2009
Ko Hotau Faʻifaʻitakiʻanga Haohaoá
Nōvema 2009


Ko Hotau Faʻifaʻitakiʻanga Haohaoá

ʻOku tatau ki he tokotaha kotoa e pōpoaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ʻa ia ʻe lava pea kuo pau ke tau fakatetuʻa atu ke hoko ko ha tokotaha lelei ange ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí.

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

ʻOku ou ongoʻi monūʻia ʻi he faingamālie ke lea atu ai ʻi he ʻaho Sāpaté ni. Neongo e kehekehe hotau ngaahi tūkungá mo e meʻa ʻoku tau aʻusiá, ka ʻoku tau ʻinasi ʻi he holi tatau pē ke hoko ko ha kakai lelei ange. ʻOku ʻi ai ha niʻihi mahalo ʻoku nau maʻuhala ʻo pehē ʻoku nau lelei feʻunga pea ʻi ai ha niʻihi kuo nau foʻi he feinga ke toe lelei angé. Ka ʻoku tatau pē ki he tokotaha kotoa e pōpoaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ʻa ia ʻe lava pea kuo pau ke tau fakatetuʻa atu ke hoko ko ha tokotaha lelei ange ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí.

Kuo tuku mai ha konga ʻo e fakatetuʻa ko iá ʻi ha fakahā naʻe fai ʻe he ʻOtuá ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻOkú ne fakamatalaʻi ʻa e ʻaho te tau feʻiloaki ai mo e Fakamoʻuí, he ʻe hoko ia. ʻOkú ne talamai e meʻa ke tau fai ke tau mateuteu aí pea mo e meʻa ʻe ʻamanaki hoko maí.

ʻOku maʻu ia ʻi he tohi ʻa Molonaí: “Ko ia, ʻe hoku kāinga ʻofeina, lotu ki he Tamaí ʻaki ʻa e ivi kotoa ʻo e lotó, koeʻuhí ke fakamfonu ʻa kimoutolu ʻaki ʻa e ʻofá ni, ʻa ia kuó ne foaki kiate kinautolu kotoa pē ʻoku muimui moʻoni ʻi hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí; koeʻuhí ke mou hoko ko e ngaahi foha ʻo e ʻOtuá; koeʻuhí ke hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí te tau tatau mo ia he te tau mamata kiate ia ʻi hono anga totonú; koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ʻamanaki leleí ni; koeʻuhí ke fakahoahaoaʻi ʻa kitautolu ʻo hangē ko ʻene haohaoá. ʻĒmeni.”1

ʻOku totonu ke ne fakamahinoʻi atu ʻa e ʻuhinga ʻoku hoko ai ha mēmipa loto tui ʻo e Siasí ko ha tokotaha ʻoku fakatuʻamelie ki he meʻa ʻoku toka mei muʻá, neongo ʻene faingataʻa ʻa e lolotongá. ʻOku tau tui ʻoku fakafou ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, haʻatau malava ke hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻui haohaoá. ʻOku totonu ke hanga ʻe heʻetau fakakaukau atu ki he ngaahi ʻulungāanga ʻo Sīsū Kalaisí, ʻo toʻo atu ʻa e ongoʻi loto hīkisia ʻa ha taha ʻo pehē ʻoku ʻikai ha meʻa ia ʻi heʻene moʻuí ke fakaleleiʻi. Ka ʻoku aʻu ki he tokotaha loto fakatōkilalo tahá, te ne lava ʻo maʻu ha ʻamanaki lelei ʻi he fakaafe ko ia ke tau hoko ʻo hangē ko e Fakamoʻuí.

ʻOku ongo mai kiate au ʻa e faʻahinga liliu ʻe hoko ko iá, ʻi ha hiva naʻe faʻu maʻá e fānaú. ʻOku ou manatuʻi ʻeku siofi e ngaahi fofonga ʻo ha fānau ne nau fakatefua ʻi ha loki ʻi ha ʻaho Sāpate. Naʻe punou ki muʻa e tokotaha kotoa pē ʻo meimei ki he konga ki muʻa ʻo e seá. Naʻe lava ke u mātā ʻa e maama mo e loto vilitaki ʻi honau fofongá ʻi heʻenau hiva loto vēkeveké. Mahalo foki kuo mou ʻosi fanongoa ʻa e foʻi hiva ko iá. ʻOfa pē he ʻikai toe ngalo ia mei heʻetau manatú. ʻOku ou fakaʻamu ʻe lava ke u fai ia ʻi he loto tatau mo ia ne fakahoko ʻe he fānau ko iá.

“[ʻOku ou feinga ke hangē ko Sīsuú; ʻOku ou muimui ʻi hono halá.

ʻOku ou feinga ke ʻofa ʻo hangē ko Iá, ʻi he meʻa kotoa te u fai mo lea ʻakí.

ʻOku faʻa ʻahiʻahiʻi au ke u fai ha fili ʻoku hala,

Ka ʻoku ou fanongo ki he fanafana mai ʻa e kiʻi leʻo siʻí,

“Mou feʻofaʻaki ʻo hangē ko e ʻofa ʻa Sīsū ʻiate koé.

Feinga ke fakahaaʻi ha angaʻofa he meʻa kotoa pē ʻokú ke faí.

Angavaivai mo ʻofa ʻi hoʻo ngāué mo e fakakaukaú,

He ko e ngaahi meʻa ʻeni ne akoʻi mai ʻe Sīsuú].’”2

Hangē naʻe ʻikai ke nau hiva ʻataʻatā pē; ka ko haʻanau talaki ia ʻenau loto vilitakí. Ko Sīsū Kalaisi honau faʻifaʻitakiʻangá. Ko ʻenau taumuʻá ke hangē ko Iá. Pea naʻe hanga ʻe honau fofonga vēkeveke mo ngingilá ʻo fakapapauʻi mai kiate au naʻe ʻikai ke nau loto veiveiua. Naʻa nau ʻamanaki atu ke ikuna. Naʻa nau tui ki he fakahinohino ʻa e Fakamoʻuí ko e hoko ʻo haohaoá ko ha ʻamanaki lelei ka ʻoku ʻikai ko ha fekau. Pea naʻa nau fakapapauʻi kuó Ne teuteu ʻa e halá.

Kuo pau ke ongona ʻa e loto vilitaki mo e loto falala ko iá ʻi he loto ʻo e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí. Kuo teuteuʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻa e halá ʻo fakafou ʻi Heʻene Fakaleleí mo ʻEne faʻifaʻitakiʻangá. Pea naʻe ʻiloʻi foki ia ʻe he fānau ne nau hivaʻi e foʻi hivá ni.

Ko e ʻofá ko e tefitoʻi moʻoni ia ʻokú ne fakalotoa kitautolú, ʻa ia ʻoku tataki ai kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi he hala te tau hoko ai ʻo hangē ko Iá, ʻa hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá. Kuo pau ke fakafonu ʻetau founga moʻuí, ʻi he houa kotoa pē, ʻaki ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá pea mo e niʻihi kehé. Tā neʻineʻi ke folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ko e ngaahi fekau ʻuluaki mo lahí kinautolu. Ko e ʻofa ki he ʻOtuá te ne tataki kitautolu ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Pea ko e ʻofa ki he niʻihi kehé ʻa e uho ʻo ʻetau talangofua kiate Iá.

Hangē ko hono fakaʻaongaʻi ʻe Sīsū ʻa e fānaú ʻi Heʻene ngāue fakafaifekau he māmaní ke hoko ko ha faʻifaʻitakiʻanga ki he kakaí, ʻo e ʻofa haohao kuo pau ke nau maʻu pe lava ʻo maʻu ka nau hangē ai ko Iá, kuó Ne ʻomi foki mo e fāmilí ko ha sīpinga fisifisimuʻa ʻo e founga ʻe lava ke tau ako ai ke ʻofa ʻo hangē ko ʻEne ʻofá.

ʻOku hoko iá he ko e fiefia taupotu taha mo e mamahi lahi taha ʻoku tau aʻusiá, ʻoku hoko ia ʻi heʻetau ngaahi fetuʻutaki fakafāmilí. ʻOku hoko mai ʻa e fiefiá mei hono fakamuʻomuʻa e lelei ʻa e niʻihi kehé, kae ʻikai ko kitautolu. Ko e ʻofá ia. Pea ko e tefitoʻi tupuʻanga ʻo e mamahí ko e siokitá, ʻa ia ko e ʻikai ia ke ʻi ai ha ʻofá. Ko e sīpinga ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú, ke tau faʻu ha ngaahi fāmili ʻi he founga lelei taha ko ia ʻe iku ai ki he fiefiá kae ʻikai ko e mamahí. ʻOku totonu ke fai ʻe ha tangata mo ha fefine ha ngaahi fuakava toputapu ke fakatefito ʻena moʻuí ʻi he lelei mo e fiefia ʻa e niʻihi kehé. ʻOku totonu ke fāʻeleʻi mai ʻa e fānaú ki ha fāmili ʻokú na fakamahuʻingaʻi ʻa e fie maʻu ke ʻi ai ha fānaú, ʻo tatau pē mo hona mahuʻingá. Pea ʻoku totonu ke ʻofa ʻa e fānaú ʻi heʻenau mātuʻá pea mo nau feʻofoʻofani foki.

Ko e sīpinga fisifisimuʻa ia ʻo ha fāmili ʻofá. ʻOku tokolahi hatau ngaahi ʻapi ʻoku maʻu ai ʻa e kupuʻi lea ko ʻení “ ʻE Lava ke Fakataha ʻo Taʻengata Homau Fāmilí.” ʻOku ʻi ai ha faʻitoka ofi atu ki homau ʻapí, ʻo ha faʻē mo ha kui fefine. Naʻá ne sila mo hono husepānití ʻi he temipale ʻo e ʻOtuá pea ki hona hakó foki ki he nofo taimí pea mo e kotoa ʻo e taʻengatá. ʻOku tongitongi ʻi he maka fakamanatu ʻi he faʻitoká ʻo pehē, “Kātaki, ʻoua naʻa taʻe nofoʻi ha sea.” Naʻá ne kole ke tongitongi ai e kupuʻi lea ko ʻení he naʻá ne ʻiloʻi ʻe makatuʻunga ha fakataha ʻa e fāmilí, mei he ngaahi fili ʻe fai ʻe he mēmipa taki taha. ʻOku ʻuhinga e ʻasi ʻa e foʻi lea ko e “kātakí” he ʻoku ʻikai ke ne lava pe lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakamālohiʻi ha taha ke ne fili ki he fiefiá. He ʻoku loto foki ʻa Sētane ia ke fili ʻe he ngaahi fāmilí ʻa e mamahí kae ʻikai ko e fiefiá, ʻi he moʻuí ni pea mo e maama kahaʻú.

ʻOku ou fakaʻamu he ʻahó ni ke fokotuʻu atu ha ngaahi fili ke tau fai, neongo ʻe hangē ʻoku ngali faingataʻa, ka te ne fakapapauʻi atu ʻokú ke feʻunga ke ʻoua naʻa taʻe nofoʻi ha sea ʻi homou fāmilí ʻi he maama kahaʻú.

ʻUluakí, ʻoku ou naʻinaʻi atu ki he husepānití mo e uaifí. Lotua ke maʻu ʻa e ʻofa te ke lava ai ʻo sio ki he lelei ʻi ho hoá. Lotua ke maʻu ʻa e ʻofa te ne ʻai ke meʻanoa pē ʻa e ngaahi vaivaí mo e ngaahi fehālākí. Lotua ke maʻu ʻa e ʻofa ʻe hoko ai e fiefia ʻa ho hoá ko ho fiefiaʻangá ia. Lotua ke maʻu ʻa e ʻofa ke ke fie fakasiʻisiʻi ai ʻa e mafasia mo e loto mamahi ʻa ho hoá.

Ne u mamata he meʻá ni ʻi he nofo mali ʻeku ongomātuʻá. ʻI he puke fakaʻosi ʻeku faʻeé, ko e lahi ange ko ia ʻene ongoʻi taʻefiemālié, ko e lahi ange ai pē ia hono tuku taha ʻe heʻeku tamaí ʻene moʻuí ke fakafiemālieʻi ʻeku faʻeé. Naʻá ne kole ki he falemahakí ke nau ʻai ha mohenga ʻi hono lokí. Naʻá ne fakapapauʻi te ne ʻi ai maʻu pē telia naʻa fie maʻu heʻemau faʻeé ha faʻahinga meʻa. Naʻá ne lue lalo ʻi ha ngaahi maile ki he ngāué mo foki lalo he ʻaho kotoa pē ke nofo ʻi he tafaʻaki ʻemau faʻeé he poʻulí lolotonga siʻene faingataʻaʻiá. ʻOku ou tui ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá ki heʻeku tamaí pea naʻe tupulaki ʻene ʻofá ʻi he taimi naʻe fie maʻu taha ai ia ʻe heʻemau faʻeé. ʻOku ou tui naʻá ne fai ʻa e ʻofa naʻe mei fai ʻe Sīsuú.

ʻOku ou naʻinaʻi atu he taimí ni ki he ongomatuʻa ʻo ha fānau ʻoku hē atu. Ko e Fakamoʻuí ʻa e sīpinga haohaoa ʻo e vilitaki ʻi he ʻofá. Mou manatu angé ki Heʻene folofola fakafiemālie ki he kakai ʻi he kau Nīfaí naʻe ʻikai ke nau tali ʻEne ʻuluaki fakaafe ke haʻu kiate Iá. Naʻá Ne folofola kiate kinautolu ne hao mei he fakaʻauha hili hono Tutuki Iá: “ ʻA kimoutolu ʻe fale ʻo ʻIsileli, ʻa ia kuó u fakahaofí, ko e hā hano tuʻo lahi ʻo haʻaku tānaki fakataha ʻa kimoutolu ʻo hangē ko e tānaki fakataha ʻe he motuʻa moá ʻa hono ʻuhikí ki hono lalo kapakaú, ʻo kapau te mou fakatomala pea tafoki kiate au ʻi he loto fakamātoato.”3

ʻOku ʻomi ʻe he talanoa ʻo e foha maumaukoloá ha ʻamanaki lelei kiate kitautolu kotoa. Naʻe manatu e foha maumaukoloá ki ʻapi, pea ʻe pehē pē hoʻomou fānaú. Te nau ongoʻi ʻoku tohoakiʻi atu kinautolu ʻe hoʻo ʻofá ke nau foki atu kiate koe. ʻI he konifelenisi lahi ʻo e 1929, naʻe fai ai ʻe ʻEletā ʻOasoni F. Uitinei ʻa e palōmesi fakaofo ko ʻení ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni, ki he mātuʻa faivelenga ko ia ʻoku nau faitōnunga hono tauhi ʻenau sila ʻi he temipalé ki heʻenau fānaú: “Neongo ʻe hē atu ha niʻihi ʻo e fanga sipí, ka ʻoku hangaifofonga maʻu pē ʻa e Tauhisipí kiate kinautolu, pea he ʻikai fuoloa kuo nau ongoʻi ʻa e toʻukupu ʻo e Tauhi Fakalangí ʻokú Ne ala atu ʻo fakafoki mai kinautolu ki he tākangá.”

Naʻá ne hoko atu leva ʻo pehē: “Lotua hoʻo fānau taʻetokanga mo talangataʻá; pikitai kiate kinautolu ʻaki hoʻo tuí. ʻOua naʻa mole hoʻo ʻamanaki leleí mo hoʻo falalá kae ʻoua kuó ke mamata ki he fakamoʻui ʻa e ʻOtuá.”4 Te ke lava ʻo lotua hoʻo fānaú, ʻofaʻi kinautolu pea tokoni kiate kinautolu ʻi he loto falala te mo tokoni fakataha atu mo Sīsū kiate kinautolu. ʻOkú ke fai pē meʻa ʻoku fai ʻe Sīsuú, ʻi he taimi ʻokú ke feinga aí.

Ko ʻeku naʻinaʻi ʻeni ki he fānaú. Naʻe ʻoatu ʻe he ʻEikí ha fekau mo hano talaʻofa: “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé koeʻuhí ke fuoloa ho ngaahi ʻahó ʻi he fonua oku foaki kiate koe ʻe he ʻEiki ko ho ʻOtuá.”5 Ko e fekau pē ia ʻe taha ʻi he Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻoku ʻi ai hono talaʻofa. Mahalo pē kuo ʻosi mālōlō hoʻo ongomātuʻá. Ko e taimi ʻe niʻihi te ke ongoʻi ai ʻoku ʻikai taau ke fakalāngilangiʻi mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe he fānaú ia ʻenau mātuʻá. Mahalo naʻe ʻikai ke ke ʻiloʻi lelei hoʻo ongomātuʻá. Ka ʻokú ke moʻua kiate kinaua ʻi hono fāʻeleʻi mai koé. Pea ʻi he tūkunga kotoa pē, neongo kapau he ʻikai fakalōloa hoʻo moʻuí, ka ʻe toe lelei ange ia ʻi hoʻo manatuʻi pē ʻa hoʻo mātuʻá ʻi he fakaʻapaʻapa.

Ki he niʻihi ko ia kuo nau pusiakiʻi ha ngaahi fāmili kehe ʻo hangē pē ko hanau fāmili tonú: ʻOku ʻi ai haku ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau manatuʻi lelei ange ʻe kinautolu e ʻaho fāʻeleʻi ʻeku fānaú ʻo laka ia ʻiate au. ʻOku ou maʻu mo hoku uaifí ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku tātātaha ke nau taʻe ʻaʻahi mai pe fakamanatua fakataha ha ʻaho mālōlō mo kimautolu. ʻOku ongo kiate au e taimi ʻoku kamata fakatalanoa mai ai ha taha ʻaki ʻene pehē mai, “ʻOku fēfē hake ho fāmilí?” peá ne fakafanongo mai ʻi he fofonga ʻofa ke u fai ange ha tali. ʻOku nau mata tokanga ʻi he taimi ʻoku ou fakamatalaʻi ai e moʻui ʻeku fānaú taki taha. ʻOku tokoni ʻenau ʻofá ke u ongoʻi lahi ange ai e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ki heʻema fānaú. ʻOku lava ke u tala mei heʻenau fehuʻí ʻoku nau ongoʻi ʻa e meʻa ʻoku ongoʻi ʻe he Fakamoʻuí pea nau ʻeke mai e fehuʻi te Ne fai maí.

Mahalo pē ʻe faingataʻa ke tau mamata kotoa ʻi heʻetau moʻuí ki hano fakatupulaki e mālohi ʻo e ʻofá pea mo vakai ki heʻetau hoko ko ia ʻo hangē ko e Fakamoʻuí, ʻa hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá. ʻOku ou fie fakalotolahiʻi atu kimoutolu. ʻOku mou maʻu ha ngaahi fakamoʻoni ʻoku mou ʻi he hala totonu ke hoko ai ʻo hangē ko Sīsuú. ʻE tokoni ke mou manatuʻi ʻa e ngaahi taimi ne mou ongoʻi ai ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻí, ʻo aʻu pē ki he uhouhonga ʻo e hohaʻá mo e faingataʻá. Fakakaukau ki he fānau ko ia ne nau hivá. Fakakaukau ki he ngaahi taimi fakamuimuitaha ko ia ne ongoʻi ai ʻe he fānau ne nau hivá ʻa e, “ ʻOku ou feinga ke hangē ko Sīsuúu; ʻOku ou muimui ʻi hono halá.” Manatuʻi naʻe kole ange ʻe Sīsū ki Heʻene kau ākongá ke ʻomi ʻa e fānaú kiate Iá, ʻo pehē, “Tuku ke haʻu kiate au ʻa e [fānau] īkí, … he ʻoku ʻo e kakai peheé ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”6 Kuo ʻi ai ha ngaahi taimi kuó ke ongoʻi ai ʻa e nonga ʻoku maʻu ʻe he fānaú ʻi hoʻo feinga ke hangē ko Sīsuú.

Mahalo naʻe hoko ia he taimi naʻá ke papitaiso aí. Naʻe ʻikai fie maʻu ke papitaiso Ia he naʻá Ne haohaoa. Ka ko e taimi naʻá ke papitaiso aí, naʻá ke ongoʻi kuó ke maʻa ʻo hangē ha kiʻi tamasiʻi siʻí. ʻI he taimi naʻe papitaiso ai Iá, naʻe matangaki ʻa e langí peá Ne fanongo ki he leʻo ʻo ʻEne Tamai Hēvaní ʻi Heʻene folofola mai, “Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí.”7 Naʻe ʻikai ke mou fanongo ki ha leʻo, ka ne mou ongoʻi e hōifua mai ʻa e Tamai Hēvaní ko hoʻo fai e meʻa naʻe fai ʻa Sīsuú.

Kuó ke ongoʻi ia ʻi homou fāmilí he taimi naʻá ke kole fakamolemole ai ki ho hoá pe fakamolemoleʻi ha fehālaaki pe talangataʻa hoʻo fānaú. ʻE toe hoko lahi mai e ngaahi momeniti ko ʻení ʻi hoʻo feinga ke fai ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ke ʻiloʻi ʻe fai ʻe Sīsuú. Koeʻuhí ko ʻEne Fakalelei naʻe fai maʻaú, ʻe hanga ai ʻe hoʻo loto talangofua hangē ko e fānaú, ʻo fakatupu hoʻo ongoʻi e ʻofa atu ʻa e Fakamoʻuí kiate koé mo hoʻo ʻofa kiate Iá. Ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻaʻofa naʻe talaʻofa ʻaki ki Heʻene kau ākonga faivelengá. Pea he ʻikai ko koe toko taha pē te ke maʻu ʻa e meʻaʻofa ko ʻení, he ʻe lava foki ke maʻu ia ʻe he kau mēmipa ʻofa ʻo ho fāmilí. Naʻe ʻomi e talaʻofa ko iá ʻi he 3 Nīfaí: “Pea ʻe akonekina hoʻo fānau kotoa pē ʻe he ʻEikí; pea ʻe lahi ʻa e melino ʻe maʻu ʻe hoʻo fānaú.”8

ʻOku ou fakatauange pē te mou ʻalu atu he ʻahó ni ʻo kumi ha ngaahi faingamālie ke mou fai ʻa e meʻa naʻá Ne faí pea mo ʻofa ʻo hangē ko ʻEne ʻofá. ʻE lava ke u palōmesi atu te mou faʻa maʻu ʻa e nonga naʻá ke ongoʻi ʻi hoʻo kei siʻí pea te ne nofoʻia maʻu pē koe. ʻOku moʻoni ʻa e talaʻofa naʻá Ne fai ki Heʻene kau ākongá: “ ʻOku ou tuku ʻa e melinó kiate kimoutolu, ko ʻeku melinó ʻoku ou foaki kiate kimoutolú: ʻoku ʻikai hangē ko e foaki ʻa māmaní ʻa ʻeku foaki kiate kimoutolú.”9

ʻOku ʻikai ha taha ia ʻiate kitautolu ʻe haohaoa. Ka ʻe lava ke tau toutou maʻu ʻa e fakalotolahi ko ia ʻoku tau muimui atu ʻi he halá. ʻOkú Ne tataki ʻa kitautolu pea ʻokú Ne taʻalo mai ke tau muimui ange ʻiate Ia.

ʻOku ou fakamoʻoni ko e halá ʻoku ʻi he tui kia Sīsū Kalaisí, ʻi he papitaisó, maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e kātaki ʻi he ʻofa ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e Tamaí pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻi Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí, ko hotau faʻifaʻitakiʻanga haohaoá. Ko Siosefa Sāmita ʻa e palōfita naʻe Toe Fakafoki mai ai ʻa e Ongoongoleleí. Naʻá ne mamata ki he Tamaí pea mo e ʻAló. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻoni ia. ʻOku maʻu ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau ʻe lava ke tau hoko ai ko ha kakai lelei ange ʻo hangē ko e Fakamoʻuí pea mo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou tuku kiate kimoutolu ha tāpuaki ke mou ongoʻi ʻa e fakalotolahi mo e fakahōifua ko ia ne mou ongoʻi ʻi hoʻomou kei siʻí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Molonai 7:48.

  2. “Feinga ke hangē ko Sīsuú,” Children’s Songbook, 40.

  3. 3 Nīfai 10:6.

  4. Orson F. Whitney, ʻi he Conference Report, Apr. 1929, 110.

  5. Mōsaia 13:20.

  6. Maʻake 10:14.

  7. Mātiu 3:17.

  8. 3 Nīfai 22:13.

  9. Sione 14:27.