Potutusi
Lesona 8: Mataio 4


Lesona 8

Mataio 4

Folasaga

Ina ua uma Lona papatisoga, sa faaalu e Iesu aso e 40 e anapogi ai ma faatasi ma le Tama Faalelagi i le vao. Ina ua uma lea aafiaga, sa faaosoosoina Iesu e le tiapolo. O le faaaogaina o tusitusiga paia, na teena ai e Iesu faaosoosoga taitasi. Sa afio Iesu i Kalilaia, lea na Ia valaauina ai Peteru ma isi e mulimuli atu ia te Ia ma sa femaliuai ai ma aoao atu, talai atu, ma faamalolo.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mataio 4:1–11

Ua teena e Iesu faaosoosoga a le tiapolo

Valaaulia ni tagata se toalua o le vasega e o mai i luma o le vasega. Tuu atu se lu’i i le tagata aoao e taulai atu i se mea o i le potu mo le 30 sekone e aunoa ma le pupula ese. A amata loa le tagata, taumafai e faalavelave i ai mai le tilotilo atu i le mea lea. Mo se faataitaiga, e mafai ona e faaali atu ni mea sesega, faapao leotele ni mea, pe ofo atu i ai ni meaai. A uma le 30 sekone, fesili i le tagata:

  • O a ni ou lagona na i ai? Aisea na mafai ai pe le mafai foi ona faatumauina lau taulai atu i le mea?

  • O le a sou manatu e uiga i le 30 sekone?

Fesili atu i le vasega:

  • E tutusa faapefea lenei aafiaga ma a tatou taumafaiga e taulai atu i le usiusitai i poloaiga a le Tama Faalelagi? O le a se mea e mafai ona faatusa i ai taumafaiga e faalavefau i lenei tagata? (Taumafaiga e faaosooso i tatou e fai le agasala.)

  • Aisea e faaosoosoina ai i tatou e Satani ia fai le agasala? [Tagai i le 2 Nifae 2:17–18, 27.)

Fai i le vasega e mafaufau i auala e faaosooso ai i latou e Satani ia agasala. Valaaulia i latou a o latou suesue i le Mataio 4 e vaavaai mo se mataupu faavae e mafai ona latou faaaoga e fesoasoani ai latou te teenaina faaosoosoga.

Faamatala ina ua mavae Lona papatisoga, sa i ai se aafiaga o le Faaola sa fesoasoani e saunia ai o Ia mo Lana galuega i le olaga nei. Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mataio 4:1–2, e faaaoga ai faasa’oga mai le Faaliliuga a Iosefa Samita i vaefaamatalaga mo fuaiupu uma e lua. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na oo i ai Iesu i le vao. (Atonu e manaomia lou faamatala atu i le talaaga lenei, o le upufaatasio lona uiga “o le mafuta” pe ia fegalegaleai vavalalata faaleagaga.)

  • Na fesoasoani faapefea le anapogi ma le faatasi ma le Tama Faalelagi ia Iesu e saunia ai mo Lana galuega i le lalolagi?

  • Ina ua uma ona faaalu e Iesu lenei taimi e anapogi ai ma faatasi ma Lona Tama, o le a le mea na saili Satani e fai?

Vaevae le vasega i ni paga. Tuu atu i paga taitasi se kopi o le siata lea pe fai i ai e kopi i a latou api poo api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

Ata
tufaaga, faaosoosoina o Keriso

Mataio 4:1–11

Tusitaiala a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou—Lesona 8

O a mea na faaosooso e Satani ia Iesu e fai

O le ala na tali atu ai Iesu i le faaosoosoga

Mataio 4:3–4

Mataio 4:5–7

Mataio 4:8–11

Faatonu le vasega e faitau i paga ia fuaiupu e atofa atu i ai ma faamaea le siata. A o lei amataina le gaoioiga, faaamatala faapea o le Faaliliuga a Iosefa Samita ua faasa’o ai ia faamatalaga o i le Mataio 4:5, 8 e faaalia ai o le Agaga, e le o le tiapolo, na aveina le Faaola i nofoaga eseese o loo ta’u mai i nei fuaiupu (tagai foi Faaliliuga Iosefa Samita , Luks 4:5 [in Luks 4:5, vaefaamatalaga a]; Luka 4:9 [i le Luka 4:9, vaefaamatalaga a]).

A uma ona faamaea e le vasega le siata, valaaulia ni paga e lipoti mai mea sa latou tusia i pusa taitasi. Atonu e te fai atu le fesili lenei:

  • O le a le manao na taumafai ia Satani e faatosinaina ina ua ia faaosoosoina Iesu, o le na anapogi, e faaliu areto ia maa? (Sa taumafai o ia e faatosinaina le manao e faamalie manaoga faaletino.)

  • O le a le mea na pepelo ai le ofo a Satani e tuu atu ia Iesu ia malo o lenei lalolagi? (Na folafola atu e Satani ia taui e le o ni ana mea ma e le mafai ona ia tuuina atu.)

  • O le a le isi mea o loo faapupula mai i lenei ata e uiga i fuafuaga poto a le tiapolo e faaosooso i tatou ia agasala? (E tulituliaupu e Satani o tatou itu aupito vaivai pe aupito maaleale ma faaosoosoina ai i tatou e le aunoa.)

Ta’u i ai o le a faamalieina lava i se taimi e Iesu Lona fia taumafa ma faaliliu mea faalelalolagi i meaai (tagai Ioane 2:1–11). O le a ia mauaina foi le faamautuuga paia o Lana galuega ma le fesoasoani (tagai Mataio 17:1–5; Luka 22:41–44), ma o le a i ai se aso Na te pulea ai le lalolagi (Sakaria 14:9; Faaaliga 11:15). Peitai, ina ia maua e Iesu nei faaiuga manaomia i auala na faaosoosoina ai o Ia e Satani—nai lo le faatalitali mo le taimi sa’o ma le taimi lava lea—semanu o se faaaogaina sese ma le manatu faapito lea o le mana o le Faaola. O le a faatuina e Iesu Lona faasinomaga paia o le Alo o le Atua i ni auala e ogatusa ma le finagalo o le Tama Faalelagi, a le o taumafaiga a Satani. (See Jeffrey R. Holland, “The Inconvenient Messiah,” Ensign, Feb. 1984, 68–73.)

  • O le a le mea na tutusa i tali a le Faaola i faaosoosoga taitasi? (Na tali atu Iesu i faaosoosoga taitasi a Satani i le sii atu o mau.)

Valaaulia le vasega e galulue ma a latou paga e tusi se mataupu faavae e mafai ona tatou aoaoina mai le faataitaiga a le Faaola o le teenaina o faaosoosoga a le tiapolo. Fai i ni tagata aoga e tusi ia mataupu faavae sa latou maua i luga o le laupapa. A o faasoa mai e le vasega ia mataupu faavae sa latou faailoa maia, faamamafa atu le mataupu faavae lea: A tatou manatua ma faaaoga ia upumoni o loo aoao mai i mau, e mafai ona tatou teenaina ia faaosoosoga a le tiapolo. Afai e le o manino mai lenei upumoni i mataupu faavae a le vasega, faaopoopo i faamatalaga o i luga o le laupapa.

Ta’u i ai sa le gata ina ta’ua e le Faaola o mau ia sa faamanino ai le ala tonu e fatino mo faaosoosoga taitasi, ae sa Ia faaaogaina foi upumoni e aoao mai i na mau.

  • Mafaufau i le mataupu faavae sa tatou faailoa maia e uiga i le mana o le manatua ma faaaoga ia upumoni o aoao mai i tusitusiga paia, aisea e taua ai le suesue e le aunoa o tusitusiga paia?

Tuu atu i paga taitasi se fasipepa ma fai i ai e fai ai ni koluma se tolu. Faatonu i latou e tusi i le koluma muamua agasala e tolu e ono faaosoosoina ai le autalavou o la latou tupulaga e fai. Fai i ai e tusi i le koluma lona lua se auala e taumafai ai Satani e faatosina se tasi e fai ia agasala taitasi sa latou tusia i le koluma muamua. Faatonu le vasega e fesuiai a latou pepa ma se isi paga. Ona faatonu lea e sue se mau patino o loo aoao mai ai upumoni e mafai e se tasi ona manatua ma faaaoga pe a faaosoosoina e fai ia agasala taitasi o loo lisi i luga o le pepa na latou maua. (Atonu e te valaaulia ia le vasega e vaai i fuaitau o mau tauloto, e pei o le Kenese 39:9; Ioane 14:15; po o leMataupu Faavae ma Feagaiga 10:5.) Fai i le vasega e tusi ia mau faasino i le koluma lona tolu.

A uma ni nai minute, valaaulia se tasi mai paga taitasi e lipoti mai se mau sa latou mauaina mo se tasi o faaosoosoga o i a latou pepa. Fai i ai e faamatala mai pe mafai faapefea e lena mau ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou oo i se faaosoosoga.

  • O le a le taimi na faamalosia ai oe ma mafai ona teena se faaosoosoga ona o lou manatuaina ma faaaoga upumoni o loo aoao mai i mau? (Faamanatu atu i tagata o le vasega e le tatau ona latou faasoaina mai ni aafiaga ua patino naua pe le faalauaiteleina.)

Valaaulia le vasega e tusi i a latou api po o api talaaga o suesuega o tusitusiga paia se mau faasino o le a latou manatuaina ma faaaoga i le isi taimi e faaosoosoina ai e fai le agasala. Fautuaina i latou e tauloto le mau sa latou filifilia.

Mataio 4:12–17

Ua nofo Iesu i Kalilaia

Otooto le Mataio 4:12–15 i le faamatala atu ina ua mavae Lona aafiaga i le vao, sa maliu atu le Faaola i Kalilaia ma nofo ai i le aai o Kapanaumi. Na ta’ua e Mataio o le galuega a le Faaola i Kalilaia na faataunuu ai se valoaga na faia e Isaia (tagai Isaia 9:1–2). Tofi se tamaitiiti e faitau lemu le Mataio 4:16. Atonu e te manao e fautua atu, e faailoga mea na valoia e Isaia o le a tupu. Ta’u i ai mai i lenei valaoaga ua tatou aoao ai faapea E aumaia e Iesu Keriso le malamalama i olaga o i latou o e o i le pogisa. Fautuaina le vasega e vaavaai pe na faapefea ona fai e le Faaola lenei mea i lana galuega.

Otooto leMataio 4:17i le faamatala atu na amata e le Faaola ona talai atu le salamo i le sauniuniga mo le malo o le lagi ua faatuina i tagata.

Mataio 4:18–22

Ua valaauina e Iesu ia Peteru ma isi e mulimuli atu ia te Ia

Ata
Valaauina o Alii Faifaiva

Faaali atu le ata O le Faasatauroga (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 37; tagai foi i le LDS.org). Ta’u i ai o alii e toalua i luma o le vaa o Peteru ma lona uso o Aneterea.

  • O le a le mea o loo la faia i le upega?

Faamatala atu a o vaavaai atu isi tagata ia Peteru ma Aneterea ua na o ni tagata e le taualoa, sa silasila atu Iesu Keriso i lo la’ua gafatia tele ma sa silafia le mea o le a avea ai i laua.

  • O a ni auala tatou te faapei ai o Peteru ma Aneterea?

A o faaauau pea ona suesue le vasega i le Mataio 4 valaaulia i latou e vaavaai mo mea e tatau ona tatou faia ia avea ai ma tagata atoa e finagalo le Alii ia avea ai i tatou.

Valaaulia le vasega e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Mataio 4:18–22. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo fegalegaleaiga i le va o le Faaola ma nisi faifaiva.

  • O le a le mea na valaau e le Faaola ia Peteru, Aneterea, Iakopo, ma Ioane e fai? O le a le “[faifaiva] i tagata”? (fuaiupu 19).

  • O a mea o le a ositaulaga e nei tagata e mulimuli ai i le Faaola ma fesoasoani i Lana galuega? Aisea atonu e faigata ai lenei mea mo i latou?

Valaaulia le vasega e mafaufau pe faapefea ona latou tali atu pe a na fai o i latou o se tasi o nei alii.

  • O le a se mea ua e matauina e uiga i le tali a nei alii? O le a se mea o ta’u ma i la latou tali vave atu i le valaaulia a le Faaaola e uiga i o latou tagata?

  • Mata e tele atu se lelei e faia e nei alii i o latou olaga o ni faifaiva pe o “faifaiva i tagata”? Aisea?

  • E pei ona faapupula mai i lenei tala, o le a le mea e mafai ona tupu pe afai tatou te tali vave atu i valaaulia a le Faaola e mulimuli atu ia te Ia? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa ua latou faailoa maia le mataupu faavae lenei: Afai tatou te tali vave atu i valaaulia a le Faaola e mulimuli atu ia te Ia, e mafai e Ia ona tele atu mea e faaaoga i ai o tatou olaga nai lo mea tatou te mafaia nao i tatou.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Ezra Taft Benson: Fai i le vasega e faalogologo pe mafai faapefea e le Alii ona tele atu mea na te faaaogaina ai o tatou olaga pe a tatou mulimuli atu ia te Ia.

Ata
Peresitene Ezra Taft Benson

“O alii ma tamaitai o e ua faaliliu atu o latou ola i le Atua o le a latou iloa ai e mafai ona ia faia le anoanoai o mea aoga i o latou olaga nai lo le mea latou te mafaia. O le a Ia faalolotoina lo latou olioli, faalautele la latou vaaiga, faamataala o latou mafaufau, faamalolosia o latou musele, sii a’e o latou agaga, faatele o latou faamanuiaga, faateleina o latou avanoa, faamafanafana o latou agaga, faatulai uo, ma liligi mai le filemu. O ai lava e faamaumauina lona ola i le galuega a le Atua o le a maua le ola e faavavau” (“O Iesu Keriso—Meaalofa ma Faamoemoega,” Ensign, Tes. 1988, 4).

  • O anafea na e oo ai pe oo ai foi se tasi e te iloa ia faamanuiaga faapea ona o le tuua o popolega faalelalolagi ina ia mulimuli i le Faaola?

  • A o e mafaufau i faamanuiaga ua tatou maua e ala i le mulimuli i le Faaola, aisea e te manatu ai e taua le talivave atu i valaaulia a le Faaola e mulimuli atu ia te Ia?

Valaaulia le vasega e tusi i a latou api po o api talaaga o suesuega o tusitusiga paia se tali i le fesili lea:

  • E mafai faapefea ona lelei lau tali atu i valaaulia a le Faaola e mulimuli atu ia te Ia?

Fautuaina le vasega e faaaoga mea latou te tusia.

Mataio 4:23–25

Ua femaliuai Iesu i Kalilaia ma aoao atu, folafola atu, ma faamalolo

Fai i le vasega e faitau lemu le Mataio 4:23–25, ma vaavaai mo taga a le Faaola. Atonu e te manao e fautuaina tagata o le vasega e faailoga mea ua latou maua. Faamatala o taimi patino o le aoao atu o le Faaola, folafola atu, ma faamalolo o le a suesue auiliili i ai i Evagelia.

Faaiu i le molimau atu i upumoni na faailoa mai e le vasega i le lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mataio 4:2–10. Faaosoosoga a le tiapolo

Ua manatu nisi tagata o lea mea na tupu i le toafa o Iutaia, ona pau lea o le taimi na faaosoosoina ai e Satani ia Iesu ma sa tulai manumalo mai ai le Faaola. Ae i le Luka 4:13 ua tatou aoao ai ina ua uma nei faaosoosoga sa tuua e Satani ia Iesu mo nao“sina taimi.” O le a faaauau pea e Satani ona tetee ma faaosooso le Faaola, o nisi taimi e faaaoga ai tagata amioleaga e faapei o e na sauaina Iesu (mo se faataitaiga, tagai Mataio 27:41–43).

Na saunoa Peresitene Tavita O. MaKei e uiga i faaosoosoga na oo i ai le Faaola i le vao:

“Faavasega faaosoosoga, ma o le a e iloa ai o lalo o se tasi o na vaega e tolu e toeitiiti lava o faaosoosoga uma e faia e oe ma au ina ia pona ai, po o le a lava le laitiiti e i ai, e oo mai ia i tatou o (1) se faaosoosoga o meaai; (2) se fiafiaga i le faamaualuga ma tifiga ma le lotomaualuga o i latou ua taumamao mai mea a le Atua; po o (3) se manaoga o le tuinanau, po o se manao mo oa a le lalolagi, po o le mana i tagata” (i le Conference Report, Oct. 1911, 59).

Mataio 4:4, 7, 10. Tomanatu i mau ma faaaoga upumoni o loo aoao mai ai i taimi o faaosoosoga

O le suesueina o tusitusiga paia e tatau ai ia mafai ai ona manatua mau i taimi o faaosoosoga. O lo tatou suesueina o tusitusiga e mafai ona aofia ai taumafaiga e tauloto ia fuaiupu po o fuaitau. Na aoao mai e Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e uiga i le auala e fesoasoani ai ia i tatou le taulotoina o mau:

“E mafai ona oo mai le malosi sili mai le taulotoina o mau. Ina ia taulotoina se mau o le fauina lea o se faigauo fou. E faapei o le mauaina o se tagata fou e mafai ona fesoasoani i le taimi e manaomia ai se fesoasoani, aumai ai musumusuga ma le mafanafana, ma avea ma sosia o le faaosofia e fai le suiga manaomia” (“O Le Mana o Mau,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2011, 6).

Na saunoa Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i nei mea e uiga i le taulotoina o mau:

“Ia atamai i le ala e te taulima ai tekinolosi. Faailoga mau taua i lau masini ma ia toe alu soo i ai e faitau. Afai e faitau soo e outou na tagata talavou ni mau i luga o lau masini e pei o le tele o taimi e auina atu ai e nisi o outou ia savali i tesi, o le a le umi ae outou taulotoina ni mau se fia selau. O na fuaitau o le a faamaonia le avea ma punavai mamana o musumusuga ma le taitaiga e le Agaga Paia i taimi e manaomia ai” (“Mo Le Filemu i le Aiga,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 30).

Mataio 4:4, 7, 10. Aua nei taliaina faaosoosoga

Na saunoa Elder Neal A. Maxwell o le Korama a Aposetolo e Toasefululua i le mea lea e uiga i le faataitaiga ale Faaola e teena ia faaosoosoga:

“E ala i le faataitai i le Matai, o le sa onosaia faaosoosoga ae ‘lei tuuina atu i ai,’ e faapena fo i tatou, e mafai ona ola ai i se lalolagi e tumu i faaosoosoga ‘e pei [ona] masani ai tagata’(1 Korinito 10:13). Na silafia lava e Iesu le matautia o tofotofoga na oo atu ia te Ia, ae na te lei faia pe toe faaaogaina. Ae, na vave ona ia teenaina. Afai tatou te taliaina tofotofoga, o le a le pine ae o latou faafiafiaina i tatou!” (“Faatoilalo … E Pei Ona Sa Ou Faatoilaloina,” Ensign, Me 1987, 71).