2009
Ko ha Ui Ki he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké
Nōvema 2009


Ko ha Ui Ki he Toʻu Tangata Kei Tupu Haké

ʻOku ʻikai ha uiuiʻi ʻe maʻongoʻonga ange ʻi hono “fakalotuʻi” ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
Elder Brent H. Nielson

ʻI he ʻosi ko ia e ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he māmaní, naʻá Ne hā ko ha tokotaha Toetuʻu ki Heʻene kau ʻAposetoló. Naʻá Ne tuku kiate kinautolu ʻa e fekau tatau ʻokú ne ʻomi kiate kimoutolu ko e toʻu tangata tupu hake ʻo e kuonga ní: “Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mātiu 28:19).

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli 1974, naʻe hikinimaʻi ai ʻe he Siasí ha palōfita foʻou, ko Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo. Ne u maʻu ʻi he ʻaho tatau ʻa hoku uiuiʻi ke u ngāue fakafaifekau taimi kakato ʻi Finilani. Ne ʻikai ke u ʻilo he taimi ko iá ne toki fakahoko ʻe Palesiteni Kimipolo ha lea fakahisitōlia he uike pē ko iá ki Kau Taki Māʻolungá pea mo e kau fakafofonga fakavahelahi ʻo e Siasí. Ne u toki ʻilo kimui ne hanga ʻe Palesiteni Kimipolo ʻi heʻene lea fakapalōfitá ʻo fakaikiiki ʻa ʻene visione ki he founga ʻe lava ai ʻe kitautolu ko ha siasi ʻo fakahoko ʻa e fekau ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke “fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē.” ʻI he lea, ʻa Palesiteni Kimipoló naʻá ne fakaafeʻi ai ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau ngāue mālohi ange pea ke fakalahi ange ʻenau visioné. Naʻá ne kole ki he talavou moʻui taau kotoa pē ke teuteu ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. Naʻá ne fakalotolahiʻi ʻa e kāingalotu he fonua taki taha ke nau teuteuʻi pē haʻanau kau faifekau peá ne kole ki he houʻeiki tangatá ke nau tokoni ki he [kau ʻAposetolo ʻe] Toko Hongofulu Mā Uá ʻi hono ʻunuaki ʻo e ngāué ʻi he māmaní pea ke fakaava ʻa e ngaahi matapā ki he fonua kotoa pē” (“Pea ‘O Ka Toe Liliu ‘a e Māmaní,” Tūhulu, Sepitema 1984, 1–7).

Naʻe toe pehē foki ʻe Palesiteni Kimipolo ʻi heʻene lea ʻi he 1974, ʻoku ʻi ai ha kāingalotu ʻe toko 3.3 miliona ʻo e Siasí; kau faifekau taimi kakato ʻe toko 18,600 mo ha ngaahi siteiki ʻe 633. Naʻá ne fakatukupaaʻi kitautolu ke tau fai lelei ange pea kole mai ke liliu ʻa ʻetau ngaahi taumuʻá pea toe hiki e tuʻunga ʻo ʻetau ngāué (vakai, Tūhulu, Sepitema 1984, 1–7).

Naʻa tau tali ki ai ko e kāingalotu ʻo e Siasi, ʻaki e kamata ke tau lotu maʻu pē ʻi hotau fāmilí, ʻi heʻetau ngaahi houalotu sākalamēnití pea ʻi heʻetau ngaahi konifelenisi fakasiteikí ke lava ʻo fakavaivaiʻi ʻa e loto ʻo e kau taki ʻo e ngaahi fonuá pea lava ke fakaava ʻa e ngaahi matapaá ki heʻetau kau faifekaú. Ne toe vakai lelei ange ʻa e kāingalotú ki honau fatongia ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí. Ne tuʻu hake ʻa ʻetau kau talavoú pea naʻe tānaki ha kau faifekau maʻongoʻonga. Ne tau mamata ki he kamata ko ia ke fakahoko e visione ʻa Palesiteni Kimipoló.

Lolotonga ko ia ʻeku ngāue ʻi Finilaní, ne u ʻiloʻi ko e uaifi ʻo ʻeku palesiteni fakamisioná, ʻa Sisitā Lea Mahoni, ko e tokotaha Finilani. ʻI heʻene kei finemuí, naʻá ne tupu hake ʻi ha kolo ko Vīpuli ʻi he konga fakahahake ʻo Finilaní. ʻI hono kāpui ko ia ʻe he ngaahi haʻahaʻa ʻo e taú ʻa Finilani mo e ngaahi fonua kehé lolotonga e Tau Lahi Hono II, naʻá ne mavahe mo hono fāmilí mei honau ʻapí pea hoko ʻa Vīpuli ko e konga ʻo e Sovieti ʻIunioní pea fakahingoa ia ko Vaipoki. Ne faʻa fakamatala ʻa Sisitā Mahoni ʻi heʻemau ngaahi konifelenisi fakasouní fekauʻaki mo e niʻihi ne nofo pē ʻi Vīpulí pea mo ʻene fakaʻamu ke ʻave ʻa e ongoongoleleí kiate kinautolú. Hili e fakatukupā ʻa Palesiteni Kimipoló, ne mau lotua fakataha ke fakavaivaiʻi e ngaahi loto ʻo e kau taki ʻo e fonua ko iá kae lava ke ʻoatu ʻa e ongoongoleleí ʻe heʻetau kau faifekaú ki he Sovieti ʻIunioní.

Ne mau ʻalu ki he kauʻāfonua ʻi he vahaʻa ʻo Finilani mo e Sovieti ʻIunioní ʻo ʻaʻahi ki he kau leʻo ʻi he ngaahi tauá mo e ngaahi ʻaá mo mau fakakaukau pe ko hai e kau talavou mo e finemui loto toʻa ko iá, pea ko e ʻafē nai te nau ʻalu atu ai ke ʻave ʻa e ongoongoleleí ki he kakai ne nofo aí. Ne u pehē he taimi ko iá ne hangē he ʻikai malava ʻeni.

ʻI he taʻu ʻe tolu kuohilí, ne maʻu ai ʻe homa foha ko ʻĒlikí ha uiuiʻi ke ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau ki Lūsia, ʻi he Misiona Seni Pitasipēkí. ʻI heʻene fuofua tohi maí, naʻá ne tohi ʻo hangē ko ʻení, “Siʻi Ongomātuʻa, kuo vahe au ki he fuofua kolo ke u ngāue ai ʻi Lūsiá. Tangataʻeiki mahalo kuó ke ʻosi fanongo ai. ʻOku ui ko Vaipoki, ka naʻe hoko ia kimuʻa ko ha kolo Finilani ne ui ko Vīpuli.”

Ne kamata ke u tangi ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻoku nofo ʻa ʻĒliki ʻi he kolo tonu pē ko ia ne mau lotua ʻi he taʻu ʻe 32 ki muʻá. Ne ʻiloʻi ai ʻe ʻĒliki ha fale lotu pea mo ha kolo ʻo e Siasí ʻoku ʻi ai ha kāingalotu faivelenga. Naʻá ne nofo mo ngāue ʻi ha feituʻu ne hangē kiate au ʻi heʻeku kei talavoú ʻe faingataʻa ke fai ha hū ki aí.

Ne ʻikai ke u ʻilo he ngaahi taʻu lahi ko ia he kuohilí, ʻi heʻemau lotua ko ia ke fakaava ʻa e ngaahi kauʻāfonuá pea lava ke hū atu ʻa e kau faifekaú, ko ʻeku lotua ia ʻa homa fohá. Kae mahuʻinga tahá, kiate kimoutolu ʻo e toʻu tangata kei tupu haké, ne ʻikai ʻilo ʻe homa foha ko ʻĒlikí naʻá ne hoko mo hono hoa ngāué ko e tali ki he ngaahi lotu ne fai ʻe he Kāingalotu faivelenga ʻi he ngaahi taʻu lahi kuohilí. Ko kimoutolu ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ʻoku mou fakahoko ʻa e kikite ko ia, “he ʻikai ufi e laka atu ki muʻa e moʻoni ʻa e ʻOtuá, ʻi he anga fakaʻeiʻeiki mo tauʻatāina kae ʻoua kuo hū atu ki he konitinēniti kotoa pē, aʻu ki he potu kotoa pē, ʻuʻufi ʻa e fonua kotoa pē mo fakaongo ʻi he telinga kotoa pē, kae ʻoua kuo fakahoko ʻa e taumuʻa ʻa e ʻOtuá, pea folofola ʻa e [ʻEiki Māfimafí] kuo lava ʻa e ngāué” (Joseph Smith, ʻi he History of the Church, 4:540).

Talu mei he fakahinohino fakapalōfita ko ia ʻa Palesiteni Kimipolo he taʻu ʻe 35 kuohilí, kuo tupu e tokolahi e kāingalotu ʻo e Siasí ʻo aʻu ki he kāingalotu ʻe toko 13.5 milioná. ʻOku lolotonga ʻi ai ha kau faifekau ʻe toko 52,000 pea laka hake ʻi he ngaahi siteiki ʻo Saioné ʻi he 2,800. Ko hai nai ʻa e kau ngāue ʻi he ngoue vainé kuo nau tokoni ke fakahoko e ngāue lahi mo fakaofó ni? Ko e moʻoni ko e kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ʻoku nau meʻa atu mei muʻá ni he ʻaho ní. Ko kinautolu ia ʻa e kau palesiteni fakasiteiki mo e kau pīsope lelei kuo nau ngāue faivelengá. Ka ko kinautolu ko hoʻomou mātuʻá—ʻa e ngaahi faʻē mo e ngaahi tamai—ngaahi mehikitanga, niʻihi ʻokú mou faʻē ʻakí, ngaahi faʻētangata mo e niʻihi ʻoku mou tamai ʻakí pea pehē ki homou ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku nau tangutu ʻi homou tafaʻakí, ko e toʻu tangata kei tupu hake ʻo e kuonga ní. Ka ko e meʻa mahuʻinga tahá, ko e foʻi moʻoni ko ia, ʻi heʻetau feinga ke ʻoatu ʻa e ongoongoleleí ki he ngaahi fonua kotoa pē, ko e toki kamata ia ke fakahoko e ngāué.

Pea ko ia ai kuo ʻoatu ʻa e foʻi amá ki ha toʻu tangata foʻou. Kuo hanga ʻe he Fakamoʻuí, ʻo fakafou mai ʻi Heʻene palōfita he ʻaho ní, Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo fakafoʻou ʻa e uí ʻi heʻene pehē:

“Naʻe fakaongo mai ʻe hotau ʻEikí pea ko hotau Fakamoʻuí, ʻa ia ʻokú Ne hoko ko e ʻulu ʻo e kau tau ko e kau faifekau maʻongoʻonga fakaemāmani lahí, ʻa ʻetau tefitoʻi moʻoni mahuʻinga. Hili ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne hā ki Heʻene kau ākonga ʻe Toko 11. Naʻe lava ke Ne ʻoange kiate kinautolu ha faʻahinga faleʻi, hano fakahaaʻi ʻo ha meʻa, pe ko ha faʻahinga fakatokanga pē naʻá Ne fili ke ʻoange. Ka ko e hā naʻá Ne folofola ʻakí? ʻOku hiki ia ʻi he Mātiu 28:18–20. Naʻá ne folofola ʻo pehē: …

“Ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní:

“ ‘Akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kinautolú: pea vakai, ʻoku ou ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní.’ ”

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Monisoni ʻo pehē:

“Ko ha talaʻofa fakaʻofoʻofa moʻoni! Kapau te tau tali ʻa e uiuiʻi mo e mafai ko ia ʻokú ne haʻí, kuo talaʻofa mai ʻe he ʻEikí, ‘[Te u ] ʻiate kimoutolu maʻu ai pē, ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo māmaní.’ ʻOku ʻikai lava ke u fakakaukau ki ha talaʻofa ʻe maʻongoʻonga ange” (The Five Mʻs of Missionary Work,” New Era, Mar. 2007, 42).

ʻI he Tohi ʻa Molomoná, ne lea ʻaki ʻe Sēkope ʻa e lea ʻa Seinosi fekauʻaki mo ʻetau ngāue he ʻaho ní ʻi he talanoa fakatātā ko ia ʻo e ʻōlive koló mo e ʻōlive vaó:

“Ko ia, ʻalu atu, pea ui ha kau tamaioʻeiki, koeʻuhí ke tau ngāue faivelenga ʻaki hotau tūkuingatá ʻi he ngoue vainé, koeʻuhí ke tau teuteu ʻa e halá, koeʻuhí ke u toe lava ʻo fakatupu mai ʻa e fua totonú, ʻa ia ko e fua totonu ʻoku lelei mo mahuʻinga taha ʻi he ngaahi fua kehe kotoa pē.

“Ko ia, ke tau ʻalu atu pea ngāue ʻaki hotau tūkuingatá ko hono fakaʻosi, he vakai ʻoku ofi ʻa e ngataʻangá, pea ko hono fakaʻosi ʻeni ʻo ʻeku ʻauhani ʻa ʻeku ngoue vainé” (Sēkope 5:61–62).

Ko e ui ʻeni ʻa e Fakamoʻuí kiate kimoutolu ʻa e toʻu tangata kei tupu haké. ʻOkú Ne kole mai ki ha tau talavou mo ha kau finemui moʻui taau, mateuteu mo faivelenga te nau tokanga ki he leʻo ʻo e palōfitá, pea nau tuʻu hake ʻo lea ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he Fakamoʻuí tonu, “Ko au ʻeni, fekauʻi au” (ʻĒpalahame 3:27). Kuo teʻeki ha taimi ʻe lahi ange ai ʻa e fie maʻú. Kuo teʻeki hina pehē ʻa e ngoué. Kuo uiuiʻi kimoutolu ke mou ʻalu atu “ko hono fakaʻosí” (Sēkope 5:62). ʻOku ʻikai ha ngāue; ʻoku ʻikai ha uiuiʻi ʻe maʻongoʻonga ange ʻi hono “fakalotuʻi” ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí mo e ʻAló mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mātiu 28:19).

ʻOku ou fakahā mo fakamoʻoni ʻi he loto mālūʻia kuo fakaava ʻa e ngaahi langí, pea kuo ʻikai ngata ʻi he folofola mai ʻa e ʻOtuá, ka kuó Ne folofola mai he ʻahó ni. ʻOku moʻui ʻa Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí pea ʻokú Ne fakaafeʻi kimoutolu ʻo hangē ko ʻEne fakaafe ne fai ki Heʻene ongo ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá, ʻa Pita mo ʻAnitelū: “Muimui ʻiate au, pea te u ngaohi ʻa kimoua ko e toutai tangata” (Mātiu 4:19). ‘Ofa ke mou tali ‘o hangē ko ia ne na fai, ‘aki ‘ena tuku atu ‘a ‘ena ngaahi kupengá pea muimui leva kiate Ia.

ʻOku ou lotua ʻe taukaveʻi ʻe kimoutolu ʻo e toʻu tangata kei tupu haké ni ʻa e moʻoní mo e angatonú pea maʻu ʻa e mahino ki homou uiuiʻi toputapu ke ʻalu atu pea akoʻi ʻa e fonua kotoa, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.