2009
Siosefa Sāmita—Ko e Pālofita ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí
Nōvema 2009


Siosefa Sāmita—Ko e Pālofita ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí

Kuo toe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi mālohi kotoa, ngaahi kī, akonaki mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí.

ʻĪmisi
Elder Tad R. Callister

Fakakaukau angé ʻi ha ngaahi momeniti siʻi ki hano talaatu ʻe ha taha kiate koe ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻeni ʻe tolu mei ha ngaahi tōʻonga moʻui ʻi he Fuakava Foʻoú, kae ʻikai toe ʻi ai ha meʻa kehe: ʻuluakí, naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo fekauʻaki mo e tangatá ni ʻo pehē, “ ʻA koe ʻoku siʻi hoʻo tuí” (Mātiu 14:31); uá, ko e tangatá ni ʻi heʻene ʻitá, naʻá ne tuʻusi ai ʻa e telinga ʻo e tamaioʻeiki ʻa e taulaʻeiki lahí; pea ko hono tolú, naʻe fakafisingaʻi tuʻo tolu ʻe he tangatá ni ʻa e Fakamoʻuí neongo naʻá ne fononga fakaʻaho pē mo Ia. Kapau ko e ngaahi meʻa pē ia naʻá ke ʻiló pea fakatefito ai hoʻo tokangá, mahalo naʻá ke mei fakakaukau ko e tangata kovi pe tangata kākā ʻeni, ka ʻi hoʻo fakakaukau ko iá kuo mole ai ho faingamālie ke ʻiloʻi ʻa e taha ʻo e kau tangata tuʻukimuʻa kuó ne fononga ʻi he māmaní: ‘a e ʻAposetolo ko Pitá.

ʻI he sīpinga tatau, kuo feinga ha niʻihi ke tāfataha ʻa e tokangá mo fakalahi e ngaahi fehālaaki iiki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ka ʻi he meʻá ni kuo ʻikai ke nau fakatokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻoku mahuʻingá, ʻa e tangatá mo hono misioná. Ko Siosefa Sāmitá ko e pani ia ʻa e ʻEikí ke ne toe fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ki he māmaní. ʻI heʻene mavahe mai mei he vaoʻakaú naʻá ne ako ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe fā ʻa ia ne teʻeki ke malangaʻi ʻi he ngaahi siasi Faka-Kalisitiané.

ʻUluakí, naʻá ne ʻilo ai ko e ʻOtua ko e Tamaí pea mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ko ha ongo tangata kehekehe ʻe ua. ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Tohi Tapú ʻa e ʻilo foʻou ʻa Siosefa Sāmitá. ʻOkú ne talamai kiate kitautolu naʻe moʻulaloa ʻa e ʻAló ki he finangalo ʻo e Tamaí (vakai, Mātiu 26:42). ʻOku ongo kiate kitautolu ʻa e fakamoʻulaloaʻi ‘e he Fakamoʻuí Ia pea maʻu ʻa e mālohi ʻi he sipinga naʻá Ne taá, ka ko e hā nai ʻa e ʻuhinga loloto mo mālie pe ko e mālohi ʻo e loto vilitaki ʻa Kalaisi ke fakahoko ʻení kapau ʻoku sino pē ʻe taha ʻa e Tamaí mo e ʻAló, pea kapau ko ia naʻe fai pē ʻe he ʻAló Hono finangalo pē ʻOʻoná kae ʻi ha hingoa kehe?

ʻOku ʻomi ʻe he folofolá mo ha ngaahi fakamoʻoni kehe ki he moʻoni tuʻu-ki-muʻa ko ʻení: “He naʻe ʻofa pehē ʻa e ʻOtuá ki māmani, naʻá ne foaki hono ʻAlo pē taha naʻe fakatupú” (Sione 3:16). Ko e sīpinga tuʻu-ki-muʻa taha ia ʻo e ʻofá ʻe lava ʻa e ʻatamai mo e loto ʻo e tangatá ʻo fakakaukauʻi mo ongoʻí ko e hanga ʻe ha tamai ʻo foaki hono foha pē ʻe tahá. ʻOku fakafofongaʻi ia ʻe he talanoa ongo moʻoni ʻo ʻĒpalahame mo ʻAisaké (vakai, Sēnesi 22). Ka ʻo kapau ko e tangata tatau pē ʻa e Tamaí mo e Fohá, ta ʻoku mole ʻa e feilaulau ia ko ʻeni ʻo e ngaahi feilaulaú kotoa, pea ʻoku ʻikai ke feilaulauʻi ʻe ʻĒpalahame ia ʻa ʻAisake—ʻoku feilaulauʻi pē ʻe ʻĒpalahame ia ʻa ʻĒpalahame.

Ko e moʻoni maʻongoʻonga hono ua naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmitá, ko e Tamaí mo e ʻAló ʻoku ʻi ai Hona sino nāunauʻia ʻo e kakano mo e hui. Hili ʻa e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí naʻá Ne hā ki Heʻene kau ākongá peá Ne folofola, “Ala mai kiate au, pea mou vakai; he ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hange ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú” (Luke 24:39). ʻOku ʻi ai e niʻihi ʻoku nau pehē ko e fakaʻilonga fakatuʻasino fakataimi pē ia pea ʻi he taimi naʻá Ne hāʻele hake ai ki he langí naʻe matoʻo meiate Ia Hono sinó pea toe foki ki Hono fōtunga fakalaumālié. Ka ʻoku akoʻi mai ʻe he folofolá he ʻikai lava ke hoko ʻeni. Naʻe akonaki ʻa Paula, “ ʻI heʻetau ʻilo kuo fokotuʻu ʻa Kalaisi mei he pekiá, pea ʻe ʻikai toe pekia ia; ʻe ʻikai toe puleʻi ia ʻe he maté” (Loma 6:9). ʻI hono fakalea ʻe tahá ko e momeniti pē ʻa e toetuʻu ʻa Kalaisí, naʻe ʻikai toe mavahe Hono sinó mei Hono laumālié; ka ne ʻikai te ne toe mate pē, ʻa e ola ne lau ki ai ʻa Paula he ʻikai toe lava ʻo hoko hili ʻEne Toetuʻú.

Ko e moʻoni hono tolu ne ʻilo ʻe Siosefa Sāmitá ʻoku kei folofola mai ʻa e ʻOtuá ki he tangatá ʻi he ʻahó ni—ʻoku ʻikai ke tāpuni e ngaahi matapā ʻo e langí. Ne tuʻo taha hono fokotuʻu mai ʻe Palesiteni Hiu B. Palauni ʻa e meʻá ni, ʻoku fie maʻu ke fai ha fehuʻi pē ʻe tolu ʻe ha taha ke maʻu ʻa e ngaahi talí (vakai, “Ko e Ngaahi ʻUlungāanga ʻo ha Palōfita,” Liahona, Sune 2006, 10). ʻUluakí, ʻoku ʻofa nai ʻa e ʻOtuá ʻiate kitautolu ʻo hangē ko ʻEne ʻofaʻi ʻa e kakai Ne fefolofolai mo Ia ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú? Uá, ʻokú Ne kei maʻu nai ʻa e māfimafi tatau mo ia naʻá Ne maʻu ʻi he kuohili? Pea ko e tolú, ʻoku tau fie maʻu nai Ia ʻi he ʻahó ni ʻo hangē ko Hono fie maʻu Ia ʻi he kuonga muʻá? Kapau ko e tali ki he ngaahi fehuʻi ko ʻení ko e ʻio, pea kapau ʻoku tatau ʻa e ʻOtuá ʻi he ʻaneafí, ʻahó ni pea taʻengata, ʻo hangē ko e lau ʻa e folofolá (vakai, Molomona 9:9), ta ʻoku ʻikai ha veiveiua: ʻOku folofola mai ʻa e ʻOtuá ki he tangatá ʻi he ʻahó ni ʻo hangē tofu pē ko e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá.

Ko e tefitoʻi moʻoni hono fā naʻe ʻilo ʻe Siosefa Sāmitá naʻe ʻikai ʻi he māmaní ʻa e kotoa mo e kakato ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí. Ko e moʻoni naʻe ʻi ai ha kakai lelei mo e niʻihi ʻo e ngaahi tefito ʻo e moʻoní, ka naʻe kikiteʻi ʻe he ʻAposetolo ko Paulá he ʻikai hoko ʻa e Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa Kalaisí he ʻaho ko iá, “ ʻo kapau ʻe ʻikai tomuʻa hoko ʻa e liliu kovi” (2 Tesalonika 2:3).

Hili ʻa e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Mai ʻa Siosefa Sāmitá, naʻe kamata ʻa hono Toe Fakafoki mai ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻaki e “ ʻotu lea ki he ʻotu lea mo e akonaki ki he akonaki” (T&F 98:12).

Naʻe fakafou ʻia Siosefa Sāmita ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e tokāteline kuo akoʻi ki he kau pekia ʻi he maama fakalaumālié, ki he niʻihi naʻe ʻikai ke nau maʻu ha faingamālie ʻi he māmaní ke fanongo ai ki he popoakí (vakai, T&F 128:5–22; vakai foki, T&F 138:30–34). ʻOku ʻikai ko ha faʻu ʻeni ʻe ha mataotao; ko hono fakafoki mai ia ʻo ha moʻoni fakafolofola. Ne akoʻi fuoloa pē ʻe Pita, “He ko e meʻa ko ʻení naʻe malanga ʻaki ai ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolu foki kuo maté, koeʻuhí ke fakamaau[ʻi] ʻa kinautolu ʻi he kakanó, ʻo fakatatau ki he tangatá, kae moʻui ʻo fakatatau ki he ʻOtuá ʻi he laumālié” (1 Pita 4:6). Naʻe fai ʻe Feletiliki W. Felela, ko ha tangata faʻu tohi mo mataotao fakafolofola, ʻa e fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi akonaki ʻa Pitá: “Kuo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe lava ka fakaʻuhingaʻi ʻa e kiʻi potufolofola mahinongofua ko ʻení. Ko e taha ia ʻo e ngaahi potufolofola mahuʻinga moʻoni, pea ʻoku ʻikai ha veiveiua ai… . He ka naʻe ʻi ai ha ʻuhinga ʻo e leá, ʻoku ʻuhinga ia ki he malangaʻi ʻe Kalaisi ʻa e pōpoaki ʻo e fakamoʻuí ki he niʻihi ne nau mate teʻeki ke nau fakatomalá, ʻi he taimi naʻe hāʻele hifo ai Hono laumālié ki he maama fakalaumālié.” (The Early Days of Christianity [1883], 78).

ʻOku malanga ʻa e tokolahi ʻo pehē ʻoku ʻi ai ʻa e hēvani ʻe taha mo e heli ʻe taha. Naʻe toe fakafoki mai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e moʻoní, ʻa ia ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi hēvani lahi. Naʻe lea ʻa Paula fekauʻaki mo ha tangata naʻe ʻi he hēvani hono tolú (vakai, 2 Kolinitō 12:2). ʻE lava nai ke ʻi ai ha hēvani hono tolu ʻo kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ha ua pe taha?

ʻI ha ngaahi founga lahi, ʻoku hangē ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha pāsolo ʻoku kongokonga ʻe 1,000. ʻI he hoko mai ʻa Siosefa Sāmitá mahalo naʻe solova ai ha konga ʻe 100. Pea fononga mai ai pē ʻa Siosefa Sāmita ʻo fakakakato ʻa e konga lahi ʻo e pāsolo ʻe 900 ne toé ke pehē ʻe he kakaí, “ ʻIo, tā ʻoku mahino kiate au ʻa e feituʻu naʻá ku haʻu mei aí, ʻuhinga ʻoku ou ʻi heni aí, mo e feituʻu ʻoku ou ʻalu ki aí.” ʻOku fakamatala mahino mai ʻe he ʻEikí ki he fatongia ʻo Siosefa Sāmita ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí: “Ka ʻe maʻu ʻe he toʻu tangatá ni ʻa ʻeku leá ʻiate koe” (T&F 5:10).

Neongo e ngaahi moʻoni fakafolofola ʻoku taulōfuʻu maí, ka kuo ʻi ai ha kau fekumi angatonu kuo nau pehē: “Te u lava ʻo tali e ngaahi tokāteline ko ʻení, kae fēfē ʻa e kau ʻāngeló mo e ngaahi mata meʻa-hā-mai ʻa Siosefa Sāmitá? ʻOku ngali faingataʻa ʻaupito ke fai ha tui ki ai ʻi he ngaahi kuongá ni.”

ʻOku mau tali ʻi he loto ʻofa kiate kinautolu ʻoku fekumi faitotonú, “ ʻIkai naʻe ʻi ai ʻa e kau ʻāngelo mo e ngaahi mata meʻa-hā-mai ʻi he Siasi ʻo Kalaisí ʻi he kuonga ʻo e Fuakava Foʻoú? ʻIkai naʻe hā ʻa e ʻāngelo kia Mele mo Siosefa? ʻIkai naʻe hā ʻa e kau ʻāngelo kia Pita, Semisi mo Sione ʻi he Moʻunga ʻo e Liliú? ʻIkai naʻe fakahaofi ʻe ha ʻāngelo ʻa Pita mo Sione mei he fale fakapōpulá? ʻIkai naʻe hā ʻa e ʻāngelo kia Koliniusi, pea kia Paula kimuʻa ʻi he hake ʻa e vaká pea kia Sione ʻi he Motu ko Patimosí? ʻIkai naʻe mata meʻa-hā-mai ʻa Pita ʻe aʻu e ongoongoleleí ki he kau Senitailé, ko ha mata meʻa-hā-mai ʻa Paula ki he ngahi langi ʻe tolú, ko e mata meʻa-hā-mai ʻa Sione ki he ngaahi ʻaho ki muí ni, mo Sitīveni mo e mata meʻa-hā-mai ki he Tamaí mo e ʻAló?”

ʻIo, naʻe mamata ʻa Siosefa Sāmita ki ha kau ʻāngelo mo ha ngaahi mata meʻa-hā-mai—koeʻuhí ko ha meʻangāue ia ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻi hono toe fakafoki mai ʻo e Siasi tatau ʻo Sīsū Kalaisi naʻe ʻi he kuonga muʻá—ʻa e kotoa hono ngaahi mālohí pea pehē foki ki hono ngaahi tokāteliné.

Neongo ia, ʻoku fakatupu loto mamahi ʻa e tuku ki he tafaʻakí ʻe ha niʻihi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí ne toe fakafoki mai ʻe Siosefa Sāmitá, koeʻuhí kuo tohoakiʻi atu ʻenau tokangá ʻe ha ngaahi fakamatala fakahisitōlia pe fakasaienisi ʻa ia ʻoku ʻikai kaunga ki honau hakeakiʻí, pea ko hono olá ko ʻenau fakafetongi ʻenau totonu fakalaumālie ʻo e ʻuluaki fohá ʻaki ʻa e poulu lū. ʻOku nau fakafetongi ʻa e mahino taʻe toe veiveiuá ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ʻaki ʻa e loto tālaʻá, ʻi he hoko ʻení ʻoku mole meiate kinautolu ʻa e tui ki he ngaahi meʻa lahi ʻoku nau ʻiló koeʻuhí ko ha ngaahi meʻa siʻi ʻoku ʻikai te nau ʻilo. ʻE ʻi ai maʻu pē ha ngaahi fakatanga ki he fakakaukaú ʻi he taimi kotoa pe ʻoku fie maʻu ai ʻa e tuí pea fakangatangata ʻetau fakakaukaú, ka ʻi he founga tatau pē, ʻe ʻi ai maʻu pē ʻa e tokāteline pau mo mahino ʻo hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí ke tau pikitai ki ai, ʻa ia ʻe hoko ko e fakavaʻe ʻi hono toe langa hake ʻo ʻetau ngaahi fakamoʻoní.

ʻI he taimi ne tafoki ai ha tokolahi ʻo e kau muimui ʻo Kalaisí meiate Iá, naʻá Ne fehuʻi ange ki Heʻene kau ʻAposetoló, “ ʻE ʻalu mo kimoutolu ia?”

Ne fai leva ʻa Pita ha tali ʻoku tonu ke tongi ki he loto ʻo e tokotaha kotoa pē: “Te mau ʻalú kia hai? ʻoku ʻiate koe ʻa e ngaahi lea ʻo e moʻui taʻengatá” (Sione 6:66–68).

Kapau ʻe tafoki ha toko taha mei he ngaahi tokāteline ko ʻeni kuo toe fakafoki maí, ʻe tafokí ki fē ke ako ai ki he natula moʻoni ʻo e ʻOtuá ʻo hangē ko ia ne ako ʻi he vaoʻakaú? Te ne ʻalu ki fē ke maʻu e ngaahi tokāteline ʻo e moʻui ʻi he maama fakalaumālié, papitaiso maʻá e pekiá mo e mali taʻengatá? Pea te ne ʻalú ki fē ke maʻu ʻa e ngaahi mafai ʻa ia ʻe lava ke silaʻi ʻa e husepanití mo e uaifí mo e fānaú ki he taʻengata?

Kuo toe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmita ʻa e ngaahi mālohi kotoa, ngaahi kī, akonaki mo e ngaahi ouau ʻo e fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. He ʻikai te ke toe maʻu ia ʻi ha feituʻu kehe ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai ke maʻu ia ʻi ha toe siasi kehe. He ʻikai maʻu ia ʻi ha kau matatao fakafilōsefa pe faka-saienisi pe fonongo pilikimi fakatāutaha, neongo ʻene hā ngali poto maí. Ko e fakamoʻuí ʻe maʻu pē ia mei ha feituʻu ʻe taha, ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻEikí ʻi Heʻene pehē ko e siasí ni “ko e siasi moʻoni mo moʻui pē taha ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa” (T&F 1:30).

ʻOku ou fakamoʻoni ko Siosefa Sāmitá ko e palōfita ia ʻo Hono Toe Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí, ʻo hangē pē ko ia naʻá ne taukaveʻí. ʻOku ou toe fakaongo atu ʻa e himi fakamāfana ko e: “ ʻOku Mau Fakamālō ki he ʻOtua, Naʻe alea mo e tangatá!” (“ ʻOku Mau Fakamālō,” Ngaahi Himí, fika 27). ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.