Potutusi
Lesona 35: Mareko 2–3


Lesona 35

Mareko 2–3

Folasaga

Na faamagalo e Iesu ma faamalolo se tagata ona Ia valaauina lea o Mataio e mulimuli atu ia te Ia. Sa Ia aoao atu i le au tusiupu ma le au Faresaio e uiga i le aso Sapati. Sa faaauau pea e le Faaola ona faamalolo ia tagata e toatele, ma auina atu Ana Aposetolo e tali atu, ma lapataia i latou mai le upu leaga e uiga i le Agaga Paia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mareko 2:1–12

Ua faamagalo e Iesu ma faamalolo se tagata ma’i supa

Valaaulia le vasega e mafaufau faapea e i ai se tagata latou te alolofa i ai ua mafatia mai se luitau faaletino e ono uma ai le ola ma o loo moomia se togafitiga faapitoa.

  • O ai o le a e sailia ai se fesoasoani mo le ua e alofa i ai? Aisea?

  • O le a se mea e te naunau e fai pe afai e na o le tasi se fomai e mafai ona fesoasoani ae e faigata ona faatulaga se taimi e vaai ai lenei fomai?

Otooto le Mareko 2:1–4 i le faamatala atu i ai i le nuu o Kapanaumi i Kalilaia, sa i ai se tagata e “ma’i supa” (fuaiupu 3), o lona uiga e pipili. Na fataina atu lenei tagata e isi tagata e toafa i le fale sa i ai Iesu. Ina ua latou iloa sa matua tumu lena fale ma sa le mafai ona latou ulu atu i ai, sa latou aveesea se vaega o le taualuga o le fale ae tuutuu ifo ai le tagata ma’i supa i le mea na i ai le Faaola.

Fai i se tagata e faitau leotele le Mareko 2:5, ma valaaulia le vasega e vaavaai mo mea na fetalai atu ai Iesu i le tagata ma’i supa. Fai atu i tagata e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mareko 2:6–12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea e sosoo ai.

  • E tusa ai ma fuaiupu 6–7, na faapefea ona tali atu “nisi o le au tusiupu” i upu a le Faaola? (Na latou feitai i Lona fai mai ua Ia faamagaloina agasala.)

  • O le a le mea na fesili atu ai Iesu i le au tusiupu?

  • O le a le mea na faapupula atu e le Faaola ma aoao atu i le faamaloloina o lenei tagata? (A uma ona tali mai le vasega, fesoasoani ia latou faailoa maia le upumoni lenei: Ua ia Iesu Keriso le mana e faamalolo ai i tatou faaleagaga ma faaletino.

Ta’u mai ina ua vaai atu le au tusiupu i le tagata ma’i supa ua tulai ae mai lona moega ma savali, sa tuu atu ai ia i latou le faamaoniga e le mafaafitia o Iesu Keriso e i ai le mana e faamalolo ai ma’i ma sa latou faalogo foi ia te ia o molimau atu e mafai ona Ia faamagaloina agasala. Peitai, e leai se mea o ta’u mai ai faapea na o atu nei tagata ia Iesu ma sailia se faamagaloga o a latou lava agasala.

(Manatua: O mea o loo tusia i le Mareko 2:1–12 o le a auiliiliina atili i le lesona mo le Luka 5.)

Mareko 2:13–22

Ua valaauina e Iesu ia Mareko e mulimuli atu ia te Ia ma ua aai faatasi ma telona ma e agasala

Vaevae le vasega i ni paga ma avatu ia tofu le vaega ma se fasipepa. Valaaulia le vasega e talanoaina ia fesili nei i a latou paga ma lisi a latou tali i a latou pepa.

  • O a ni nai mafuaaga e ono le sailia ai e tagata le faamagaloga a le Alii mo a latou agasala?

Fai i ni nai tagata e lipoti mai a latou tali, ia e ono aofia ai mea nei: atonu e le mananao nisi tagata e tuu le agasala; o nisi atonu e le mananao e faailoa atu pe ta’uta’u atu a latou agasala ona o le faamaualuga po o le maasiasi; o isi atonu e faamoemoe o le a faamagalo i latou e le Alii pe afai latou te le salamo; a o nisi foi atonu e talitonu e i ai i le Alii le mana e faamagalo ai, ae leai se faatuatua o le a Ia faamagaloina a latou agasala faapitoa.

Valaaulia le vasega e vaavaai mo upumoni i le Mareko 2:13–22 ia e mafai ona faamalosiauina ai i tatou e saili atu mo le faamagaloga a le Alii.

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le Mareko 2:13–15. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faia e le Faaola ina ua uma ona faamalolo le tagata ma’i supa.

  • O le a le mea na fai e le Faaola ina ua uma ona faamalolo lenei tagata?

  • Na faapefea ona tali atu Levi i le valaaulia a le Faaola?

Faamatala na igoa foi Levi o Mataio ma o le Mataio lava lea sa tusia le Evagelia a Mataio. O le fasifuaitau “nofo i le fale e tali ai taulaga” (fuaiupu 14) o lona uiga o Mataio o se telona ma “o se ao lafoga i Kapanaumi, atonu e i ai i le tautuaina o Herota Anetipa” (Bible Dictionary, “Matthew”). E toatele Iutaia e inoino i telona ona latou te vaavaai atu i ai o telona o ni tagata taufaalata o e aoina tupe mai o latou lava tagata mo tagata Roma.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 15, o le a le mea na fai e Mataio mo le Faaola ma Ona soo?

  • O ai isi na auai atu i le tausamaaga?

Faamatala i le taimi o le galuega faaletino a le Faaola, o le talisua faatasi e tele atu lona uiga nai lo le na o le aai ma feinu faatasi. Sa ta’u mai ai se noataga o faauooga ma le filemu e i ai i tagata uma o e auai.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Mareko 2:16, ma fai i le vasega e vaavaai pe na faapefea ona tali atu le au tusiupu ma le au Faresaio ina ua latou vaai o aai faatasi le Faaola ma le au telona.

  • O le a le tala a le au tusiupu ma le au Faresaio?

  • O le a sou manatu aisea na latou faitioina ai Iesu i le aai faatasi ma telona ma e agasala?

Fai i se tagata e faitau leotele le Mareko 2:17, ma fai i le vasega e vaavaai mo le tali a le Faaola i faitioga a le au tusiupu ma le au Faresaio.

  • O le a le upu na faaaoga e le Faaola e faamatala ai Ia lava? (Ta’u i ai o le faaaogaina o le upufomai,na toe faamautu ai e le Faaola Lona mana e faamalolo ai faaleagaga ma le faaletino.)

  • Na mafai faapefea ona fesoasoani le tali a le Faaola i le au tusiupu ma le au Faresaio ia malamalama ai pe aisea e mafuta ai o Ia ma telona ma e agasala?

  • O le a se upumoni e mafai ona tatou aoao mai i le fuaiupu 17 i le pe faapefea ona tali mai le Alii ia tatou agasala? A maea ona tali mai tamaiti, tusi le upumoni lenei i le laupapa: E finagalo le Faaola e fesoasoani ia tatou salamo mai a tatou agasala ma ia faamaloloina.

  • Aisea e taua ai le talitonu e finagalo Iesu e fesoasoani ia tatou salamo ma ia faamaloloina?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Craig A. Cardon o le Fitugafulu:

Ata
Elder Craig A. Cardon

“E alofa le Alii i ai tatou ma e finagalo ia tatou malamalama i Lona naunau e faamagalo. …

“… O i tatou uma, e aofia ai i latou o loo tauivi e faatoilalo amioga ua fai ma vaisu e pei o le faaaoga sese o fualaau ma vailaau faasaina po o ponokalafi faapea ma i latou e vavalalata ia i latou, e mafai ona iloa o le a silafia e le Alii a tatou taumafaiga amiotonu ma o le a faamagalo mai ma le alofa pe a atoatoa le salamo” (“E Finagalo le Faaola e Faamagalo Atu,” Ensign po o le Liahona, Me 2013, 16).

  • E mafai faapefea ona tatou iloa e finagalo le Alii e fesoasoani ia tatou salamo ma maua Lana faamagaloga?

Valaaulia le vasega e mafaufau pe faapei i latou o telona ma e agasala ( o e faailoa atu lo latou manaomia o le Faaola ma o mai ia te Ia) pe faapei o le au tusiupu ma Faresaio (o e lei o mai i le Faaola e saili i Lana faamagaloga ma le mana faamalolo).

Molimau atu o le mana ma le finagalo o le Faaola e faamalolo i tatou, ma fautuaina le vasega e saili atu i Lana faamagaloga e ala i le salamo pe a tatau ai.

Otooto le Mareko 2:18–22 i le faamatala atu le mafuaaga na aoao atu ai e Iesu le mea na le anapopogi ai Ona soo a o i ai o Ia faatasi ma i latou. Sa Ia aoao atu foi le mafuaaga na faigata ai mo nisi tagata ona talia Lana talalelei. (Manatua: O nei aoaoga o le a talanoaina auiliili i le lesona mo le Luka 5.)

Mareko 2:23–3:6

Ua aoao atu Iesu e uiga i le Sapati

Fesili i le vasega pe na i ai se taimi na latou filifili ai e le auai i se gaoioiga ina ia tausia ai le paia o le aso Sapati. Valaaulia ni nai tagata e faasoa mai o latou aafiaga.

Tusi le fesili lea i le laupapa ma valaaulia le vasega e mafaufau i ai a o latou suesueina pea le Mareko 2–3: E faapefea ona e iloa pe e talafeagai se gaoioiga ona fai i le Sapati?

Vaelua le vasega. Valaaulia le tasi afa e faitau filemu le Mareko 2:23–28 (Fautuaina nei tagata e faitau foi le Faaliliuga a Iosefa Samita, Mareko 2:26–27 [i le faaopoopoga o le Tusi Paia]). Valaaulia le isi afa e faitau filemu le Mareko 3:1–6. Faatonu le vasega e vaavaai po o a mea na fai e le Faaola ma Ona soo sa talitonu le au Satukaio o se solia lea o le poloaiga e tausia le paia o le aso Sapati.

A uma ua lava se taimi, fai atu i ai fesili nei:

  • O le a le mea na talitonu ai le au Faresaio faapea na le tusa ai ma le tulafono ona faia e le Faaola ma Ona soo i le Sapati? (’Otoina o saito ma le faamaloloina o se tasi.)

  • Aisea ua manatu ai le au Faresaio o se solia o tulafono a le Atua le ’otoina o se saito po o le faamaloloina o se tasi i le Sapati?

Afai e tatau ai, faamanatu i le vasega sa faaopoopo e aoao Iutaia a latou lava tulafono ma faaliliuga, ta’ua le tulafono tuugutu po o uputuu, i le tulafono a Mose. O nei tulafono faaopoopo sa faamoemoe e taofia ai le soliga o le tulafono a le Atua, ae sa latou taofia ai foi nisi tagata mai le malamalama i le faamoemoega moni o nisi o poloaiga, e aofia ai le poloaiga e tausia le paia o le aso Sapati.

Tusi le faamatalaga lenei e lei maea i luga o le laupapa: E mafai ona tatou tausia le aso Sapati ia paia e ala i le …

  • E faapefea ona e faamaeaina le faamatalaga lea e fua i aoaoga a le Faaola i le Mareko 2–3? (A uma ona tali mai le vasega, faamaea le faamatalaga lea i le laupapa ina ia aumaia ai le upumoni lenei: E mafai ona tatou tausia le aso Sapati ia paia e ala i le vivii atu i le Atua ma le faia o galuega lelei.

  • O a ni auala e mafai ai ona tatou vivii atu i le Atua i Lona aso paia?

  • O a ni nai faataitaiga o le faia o galuega lelei i le Sapati?

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega pe mafai faapefea ona latou iloaina gaoioiga e talafeagai mo le Sapati, fai i se tagata e faitau leotele mai le saunoaga lea a Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene James E. Faust

“O fea o iai le faatapulaa o mea e faatagaina ma le faatagaina i le Sapati? I totonu o taiala, o i tatou taitoatasi e tatau ona taliina nei fesili mo i tatou lava. Aua o nei taiala o loo i ai i totonu o tusitusiga paia ma i upu o perofeta o onaponei, e tatau ona tusia i totonu o a tatou loto ma pulea e o tatou mafaufau. … E seasea ona i ai ni soligatulafono matuia o le solia o le sapati pe a tatou o mai i luma o le Alii ma le lotomaualalo ma tuu atu uma o tatou loto, agaga, ma le mafaufau. (Tagai Mata. 22:37.)

“O le a le mea e agavaa po o le le agavaa i le Sapati e faamasinoina ai i tatou lava mai le taumafai e faamaoni i le Alii. ”I le Sapati e tatau ona tatou faia mea e tatau ma e tatau ona faia i le agaga tapuai ma faaitiitia isi a tatou gaioiga (“O le Aso o le Alii,” Ensign, Ian. 1992, 35)

  • O a ni ou lagona faamanuiaina a o e taumafai e tapuai atu i le Atua ma faia galuega lelei i le Sapati?

Fautuaina le vasega e mafaufau i se ala se tasi e mafai ona latou faaleleia atili ai le tausia o le aso Sapati ma tusi se sini e faia i a latou api po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia.

Mareko 3:7–35

Ua faamalolo e Iesu tagata e toatele, auina atu Ana Aposetolo e talai atu, ma lapataia isi e uiga i le upuleaga

Otooto le Mareko 3:7–35 i le faamatala atu na maliu atu Iesu i le Sami o Kalilaia ma faamalolo ai tagata e toatele o e sa mulimuli atu ia te Ia iina, e aofia ai nisi sa i ai agaga leaga. Ina ua uma ona filifili Aposetolo e Toasefululua, sa faauuina i latou e Ia ma auina atu e talai atu, faamalolo, ma tutuliese temoni. Ona ia lapataia lea o le au tusiupu e uiga i le upuleaga i le Agaga Paia ma aoao atu o Lona aiga o tagata ia o e faia le finagalo o le Tama Faalelagi.

(Manatua: O nisi o mea na tutupu o loo tusia i le Mareko 3:7–35 na auiliiliina i le lesona mo le Mataio 12:22–35.)

Ina ia faaiu, atonu e te manao e molimau atu i upumoni sa faailoa mai i le lesona.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Mareko 2:7. Na faamalolo e Iesu le ma’i supa faaletino ma le faaleagaga

Na aoao mai e Elder Bruce R. McConkie e faapea na saunia ma tuuina atu e Iesu le faamaoniga e le mafaafitia o Ia lava o le Mesia ina ua Ia faamaloloina le tagata ma’i supa:

“O lenei mea na tupu i le soifuaga o lo tatou Alii o se faamaoniga vaaia ma le le mateenaina o ia o le Mesia; ma sa vaai i ai i latou o e sa ia auauna atu i ai. Sa tele ina ia faaleo atu se molimau o le Atua o lona Tama ma sa lagolagoina lena molimau patino i se galuega e le mafaatusalia o le folafola atu ma le faamalologa. O lea o lana faamoemoega e faasilasila atu ua ia faia le mea e leai se tasi ua na o le Atua e mafai ona faia, ma faamaonia ai na ia faia e ala i se faaaliga atili o le mana o lona Tama.

“O Iesu ma ’fomai o le tulafono’ o e sa i ai iina i lena taimi, sa iloaina e leai lava se tasi ua na o le Atua e mafai ona faamagaloina agasala. E tusa ai ma lena, i le avea ai o se molimau mautu ma le maoae faapea o le mana o le Atua ua ia te ia, sa faaaoga ai e Iesu (atonu na sailia ai) lenei taimi talafeagai e faamagalo ai agasala. Ina ua tuu fesiligia e le au atamamai i tusi paia o e sa iloa (ma i le aia tatau) faapea o le manatu sese faapea ua i ai le mana e faamagalo ai agasala o se upuleaga lea, na faia ai e Iesu le mea sa lei mafai e se tagata faafoliga ona fai—sa faamaonia lona mana paia e ala i le faamaloloina o le tagata ua faamagaloina. I lana fesili, ’Pe moomia le mana sili atu e faamagalo ai agasala nai lo le mana e fai atu ai i le ma’i e tulai ma savali?’ e na o le tasi lava le tali! E tasi lava; o le e mafai ona faia le tasi, e mafai foi ona faia le isi”(Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:177–78).

Mareko 2:27–28. O se aso e vivii atu ai i le Atua

Na faamatala e Elder Mark E. Peterson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua mea e ta’u atu e lo tatou tausia o le Sapati i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso:

“O lo tatou tausia po o le le ausia o le Sapati o se fuataga e le mafaaseseina o o tatou uiga faaalia i le Alii lava ia ma lona puapuagatia i Ketesemane, o lona maliu i luga o le satauro, ma lona toetu mai e ua oti” (“O Le Aso Sapati,” Ensign, May 1975, 49).

Mareko 3:4. Pe tusa ai ma le tulafono le faia o mea lelei i le aso sapati, pe faia mea leaga?”

Na fesoasoani Peresitene Spencer W. Kimball e faamanino mai le uiga o le “faia o mea lelei” i le aso Sapati:

“O le Sapati o se aso paia tatou te faia ai mea e aoga ma mea e paia. O le malolo mai galuega ma mea faafiafia e taua, ae e le lava lena. Ua valaau mai le Sapati mo mafaufauga ma faatinoga auau mama, ma afai e na ona nofonofo vale se tasi e leai se mea e faia i le Sapati, ua ia solia lava“ (“O Le Sapati—o se Mea e Fiafia Ai,” Ensign, Jan. 1978, 4).

Sa faasoa mai e Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le fautuaga lenei e uiga i le tausiga o le aso Sapati:

”A o ou laitiiti, sa ou suesue i lisi na faia e isi e faatatau i mea e fai ma mea e lē faia i le Sapati. O se taimi mulimuli ane sa ou iloa ai mai tusitusiga paia o la’u amio ma o’u uiga i le Sapati o le a avea ma se faailoga i le va o a’u ma lo’u Tama Faalelagi [tagai Esoto 31:13; Esekielu 20:12, 20]. Faatasi ai ma lena malamalamaaga, sa ou le toe manaomia ni lisi o mea e faia ma mea e lē faia. Pe a manaomia ona ou faia se filifiliga pe o se gaoioiga talafeagai pe leai foi mo le Sapati, e na o lo’u fesili lava ia te au, ‘ O le a le faailoga ou te manao e avatu i le Atua?’ O lena fesili e matua ta’u manino mai ai lava a’u filifiliga e uiga i le aso Sapati. …

“… O le a le faailoga o le a e tuu atu i le Alii e faailoa ai lou alofa ia te ia?” (“O Le Sapati o se Mea Fiafia,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 130).