2009
Lea Tukú
Nōvema 2009


Lea Tukú

Kapau te tau fakafanongo ki Heʻene folofolá pea tau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fekaú, te tau moʻui pē neongo ʻa e kuonga ko ʻeni ʻo e fakafiefiemālié mo e faiangahalá.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

ʻOku lōmekina hoku lotó ʻi heʻetau aʻu mai ki he aofangatuku ʻo e konifelenisí ni. Kuo lahi fau hotau fakakoloaʻi ʻi hono akonekina kitautolú pea kuo langaki fakalaumālie hake ʻa kitautolu ʻi heʻetau fakafanongo ki he pōpoaki mo e ngaahi fakamoʻoni kuo faí. ʻOku mau fie fakamālō atu kiate kinautolu kotoa pē ne nau kau mai ki aí, ʻo kau ai ʻa e kau Taki ko ia ne nau fai e ngaahi lotú.

Kuo fakaʻofoʻofa fau ʻa e hivá. ʻOku ou fie fakamālō fakatāutaha kiate kinautolu ne nau fie vahevahe mai honau ngaahi talēnití, ‘a ia naʻe ongo mo ueʻi fakalaumālie ai kitautolú. ʻOku hanga ʻe he ngaahi hiva fakaʻofoʻofa ne nau faí ʻo fakatupulekina ʻa e fakatahaʻanga kotoa pē ʻo e konifelenisí ni.

ʻOku mau fie fakamanatu atu ko e ngaahi pōpoaki ko ia kuo mou fanongoa ʻi he konifelenisí ni, ʻe pulusi atu ia ʻi Nōvema ʻi he makasini ko e Ensign mo e Liahona. ʻI heʻetau lau mo ako kinautolú, ʻe toe akonekina mo tataki fakalaumālie lahi ange ai ʻa kitautolu. ʻOfa ke tau fakaʻaongaʻi ʻi heʻetau moʻuí ʻa e ngaahi moʻoni ʻoku maʻu aí.

ʻOku mau fakahaaʻi ʻa ʻemau loto houngaʻia moʻoni kiate kinautolu ʻa e kau Tangata ne tukuange lolotonga e konifelenisí ni. Kuo nau ngāue lelei pea fakahoko ha tokoni lahi ki he ngāue ʻa e ʻEikí. Kuo nau faivelenga kakato. ʻOku mau fakamālō kiate kinautolu ʻaki homau lotó kotoa.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku tokolahi ai ha kakai ʻi he māmaní kuo nau mavahe atu mei he taulanga malu ʻo e tauhi ki he ngaahi fekaú. Ko ha kuonga ʻo e fakafiefiemālie ʻoku angaʻaki hono liʻaki pe maumauʻi ʻe he sosaietí ʻa e ngaahi fono ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau faʻa tofanga ai he ngaahi faingataʻa ʻoku laka mo e kuongá pea hangē pē ka tafia ai ʻa kitautolú ʻi he taimi ʻe niʻihi.

ʻOku ou manatu ki he folofola ʻa e ʻEikí ʻoku hā ʻi he tohi ʻa ʻEtá ʻi he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “ ʻE ʻikai te mou faʻa folau ʻi he fuʻu moana ko ʻení, kapau ʻe ʻikai te u teuteuʻi ʻa kimoutolu ki he ngaahi peau ʻo e tahí mo e ngaahi matangi kuo ʻalu atú pea mo e ngaahi fuʻu vai ʻa ia ʻe ʻoho maí.”1 Siʻi kāinga, kuó Ne teuteuʻi kitautolu. Kapau te tau fakafanongo ki Heʻene folofolá pea tau moʻui ʻaki ʻa e ngaahi fekaú, te tau moʻui pē neongo ʻa e kuonga ko ʻeni ʻo e fakafiefiemālié mo e faiangahalá, ʻa ia ʻe lava ke fakafehoanaki atu ki he ngaahi taʻau mo e matangi pea mo e tāfea te ne ala fakaʻauha kitautolú. ʻOkú Ne manatuʻi mo tokanga mai kiate kitautolu. ʻOkú Ne ʻofa ʻiate kitautolu mo Ne tāpuakiʻi kitautolu ʻi heʻetau fai ʻa ia ʻoku totonú.

ʻOku tau fakafetaʻi ko hono fakaava mai ʻo e langí pea kuo toe fakafoki mai ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻoku fakavaʻe ʻaki e Siasí ʻa e maka ʻo e fakahaá. Ko ha kakai monūʻia ʻa kitautolu, ʻoku ʻi he māmaní he ʻahó ni ʻa e kau ʻaposetoló mo e kau palōfitá.

ʻI heʻetau foki atu mei he konifelenisí ni, ʻoku ou kolea ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e langí ke nofoʻia ʻa kimoutolu. Fakatauange ke mou foki lelei ki homou ngaahi ʻapí. ʻI hoʻomou fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ne mou fanongoa ʻi he konifelenisí ni, ʻofa ke mou lea ʻo hangē ko e kakai ʻo e Tuʻi ko Penisimaní, ʻa ia naʻa nau kaila ʻe he leʻo taha, “ ʻOku mau tui ki he ngaahi folofola kotoa pē kuó ke folofola ʻaki kiate kimautolú; pea ʻoku mau ʻiloʻi foki ʻa hono paú mo hono moʻoní, koeʻuhí ko e Laumālie ʻo e ʻEiki Māfimafí, ʻa ia kuo fakatupu ha fuʻu liliu lahi ʻi loto ʻiate kimautolu … ʻo ʻikai ai te mau toe maʻu ha holi ke faikovi, ka ke failelei maʻu ai pē.”2 Fakatauange ʻe mavahe atu ʻa e tangata mo e fefine mo e fānau kotoa pē mei he konifelenisí ni kuó ne hoko ko ha tangata pe fefine lelei ange ia mei he tuʻunga naʻá ne ʻi ai he ʻaho ʻe ua kuohilí.

ʻOku ou ʻofa atu siʻoku kāinga. ʻOku ou lotua ʻa kimoutolu. ʻOku ou toe kole atu pē ke mou manatua au mo e Kau Taki Māʻolungá kotoa ʻi hoʻomou ngaahi lotú. ʻOku mau taha mo kimoutolu ʻi hono ʻunuaki ki muʻa ʻo e ngāue kāfakafá ni. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku tau ngāue fakataha pea ʻoku ʻi ai e fatongia ʻo e tangata, fefine mo e fānau kotoa ke fai. ʻOfa ke ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e ivi, malava pea mo e loto kikivi ko ia ke fakahoko lelei ʻa hotau fatongiá.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻoku moʻoni ʻa e ngāué ni, ʻoku moʻui ʻa hotau Fakamoʻuí pea ʻokú Ne tataki mo fakahinohinoʻi ʻa Hono Siasí ʻi he māmaní. ʻOku ou ʻoatu kiate kimoutolu ʻeku fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Ko Ia moʻoni ʻa ʻetau Tamaí ko ha tokotaha fakafoʻituitui mo moʻoni.

ʻOfa ke faitāpuekina kimoutolu ʻe he ʻOtuá. ʻOfa ke ʻiate kimoutolu ʻa ʻEne melinó ʻi he taimí ni pea fai ai pē ʻo lauikuonga.

Te u tatau atu hē kae ʻoua ke tau toe fakataha mai ʻi ha māhina ʻe ono pea ʻoku ou fai ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí, mo hotau Fakalaloa ki he Tamaí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. ʻEta 2:25.

  2. Mōsaia 5:2