2009
ʻE Hoku Tokoua, Mapuleʻi Ho Lotó
Nōvema 2009


ʻE Hoku Tokoua, Mapuleʻi Ho Lotó

Kapau ʻoku tau loto ke tau maʻu ʻa e laumālie totonú ʻi he taimi kotoa pē, kuo pau ke tau fili ke fakaʻehiʻehi mei he ʻitá.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku tau fakataha mai ko ha haʻofanga maʻongoʻonga ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ʻi heni ʻi he Senitā Konifelenisí pea mo ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he māmaní. Kuo tau fanongoa ha ngaahi pōpoaki fakalaumālie he efiafí ni pea ʻoku ou fie fakahaaʻi ʻeku loto houngaʻia ki he Kau Taki ko ia kuo nau meʻa mai kiate kitautolú. ʻOku ou lāngilangiʻia mo loto fakatōkilalo ʻi he faingamālie ke lea atu ai kiate kimoutolú, pea ʻoku ou lotua ʻe tataki fakalaumālie au ʻe he ʻEikí.

Ne u toki mamatá ni ʻi he ongoongo ʻi he televīsoné peá u fakatokangaʻi ʻoku meimei natula tatau pē ʻa e ngaahi talanoa lalahí, he ko e ngaahi fakatamaki kotoa ne lipooti maí naʻe tupu ia mei he meʻa tatau pē: ko e ʻitá. Kuo fakahū pilīsone ha tamai ʻa ha valevale ko hono ngaohikovia fakaesino ʻo e pēpeé. Naʻe pehē tokua naʻe fakatupuʻita kiate ia e faʻa tangi ʻa e pēpeé ko ia naʻá ne fai ha meʻa ʻo motu ai e nima mo e palalulu ʻo e pēpeé. ʻOku toe fakalilifu foki e fakautuutu ʻo e fetāʻaki fakakengí, pea toe lahi ange mo e ngaahi tāmate ʻoku fekauʻaki mo e ʻuhinga fakakengí. Naʻe kau he talanoa ʻo e pō ko iá ʻa hono fanaʻi ʻo ha fefine ʻe hono husepānití ko e fuaʻa hili haʻane maʻu atu ia mo ha tangata kehe. Pea ʻikai lau ki ai mo e ngaahi fakamatala fekauʻaki mo e taú mo e ngaahi fepakipaki ʻoku hoko he funga ʻo e māmaní.

Ne u fakakaukau ki he lea ʻa e Tangata Sāmé “Tukuange ʻa e ʻitá, pea liʻaki ʻa e [loto] lilí.”1

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe fetuʻutaki ange ha ongomātuʻa ki hoku ʻōfisí ʻo kole mai pe te na omi ke fai ange ha faleʻi. Naʻá na fakahā mai naʻe hoko ha meʻa fakamamahi ʻi heʻena moʻuí pea naʻe tuʻu ʻena nofo malí ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Naʻe fokotuʻu leva ha taimi ke na omi ai.

Naʻe hā mahino pē ʻa e ongoʻi feʻitangaki ʻi he husepāniti mo e uaifi ko ʻení ʻi heʻena hū ange ki hoku ʻōfisí. Naʻe kamata māmālie ʻena talanoá pea ʻi he lea motumotu ʻa e husepānití naʻe tangi pē ʻa e uaifí pea siʻisiʻi haʻane kau mai ki he fetalanoaʻakí.

Naʻe foki mai ʻa e talavoú mei heʻene ngāue fakafaifekaú pea naʻe tali ke ne hū ki ha ʻunivēsiti ʻiloa ʻi he fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Naʻe ʻi ai ha uooti ʻi he ʻunivēsití naʻá ne fetaulaki ai mo hono uaifí. Naʻe ako foki mo e fefiné ʻi he ʻunivēsití. Hili ʻena kaumeʻa ʻi he taʻu ʻe taha, naʻá na fononga mai leva ki ʻIutā ʻo mali ʻi he Temipale Sōlekí, pea ʻikai fuoloa mei ai kuó na foki fakahahake ke fakaʻosi ʻena akó.

ʻI he taimi naʻá na ʻosi ai mei he ʻapiakó ʻo foki ki hona vahefonuá, kuo teu ke fāʻeleʻi mai ʻena ʻuluaki pēpeé pea kuo ngāue mo e husepānití ʻi he malaʻe naʻá ne fili ki aí. Naʻe fāʻele ʻa e uaifí ko ha kiʻi tamasiʻi. Naʻe fakafiefia ʻa e moʻuí.

ʻI he fakafuofua ki he taʻu ʻe taha mo e māhina ʻe ono ʻa hona fohá, naʻá na pehē ke na ʻeveʻeva mālōlō ki ha niʻihi ʻo hona fāmilí naʻe nofo ʻi ha maile ʻe laungeau hono mamaʻó. Ko e taimi ʻeni ia naʻe teʻeki ai ke fuʻu ʻiloa pe fakaʻaongaʻi ai ʻa e meʻa ko e sea kā maʻá e fānaú pea mo e leta maluʻi sea meʻalele maʻá e kakai lalahí. Naʻe heka kotoa e kau mēmipa ʻe toko tolu ʻo e fāmilí ʻi he sea muʻá, ʻo heka ʻa e kiʻi pēpeé ʻi hona vahaʻá.

ʻI he lolotonga ʻa e fonongá, ne ʻi ai ha kiʻi fetaʻemahinoʻaki ʻi he vā ʻo e husepānití mo e uaifí. Kuo ʻikai ke u toe manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ne fakatupungá. Ka ʻoku ou manatuʻi naʻe fakalalahi ʻena keé pea aʻu ʻo na fekaikailaʻaki. ʻOku mahino pē ne kamata tangi heni hona kiʻi fohá pea pehē ʻe he husepānití naʻe toe fakalalahi ai ʻene ʻitá ia ʻaʻana. Ne ʻikai ke ne kei mapuleʻi ʻene ʻitá ko ia naʻá ne toʻo hake ai ha meʻa vaʻinga ʻena kiʻi tamasiʻí naʻe tō he seá ʻo ne tolongi ʻaki hono uaifí.

Naʻe ʻikai ke tau ia ʻi hono uaifí. Ka naʻe tau e kiʻi meʻavaʻingá ia ʻi hona fohá pea ko hono olá ko e ʻatamai vaivai ai ʻa hona fohá pea te ne mamatea ai pē ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.

Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi meʻa fakamamahi taha kuó u fetaulaki mo iá. Ne u faleʻi mo fakalotolahiʻi kinaua. Naʻa mau talanoa ʻo kau ki he mateakí mo e fatongiá, ʻo e tali lelei e meʻa ʻoku hokó pea mo e faʻa fakamolemolé. Ne mau talanoa ʻo kau ki he ʻofá mo e fakaʻapaʻapá ʻa ia naʻe fie maʻu ke toe fakafoki ki hona fāmilí. Ne mau lau ha ngaahi lea fakafiemālie mei he folofolá. Ne mau lotu fakataha. Neongo ko e talu mei ai mo e ʻikai ke u toe ongona ha tala meiate kinaua, ka naʻá na fofonga malimali neongo ʻena loʻimataʻiá, ʻi he taimi ne na mavahe ai mei hoku ʻōfisí. Kuó u fakaʻamua he ngaahi taʻu lahi ko ʻení pehē ange mai ne na fili ke na fakataha pē, ʻo fakafiemālieʻi mo faitāpuekina kinaua ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou fakakaukau maʻu pē kiate kinaua he taimi kotoa pē ʻoku ou lau ai ʻa e ngaahi lea ko ʻení: “ ʻOku ʻikai fakaleleiʻi ʻe he ʻitá ia ha meʻa. ʻOku ʻikai ke ne langa hake ha meʻa, ka ʻokú ne lava ʻo fakaʻauha ʻa e meʻa kotoa pē.”2

Kuo tau ʻosi foua kotoa pē ʻa e ʻitá. ʻE lava ke hoko mai ia he taimi ʻoku ʻikai maʻu ai e ola ne tau fie maʻú. ʻE ala hoko mai ko haʻatau tali ki ha lea naʻe fai fekauʻaki mo kitautolu pe fai mai kiate kitautolu. ʻE lava ke tau aʻusia ia he taimi ʻoku ʻikai fai ai ʻe he kakaí e tōʻonga ne tau loto ki aí. Mahalo ʻoku hoko mai ia he taimi ʻoku tau fiu tatali ai ki ha meʻa ʻo fuoloa ange he taimi ne tau ʻamanaki ki aí. ʻE lava ke tau ongoʻi ʻita ʻi he taimi ʻoku ʻikai sio ai e kakaí ki he meʻa ʻoku tau sio ki aí. ʻOku lahi fau e ngaahi ʻuhinga ki he loto ʻitá.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku tau ʻita ai koeʻuhí ko ʻetau fakakaukau atu ki ha fakamamahi pe taʻefaitotonu ʻoku tau pehē kuo fai mai. Naʻe fakamatala ʻa e palesiteni hono fitu ʻo e Siasí ko Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ʻo kau ki ha taimi ʻi heʻene kei talavoú, naʻá ne fai ai ha ngāue ki ha tangata pea ʻoange ʻe he tangatá ha sieke ko e paʻanga ʻe $500 mo ne faitohi ʻo kole fakamolemole ange ʻi he ʻikai lava ke lahi ange ʻa e sēniti ke ʻoange maʻaná. Hili iá naʻe fai ʻe Palesiteni Kalānite ha ngāue ki ha tangata kehe—ko ha ngāue naʻe liunga 10 hono faingataʻá pea liunga 10 pe lahi ange mo e ngāue naʻe fai ki aí pea fie maʻu ki ai mo ha taimi lahi ange. Naʻe ʻoange ʻe he tangata fika uá ha sieke ko e paʻanga ʻe $150. Naʻe ongoʻi ʻe he talavou ko Hīpá kuo fai ange kiate ia ha anga taʻetotonu. Naʻe ʻuluaki loto mamahi peá ne toki ʻita.

Naʻá ne fakamatala ki hano kaungāmeʻa naʻe matuʻotuʻa ange ʻo kau ki he meʻa naʻe hokó, pea fehuʻi ange ʻe hono kaungāmeʻá, “Naʻe fakataumuʻa nai e tangatá ke ne fakaʻitaʻi koe?”

Naʻe tali ange ʻe Palesiteni Kalānite, “ ʻIkai. Naʻá ne talaange ki hoku ngaahi kaungāmeʻá kuó ne totongiʻi lelei au.”

Naʻe tali ange leva ʻe hono kaumeʻa matuʻotuʻá, “Ko e tangata valé pē ʻe ʻita ʻi ha meʻa naʻe ʻikai fakataumuʻa ke fakaʻitaʻi ai ia.”3

ʻOku fehuʻi mai ʻe he ʻAposetolo ko Paulá ʻi he tohi ʻa ʻEfesoó vahe 4 veesi 26 ʻo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, “Te mou lava ʻo ʻita, kae ʻikai fai angahala ai? ʻoua naʻa tuku ke tō ʻa e laʻaá ʻi hoʻomou ʻitá.” ʻOku ou fehuʻi atu, ʻoku faingofua nai ke te ongoʻi e Laumālie ʻo ʻetau Tamai Hēvaní ʻi he taimi ʻoku tau ʻita aí? ʻOku teʻeki ai ke u ʻilo ha meʻa ʻe malava ke hoko ai ʻeni.

ʻOku tau lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi he 3 Nīfaí ʻo pehē:

“ ʻOua naʻa ʻi ai ha ngaahi fakakikihi ʻiate kimoutolu… .

“He ko e moʻoni, ko e moʻoni ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e laumālie ʻo e fakakikihí ʻoku ʻikai ʻaʻaku ia, ka ʻoku ʻo e tēvoló ia, ʻa ia ko e tamai ʻa e fakakikihí, pea ʻokú ne ueʻi hake ʻa e loto ʻo e kakaí ke fefakakikihiʻaki ʻi he ʻita, ʻiate kinautolu.

“Vakai, ʻoku ʻikai ko ʻeku tokāteliné ʻeni, ke ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí ke feʻiteʻitani ʻiate kinautolu; ka ko ʻeku tokāteliné ʻeni ke fakangata hono fai ʻo e ngaahi meʻa peheé.”4

Ko e ʻitá ko ʻete moʻulaloa ia ki he mālohi ʻo Sētané. He ʻikai lava ke fakaʻitaʻi kitautolu ʻe ha taha. Ko kitautolu pē ʻoku tau fili ke fai iá. Kapau ʻoku tau loto ke tau maʻu ʻa e laumālie totonú ʻi he taimi kotoa pē, kuo pau ke tau fili ke fakaʻehiʻehi mei he ʻitá. ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku malava ke fai ia.

ʻOku lahi fau e ngaahi founga ʻoku fakatupu ʻauha ai e meʻangāue ʻa Sētane ko e ʻitá.

ʻOku ou tui ʻoku maheni hatau niʻihi mo e talanoa fakamamahi ko ia kia Tōmasi B. Maasi mo hono uaifi ko ʻIlisapetí. Naʻe kau ʻa Misa Maasi he kau fuofua ʻAposetolo ʻo e kuonga ko ʻení naʻe ui hili ʻa hono toe fakafoki mai ʻo e Siasí ki he māmaní. Naʻe hoko ki mui ko e Palesiteni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.

Lolotonga e kei ʻi he Hihifo Mamaʻó ʻi Mīsuli ʻa e Kāingalotú, naʻe alea ai ʻa e uaifi ʻo Tōmasí ko ʻIlisapeti Maasi pea mo hono kaungāmeʻa ko Sisitā Hālisi ke na vahevahe e huʻakaú ke lava ʻo lahi ange ai e siisi te na ngaohí. Ke fakapapauʻi ʻoku totonu ʻa e meʻa kotoa pē, ne na felotoi ai he ʻikai ke na toʻo ʻa e kilimí, ka ʻe ʻave fakataha ʻa e huʻakaú mo hono kilimí. Ko e huʻakau ʻi he fakaʻosinga ʻo e tau-kaú naʻe matolu ange hono kilimí ia ʻoʻona.

Naʻe faipau ʻa Sisitā Hālisi ki he aleapaú, ka ʻi he loto ʻa Sisitā Maasi ke ne ngaohi ha siisi ifo angé, ko ia naʻá ne tuku ai ha painite ʻo e kilimí mei he pulu kotoa pē naʻe tatau ka ne ʻave pē kia Sisitā Halisi ʻa e huʻakau taʻe kilimí. Naʻe tupu heni ha kē ʻa e ongo fafiné. ʻI he ʻikai ko ia ke na fakaleleiʻi ʻena fetaʻemahinoʻakí, naʻe ʻoatu ai e meʻá ni ki he kau faiako fakaʻapí ke nau fakaleleiʻi. Naʻa nau ʻilo ai kuo halaia ʻa ʻIlisapeti Maasi ko e ʻikai ke ne faipau ki heʻene aleá. Naʻá ne ʻita ai mo hono husepānití ʻi he tuʻutuʻuni ko iá pea naʻe ʻoatu ai e meʻá ni ki he pīsopé ke fai hano hopoʻi faka-Siasi. Naʻe tuʻutuʻuni ʻe he fakamaauʻanga ʻo e pīsopé naʻe hala hono tuku ʻe Sisitā Maasi ʻa e kilimí pea kuó ne maumauʻi ai ʻene aleapau mo Sisitā Hālisí.

Naʻe tangi ʻa Tōmasi Maasi ki he fakataha alēleaʻanga māʻolungá ka naʻe hanga ʻe he kau tangata ʻi he fakataha alēlea ko ʻení ʻo poupouʻi e tuʻutuʻuni ʻa e pīsopé. Naʻá ne hoko atu ʻo tangi ki he Kau Palesitenisī ʻUluaki ʻo e Siasí. Naʻe fakakaukauʻi ʻe Siosefa Sāmita mo hono tokoní ʻa e meʻá ni pea nau poupouʻi ai e tuʻutuʻuni ʻa e fakataha alēleaʻanga māʻolungá.

Naʻe toe fakalalahi e ʻita ʻa ʻEletā Tōmasi B. Māsí he tuʻutuʻuni kotoa pē ne faí, he naʻe kau pē ia mo hono uaifí he taimi kotoa ko ʻení —pea ʻi he lahi fau ʻene ʻitá, naʻá ne ʻalu ai ki he fakamaau polisí ʻo fakamatala fuakava ai naʻe angatuʻu ʻa e kau Māmongá ki he vahefonua ko Mīsulí. Naʻe hanga ʻe heʻene fakamatala fuakavá—pe tokoni ʻene fakamatalá—ki he tuʻutuʻuni fita‘a ko ia ʻa Kōvana Lilipeeni Pōkisi ke fakaʻauha e kau Māmongá, ʻa ia naʻe iku ai ki hono tuli ha Kāingalotu ʻe toko 15,000 tupu mei honau ngaahi ʻapí pea pehē ki he ngaahi meʻa fakamamahi mo e mate naʻe hoko atu aí. Naʻe hoko kotoa e ngaahi meʻá ni ko e tupu mei ha fetaʻemahinoʻaki ʻi he fakafetongi huʻakau mo hono kilimí.5

Hili ha taʻu ʻe 19 ʻo e tāufehiʻá mo e molé, naʻe ʻalu ai ʻa Tōmasi B. Maasi ki he Teleʻa Sōlekí ʻo kole fakamolemole kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi. Naʻe toe faitohi foki ʻa Misa Maasi kia Hiipa C. Kimipolo, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻo kau ki he lēsoni kuó ne akó. Naʻe pehē ʻe Misa Maasi: “Naʻe lava pē ke hoko atu e ngāue ia ʻa e ʻEikí taʻe te u kau ki ai pea kuo ʻikai mole meiate Ia ha meʻa ʻi heʻeku hē mei he Siasí; Ka ko e hā kuo mole meiate aú?! Ko e koloa, [ʻa ia ko ha koloa lahi ange ʻi he koloa ʻe lava ke maʻu ʻe he māmani ko ʻení pe ko ha ngaahi palānite kehe tatau mo ʻeni.”6

Tangane ko e lea ʻa e punake ko Sione Kulinilifi Uitiaá: “ ʻI he kotoa ʻo e ngaahi lea fakamamahi kuo lea ʻaki pe tohí, ko e fakamamahi tahá ʻeni: ‘Kapau pē ā naʻe.’ ”7

ʻE hoku ngaahi tokoua, ʻoku tau moʻulaloa kotoa pē ki he ngaahi ongo ko ia ʻoku ala iku ki he ʻitá, ʻo kapau he ʻikai ke fakatonutonu. ʻOku tau aʻusia kotoa pē ʻa e taʻefiemālié pe loto ʻitá pe fakamāfutofutá pea ʻe lava ke tau loto ʻita ʻo ʻitengia ʻa e niʻihi kehé ʻo kapau te tau fili ke fai ia. He ʻoku meimei ko e niʻihi kehe ko iá ʻa e kau mēmipa pē ʻo hotau fāmilí —ʻa e kakai ko ia ʻoku tau ʻofa taha aí.

ʻI he ngaahi taʻu lahi he kuohilí, ne u lau ai e fakamatala ko ʻeni ne hā ʻi he nusipepa Associated Press: “Naʻe fakamatala ʻe ha tangata toulekeleka ʻi ha meʻafakaʻeiki hono tokouá, ʻa ia naʻá na nofo fakataha talu mei heʻena kei siʻí ʻi ha kiʻi fale loki taha ofi atu ki Kenisitio ʻi Niu ʻIoké, ʻo ne pehē ko e talu mei haʻana kē pea mo ʻena vahe ua ʻa e lokí ʻaki ha foʻi sioka pea kuo teʻeki ai ke na fekolosiʻaki he lainé pe feleaʻaki talu mei he ʻaho ko iá—ʻa ia ko e taʻu ia ʻe 62 mei ai.” Fakakaukau angé ki he nunuʻa ʻo e loto ʻita ko iá. He toki meʻa fakamamahi moʻoni ia!

ʻOfa ke tau taki taha fai ha fili fakapotopoto, ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau fai ai ha fili pehē, ke tau fakaʻehiʻehi mei he loto ʻitá pea ʻoua naʻa tau lea ʻaki ʻa e ngaahi lea fefeka mo fakatupu loto mamahi ko ia ʻe ʻahiʻahiʻi kitautolu ke tau lea ʻakí.

ʻOku ou manako ʻi he fakalea ʻo e himi naʻe faʻu ʻe ʻEletā Sālesi W. Penilousi, naʻe ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá pea mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻi he konga ki muʻa ʻo e senituli 20:

ʻE hoku tokoua, mapuleʻi ho lotó,

Mapukepuke ho loto māfana mo fakapoʻuli lōloó.

ʻOua naʻa lolomi hono ngaahi ongó,

Kae tuku ke puleʻi ia ʻe he leʻo ʻo e potó.

ʻI ai ha mālohi ʻi hono mapuleʻi ho lotó,

ʻI he ʻatamai maʻu mo loto mokomokó.

Maumauʻi hoʻo ʻatamai leleí ʻe hoʻo taʻemahinó,

Mo ne fakakuihi koe neongo e lelei hoʻo sió.8

ʻOku tau maʻu kotoa pē ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku kaunga tonu kiate kitautolu kotoa pē ʻa e fakapapau mo e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Ki he niʻihi ko ia ʻoku nau maʻu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí, ko hano fakahaaʻi ia ʻo e fie maʻu ke tau faivelenga mo talangofua ki he ngaahi fono ʻa e ʻOtuá pea mo fakaongoongoleleiʻi ʻa e ngaahi uiuiʻi ʻe fai mai kiate kitautolú. Ki he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné, ko hano fakahaaʻi ia ʻo homou fatongia mo e ngafa ʻi he kahaʻú, ke mou lava ʻo teuteuʻi ai kimoutolu ʻi heni mo e taimí ni.

ʻOku ʻomi ʻa e fakapapau mo e fuakava ko ʻení ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi leá ni:

“He ʻilonga ʻa kinautolu ʻoku faivelenga ʻo aʻu ki hono maʻu ʻa e ongo lakanga fakataulaʻeikí ni kuó u lau ki aí, pea mo hono fakaongoongoleleiʻi ʻo honau lakangá, ʻoku fakamāʻoniʻoniʻi ʻa kinautolu ʻe he Laumālié ki hono fakafoʻou ʻo honau sinó.

“ ʻOku nau hoko ko e ngaahi foha ʻo Mōsese pea mo ʻĒlone pea ko e hako ʻo ʻĒpalahame, pea ko e siasi mo e puleʻanga pea mo e kakai fili ʻo e ʻOtuá.

“Pea ko kinautolu kotoa pē foki ʻoku maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ko ʻení ʻoku nau maʻu au, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí;

“He ko ia ia ‘okú ne tali ʻeku kau tamaioʻeikí, ʻokú ne tali au;

“Pea ko ia ia ʻokú ne tali aú ʻokú ne tali ʻeku Tamaí;

“Pea ko ia ia ʻokú ne tali ʻeku Tamaí ʻokú ne maʻu ʻa e puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí; ko ia ko e meʻa kotoa pē ʻoku maʻu ʻe heʻeku Tamaí, ʻe foaki ia kiate ia.”9

ʻE ngaahi tokoua, ʻoku fakatatali mai kiate kitautolu ha ngaahi talaʻofa maʻongoʻonga ʻo kapau te tau faipau mo tauhi faivelenga ʻa e fakapapau mo e fuakava ʻo e lakanga fakataulaʻeiki pelepelengesi ko ʻeni ʻoku tau maʻú. ʻOfa ke tau hoko ko ha ngaahi foha moʻui taau ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOfa ke tau hoko maʻu pē ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻi hotau ngaahi ʻapí pea ke tau faivelenga ʻi hono tauhi kotoa ʻa e ngaahi fekaú, pea ʻoua naʻa tau loto tāufehiʻa ki ha taha ka ke tau hoko ko ha kau faʻa fakalelei, ʻo manatuʻi maʻu pē ʻa e naʻinaʻi ʻa e Fakamoʻuí, “ ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakai kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, ʻo kapau te mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu.”10 Ko ʻeku kolé ia he pooni ʻi he fakaʻosinga ʻo e fakataha lakanga fakataulaʻeiki maʻongoʻongá ni, pea ʻoku ou toe lotua ia ʻi he loto fakatōkilalo mo fakamātoato he ʻoku ou ʻofa ʻiate kimoutolu ngaahi tokoua ʻaki hoku lotó mo e laumālié kotoa. ʻOku ou lotua foki ke mou maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ʻi hoʻomou moʻuí, ʻapí, ʻi homou lotó mo e laumālié, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Saame 37:8.

  2. Lawrence Douglas Wilder, ʻi he “Early Hardships Shaped Candidates,” Deseret News, Dec. 7, 1991, A2.

  3. Vakai, Heber J. Grant, Gospel Standards, comp. G. Homer Durham (1969), 288–89.

  4. 3 Nīfai 11:28–30.

  5. Vakai, George A. Smith, “Discourse,” Deseret News, Apr. 16, 1856, 44.

  6. Thomas B. Marsh to Heber C. Kimball, May 5, 1857, Brigham Young Collection, Church History Library.

  7. “Maud Muller,” The Complete Poetical Works of John Greenleaf Whittier (1876), 206.

  8. “School Thy Feelings,” Hymns, no. 336.

  9. T&F 84:33–38.

  10. Sione 13:35.