2009
Lotú mo e Ngaahi Ueʻí
Nōvema 2009


Lotú mo e Ngaahi Ueʻí

ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻa e ngaahi ueʻi mo e lotu ko ʻení ʻi he Siasí. Ko e konga kinautolu ʻo e fakahā kuo tuku mai heʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

He ʻikai ha Tamai te Ne ʻave Haʻane fānau ki ha fonua mamaʻo mo fakatuʻutāmaki ke siviʻi ai kinautolu heʻenau moʻuí kotoa, ʻa ia ʻoku ʻalu tauʻatāina holo pē ai ʻa Lusifaá, taʻe te Ne tomuʻa ʻoange kiate kinautolu ha mālohi maluʻi fakafoʻituitui. Te Ne toe ʻoange foki kiate kinautolu mo ha founga ke nau fetuʻutaki ai mo Ia, ko e Tamaí ki he fānaú mo e fānaú ki he Tamaí. Ko e fānau kotoa ʻa ʻetau Tamaí kuo fekauʻi mai ki māmani ne ʻosi foaki kiate ia ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí pe ko e Maama ʻo Kalaisí.1 ʻOku ʻikai ha taha ʻiate kitautolu ne tuku toko taha mai ki heni taʻe ʻi ai ha ʻamanaki ki ha fakahinohino mo ha huhuʻi.

Naʻe kamata hono Fakafoki mai ʻo e Ongoongoleleí ʻaki ha lotu ʻa ha kiʻi tamasiʻi taʻu 14 mo ha meʻa-hā-mai ʻo e Tamaí mo e ʻAló. Naʻe kamata ai ʻa e kuonga ʻo e kakato ʻo e ngaahi kuongá.

Naʻe ʻomi ʻe hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ha ʻilo ki he moʻui ʻi he maama fakalaumālié. ʻOku tau ʻilo mei he folofolá ʻo kau ki he Fakataha Lahi ʻi he Langí pea mo e tuʻutuʻuni ko ia ke fekauʻi mai e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá ki he moʻui fakamatelié ke nau maʻu ha sino mo siviʻi kinautolu.2 Ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá. ʻOku tau maʻu ha sino fakalaumālie, ʻoku fakakofuʻi he taimí ni, ʻaki ha sino fakamatelie ʻo e kakano. ʻOku pehē ʻe he folofolá, “ ʻIkai ʻoku mou ʻilo ko e faletapu ʻo e ʻOtuá ʻa kimoutolu, pea ʻoku nofoʻia ʻa kimoutolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá?” (1 Kolinitō 3:16).

ʻI heʻetau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tau ʻilo ai ko ha konga kitautolu ʻo ʻEne “palani lahi ʻo e fiefiá” (ʻAlamā 42:8).

ʻOku tau ʻilo naʻe ʻi ai ha Tau ʻi he Langí pea naʻe kapusi hifo ai ʻa Lusifā mo kinautolu naʻe muimui aí taʻe ʻi ai hanau sino:

“[Ko] Sētane, ʻa e ngata motuʻa ko iá, ʻio, ʻa e tēvoló, … naʻe angatuʻu ki he ʻOtuá, ʻo ne feinga ke toʻo ʻa e puleʻanga ʻo hotau ʻOtuá pea mo hono Kalaisí—

“Ko ia ai, ʻokú ne tauʻi ʻa e kau māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá, mo ne kāpui takatakai ʻa kinautolu” (T&F 76:28–29).

Naʻe foaki mai ʻetau tauʻatāina ke filí.3 Pea kuo pau ke tau fakaʻaongaʻi fakapotopoto ia mo ofi maʻu pē ki he Laumālié; telia naʻa tau toki ʻilo kuo tau fakavalevale ʻo tukulolo ki he ngaahi fakatauele ʻa e filí. ʻOku tau ʻilo ʻoku tuʻunga he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e malava ke fufulu ke maʻa ʻetau ngaahi fehālākí, pea ʻe toe fakafoki hotau sino fakamatelié ki hono tuʻunga haohaoá.

“He vakai, ʻoku foaki ʻa e Laumālie ʻo Kalaisí ki he tangata kotoa pē, koeʻuhí ke ne ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ko ia, ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e founga ke fakamāú; he ko e meʻa kotoa pē ʻoku fakaafeʻi ke faileleí, pea ʻoku fakalotoʻi ke tui kia Kalaisí, ʻoku ʻomai ia ʻi he mālohi mo e foaki ʻa Kalaisí; ko ia te mou faʻa ʻiloʻi ai ʻi ha ʻilo haohaoa ʻoku tupu ia mei he ʻOtuá” (Molonai 7:16).

Ko ha founga haohaoa ʻeni ʻo e fetuʻutaki ʻi he Laumālié, “he ʻoku hakule ʻe he Laumālié ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē, ʻio, ʻa e ngaahi meʻa loloto ʻi he ʻOtuá” (1 Kolinitō 2:10).

Hili ʻo e papitaiso ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku hoko mai leva ha ouau fika ua: “Hilifaki ʻo e nimá ke maʻu ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:4).

ʻOku hoko mai e kihiʻi leʻo mālie ʻo e fakahaá ʻo lahi ange ki he lotó kae siʻi ki he ongo ʻo e telingá. ʻE lava ke fakahoko ʻa e poto haohaoá ki he ʻatamaí. ʻOku lahi ange e fetuʻutaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo hotau laumālié ʻi hotau ʻatamaí kae siʻi ʻi he ngaahi ongo ʻo e sinó.4 ʻOku hoko mai ʻa e fakahinohino ko ʻení ko ha ngaahi fakakaukau, ko ha ngaahi ongo, ʻi ha ngaahi ueʻi mo ha ngaahi ongo.5 ʻE lava pē ke tau ongoʻi lahi ange ha ngaahi lea ʻo ha fetuʻutaki fakalaumālie ʻi haʻatau fanongo ki ai, mo mamata ʻaki hotau mata fakalaumālié kae ʻikai ko hotau mata fakamatelié.6

Ne u ngāue ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo ʻEletā Likuleni Lisiate. Naʻá ne mālōlō ʻi hono taʻu 96. Naʻá ne talamai kiate kimautolu naʻe ʻalu ki ha konifelenisi lahi ʻi he Tāpanekalé ʻi hono taʻu 12. Naʻá ne fanongo ai kia Palesiteni Uilifooti Utalafi.

Naʻe fakamatala ai ʻe Palesiteni Utalafi ki ha meʻa naʻe ueʻi ai ia ʻe he Laumālié. Naʻe fekau ia ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí ke “[tānaki fakataha ʻa e Kāingalotu ʻo e ʻOtuá ʻi ʻIngilani mo Kānatá mo ʻomi kinautolu ki Saione].”7

Naʻe afe ʻi ha ʻapi ʻo ha taha ʻo e kau tangata Siasi ʻi ʻInitianá ʻo tau ʻene salioté ʻi he loto ʻataʻataá ʻo mohe ai mo hono uaifí mo e taha ʻo ʻena fānaú, kae mohe ʻa e toenga ʻo e fāmilí ia ʻi fale. Taimi nounou pē mei heʻene ʻalu ke mohé, kuo fanafana ange ʻa e Laumālié, ʻo fakatokanga ange, “Tuʻu, ʻo ʻunuakiʻi hoʻo salioté.” Naʻá ne tuʻu leva ʻo ʻunuakiʻi ʻa e salioté ʻo mamaʻo atu mei he potu naʻe ʻi aí. ʻI heʻene foki ke mohé, ne toe folofola ange ʻa e Laumālié ki ai: “ ʻAlu ʻo hiki hoʻo fanga ʻasí mei he fuʻu ʻoké.” Naʻá ne fai ʻeni, pea toki foki leva ki hono mohengá.

Ne ʻikai ʻosi ha miniti ʻe 30 mei ai kuo tō ha ʻahiohio ʻo maʻu ʻe fuʻu ʻakau naʻe nonoʻo ai ʻene fanga ʻasí ʻo ne fesiʻi ia ofi ki he kelekelé. Naʻe hikiʻi ia ʻi ha mita ʻe 90 ʻo fou atu ʻi ha ʻā ʻe ua. Naʻe haʻaki e fuʻu ʻakaú ni, ko e fuatakai hono sinó naʻe fute ʻe nima (1.5 m), ʻi he feituʻu tonu pē naʻe muʻaki tau ai ʻene salioté. ʻI he fakafanongo ʻa ʻEletā Utalafi ki he ueʻi ʻa e Laumālié, ne fakahaofi ai ʻene moʻuí mo e moʻui hono uaifí mo ʻena taʻahiné.8

ʻE lava ʻe he Laumālie tatau pē ʻo ueʻi mo maluʻi koe.

ʻI hono fuofua ui au ko ha Taki Māʻolunga he meimei taʻu ʻe 50 kuohilí, ne mau nofo ʻi ha kiʻi konga kelekele ʻi he Teleʻa ʻIutaá naʻa mau ui pē ko ʻemau fāmá. Naʻe ʻi ai ʻemau pulu mo ʻemau hoosi mo haʻamau fanga moa tokolahi.

ʻI ha Tokonaki ʻe taha, naʻe ʻai ke u ʻalu meʻalele ki he malaʻe vakapuná ke u puna ki ha konifelenisi fakasiteiki ʻi Kalefōnia. Ka naʻe teu fāʻele ʻa e pulú pea naʻe faingataʻaʻiá. Naʻe fāʻeleʻi ʻa e kiʻi pulú, ka ne ʻikai ke lava ʻa e pulú ʻo tuʻu. Ne mau telefoni ki he toketā ʻo e fanga monumanú, pea ʻikai fuoloa kuo aʻu ange. Naʻá ne pehē ne folo ʻe he pulú ha meʻi uaea pea he ʻikai ke ne ʻosiki ʻa e ʻahó.

Naʻá ku hiki leva e fika telefoni ʻo e kautaha ki he kakanoʻi manú ke toki tā ki ai hoku uaifí ke nau omi ʻ o ʻave ʻa e pulú ʻi haʻane mate.

Ki muʻa peá u mavahé, ne fai haʻamau lotu fakafāmili. Ko ʻema kiʻi tamasiʻi siʻí naʻá ne fai ʻemau lotú. Hili ʻene kole ki he Tamai Hēvaní ke “tāpuakiʻi ʻa e Tangataʻeikí ʻi heʻene fonongá mo tāpuakiʻi kotoa kimautolú,” naʻe kamata leva ke ne kole fakamātoato. Naʻá ne pehē, “Tamai Hēvani, fakamolemole ʻo tāpuakiʻi ʻa e pulu ko Pōasí ke sai kakato.”

Naʻá ku fakamatalaʻi ʻa e meʻá ni ʻi Kalefōnia ʻo u talaange, “Kuo pau ke ne ako ke ʻilo he ʻikai ke tau maʻu faingofua ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau lotuʻí.”

Naʻe ʻi ai ha meʻa ke ako, ka ko au naʻe akó kae ʻikai ko hoku fohá. ʻI heʻeku foki mai he pō Sāpaté, kuo “sai lelei” ʻa Pōasi ia.

ʻOku ʻikai fakatatali pē ʻa e meʻa ia ko ʻení ki he kau palōfitá pē. ʻOku ngāue tatau pē ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he houʻeiki tangatá, houʻeiki fafiné, pea naʻa mo e fānau īkí. ʻE maʻu ʻi he meʻafoaki fakaofo mo e mālohi ko ʻení ʻa e fakalelei fakalaumālie ki ha faʻahinga palopalema.

“Pea ko ʻeni, ʻokú ne ʻoatu ʻene folofolá ʻi he kau ʻāngeló ki he tangatá, ʻio, ʻo ʻikai ki he kakai tangatá pē, ka ki he kakai fefiné foki. Ko ʻeni, ʻoku ʻikai ia ko ia pē; ka ʻoku faʻa ʻoatu ki he fānau īkí ha ngaahi lea ʻi he taimi lahi ʻa ia ʻoku fakamaaʻi ai ʻa e kau potó mo e ʻiloʻiló” (ʻAlamā 32:23).

ʻOku ʻi ai ha ngaahi founga lahi hono lilingi ʻe he ʻEikí ʻa e ʻiló ki he hotau ʻatamaí ke ne ueʻi, fakahinohino, akoʻi, fakatonutonu, mo fakatokanga mai. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí, “Te u fakahā kiate koe ʻi ho ʻatamaí pea ʻi ho lotó, ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻe hoko mai kiate koe pea ʻe nofo ʻi ho lotó” (T&F 8:2).

Pea naʻe lekooti ʻe ʻĪnosi, “Pea ʻi he lolotonga ʻa ʻeku fefaʻuhi pehē ʻi he laumālié, vakai, naʻe toe ongo mai ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ki hoku ʻatamaí” (ʻĪnosi 1:10).

Te ke lava ʻo ʻilo ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke ke ʻiló. Lotu ke ke ako ke maʻu ʻa e ueʻi fakalaumālie ko iá mo moʻui taau maʻu pē ke maʻu ia. Tauhi ʻa e fetuʻutakiʻanga ko iá—ʻa ho ʻatamaí—ke maʻa mo ʻataʻatā mei he fakafelefele ʻo e māmaní.

Ne fakahā mai ʻe ʻEletā Kuleihemi W. Tokisī (Graham W. Doxey), ʻa ia ne ngāue ʻi ha taimi he Kōlomu Hono Ua ʻo e Kau Fitungofulú, ha meʻa ne hoko. Naʻe toe fakamatalaʻi mai foki ʻa e meʻa tatau ʻe heʻene fineʻeikí, ʻa ia ne hoko ki mui ko ha tokoni ʻi he kau palesitenisī lahi ʻo e Palaimelí.

Lolotonga e Tau Lahi ʻa Māmani hono Uá, naʻe ʻi he tau tahí ai ʻo vahe ia ki Siaina. Naʻá ne ʻalu mo ha niʻihi kehe ʻi ha lēlue ki he loto kolo ʻo Tienisiní ke nau ʻeva holo ai.

Kimui ange aí, naʻa nau heka ʻi ha lēlue ke foki ki honau ʻapitangá, ka ʻi he ʻosi nai ha houa ʻe taha kuo afe fakatokelau ʻa e lēlué ia. Ne nau heka kinautolu ʻi he lēlue hala! Naʻe ʻikai ke nau poto he lea faka-Siainá. Ne nau fusi leva ʻa e fafangu fakatuʻupakeé ʻo taʻofi ʻa e lēlué. Naʻe fakahifo kinautolu ʻi ha feituʻu he vaó, ʻo ʻikai ha meʻa ke toe fai ka ke toe lue lalo pē ʻo foki ki he koló.

Hili ʻenau lue ʻi ha vahaʻa taimi, kuo nau maʻu ha kiʻi lēlue ʻoku pamu nima pē, ʻa e faʻahinga ko ē ʻoku fakaʻaongaʻi ʻe he kau ngāue ʻo e halanga lēlué. Ne nau fokotuʻu leva ia he halanga lēlué mo kamata ke pamu ʻo nau lele atu ai. Naʻe lava pē ia ke lele ʻi he hifó, ka naʻe pau ke teke ia ʻi heʻene hake ki ʻolunga.

ʻI haʻanau aʻu mai ki ha foʻi tahifo ʻe taha, ne nau heka kotoa ki he kiʻi lēlué pea kamata ke ne lele hifo. Ko Kuelihemi naʻe heka fakamuimui tahá. Ko e feituʻu pē naʻe toe moʻoná naʻe ʻi muʻa ia ʻi he kaá. Naʻe lele pē he tafaʻakí pea faifai pea toki heka ki ʻolunga. ʻI heʻene fai ʻení, ne hekea ia ʻo tō. Naʻá ne tō ʻaki hono tuʻá kae tuʻu hono ongo vaʻé he kiʻi lēlué ke ʻoua naʻa kaka ai. ʻI he taimi naʻe fakaʻau ke toe vave ange ai ʻa e kiʻi lēlué, naʻá ne ongoʻi e leʻo ʻo ʻene fineʻeikí ʻoku pehē mai, “Pati, tokanga!”

Naʻá ne tui ha sū faka-kautau matolu. Ne heke hono vaʻé, pea ʻefihia e ʻaofi matolu hono suú he nifo ʻo e veʻeteká ʻo ne taʻofi ai ʻa e lēlué ʻi ha fute pē taha (30 cm) mei hono nimá.

Naʻe mohe ʻene ongomātuʻá, ʻa ia ne na tokangaʻi ʻa e Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Hahake Lotolotó he taimi ko ʻení, ʻi ha loki he hōtelé. Ne ʻā ʻene fineʻeikí he taimi 2:00 he pongipongi ko ʻení ʻo ne fafangu hono husepānití: “ ʻOku faingataʻaʻia ʻa Pati!” Ne na tūʻulutui leva he veʻe mohengá ʻo lotua ke maluʻi ʻena tamasiʻí.

Naʻe pehē ʻi he tohi hono hoko naʻá ne maʻú, “Pati, ko e hā ʻa e meʻa ʻoku hokó? Ko e hā ne hoko kiate koé?”

Naʻá ne toki faitohi leva ke fakahā kiate kinaua ʻa e meʻa ne hokó. Ko e taimi naʻá na fakafehoanaki ai e taimí, ko e taimi ko ē naʻe punakaki ai he funga halanga lēlué, ko e taimi ia naʻe tūʻulutui ai ʻene ongo mātuʻá ʻi he loki he hōtelé ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e māmaní, ʻo lotu ke maluʻi iá.

ʻOku ʻikai ko ha meʻa foʻou ʻa e ngaahi ueʻi mo e lotu ko ʻení ʻi he Siasí. Ko e konga kinautolu ʻo e fakahā kuo tuku mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolú.

Ko e taha e ngaahi meʻangāue māsila taha ʻa e filí ko hono fakalotoʻi kitautolu ke tau tui ʻoku ʻikai ke tau toe taau ke lotu. Tatau ai pē pe ko hai koe mo e meʻa naʻá ke faí, te ke kei lava maʻu pē ʻo lotu.

Naʻe talaʻofa ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ko e “kakai kotoa pē ʻoku nau maʻu e sinó ʻoku nau maʻu e mālohi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke nau maʻu sinó.”9

Ko e taimi ʻoku hoko mai ai ha ʻahiʻahi, te ke lava pē ʻo faʻu ha foʻi kī ke ne tāmateʻi e meʻa ʻi ho ʻatamaí—mahalo ko ha fakalea mei ha himi ʻokú ke manako ai. ʻOku pule pē ho ʻatamaí; ko ho sinó ko ha meʻangāue ia ho ʻatamaí. Ko ʻene hū atu pē ha fakakaukau taʻe-taau ki ho ʻatamaí, fetongi ʻia ʻaki hoʻo foʻi kī tāmateʻí. ʻOku mālohi ʻa e ngaahi fasi ʻoku tāú pea ʻe lava ʻo tokoni ke ke mapuleʻi ai hoʻo ngaahi fakakaukaú.10

ʻI he ʻikai lava e feinga ʻa ʻŌliva Kautele ke liliu leá, ne fakahā ange leva ʻe he ʻEikí:

“Vakai, naʻe ʻikai mahino kiate koe; naʻá ke pehē te u foaki ia kiate koe, ka naʻe ʻikai te ke fai ha fakakaukau ki ai tuku kehe pē ke kole kiate au.

“Kae, vakai, ʻoku ou pehē kiate koe, kuo pau ke ke fakakaukauʻi ia ʻi ho ʻatamaí; pea kuo pau ke ke toki fehuʻi mai kiate au pe ʻoku totonu ia, pea kapau ʻoku totonu ia te u ngaohi ke māfana ʻa ho lotó ʻi loto ʻiate koe; ko ia, te ke ongoʻi ʻoku totonu ia.

“Ka ʻo kapau ʻoku ʻikai ke totonu ia ʻe ʻikai te ke ongoʻi pehē” (T&F 9:7–9).

ʻOku fakafōtunga ʻa e tefitoʻi moʻoni ko iá ʻi ha talanoa ʻo ha kiʻi taʻahine. Naʻe ʻita ʻi hano tuongaʻane naʻá ne tau ha tauhele ke maʻu ai ha fanga kiʻi manupuna.

ʻI he ʻikai ke lava ʻo tokoní, naʻá ne pehē leva, “Sai, te u lotua ia.”

Hili ʻene lotú, ne talaange leva ʻe he kiʻi taʻahiné ki heʻene fineʻeikí, “ ʻOku ou ʻilo he ʻikai ke ne maʻu ʻe ia ha fanga kiʻi manupuna, he naʻá ku lotua ia. ʻOku ou ʻilopau he ʻikai ke ne maʻu ha fanga kiʻi manupuna!”

Naʻe pehē ange ʻene faʻeé, “Te ke fakapapauʻi fēfē ia?”

Naʻá ne talaange leva, “Hili ʻeku lotua iá, ne u hū atu ʻo ʻaka ke movete ʻene fuʻu tauhele motuʻá!”

Lotu, neongo kapau ʻokú ke kei siʻi pe ongongataʻa hangē ko e palōfita ko ʻAlamaá pe ʻatamai taʻe-mahino hangē ko ʻAmulekí ʻa ē naʻá ne “ ʻilo ki he ngaahi meʻá ni, ka … naʻe ʻikai te [ne] fie ʻiló” (ʻAlamā 10:6).

Ako ke ke lotu. Faʻa lotu. Lotu ʻi ho ʻatamaí, pea ʻi ho lotó. Lotu tūʻulutui. Ko e lotú ko hoʻo kī fakafoʻituitui ia ki he langí. Ko e loká ʻoku ʻi he tafaʻaki ia ʻo e veilí ʻokú ke ʻi aí. Pea, kuó u ako foki ke fakaʻosi ʻeku ngaahi lotú kotoa ʻaki ʻa e “Ke fai pē Ho finangaló” (Mātiu 6:10; vakai foki, Luke 11:2; 3 Nīfai 13:10).

ʻOua naʻá ke ʻamanaki te ke tauʻatāina kakato mei he faingataʻá mo e taʻe fiemālié mo e mamahí mo e loto foʻí, he ko e ngaahi meʻa ʻeni ia naʻe ʻomi ai kitautolu ki māmani ke tau kātakiʻí.

Naʻe tohi ʻe ha taha:

ʻI he nima taʻe fakaʻatuʻi mo taʻe-kātakí

ʻOku tau felei ai ʻa e palani

Kuo ʻomi ʻe he ʻEikí.

Pea ʻi heʻetau tangi ʻi he mamahí ʻokú Ne folofola mai,

“Fakalongolongo, tangata, ka u vete ange ʻa e haʻí.”11

ʻOku talaʻofa e folofolá, “ ʻOku ʻikai ha ʻahiʻahi ʻe tō kiate kimoutolu ka ko ia ʻoku faʻa hoko ki he tangatá: ka, ʻoku moʻoni ʻa e ʻOtuá, pea ʻe ʻikai te ne tuku ke lahi hono ʻahiʻahiʻi ʻa kimoutolú ʻi he meʻa te mou faʻa faí; ka ʻi he ʻahiʻahí, ʻe tofa foki ʻe ia ʻa e hala ke hao ai, koeʻuhí ke mou faʻa kātaki ia” (1 Kolinitō 10:13).

Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí, “ ʻUnuʻunu mai kiate au pea te u ʻunuʻunu atu kiate kimoutolu; fekumi faivelenga kiate au pea te mou ʻiloʻi au; kole, pea te mou maʻu; tukituki, pea ʻe toʻo ia kiate kimoutolu” (T&F 88:63).

ʻOku tau kamata ʻaki ʻa e fakataha ko ʻeni ʻo e konifelenisí ʻa hono hikinimaʻi ʻo e kau taki māʻolungá. Ko e ʻuluaki fokotuʻu ke hikinimaʻí ko Tōmasi S. Monisoni ko e Palesiteni ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku ou fakakaukau, ʻoku ou ʻiloʻi ʻa Palesiteni Monisoni, ʻo tatau mo hono ʻiloʻi ia ʻe ha tangata pē ʻi he māmaní, pea ʻoku ou fie fai ha fakamoʻoni makehe, naʻe “ui ia ʻe he ʻOtuá ʻi he kikite” (Ngaahi Tefito ʻo e Tui 1:5). ʻOkú ne fie maʻu ʻetau ngaahi lotú—pea mo hono uaifi ko Falanisesí mo hona fāmilí—ʻi he ngaahi fatongia ʻa ia ʻokú ne fuá.

ʻOku ou lotua te tau poupouʻi ia fakatuʻasino pea mo fakaʻatamai mo fakalaumālie pea ke mahino ki he Siasí ʻo hangē ko ʻene mahino kiate kinautolu ʻoku ofi kiate ia, naʻe “ui ia ʻe he ʻOtuá ʻi he kikite.” Pea naʻe fokotuʻu ia ki hono lakangá “ ʻi he hilifaki ʻo e nima ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e mafaí, ke malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí mo fakahoko hono ngaahi ouaú” (Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:5).

ʻOfa ke tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí peá ne tokoniʻi ʻa Palesiteni Monisoni mo hono fāmilí ʻi he founga kotoa pē ʻa ia ʻe fie maʻu ke fakahoko ʻaki e ngāue lahi kuo hilifaki ki hono umá. ʻOku ou fai ʻa e fakamoʻoní mo kolea ʻa e tāpuaki ko iá ʻi heʻeku hoko ko ha tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, T&F 84:46.

  2. Vakai, T&F 138:56; vakai foki, Loma 8:16.

  3. Vakai, T&F 101:78.

  4. Vakai, 1 Kolinitō 2:14; T&F 8:2; 9:8–9.

  5. Vakai, T&F 11:13; 100:5.

  6. Vakai, 1 Nīfai 17:45.

  7. Vakai, Wilford Woodruff, ʻi he Conference Report, Apr. 1898, 30; “Remarks,” Deseret Weekly, Sept. 5, 1891, 323.

  8. Vakai, Wilford Woodruff, Leaves from My Journal (1881), 88.

  9. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita, (2007), 242.

  10. Vakai, T&F 25:12.

  11. ʻIkai ʻiloʻi pe ko e faʻu ʻe hai, ʻi he Jack M. Lyon mo ha niʻihi kehe, eds., Best-Loved Poems of the LDS People (1996), 304.