni he te u tokoni atu.” Ne u kei kalo pē ka naʻá ne fakahā ha loto falala moʻoni kiate au pea faingataʻa ai ke u taʻe tali ʻene fakaafé. Ne u fai e malangá.

Ko ha talafekau e fefine lelei ko iá mei he ʻOtuá ʻa ia naʻe ʻi ai haʻane ngāue ke u fai. Naʻá ne akoʻi au ko e taimi ʻoku ʻomi ai ha uí, ʻokú te tali ia neongo ʻa ʻete ongoʻi taʻefeʻungá. Hangē ko ia ne fai ʻe Molonai mo Siosefá, naʻá ne fakapapauʻi ʻoku ou mateuteu ki he taimi ke fai ai e leá. Ne tokoni e faiako ne ueʻi fakalaumālie ko iá ke fakahaofi ʻeku moʻuí.

ʻI heʻeku taʻu hongofulu tupú, ne ʻi ai ha faifekau ne toki foki mai ko Misa Pitasoni ne faiako ʻi heʻemau kalasi Lautohi Faka-Sāpaté. Ko e uike kotoa pē te ne tā he palakipoé ha foʻi tao mei he tuliki toʻohema ʻi lalo ʻo e palakipoé ʻoku tuhu ki he tuliki toʻomataʻú. Naʻá ne tohi leva ʻi ʻolunga ʻi he palakipoé ʻa e “Fokotuʻu ha Taumuʻa Māʻolunga.”

Ko e hā pē ha tokāteline naʻá ne akoʻi, te ne fehuʻi mai ke mau kiʻi toe fakakaukau, ʻo toe māʻolunga ange ʻi he meʻa ʻoku mau pehē te mau lava. Ne hoko e foʻi taó mo e ngaahi foʻi lea ko iá, fokotuʻu ha taumuʻa māʻolunga, ko ha fakafe maʻu pē he lolotonga e lēsoni. Ne ʻai ʻe Misa Pitasoni ke u fie fakahoko ha ngāue fakafaifekau lelei, ako lelei ange, pea fokotuʻu ha ngaahi taumuʻa māʻolunga ki heʻeku ngāue maʻuʻanga moʻuí.

Ne ʻomi ʻe Misa Pitasoni haʻamau ngāue ke fai. Ko ʻene taumuʻá ke tokoniʻi kimautolu ke mau “fakakaukau, ongoʻi, pea fai ha ngāue fekauʻaki mo hono moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.” Ne tokoni ʻene faiakó ke fakahaofi ʻeku moʻuí.

ʻI hoku taʻu 19, ne uiuiʻi au ke u ngāue fakafaifekau ki Tahiti, ne pau ai ke u ako ha lea muli ʻe ua—ko e faka-Falaniseé mo e faka-Tahití. ʻI he konga kimuʻa ʻo ʻeku ngāue fakafaifekaú, ne u lotosiʻi ʻi he ʻikai fakalakalaka ʻeku lea he ongo lea fakafonuá ni. Ko e taimi kotoa pē ne u lea faka-Falanisē aí, ne tali faka-Tahiti mai ia. ʻI heʻeku feinga ke lea faka-Tahití, ne nau tali faka-Falanisē mai kinautolu. Ne u meimei foʻi.

Ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha ne u lue atu ai ʻi he loki fō ʻo e ʻapi fakamisioná, mo ʻeku fanongo ki ha ui. Ne u tafoki hake ʻo sio atu ki ha fefine Tahiti ʻulu hinā ʻoku tuʻu he matapaá ʻo kamo mai ke u foki ange. Ko hono hingoá ko Tuputeata Moʻo. Naʻá ne lea faka-Tahiti pē pea ne u lea faka-Pilitānia pē au. Ne ʻikai mahino kiate au ʻa e konga lahi ʻo e meʻa naʻá ne fakamatala maí, ka naʻe mahino kiate au naʻá ne fie maʻu ke u foki ange ki he fale foó he ʻaho kotoa ke ne hanga ʻo tokoniʻi au he lea faka-Tahití.

Ne u ʻalu ki ai he ʻaho kotoa ke ako e leá lolotonga ʻene haiane valá. Ne u fakakaukau pe ʻe tokoni koā ʻema faʻa fakatahá ka naʻe faifai pea kamata ke mahino ʻene leá kiate au. Ko e taimi kotoa ne ma fetaulaki aí, naʻá ne lea mai ʻi he loto falala te u lava ʻo ako ʻa e ongo lea fakafonuá ni.

Ne tokoni ʻa Sistā Moʻo ke u ako e lea faka-Tahití. Ka naʻá ne tokoni ke u ako ha meʻa lahi ange ai. Naʻá ne akoʻi kiate au ʻa e ʻuluaki tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí—ʻa e tui ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Naʻá ne akoʻi au kapau te u falala ki he ʻEikí, te Ne tokoni ke u fai ha meʻa ne u pehē he ʻikai malava. Ne ʻikai ngata pē ʻi heʻene fakahaofi ʻeku ngāue fakafaifekaú—naʻá ne tokoni ke fakahaofi ʻeku moʻuí.

Ne faiako ʻa Sisitā Sitelimani, Misa Pitasoni mo Sisitā Moʻo ʻaki e “feifeingaʻi, ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he anga vaivai mo e angamalū mo e ʻofa taʻemālualoi; ʻi he angaʻofa , mo e ʻilo haohaoa, ʻa ia ʻe fuʻu fakafuofuolahi ʻa e laumālié” (T&F 121:41–42). Naʻa nau faiako ʻaki e ngaohi ke fakaʻofoʻofa ʻe he angamaʻa ʻa e fakakaukaú, pea ʻi heʻene peheé, naʻe hoko ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ko honau takaua maʻu ai pē (vakai, T&F 121:45–46).

Kuo ueʻi fakalaumālie au ʻe he kau faiako maʻongoʻongá ni ke u fai e ngaahi fehuʻí ni fekauʻaki mo ʻeku faiakó:

  1. ʻI heʻeku hoko ko ha faiakó, ʻoku ou pehē nai ko ha talafekau au ʻa e ʻOtuá?

  2. ʻOku ou teuteu pea faiako ʻi ha ngaahi founga ʻe lava ke fakahaofi ai ha ngaahi moʻui?

  3. ʻOku ou tokanga ki ha tokāteline mahuʻinga ʻo e ongoongolelei kuo toe Fakafoki Maí?

  4. ʻE lava ke ongoʻi ʻe kinautolu ʻoku ou akoʻí ʻa ʻeku ʻofa kiate kinautolu pea ki heʻeku Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí?

  5. ʻI heʻeku maʻu ha ueʻi fakalaumālié, ʻoku ou tāpuniʻi ʻa e tohi lēsoní pea fakaʻā honau matá, honau telingá mo honau lotó ki he nāunau ʻo e ʻOtuá?

  6. ʻOku ou fakaafeʻi kinautolu ke fai e ngāue kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá ke nau fakahokó?

  7. ʻOku ou fakahaaʻi ha loto falala kiate kinautolu ʻo tuʻunga ai ha ʻikai lava ke nau taʻetali ʻa e fakaafé?

  8. ʻOku ou tokoni nai ke nau ʻilo ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻe maʻu ʻi hono moʻui ʻaki e tokāteline ʻoku ou akoʻí?

ʻOku ʻikai ko ha ongo ʻekitivitī fili ʻa e akó mo e akoʻí ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Ko e ongo founga ia ne toe fakafoki mai ai ʻa e ongoongoleleí ki he māmaní pea mo e founga te tau maʻu ai ʻa e moʻui taʻengatá. ʻOku nau ʻomi ʻa e hala ki he fakamoʻoni fakatāutahá. He ʻikai lava ke “fakamoʻui [ha taha] ʻi he taʻeʻiló” (T&F 131:6).

ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí. ʻOku ou fakamoʻoni ne fakaava ʻe Siosefa Sāmita ʻa e kuonga fakakosipelí ni ʻi heʻene ako ʻa e moʻoní peá ne akoʻi iá. Ne fai ʻe Siosefa ha ngaahi fehuʻi lahi, maʻu ha ngaahi tali fakalangi peá ne akoʻi ʻa e meʻa naʻá ne akó ki he fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ko Palesiteni Monisoní ko e tokotaha ia ʻokú ne lea maʻá e ʻEikí he māmaní he ʻaho ní pea ʻoku hokohoko atu ʻene akó ke ne akoʻi kitautolu ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Siosefá, he ʻoku tokoni ʻa e akoʻí ki he fakahaofi moʻuí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.