2009
Ko e Fekumi ke ʻIloʻi ʻa e ʻOtua ko ʻEtau Tamai Taʻengatá, mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí
Nōvema 2009


Ko e Fekumi ke ʻIloʻi ʻa e ʻOtua ko ʻEtau Tamai Taʻengatá, mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí

ʻOku ʻiate koe ʻa e maama ʻo e tuí, ʻo tatali mai ke fakaake pea fakalahi atu ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá.

ʻĪmisi
Elder Robert D. Hales

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fie fakahaaʻi ha loto houngaʻia moʻoni koeʻuhí ko e ngaahi fakamoʻoni fekauʻaki mo e ʻOtua ko ʻetau Tamai Taʻengatá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, kuo ʻomi ʻe he kau palōfita moʻuí lolotonga ʻa e konifelenisí ni pea mo e akonaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Hangē ko ia ne kikiteʻí, ʻoku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku fakautuutu ange ai hono ʻākilotoa kitautolu ʻe he fakapoʻuli ʻo e taʻe tui-ʻotuá. ʻOku lahi ʻa hono fehuʻia ʻo e tui ki he ʻOtuá pea faʻa ʻohofi ia ʻi he tafaʻaki fakapolitikalé, fakasōsialé pea aʻu pē ki he ngaahi meʻa fakalotú. ʻOku vave fau ʻa e mafola he funga ʻo e māmaní ʻa e taʻe tui-ʻotuá pe ko e akonaki ko ia ʻoku ʻikai ke ʻi ai ha ʻOtuá.

Neongo ia, ʻi heʻetau hoko ko e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí, ʻoku tau fakahā ai ʻo pehē, “ ʻoku mau tui ki he ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá pea ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, pea ki he Laumālie Māʻoniʻoní.”1

ʻOku fifili ha niʻihi pe ko e hā hono ʻuhinga ʻoku fuʻu mahuʻinga ai ʻa e tui ki he ʻOtuá? Ko e hā nai hono ʻuhinga naʻe folofola ai ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “Pea ko ʻeni ʻa e moʻui taʻengatá, ko ʻenau ʻilo koe ko e ʻOtua moʻoni pē taha, mo Sīsū Kalaisi, ʻa ia naʻá ke fekaú”?2

Ka ʻikai e ʻOtuá ʻe ngata pē ʻa e moʻuí ʻi faʻitoka pea ʻikai ha taumuʻa ʻo e ngaahi meʻa kuo tau aʻusia ʻi he moʻui ní. ʻE fakataimi pē ʻa e tupulakí mo e fakalakalaká, ʻikai ha mahuʻinga ʻo e lavameʻá pea ʻikai ha ʻuhinga ʻo e ngaahi faingataʻá. He ʻikai ha moʻoni pe hala pea ʻikai ha fatongia ke fetauhiʻaki ʻi heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá. Ka ʻikai ha ʻOtua, he ʻikai ha moʻui fakamatelie pe moʻui taʻengata.

Kapau ʻokú ke fekumi pe ko hao ʻofaʻanga ki he taumuʻa ʻo e moʻuí pe ki ha fakapapau loloto ange ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtua ʻi heʻetau moʻuí, ʻi heʻeku hoko ko hao kaumeʻá, pea mo ha ʻAposetoló, ʻoku ou ʻoatu ai ʻa ʻeku fakamoʻoni ʻokú Ne moʻui!

ʻE fehuʻi ha niʻihi, ʻe anga fēfē haʻaku ʻiloʻi ia? ʻOku tau ʻiloʻi ʻokú Ne moʻui he ʻoku tau tui ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa ʻEne kau palōfita ʻo onoʻahó mo e lolotongá pea kuo tau ongoʻi hono fakapapauʻi mai ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá ni.

ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi fakamoʻoni ʻoku hiki ʻi he folofola māʻoniʻoní naʻe “fakatupu [ʻe he ʻOtuá] ʻa e tangatá mo e fefiné, naʻá ne fakatupu ʻa kinaua ʻi hono ʻīmisí pea mo hono tataú.”3 ʻE ʻohovale ha niʻihi ʻi heʻenau ʻilo ʻoku tau fōtunga hangē ko e ʻOtuá. Ne akoʻi foki ʻe ha tokotaha ako fakalotu ʻiloa kapau te tau fakakaukau tokua ʻoku hangē ʻa e ʻOtuá ko kitautolú, ko ʻetau faʻu ia ha fakatātā ke lotu ki ai pea ko e tui ʻotua tamapua ia mo tau takuanoa ai e huafa o e ʻEikí.4 Ka naʻe folofola tonu ʻa e ʻOtuá ʻo pehē, “Ke tau ngaohi ʻa e tangatá ʻi hotau tataú.”5

Ko hono ngāue ʻaki ko ia ʻo e ongo foʻi lea ko e taú mo e hotaú ʻi he potufolofolá ni, ʻokú ne akoʻi kiate kitautolu e fetuʻutaki ʻa e Tamai mo e ʻAlo. Naʻe toe akoʻi mai ʻe he ʻOtuá, “Naʻá ku fakatupu ʻa e ngaahi meʻá ni ʻi Hoku ʻAlo pē taha naʻe Fakatupú.”6 ʻOku sino mavahevahe mo kehekehe pē ʻa e Tamaí mo e ʻAló—ʻo hangē ko ia ʻoku hoko maʻu pē ki ha tamai mo hano foha. Mahalo ʻoku kau ia he ʻuhinga ʻoku ʻuhinga ai ki he tokolahi (plural) ʻa e huafa faka-Hepelū ʻo e ʻOtuá ko e ʻElohimí.

ʻOku tau ʻilo mei he Fuakava Foʻoú ʻoku ʻi ai ha fōtunga fakaesino ʻo e Tamai Hēvani mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻá Na tuʻu ʻi ha feituʻu ʻe taha ʻi ha taimi pē ʻe taha ʻo hangē ko ia ne hiki ʻe he ākonga he Fuakava Foʻoú ko Sitīveni: “Vakai ʻoku ou mamata ki he langí kuo matangaki, mo e Foha ʻo e tangatá ʻoku tuʻu ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá.”7

ʻOku tau toe ʻilo ʻoku ʻi ai e leʻo ʻo e Tamaí pea mo e ʻAló. Hangē ko hono hiki ʻi he tohi ʻa Sēnesí mo e tohi ʻa Mōsesé, ne “fanongo [ʻa ʻĀtama mo ʻIvi] ki he leʻo ʻo [e ʻEikí] ko e ʻOtuá, ʻi [heʻena] ʻalu ʻi he ngoué, ʻi he mokomoko ʻo e ʻahó.”8

ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻi ai e fofonga ʻo e Tamaí pea mo e ʻAló pea ʻokú Na tuʻu mo fefolofolai. Naʻe pehē ʻe he Palōfita ko ʻĪnoké, “Peá u mamata ki he ʻEikí; pea naʻá ne tuʻu ʻi muʻa ʻiate au, pea naʻá ne folofola mai kiate au,ʻo hangē ko e fetalanoaʻaki ʻa ha tangata mo ha tangata ʻe taha.”9

ʻOku tau ʻilo ʻoku ʻi ai e sino ʻo e Tamaí pea mo Hono ʻAló, ʻo fōtunga mo kongokonga ʻo hangē ko kitautolú. ʻOku tau lau mei he tohi ʻa ʻEtá ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo pehē, “Pea naʻe matoʻo ʻa e veilí mei he ongo mata ʻo e tokoua ʻo Sēletí, ʻo ne mamata ki he louhiʻi toʻukupu ʻo e ʻEikí; pea naʻe hangē ia ko e louhiʻi nima ʻo ha tangata, ʻo hangē ko e kakanó mo e totó.”10 Naʻe toki fakahaaʻi ʻe he ʻEikí ʻa Hono sinó kotoa kimuiange mo Ne folofola, “Vakai, ko e sinó ni, ʻa ia ʻokú ke mamata ʻeni ki aí, ko e sino ia ʻo hoku laumālié; pea … te u hā pehē ki hoku kakaí ʻi he kakanó.”11

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku ongoʻi loto kitautolu ʻe he Tamaí mo Hono ʻAlo. Ne hiki ʻe Mōsese ʻo pehē: “Pea naʻe hoko ʻo pehē, naʻe ʻafio hifo ʻa e ʻOtua ʻo e langí ki hono toe ʻo e kakaí, pea naʻá ne tangi.”12

Pea ʻoku tau ʻilo ʻoku moʻui taʻe- faʻa-mate, nāunauʻia pea haohaoa ʻa e ʻOtuá mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. Naʻe fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ʻo kau ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, ʻo pehē, “Naʻe tatau ʻa hono ongo fofongá mo e ulo ʻo e afi; naʻe hinehina ʻa e louʻulu ʻo hono ʻulú ʻo hangē ko e sinou maʻá; naʻe ulo ʻa hono fofongá ʻo mahulu ange ʻi he ngingila ʻo e laʻaá; pea naʻe tatau ʻa hono leʻó mo e tafe mālohi ʻo e ngaahi vai lahi.”13

ʻOku ʻikai ha fakamoʻoni ʻe mahuʻinga ange kiate kitautolu ʻi hotau kuongá ka ko e fakamoʻoni ko ia ʻa Siosefa Sāmitá. Ko e palōfita ia naʻe fili ke fakafoki mai ai ʻa e Siasi fakakuonga muʻa ʻo Kalaisí ʻi hono fakafoki fakaʻosi mai ʻa e ongoongoleleí ki māmani kimuʻa pea toe hāʻele mai ʻa Sīsū Kalaisi. Hangē ko e kau palōfita kotoa ne nau kamata e ngāue ʻa e ʻOtuá ʻi honau kuongá, ne ʻoange foki kia Siosefa ke ne foua ha ngaahi meʻa mahino mo ha mālohi fakapalōfita ke teuteuʻi ai e māmaní ki he Hāʻele ʻAnga Ua mai ʻa e Fakamoʻuí.

ʻI heʻene hoko ko ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14, naʻá ne fekumi ai ke ʻilo ʻa e siasi ʻoku totonu ke kau ki aí. Hili haʻane fakalaulauloto ki he meʻá ni, naʻá ne tafoki ki he Tohi Tapú, ʻo ne lau ai:

“Ka ai hamou taha ʻoku masiva ʻi he potó, ke kole ʻe ia ki he ʻOtuá, ʻa ia ʻokú ne foaki lahi ki he kakai kotoa pē; … pea ʻe foaki kiate ia.

“Ka ʻe lelei ʻene kole ʻi he tuí, ʻo taʻefakataʻetaʻetui.”14

ʻI heʻene tui taʻe toeveiveiua pea ʻi he tui ʻa ha kiʻi tamasiʻi ki he ngaahi lea fakapalōfita ko iá, ne ʻalu ai ʻa Siosefa ki ha vao ʻakau ofi ki hono ʻapí ʻo ne tūʻulutui ʻo lotu. Naʻá ne hiki kimui ange ʻo pehē:

“Naʻá ku mamata ki ha pou maama feʻunga tonu mo hoku ʻulú… .

“… ʻI he nofo mai ʻa e māmá ʻiate aú, naʻá ku sio ki he Tangata ʻe toko ua, ʻa ia ko hona nāunaú ʻoku ʻikai faʻa lava ke mafakamatalaʻi, ʻokú na tuʻu mai ʻi ʻolunga ʻiate au ʻi he ʻataá.”15

ʻI he vakai hake ʻa Siosefa ki he ongo tangatá ni, ne aʻu pē ki ai ne ʻikai ke ne ʻilo pe ko hai Kinaua—he naʻe teʻeki ke ne mamata mo ako ki he natula totonu ʻo e ʻOtuá mo Kalaisí. Ka naʻá ne hiki, “naʻe folofola mai ʻa e toko taha kiate au, ʻo ne ui au ʻaki hoku hingoá, ʻo ne tuhu ki he tokotahá ʻo pehē—Ko hoku ʻAlo ʻOfaʻangá ʻeni. Fanongo kiate Ia!16

ʻOku tau ʻilo mei he meʻa ko ia ne hokó mo ha toe ngaahi meʻa kehe pē, ne fakamoʻoni ʻa e Palōfita ko Siosefá ʻo pehē, “ ʻOku maʻu ʻe he Tamaí ʻa e sino ʻo e kakano mo e hui ʻoku ongoʻingofua tatau mo e sino ʻo e tangatá; pehē foki mo e ʻAló.”17

Kuo vahevahe mai ʻe he kau palōfitá ʻa ʻenau fakamoʻoni hangē ko ʻení pea ʻoku kei hokohoko atu ia ʻi he konifelenisi ko ʻení. Ka ʻoku tau taki taha maʻu ʻa e tauʻatāina ke filí. Hangē ko ia ʻoku ʻi he ngaahi tefito ʻo e tuí hono hongofulu mā tahá, “ ʻOku mau ʻekea ʻa e faingamālie ke hū ki he ʻOtua Māfimafí ʻo fakatatau ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa homau konisēnisi ʻomautolú pē, pea tuku ki he kakai kotoa pē ʻa e faingamālie tatau, ʻo tukuange ke nau lotu, pe ʻe founga fēfē, pe ʻe fai ʻi fē, pe ko e hā te nau lotu ki aí.”18

ʻE anga fēfē nai haʻatau ʻilo ʻa e meʻa ʻoku moʻoní ʻi he kaveinga ko e tui fakatāutahá?

ʻOku ou fakamoʻoni ko e founga ke ʻilo ai e moʻoní ʻo fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻoku fakafou ia ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní. Ko e Laumālie Māʻoniʻoní ko e mēmipa ia ʻo e Toluʻi ʻOtuá pea ko ha laumālie ia. Ko ʻEne ngāué ke “fakamoʻoni [ʻo kau ki he ʻOtuá],”19 peá ke ne “akoʻi [kitautolu] ʻi he meʻa kotoa pē.”20

Ka neongo ia, kuo pau ke tau tokanga ke ʻoua naʻa tau taʻofi ʻa Hono ivi tākiekiná. ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau fai ai ʻa ia ʻoku totonú pe lahi ange ʻetau fakakaukau taʻe tuí, veiveiuá mo e taʻe ʻapasia ki he niʻihi kehé mo ʻenau tuí, he ʻikai lava ke nofoʻia kitautolu ia ʻe he Laumālié. ʻOku tau fai leva e tōʻonga ne fakamatalaʻi ʻe he kau palōfitá, ko e tangata fakakakanó.

“Ka ʻoku ʻikai maʻu ʻe he tangata fakakakanó ʻa e ngaahi meʻa ʻo e Laumālie ʻo e ʻOtuá: he ko e vale ia kiate ia: pea ʻoku ʻikai te ne faʻa ʻilo ia, he ʻoku ʻilo fakalaumālie pē ia.”21 Ko e “tangata fakakakanó ko e fili ia ki he ʻOtuá, … pea ʻe pehē ai pē, ʻo taʻengata pea taʻengata, kae ʻoua kuó ne talangofua ki he ngaahi fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, … pea hoko ʻo anga tatau mo ha tamasiʻi siʻi, angavaivai, angamalū, loto-fakatōkilalo, faʻa kātaki [pea] fonu ʻi he ʻofa.”22

Kapau he ʻikai ke tau tukulolo ki he ivi tākiekina ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, te tau tuʻu ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo hangē ko e fili ʻo Kalaisi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ko Kolihola. Ne ʻikai ngata ʻi he taʻe tui ʻOtua ʻa Koliholá, ka naʻá ne taukaeʻi foki ʻa e Fakamoʻuí, Fakaleleí, mo e laumālie ʻo e fakahaá, peá ne akoʻi ʻoku ʻikai ha ʻOtua pea mo ha Kalaisi.23

Naʻe ʻikai fiemālie pē ʻa Kolihola ke ne fakaʻikaiʻi ʻa e ʻOtuá pea ʻalu fakalongolongo. Naʻá ne taukaeʻi ʻa e kakai tuí pea fekau ki he palōfita ko ʻAlamaá ke ne ʻoange ha fakaʻilonga ʻoku ʻi ai ha ʻOtua pea pehē ki Hono mālohí. ʻOku ʻuhingamālie e tali ʻa ʻAlamaá he ʻahó ni o hangē pē ko e ʻaho ko iá: “Kuó ke maʻu ha ngaahi fakaʻilonga feʻunga; te ke ʻahiʻahiʻi ho ʻOtuá? Te ke pehē koā, fakahā mai kiate au ha fakaʻilonga, ka kuó ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ʻa e faʻahingá ni kotoa pē ko ho kāingá, kaeʻumaʻā foki mo e kau palōfita māʻoniʻoni kotoa pē? Kuo tuku ʻa e ngaahi folofolá ʻi ho ʻaó, ʻio, pea ʻoku fakahā ʻe he meʻa kotoa pē ʻoku ʻi ai ha ʻOtua; ʻio, naʻa mo e māmaní pea mo e ngaahi meʻa kotoa ʻoku ʻi hono funga ʻo iá, ʻio, mo ʻene ʻalú, ʻio, kaeʻumaʻā foki mo e ngaahi palanite kotoa pē ʻa ia ʻoku nau ʻalu ʻi honau anga ʻonautolú ʻoku nau fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha Tupuʻanga Fungani Māʻolunga.”24

Ne faifai pea ʻoange ha fakaʻilonga kia Kolihola. Ne teʻia ia ke ne noa. “Pea naʻe mafao atu ʻe Kolihola ʻa hono nimá ʻo ne tohi, ʻo pehē: … ʻOku ou ʻilo ʻoku ʻikai ha meʻa ka ko e māfimafi pē ʻo e ʻOtuá ʻe lava ke ʻomi ʻeni kiate aú; ʻio, pea naʻá ku ʻiloʻi maʻu pē foki ʻoku ʻi ai ha ʻOtua.”25

ʻE hoku kāinga, mahalo kuó ke ʻilo ʻi ho lotó ʻokú Ne moʻui. Mahalo ʻoku teʻeki ke ke ʻilo kakato kiate Ia he taimí ni pea ʻikai mahino kiate koe ʻa Hono ngaahi halá kotoa, ka ʻoku ʻiate koe ʻa e maama ʻo e tuí, ʻo tatali mai ke fakaake pea fakalahi atu ia ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá pea mo e maama ʻo Kalaisí, ʻa ia ʻoku ʻiate koé.

Ko ia, mou omi. Tui ki he ngaahi fakamoʻoni ʻa e kau palōfitá. Ako ki he ʻOtuá mo Kalaisi. ʻOku akoʻi mahino mai e foungá ʻe he kau palōfita ʻo e kuonga muʻá mo e kuonga ní.

Fakatupulaki ha holi faivelenga ke ʻiloʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá.

ʻOku tataki kitautolu ʻe he holi ko ʻení ke tau fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa ʻo e langí—ke ongo ki hotau lotó ʻa e ngaahi fakamoʻoni ʻokú ne ʻākilotoa kitautolú, ʻoku ʻi ai e ʻOtua.

ʻI heʻetau maʻu ha loto kuo fakavaivaí, ʻoku tau mateuteu ai ke tokanga ki he ui ko ia ke “kumi lahi ʻi he ngaahi Tohi Tapú”26 pea ako ʻi he loto-fakatōkilalo meiate kinautolu.

ʻOku tau mateuteu leva ke fehuʻi fakamātoato ki he Tamai Hēvaní, ʻi he huafa ʻo hotau Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pe ʻoku moʻoni e ngaahi meʻa kuo tau ako ki aí. He ʻikai mamata hatau tokolahi ki he ʻOtuá ʻo hangē ko e kau palōfitá, ka ko e ngaahi ueʻi ʻa e kihiʻi leʻo siʻi ʻo e Laumālié—ʻa e ngaahi fakakaukau mo e ongo ʻoku ʻomi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau ʻatamaí mo e lotó—te ne ʻomi kiate kitautolu ha ʻilo taʻe toe veiveiua ʻokú Ne moʻui pea ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

Ko hono maʻu ʻo e ʻilo ko ʻení, ko e tumutumu ia ʻo e fekumi ʻoku fai ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. Kapau ʻoku ʻikai ke ke manatuʻi hoʻo tui ki he ʻOtuá pe kuo ʻikai ke ke toe tui pe ʻokú ke tui ka ʻoku ʻikai ke ke loto ʻaki ia, ʻoku ou fakaafeʻi koe ke ke feinga ke maʻu haʻo fakamoʻoni ʻo kau ki he ʻOtuá he taimí ni. ʻOua naʻá ke manavasiʻi ki hono lumolumaʻi koé. ʻOku ʻi ai hano mahuʻinga taʻengata ʻo e ivi mo e nonga ʻoku maʻu mei he ʻilo ʻOtuá pea mo e fakafiemālie ʻi he takaua ʻo Hono Laumālié.

Mahulu hake aí, ʻe lava ke ʻalu fakataha hoʻo fakamoʻoni ʻo kau ki he ʻOtuá, mo hono faitāpuekina ʻo ho fāmilí, hakó, kaungāmeʻá, hoʻo moʻui pē ʻaʻaú—ʻa kinautolu kotoa ʻokú ke ʻofa aí. ʻOku ʻikai ngata pē ʻa e hoko hoʻo ʻilo ʻOtuá ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ia ʻe lava ke foaki maí, ka te ne ʻoatu ʻa e fiefia taupotu taha te ke lava ʻo maʻú.

ʻI heʻeku hoko ko ha fakamoʻoni makehe ʻo e ʻAlo pē ʻe Taha ʻo ʻetau Tamai Hēvani ʻofá, ʻa ia ko Sīsū Kalaisi, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne moʻui. ʻOku ou palōmesi atu te ke ʻiloʻi Ia ʻo kapau te ke fekumi pe ko hao ʻofaʻanga kiate Ia ʻi he loto-fakatōkilalo, loto fakamātoato mo e faivelenga. Te ke maʻu ʻa hoʻo fakamoʻoní. Pea te ke maʻu mo ho fāmilí ʻo taʻengata ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hono ʻiloʻi ʻo e ʻOtuá. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:1.

  2. Sione 17:3 ; ko e toki tānaki atu e fakamamafá.

  3. T&F 20:18; vakai foki, Sēnesi 1:27; Mōsese 2:27.

  4. Vakai, Krister Stendahl, “To Speak About God,” Harvard Divinity Bulletin, vol. 36, no. 2 (spring 2008): 8–9.

  5. Sēnesi 1:26; Mōsese 2:26; ko e toki tānaki atu e fakamamafá.

  6. Mōsese 2:1.

  7. Ngāue 7:56.

  8. Mōsese 4 :14; vakai foki, Sēnesi 3:8.

  9. Mōsese 7:4.

  10. ʻEta 3:6.

  11. ʻEta 3:16.

  12. Mōsese 7:28.

  13. T&F 110:3.

  14. Sēmisi 1:5–6.

  15. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17.

  16. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:17.

  17. T&F 130:22.

  18. Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:11; ko e toki tānaki atu e mataʻitohi fakahihifí.

  19. Sione 15:26.

  20. Sione 14:26.

  21. 1 Kolinitō 2:14.

  22. Mōsaia 3:19.

  23. Vakai, Alamā 30.

  24. Alamā 30:44.

  25. ʻAlamā 30:52.

  26. Sione 5:39.