2009
Mateuteu
Nōvema 2009


Mateuteu

Ko e teuteu ʻoku ʻaongá ʻoku fakahoko ia ʻi he ngaahi fili ʻoku fai ʻe he kau talavoú ke nau tuʻu hake ʻo aʻusia ʻa honau ikuʻanga maʻongoʻonga ko e kau tamaioʻeiki maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

Neongo pe ko e fē ha feituʻu ʻoku ou ʻi ai ʻi he ʻahó pe poʻulí, ka ʻoku ofi maʻu pē kiate au ha kiʻi foʻi hina lolo ʻōlive. Ko e foʻi hina ʻeni ʻoku ou faʻo he toloa ʻo e tesi ʻoku ou ngāue ʻakí. ʻOku faʻo ha foʻi hina ʻe taha ʻi hoku kató he taimi ʻoku ou ngāue ai ʻi tuʻa pe folaú. ʻOku ʻi ai ha foʻi hina ʻe taha he kōpate homau lokikaí ʻi homau ʻapí.

ʻOku ʻi ai ha ʻaho ʻoku ʻasi he foʻi hina ‘oku ou pukepuke atú. Ko e ʻaho ia naʻe fakaʻaongaʻi ai ʻe ha taha ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke ne fakatapui ʻaki ʻa e lolo maʻá ni ki hono fakamoʻui ʻo e mahakí. Mahalo ʻe fakakaukau ʻa e kau talavou ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné mo ʻenau ngaahi tamaí ʻoku fuʻu tōtuʻa ʻeku teuteú.

Ka ʻoku ʻikai ke tau ʻilo maʻu pē e taimi ʻe hoko mai ai ha fetuʻutaki he ʻahó pe ko ha tukituki he matapaá ʻi he poʻulí. ʻE pehē atu ʻe ha taha, “Kātaki fakamolemole muʻa te ke lava ʻo fakavavevave mai?” ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe fetuʻutaki mai ai ha tamai mei ha falemahaki. Naʻe tuiʻi ʻe ha kā naʻe lele oma ʻa hono ʻofefine taʻu tolú ʻo punakaki ʻi ha fute ʻe 50 (15 m) ʻi heʻene kolosi he halá ki heʻene faʻeé. ʻI heʻeku aʻu atu ki he falemahakí, naʻe kōlenga mai ʻa e tamaí ke fakaʻaongaʻi muʻa ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ke fakatolonga ʻaki e moʻui ʻa e kiʻi taʻahiné. Naʻe ʻikai fuʻu loto lelei e kau toketaá mo e kau nēsí ki heʻema ala atu ʻi ha puipui pelesitiki ʻo tulutā ha meʻi lolo ʻi he kiʻi foʻi feituʻu pē taha naʻe ʻikai aʻu ki ai ʻa e lalava ʻo hono ʻulú. Naʻe pehē mai ha toketā kiate au ʻi ha leʻo naʻe taʻefiemālie, “Fai mo ʻai ke vave hoʻomo meʻa ʻoku ʻaí. ʻOkú ne mei mate.”

Naʻe hala ʻena maʻú. Naʻá ne moʻui, pea kehe ia mei he meʻa naʻe tala ʻe he toketaá, naʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻene moʻuí, ka naʻá ne toe ako ʻalu foki.

Naʻá ku mateuteu he taimi ne fai mai ai e uí. ʻOku mahulu hake ʻa e teuteú ia ʻi hono ʻai pē ke maau ha foʻi hina lolo tapú. Kuo pau ke kamata fuoloa ia ki muʻa pea toki hoko ʻa e fakatamaki ʻoku fie maʻu ki ai ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE tali ʻa e uí ʻe kinautolu ʻoku mateuteú.

ʻOku kamata ʻa e teuteú ʻi he ngaahi fāmilí, ʻi he ngaahi kōlomu ʻo e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné pea mo e konga lahi ʻi he moʻui fakatāutaha ʻa e kau talavoú. Kuo pau ke tokoni ʻa e ngaahi kōlomú mo e ngaahi fāmilí ka ko e teuteu ʻoku ʻaongá ʻoku fakahoko ia ʻi he ngaahi fili ʻoku fai ʻe he kau talavoú ke nau tuʻu hake ʻo aʻusia ʻa honau ikuʻanga maʻongoʻonga ko e kau tamaioʻeiki maʻu lakanga fakataulaʻeiki ʻa e ʻOtuá.

Ko e ikuʻanga ʻo e toʻu tangata kei tupu hake ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ʻoku mahulu hake ia ʻi he mateuteu pē ke ʻohifo e mālohi ʻo e ʻOtuá ke fakamoʻui ʻa e mahakí. Ko e teuteú ʻa e mateuteu ko ia keʻalu atu ʻo fai ha meʻa pē ʻoku finangalo ki ai ʻa e ʻEikí ʻi he teuteu atu ʻa e māmaní ki Heʻene hāʻele maí. ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu te ne ʻiloʻi pau ʻa e ngaahi ngāue ko iá. Ka ʻoku tau ʻiloʻi ʻe fie maʻu ke tau mateuteu, ko ia ʻe lava ke tau teuteu kotoa ki ai.

Ko e meʻa ko ia te ke fie maʻu ʻi he momeniti faingataʻa ko iá, ʻe fakafalala ia ki hoʻo faifatongia ʻi he ngāue ʻo e talangofuá. Te u fakamatala atu ki he meʻa ʻe ua te ke fie maʻú pea mo e teuteu ʻoku fie maʻu ka ke mateuteu aí.

Ko e ʻuluakí ke ke maʻu ʻa e tuí. Ko e lakanga fakataulaʻeikí ko e mafai ia ke ngāue ʻi he huafa ʻo e ʻOtuá. Ko e totonu ia ke ke ui ke ʻohifo ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí. Ko ia kuo pau ke ke tui ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea kuó ke maʻu ʻEne falalá ke ke lava ai ʻo fakaʻaongaʻi ʻa Hono mālohí ki Heʻene ngaahi taumuʻá.

ʻE tokoni ha meʻa naʻe hoko ʻi he Tohi ʻa Molomoná ke ke ʻiloʻi ʻa e founga naʻe fai ʻaki ʻe ha tangata ʻa e teuteu ko iá. Naʻe ʻi ai ha tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki ko Nīfai naʻá ne maʻu ha fekau mamafa mei he ʻEikí. Naʻe fekauʻi ia ʻe he ʻOtuá ke ne ui ki he kakai faiangahalá ke nau fakatomala telia naʻa tōmui kiate kinautolu. Koeʻuhí ko ʻenau faiangahalá mo ʻenau fetāufehiʻaʻakí, ko ia ne nau fetāmateʻaki ai. Neongo ʻenau faingataʻaʻiá ka naʻe ʻikai pē ke nau loto fakatōkilalo feʻunga ai ke fakatomala pea talangofua ki he ʻOtuá.

Koeʻuhí ko e mateuteu ʻa Nīfaí, naʻe faitāpuekina ai ia ʻe he ʻOtuá ʻaki ha mālohi ke fakahoko ʻa hono fatongiá. ʻOku hoko ʻEne folofola ʻofa mo fakalotolahi kia Nīfaí ko ha tākitala kiate kitautolu:

“ ʻOkú ke monūʻia koe ʻe Nīfai, koeʻuhí ko e ngaahi meʻa kuó ke faí; he kuó u vakai ki he anga hoʻo vilitaki taʻetuku hono fakahā ʻa e folofola kuó u tuku kiate koé, ki he kakaí ni. Pea kuo ʻikai te ke manavahē kiate kinautolu, pea kuo ʻikai te ke kalofaki hoʻo moʻui ʻaʻaú ka kuó ke feinga pē fai hoku lotó pea tauhi ʻeku ngaahi fekaú.

“Pea ko ʻeni, koeʻuhí ko hoʻo fai ʻeni ʻi he vilitaki taʻetukú, vakai, te u tāpuakiʻi koe ʻo taʻengata; pea te u ngaohi koe ke ke mālohi ʻi hoʻo ngaahi leá mo e ngaahi meʻa te ke faí, ʻi he tuí mo e ngaahi ngāué; ʻio, pea ʻe fai ʻa e meʻa kotoa pē kiate koe ʻo fakatatau mo hoʻo leá, koeʻuhí ʻe ʻikai te ke kole ha meʻa ʻoku taʻehoa mo hoku lotó.

“Vakai, ko Nīfai koe, pea ko e ʻOtuá au. Vakai, ʻoku ou fakahā kiate koe ʻi he ʻao ʻo ʻeku kau ʻāngeló, te ke maʻu ʻa e mālohi ki he kakaí ni, pea te ke taaʻi ʻa e fonuá ʻaki ʻa e honge mo e mahaki fakaʻauha, mo e fakaʻauha, ʻo fakatatau mo e fai angahala ʻa e kakaí ni.

“Vakai, ʻoku ou tuku kiate koe ʻa e mālohi, ke ʻilonga ʻa e meʻa te ke fakamaʻu ʻi māmaní, ʻe fakamaʻu ia ʻi he langí; pea ʻilonga ʻa e meʻa te ke veteki ʻi he māmaní, ʻe veteki ia ʻi he langí pea ʻe pehē hoʻo maʻu ʻa e mālohi ki he kakaí ni.”1

Hangē ko ia ʻoku fakamatala ʻe he talanoa mei he Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻikai ke fakatomala ʻa e kakaí ia. Ko ia naʻe kole ai ʻe Nīfai ki he ʻOtuá ke ne liliu ʻa e ngaahi faʻahitaʻú. Naʻá ne kole ke hoko ha mana ke tokoni ki he kakaí ke nau fili ke fakatomala koeʻuhí ko e hongé. Naʻe hoko mai ʻa e hongé. Naʻe fakatomala ʻa e kakaí pea naʻa nau kole kia Nīfai ke ne kole ki he ʻOtuá ke tuku mai ha ʻuha. Naʻá ne kole ki he ʻOtuá pea naʻe fakaʻapaʻapaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa ʻene tui taʻeueʻiá.

Naʻe ʻikai toki hoko mai ʻa e tui ko iá ia ʻi he momeniti pē naʻe fie maʻu ai ʻe Nīfaí pe falala ai ʻa e ʻOtuá kia Nīfaí. Naʻá ne ngāueʻi ʻa e tui lahi ko iá mo e falala ʻa e ʻOtuá ʻi heʻene lototoʻa mo ngāue mālohi ʻi he ngāue ʻa e ʻEikí. Ko kimoutolu kau talavoú, ʻoku mou langaki ʻa e tui ko iá he taimí ni ki he ngaahi ʻaho ka hoko maí ʻi he taimi te mou fie maʻu aí.

Mahalo ʻe hā ngali maʻamaʻa ke tokangaʻi fakalelei e miniti ʻa e kōlomu ʻo e tīkoní pe akonakí. ʻI he ngaahi taʻu lahi kuohilí, naʻe ʻi ai ha kau talavou ne nau tauhi ha ngaahi lekooti tonu ʻaupito ʻo e ngaahi tuʻutuʻuní pea mo e meʻa naʻe fai ʻe he kau talavou ne kiʻi lalahi ange ʻiate kinautolú. Naʻe fie maʻu ki ai ha tui naʻe uiuiʻi ʻe he ʻOtuá ha kau talavou taʻu 12 ki Heʻene ngāué, pea naʻe tataki kinautolu ʻe he fakahā. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ne hoko ko ha kau sēkelitali fakakōlomu, ʻoku nau tangutu ʻi he ngaahi fakataha alēlea pule ʻo e Siasí ʻi he ʻahó ni. ʻOku nau lau he taimí ni ha ngaahi miniti naʻe teuteu ia ʻe ha niʻihi kehe. Pea ʻoku nau maʻu he taimí ni ha ngaahi fakahā ʻo hangē ko ia ne hoko ki he kau taki ne nau tokoni ki aí, ʻi he taimi ne nau kei talavou ai ʻo hangē ko kimoutolú. Kuo teuteuʻi kinautolu ke nau falala ʻoku fakahā mai ʻe he ʻOtuá ʻa Hono finangaló, neongo ʻene hā ngali siʻisiʻi ha meʻa ʻi Hono puleʻangá.

Ko ʻeni, naʻe pehē ʻe he ʻEikí ʻe lava ke tau falala kia Nīfai he naʻe ʻikai ke ne kole ha meʻa ʻe fepaki mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Ke maʻu ʻa e falala ko iá ʻia Nīfai, naʻe pau ke fakapapauʻi ʻe he ʻEikí naʻe tui ʻa Nīfai ki he maʻu fakahaá, fekumi ki ai peá ne muimui leva ki ai. Naʻe kau he teuteu ʻa Nīfai ʻi he lakanga fakataulaʻeikí ha ngaahi meʻa lalahi naʻe hoko hili hano maʻu ha tataki fakalaumālie mei he ʻOtuá. Kuo pau ke hoko ia ko ha konga ʻo hoʻomou teuteú.

ʻOku ou mamata ki heʻene hoko ia he ʻahó ni. ʻI he ngaahi māhina ne toki ʻosí, kuó u fanongo ai ki hano fai ʻe ha kau tīkoni, kau akonaki mo ha kau taulaʻeiki ha ngaahi lea ʻoku mahino ai hono tataki fakalaumālie kinautolú pea naʻe ongo moʻoni ia ʻo hangē ko ia te mou fanongo ki ai ʻi he konifelenisi lahí ni. ʻI heʻeku ongoʻi ʻa hono ʻoange ʻo e mālohí ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki kei talavoú, kuó u fakakaukau ai ki he tutupu hake ʻa e toʻu tangata kei tupu haké ʻi hotau ʻātakaí ʻo hangē ko e huʻa mai ʻa e tahí. ʻOku ou lotua ko kitautolu ʻi he toʻu tangata ki muʻa atú, te tau tuʻu hake ʻo talia fakataha mo kinautolu e fatongia ʻoku tuʻunuku maí. ʻOku hoko e teuteu ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné ko ha tāpuaki kiate kitautolu kotoa, kae pehē kiate kinautolu te nau tokoniʻi honau toʻu tangatá mo e ngaahi toʻu tangata ka muiaki maí.

Ka ʻoku ʻikai haohaoa ʻa e meʻa kotoa pē ʻi Saione. ʻOku ʻikai fili ʻa e toʻu tupu kotoa pē ke ne teuteu. Kuo pau ko ʻenau fili pē ke fai ia. ʻOku nau fatongiaʻaki pē ʻenau moʻuí. Ko e founga ia ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene palani ʻofá. Ka ʻoku tokolahi ha kau talavou ʻoku ʻikai ke lahi pe halaʻatā pē ha tokoni ia mei he niʻihi ʻe ala tokoni ki heʻenau teuteú. Ko kitautolu ko ia ʻe lava ʻo tokoní, ʻe ʻekea ʻe he ʻEikí meiate kitautolu ʻa e tokoni te tau faí. Ko e tamai ko ia ʻokú ne liʻaki pe fakafeʻātungiaʻi ʻa hono fakatupulaki ʻe ha foha ʻa ʻene tuí pe malava ke ne muimui ki he ueʻi fakalaumālié, te ne ʻiloʻi ʻa e mamahí ʻi ha ʻaho. ʻE moʻoni ia ki ha taha pē ʻoku ʻi he tuʻunga ke ne tokoni ke fai ʻe he kau talavou ko ʻení ha fili fakapotopoto mo lelei lolotonga ʻenau ʻi he lakanga fakataulaʻeiki teuteuʻangá.

Ko e meʻa leva hono ua ʻoku nau fie maʻú ko ha lototoʻa te nau lava ʻo moʻui taau mo e ngaahi tāpuaki pea mo e falala kuo tuku mai ʻe he ʻOtuá kiate kinautolú. ʻOku hanga ʻe he ngaahi tākiekina mālohi ʻokú ne ʻākilotoa kinautolú ʻo tohoakiʻi kinautolu ke nau loto veiveiua pe ʻoku ʻi ai koā ha ʻOtua, pea pehē ki Heʻene ʻofa kiate kinautolú pea mo hono moʻoni ʻo e ngaahi pōpoaki leʻosiʻi ʻoku nau faʻa maʻu ʻo fakafou mai ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní pea mo e Laumālie ʻo Kalaisí. ʻE lava ke fakalotoʻi kinautolu ʻe honau toʻú ke nau fili ki he angahalá. Kapau ʻe fili e kau talavoú ki he angahalá, ʻe fakaʻau pē ke mole atu ʻenau ongona ʻa e ngaahi pōpoaki ko ia mei he ʻOtuá.

ʻE lava ke tau tokoniʻi kinautolu ke nau fili ke mateuteu ʻaki ʻetau ʻofeina kinautolu, fakatokanga kiate kinautolu pea fakahaaʻi ʻetau loto falala kiate kinautolú. Ka ʻe lava ke toe lahi ange ʻetau tokoniʻi kinautolú ʻi heʻetau hoko ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo ha tamaioʻeiki faivelenga ʻoku tataki ʻe he laumālié. ʻE lava ke tau hoko ko ha kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki moʻoni ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻa hono mālohí ʻi hotau ngaahi fāmilí, ngaahi kōlomú pea mo ʻetau ngaahi kalasí, ʻo hangē ko ia kuo akoʻi mai ʻe he ʻOtuá.

Kiate au, ʻoku mahino ʻaupito e fakahinohino ko iá ʻi heʻene hā he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 121. ʻOku fakatokanga mai ʻa e ʻEikí ʻi he vahe ko iá ke maʻa ʻetau ngaahi taumuʻá: “ ʻOku ʻikai lava pe ʻoku ʻikai totonu ke ngāue ʻaki ha mālohi pe ivi ʻi he mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí kae ngata pē ʻi he feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻemālualoi.”2 ʻI heʻetau taki muʻa mo tākiekina ʻa e kau talavoú, kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei fai ia ke fakahōhōʻia ʻaki ʻetau hikisiá pe ko ʻetau ngaahi fakaʻamú. Kuo pau ke ʻoua naʻa tau teitei fai ha fakamālohi ʻi ha faʻahinga tuʻunga pē ʻo e anga taʻemāʻoniʻoní. Kuo pau ke tau tā maʻa hotau toʻu tupú ha tuʻunga māʻolunga ʻo e faʻifaʻitakiʻangá.

Ne u mamata ki hono fai iá ʻi heʻeku kei akonakí mo taulaʻeikí. Naʻe fakapapauʻi ʻe heʻeku pīsopé mo kinautolu ne ngāue mo iá, he ʻikai mole ha taha ʻo kimautolu. Naʻá ku mamata ki hono fakalotoa ʻenau lotoʻakí, ʻe heʻenau ʻofa ki he ʻEikí pea mo kimautolú, kae ʻikai ko ha faʻahinga taumuʻa siokita.

Naʻe ʻi ai ha founga ngāue ʻa e pīsopé. Naʻe pau ke fetuʻutaki ʻa e ʻetivaisa ʻo e kōlomu taki taha ki he talavou kotoa pē kuo teʻeki ke ne lea ki ai he Sāpate ko iá. He ʻikai ke nau mohe kae ʻoua kuo nau talanoa ki he tamasiʻi naʻe ʻikai maʻu lotú, ki heʻene mātuʻá pe ki hano kaumeʻa ofi. Naʻe palōmesi ange ʻa e pīsopé he ʻikai tāmateʻi ʻene ʻuhilá kae ʻoua kuó ne fanongo ki ha lipooti fekauʻaki mo e tamasiʻi kotoa pē. ʻOku ʻikai ke u tui naʻá ne ʻoange kiate kinautolu ha tuʻutuʻuni. Naʻá ne fakamahino ange pē ʻoku ʻikai ke ne ʻamanaki atu te nau mohe kae ʻoua kuo nau lipooti ange.

Naʻá ne fai mo e niʻihi ne nau ngāué ha meʻa naʻe mahulu hake ia ʻi hono tokangaʻi pē ʻo kimautolú. Naʻa nau fakahaaʻi mai ʻi heʻenau faʻifaʻitakiʻangá, ʻa e ʻuhinga ʻo e tokangaʻi e fanga sipi ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻikai ha ngāue ia ʻe lahi kiate ia pe ko e niʻihi ne nau tokoniʻi ʻemau ngaahi kōlomú. Naʻa nau akoʻi kimautolu ʻi heʻenau tā sīpingá ki he ʻuhinga ʻo e ʻikai ongosia ʻi hono fai e ngāue ʻa e ʻEikí. Naʻe teuteuʻi kimautolu ʻe he ʻEikí ʻi he faʻifaʻitakiʻanga.

ʻOku ʻikai ke u tui ne nau fakakaukau ʻe aʻusia ʻe ha taha ʻo kimautolu ha tuʻunga makehe. Ka naʻa nau ʻai ke hangē pē naʻe peheé, ʻaki ʻenau fai ha ngaahi feilaulau fakafoʻituitui ke maluʻi kimautolu telia naʻa mole ʻemau tuí.

ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi pe naʻe founga fēfē hono maʻu ʻe he pīsopé ha kakai tokolahi pehē ke hikiʻi māʻolunga pehē fau ʻenau ʻamanakí. Ko e ofi taha ʻoku lava ke u talá, naʻe fai ia ʻi he “feifeingaʻi ʻi he faʻa kātaki fuoloa, ʻi he angavaivai mo e angamalū pea mo e ʻofa taʻemālualoi.” Mahalo he ʻikai ʻaonga ʻi ha ngaahi feituʻu ia ʻa e founga “ ʻoua leva ʻe mohe” ne fakaʻaongaʻi ʻe he pīsopé. Ka naʻe hanga ʻe he sīpinga ʻo e tokanga taʻetūkua naʻe fai ki he talavou kotoa peé mo hono fai ʻo ha tokoni vavé, ʻo ʻomi ki heʻemau moʻuí ʻa e mālohi ʻo e langí. ʻE pehē maʻu ai pē ia. Naʻe tokoni ia ki he mateuteu ʻa e kau talavoú ki he ngaahi ʻaho ʻe fie maʻu ai kinautolu ʻe he ʻOtuá ʻi he ngaahi fāmilí mo Hono puleʻangá.

Ko ʻeku tamaí ko ha sīpinga ia kiate au ʻo e akonaki ʻa e ʻEikí ʻi he vahe 121, ʻo fekauʻaki mo hono maʻu ʻo ha tokoni fakalangi ʻi hono teuteuʻi ʻo e kau talavoú. Naʻá ne faʻa loto mamahi he anga ʻeku ngāué ʻi he lolotonga ʻeku kei tupu haké. Naʻá ne ʻai ke u ʻiloʻi ia. ʻI heʻeku fanongo ki hono leʻó, naʻe lava ke u ongoʻi ʻene fakakaukau naʻá ku mei fai e meʻa ko iá ʻo lelei ange. Ka naʻá ne fai ia ʻi he founga ʻa e ʻEikí: “Valokiʻi ʻi hono taimí ʻi he lea māsila, ʻo ka ueʻi ke fai pehē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní; pea hili iá, ke toki fakahā ange ʻa e ʻofa lahi ange kiate ia kuó ke valokiʻí, telia naʻá ne lau koe ko hono fili.”3

Naʻá ku ʻiloʻi maʻu pē, ʻo aʻu ki he fakatonutonu fakahangatonu taha ne fai ʻe heʻeku tamaí, naʻá ne fai ia ʻi he ʻofa. Ko hono moʻoní, hangē naʻe toe tupulaki ange ʻene ʻofá he taimi naʻá ne fakaʻaongaʻi ai ʻa e fakatonutonu fefeka tahá, ʻa ia ko haʻane sio taʻeloto mai pe mataʻi loto mamahi ʻi ha meʻa. Ko ia ʻa hoku takimuʻá mo ʻeku faiakó pea naʻe ʻikai ke ne teitei fakaʻaongaʻi ha founga fakamālohi, pea ʻoku ou tui ʻokú ne aʻusia ʻa e palōmesi ʻoku ʻomi ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá. ʻE “taʻengata pea taʻengata” ʻa e ongo kiate ia ʻene tākiekina ne fai kiate aú.4

ʻOku tokolahi ha ngaahi tamai mo ha kau takimuʻa, ko e taimi ko ia ʻoku nau fanongo ai ki he fakalea ʻo e vahe 121 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, te nau ongoʻi kuo pau ke nau feinga mālohi ange ke aʻusia e tuʻunga ko iá. ʻOku ou pehē mo au. ʻOkú ke manatuʻi nai ha taimi naʻá ke valokiʻi fefeka ai ha fānau pe toʻu tupu ʻi hano ueʻi koe ʻe ha meʻa kehe kae ʻikai ko ha ueʻi fakalaumālie? ʻOkú ke manatuʻi nai ha taimi naʻá ke tala ai ki hao foha ke ne fai ha meʻa pe ko ha feilaulau naʻe ʻikai ke ke fie fai pe fakahoko pē ʻe koe? ʻE lava ke ueʻi kitautolu ʻe he ongoʻi tautea ko iá ke tau fakatomala pea tau feinga ke tā ʻa e ngaahi sīpinga ne tau fuakava ke fakahokó.

ʻI heʻetau fuesia hotau ngaahi tufakanga ko e ngaahi tamai mo e kau takí, te tau tokoni ai ki he toʻu tangata kei tupu haké ke nau aʻusia honau kahaʻu nāunauʻiá. Te nau toe lelei ange ʻiate kitautolu, ʻo hangē pē ko hoʻo feinga ke hoko ko ha mātuʻa lelei ange ʻi hoʻo mātuʻá pea mo ha kau taki lelei ange ʻi he kau taki lelei ko ia ne nau tokoniʻi koé.

ʻOku ou lotua te tau fakapapauʻi te tau fai lelei ange ʻi he ʻaho kotoa pē ke teuteuʻi ʻa e toʻu tangata kei tupu haké. Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou sio ai ki ha hina lolo tapu, ʻoku ou manatuʻi ʻa e pō ko ʻení pea mo e ongo ʻoku ou maʻu he taimí ni ʻi heʻeku fakaʻamu ke u tokoni lahi ange ki he kau talavoú ke nau teuteu atu ki he ngaahi ʻaho ʻo e tokoní mo e faingamālié. ʻOku ou lotua ha tāpuaki maʻa ʻenau teuteú. ʻOku ou tui lahi te nau mateuteu, ʻi he tokoni ʻa e ʻEikí fakataha mo ʻetau tokoní.

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí pea mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia ʻokú Ne tataki ʻa e Siasí ni. Ko e sīpinga haohaoa Ia ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻOku maʻu mo fakaʻaongaʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e ngaahi kī kotoa pē ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi he māmaní. ʻOku moʻoni ia. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Hilamani 10:4–7.

  2. T&F 121:41.

  3. T&F 121:43.

  4. T&F 121:46.