Potutusi
Lesona 83: Galuega 2


Lesona 83

Galuega 2

Folasaga

Sa faatumulia le au so’o i le Agaga Paia i le aso o le Penetekoso ma sa faamanuiaina i le meaalofa o gagana a o latou folafola atu le talalelei. Sa folafola atu e Peteru e faapea o Iesu o le “Alii ma Keriso”(Galuega 2:36) ma sa valaaulia tagata e salamo, ia papatiso, ma talia le meaalofa o le Agaga Paia. Pe tusa ma le tolu afe tagata na liua ma sa papatiso i lena aso, ma sa faaauau pea ona latou faamaoni i le Ekalesia.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Galuega 2:1–13

Ua faatumulia le au so’o o Iesu Keriso i le Agaga Paia i le aso o le Penetekoso

Fai i le vasega e mafaufau i le avanoa aupito lata mai na latou lauga ai i le lotu, aoao atu se lesona, pe faasoa atu se molimau i se tasi.

  • O le a se mea e ono faigata e uiga i le lauga, faiaoga, po o le molimau atu i isi e uiga i le talalelei a Iesu Keriso?

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se upumoni a o latou suesue i le Galuega 2:1–13o le a fesoasoani ia i latou pe a latou lagona le atuatuvale pe fefefe e uiga i le aoao atu ma molimau atu i isi e uiga i le talalelei toefuataiina.

Faamatala pe tusa ma le vaiaso e tasi talu ona afio ae le Faaola i le lagi, sa o mai tagata Iutaia mai le tele o nuu i Ierusalema e auai i le tausamaaga o le Penetekoso ma tapuai i le malumalu ma avatu le faafetai i le Alii. O lenei tausamaaga e faia i le 50 aso pe a mavae le tausamaaga o le Paseka ma faailoga ai le uluai seleselega o le vaitau (vaai Taiala i Tusitusiga Paia, “Penetekoso,”scriptures.lds.org).

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 2:1–3. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na oo i ai so’o o Iesu Keriso i le aso o le Penetekoso.

  • O le a le mea na oo i ai le au so’o i le aso o le Penetekoso? (O le liligi mai o le Agaga Paia.)

  • Na faapefea ona faamatala le liligi mai o le Agaga Paia?

Faamatala o le fasifuaitau “laulaufaiva ua vaevaeina”fuaiupu 3e faasino i laulaufaiva ua vaevae pe ua tosilua, pe ua foliga mai o se sasao o se afi. I aso anamua, o le afi sa tele ina faatusa i le auai mai o le lagi po o se faatosinaga. O se faailoga lea ua talia e le au so’o o le meaalofa o le Agaga Paia, sa folafola mai e le Faaola.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 2:4–8. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na tutupu a o faatumulia le au so’o i le Agaga Paia.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 4, o le a le mea na tupu a o faatumulia le au so’o i le Agaga Paia? Ua “faagaganaina i latou” e le Agaga ma sa mafai ai e i latou ona tautatala i isi gagana.)

  • Aisea na maofa ai tagata Iutaia mai i isi nuu i le mea sa latou faalogo i ai?

Valaaulia tagata e auiliili le Galuega 2:9–11ma faitau le aofai o vaega eseese o tagata po o nuu sa faalogo i so’o o tautatala i gagana e ala i le mana o le Agaga Paia. Fai atu ia i latou e lipoti mai mea ua latou mauaina. Fuafua e faaali le faafanualea o loo avatu i i e fesoasoani ai i le vasega e vaai faalemafaufau i mea e o mai ai nei Iutaia.

Ata
faafanua, Meititirane i sasae

Ta’u i ai e tusa ai ma le fuaiupu 11, na faalogo nei vaega taitasi i la latou lava gagana “i vavega a le Atua“ na aoao atu e le au so’o. Atonu e manaomia ona e faamatala atu o e liliu mai o tagata o Nuuese o e sa auai i le faatuatuaga faa-Iutaia.

  • E pei ona faapupula mai i aafiaga o le au so’o i le aso Penetekoso, o le a se mea e mafai ona fesoasoani ia i tatou e aoao atu ai ma molimau atu i isi? A maea ona tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lea i le laupapa: A faatumulia i tatou i le Agaga Paia, o le a fesoasoani o Ia e aoao i tatou ma molimau atu i isi.

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i lenei mataupu faavae, aumai i le vasega ni iputi fua se lua, se sioki vai, ma se fata. Tuu iputi i luga o le fata ina ia sisina i ai se vai e masaa. Ona ufiufi lea o se iputi se tasi i se fasipepa po o se tapuni ina ia le mafai ona liligi i ai se vai, ae tuu se mea (pei o se maa) i totonu o le isi ipu ina ia tumu ai le tele o le ipu i le mea lena. Valaaulia se tagata e taumafai e faatutumu ipu uma e lua i le vai mai le sioki.

  • Afai o ipu e faatusa ia i tatou a o le vai e faatusa i le Agaga Paia, mata o le a le mea e faatusa i ai le fasipepa (po o le tapuni) ma le maa? O a amioga ma uiga e mafai ona taofia ai i tatou mai le faatumuina i le Agaga Paia?

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia e faatumulia ai i le Agaga Paia ina ia mafai ai ona fesoasoani o Ia e aoao atu ma molimau atu i isi?

  • O a ni auala ua fesoasoani ai le Agaga Paia ia te oe e aoao atu le talalelei pe faasoa atu lau molimau i isi?

Molimau atu i le mataupu faavae o loo tusia i le laupapa, ma valaaulia le vasega e faaaoga lenei mataupu faavae e ala i le sailia o le mafutaga a le Agaga Paia ina ia mafai ai ona latou aoao atu ma molimau atu i isi.

Aotele le Galuega 2:12–13i le faamatala atu e faapea na segia mauli o nisi o Iutaia i mea sa latou faalogo ai, ao isi sa tauemu i le au so’o e ala i le tuuaia e faapea ua inu tele i le uaina.

Galuega 2:14–47

Ua molimau mai Peteru ia Iesu Keriso ma aoao mai le ala e maua ai le faaolataga

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Galuega 2:14, ma fai i le vasega e vaavaai pe o ai na amata aoao atu i le motu o tagata. Valaaulia tagata o le vasega e lipoti mai mea ua latou mauaina.

Fai i le vasega e mafaufau e faapea ua latou i ai i le tulaga o Peteru, o tutu i luma o le motu o tagata.

  • Pe ana fai na e i ai i le tulaga o Peteru, o a upumoni o le talalelei semanu e te aoao atu ma molimau atu ai? Aisea?

Aotele le Galuega 2:15–35 i le faamatala atu e faapea na tautino mai e Peteru e faapea o auga o le meaalofa o gagana ma isi faailoaga mai o le Agaga i le au so’o o se tasi o faataunuuga ma le faauigaga o le valoaga a Ioelu (tagai Ioelu 2:28–32). Ona aoao atu lea e Peteru ma molimau atu i tagata e faaaoga ai nisi o upu ma salamo a le Tupu o Tavita.

Tusi mau faasino nei ma fesili i luga o le laupapa:

Galuega 2:22–24, 29–33, 36

O a nisi o upumoni taua na aoao atu e Peteru ma molimau ai?

O le a se mea o tulaga ese mai ia te oe e uiga i le molimau a Peteru i tagata Iutaia?

Vaevae le vasega i ni paga. Valaaulia paga taitasi e suesue ia mau o i le laupapa ma talanoaina a latou tali i fesili o loo avatu ai. A uma ua lava le taimi, fai atu i nai tagata o le vasega e faasoa mai a latou tali i le vasega.

Faaali seata o loo faaalia ai le faafitia o le Faaola e Peteru (mo se faataitaiga, Faafitiga a Peteru saunia e Carl Heinrich Bloch, e maua i le LDS.org) Valaaulia se tagata e aotele le tala a Peteru ma le mea na ia faia ina ua fesiligia o ia e uiga i lana sootaga ma Iesu i le po sa puefaapagotaina ai le Faaola (tagai Luka 22:54–62).

Ata
Faafitiga a Peteru

O Le Faafitiga a Peteru, saunia e Carl Heinrich Bloch. Faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito Faalemalo i Frederiksborg Castle in Hillerød, Tenimaka. Aua ne’i kopiina.

  • Na eseese faapefea ia upu ma taga a Peteru i le aso o le Penetekoso mai i lana amio i le po na puefaapagotaina ai le Faaola?

  • E te manatu o le a se mea na tosina ai lenei suiga ia Peteru?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 2:37 Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na aafia faapefea le motu o tagata i upu a Peteru.

  • Na faapefea ona aafia le motu o tagata ona o upu a Peteru?

Atonu e te manao e valaaulia tamaiti aoga e faailoga le fasifuaitau “tuia o latou loto.” Faamatala o le Agaga Paia na tuia ia loto o tagata a o latou faalogo atu i le molimau a Peteru. O le uputuiai i o lona uiga ua “matua ootia” ma e ta’u mai ai na lagona e tagata le faanoanoa ona o Iutaia o se nuu ma se malo ua latou faasatauroina le Alii, o Iesu Keriso. E le o ta’u mai e Peteru e faapea o le vaega o Iutaia mai atunuu eseese sa ia aoaoina i le aso o le Penetekoso o i latou ia sa nafa ma le Faasatauroga o Iesu Keriso.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 37, o le a le fesili na fesili ai tagata?

  • O le a se mea ua faaalia mai e lea fesili e uiga i le mea sa tupu i loto o tagata? (Sa amata ona iloa e tagata se suiga o le loto.)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 2:38–41. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na faatonu e Peteru ia tagata e fai. Faamatala o le faapiopioo lona uiga, o le fouvale, faatuiese, po o le agapi’opi’o.

  • O a mea na faatonuina e Peteru ia tagata e fai?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 41, na faapefea ona tali atu tagata i aoaoga a Peteru ma le valaaulia e salamo ma papatisoina?

Tusi le faamatalaga lenei e lei maea i luga o le laupapa: A o tatou taliaina le afioga a le Atua e ala i le mana o le Agaga Paia, …

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Galuega 2:42–47. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na faia e tagata fou faatoa liliu mai i le Ekalesia ina ua latou talia le upumoni e ala i le mana o le Agaga Paia ma papatisoina. Faamatala e faapea o le fasifuaitau “tofitofiga o le areto” (fuaiupu 42) e faasino i le auai i le sauniga o le faamanatuga ma ia “tuu tele a latou mea uma” (fuaiupu 44) e faasino i le Au Paia ua lotogatasi ma ola i le tulafono o le faapaiaga.

  • E tusa ai ma nei fuaiupu, o a ni tagata o loo faaalia ai o i latou o e na papatiso sa matuai liua moni lava (tagai foi 3 Nifae 26:17–21)? Valaaulia se tagata e lisi ia tali a le vasega i luga o le laupapa.)

Faamanatu i le vasega a o lei faalogo Iutaia ma faatino upu a Peteru, latou te lei taliaina Iesu e faapea o lo latou Faaola, latou te lei mulimuli foi i Ana aoaoga. Valaaulia i latou e mafaufau pe na faapefea ona suia tagata.

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le Galuega 2:37–47e uiga i le mea e mafai ona tupu pe a tatou talia le afioga a le Atua e ala i le mana o le Agaga Paia? (I le faaaogaina o upu a le vasega, faamaea le faamatalaga lea e i le laupapa ina ia aumaia ai le upumoni lea: A o tatou taliaina le afioga a le Atua e ala i le mana o le Agaga Paia, o le a suia o tatou loto ma o le a tatou liua ia Iesu Keriso.

  • O le a se mea e mafai ona tatou faia ina ia maua ai le afioga a le Atua e ala i le mana o le Agaga Paia?

Valaaulia le vasega e toe iloilo ia faatinoga o loo lisi i luga o le laupapa o i latou o e sa papatiso ma liua.

  • A o e taumafai e aoao ma ola i upumoni o le talalelei, na faapefea ona fesoasoani le Agaga ia te oe e suia ma liua ai ia Iesu Keriso? Atonu foi e te manao e faasoa atu sou lava aafiaga mai i lou lava olaga.)

Valaaulia le vasega e mafaufau i mea e mafai ona latou faia e saga talia ai le afioga a le Atua ma aoaoga e ala i le mana o le Agaga Paia. Uunaia i latou e galulue i soo se uunaiga latou te maua.

Ata
aikona o mau tauloto
Mau Tauloto—Galuega 2:36–38

Valaaulia le vasega e faatusatusa le Galuega 2:36–38 i le mataupu faavae lona fa o le faatuatua. Fai i le vasega e faailoa mai le Galuega 2:36–38ia upu o loo ta’u mai ai pe aoao mai ai ia mataupu faavae muamua ma sauniga o le talalelei. Ona vaevae lea o le vasega i ni paga, ma fai atu i paga taitasi e talanoaina pe faapefea ona fesoasoani nei mataupu faavae ma sauniga e taitai tatou te maua ai faamanuiaga atoatoa o le Togiola a le Faaola. A uma ua lava se taimi, ona fesili lea:

  • O le a le faamanuiaga na fai mai ai Peteru o le a maua e tagata ona o le salamo ma papatisoina?

  • E faavae i lou malamalama i le Galuega 2:38, o le a se mea e tatau ona tatou faia ina ia maua ai le meaalofa o le Agaga Paia? (I le faaaogaina o a latou lava upu, e ao i le vasega ona faailoa mai se upumoni e pei o lea: Pe a tatou faatuatua ia Iesu Keriso, salamo, ma papatisoina, ua tatou saunia e talia le meaalofa o le Agaga Paia. Tusi le upumoni lenei i luga o le laupapa.)

  • E saunia faapefea e le faatuatua, salamo, ma le papatisoga se tasi mo le mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia?

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Galuega 2:1–4. “Ona faafuasei mai lea o le taalili mai o le lagi peiseai o le matagi ua agi tele mai”

“O lenei aafiaga maoae i le Penetekoso, ina ua liligi ifo le Agaga Paia i luga o se potopotoga tele o tagata, e talitutusa lava ma se mea na tupu i le talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai. I le taimi o sauniga o le faapaiaga o le Malumalu i Katelani, na tatalo ai le Perofeta o Iosefa Samita … mo se liligi faapitoa mai o le Agaga mai luga: ‘Ia tuu atu ia faataunuuina i luga o i latou, e e pei o i o latou luga i le aso Penetekoso,’ na ia aioi atu ai e fai ma sui o le Au Paia. ‘Ia tuu le meaalofa o gagana ia sasaa mai i luga o lou nuu, o laulaufaiva vaevae lava e pei o le afi, ma lona faaliliuga. Ma ia tuu i lou maota ia faatumuina, i lou mamalu, e peiseai o se matagi malosi ua agi tele mai’ (MF&F 109:36–37). Sa faataunuuina lenei aioiga, e le na o le faatasi, ae faatele i aso na sosoo ma uluai sauniga o le faapaiaga. Sa tusia e Iosefa Samita e faapea sa i ai se taimi ’sa faalogoina se leo e pei o se matagi ua agi malosi mai, lea na faatumulia ai le Malumalu o [Katelani], ma sa tutulai uma le faapotopotoga i lea lava taimi, ua uunaia e se mana lemavaaia; e toatele sa tautatala i gagana ma vavalo atu; o isi sa vaaia ni faaaliga mamalu; ma sa ou vaaia le Malumalu ua faatumulia i agelu, sa ou folafola atu lenei mea moni i le faapotopotoga (in History of the Church, 2:428)” (New Testament Student Manual [Church Educational System manual, 2014], 278).

Galuega 2:3. Laulaufaiva vaevae

”Laulaufaiva vaevae” e mafai foi ona ta’u mai ai lenei liligi mai ma le mamana o le Agaga sa vaevaeina i tagata sa i ai i lena aso—sa tofu lagonaina e i latou uma ma sa iloaina. O le upunofo i le Galuega 2:3 ua suia i le mapu i le Faaliliuga a Iosefa Samita .

Galuega 2:4–6. O le meaalofa o gagana

Na aoao mai e le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le faamoemoega o le meaalofa o gagana:

”O le meaalofa o gagana e ala i le mana o le Agaga Paia i le Ekalesia, e mo le manuia o auauna a le Atua e talai atu ai i e le talitonu, e pei o le aso o le Penetekoso” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 383).

Galuega 2:16–21. O le faataunuuina o le valoaga a Ioelu

I lo tatou tisipenisione, sa sii mai ai e Moronae fuaiupu lava nei i le perofeta o Iosefa Samita ma ta’u atu ai ia te ia e lei faataunuuina lava ae e le o toe mamao ona taunuu lea (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:41). Na aoao mai e Elder Dallin H.Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o le Ioelu 2:28–32o se faataitaiga o se mau e mafai ona tele ni faauigaga ma faataunuuga:

“O le tele o valoaga ma fuaitau faaleaoaoga faavae i tusitusiga paia e tele o latou faauigaga. …

“O se [tasi] o faapupulaga o le mau faauigaga e faatatau i le valoaga i le tusi a Ioelu e faapea i aso e gata ai o le a liligi ifo ai e le Alii lona agaga i luga o tagata uma ma o le a perofeta ane o tatou atalii ma o tatou afafine (tagai Ioelu 2:28). I le aso Penetekoso, sa tautino atu ai e le Aposetolo o Peteru e faapea o mea na tutupu ia sa latou molimauina o mea ia ‘na fai mai ai le perofeta o Ioelu’ (Galuega 2:16). E afe valuselau tausaga mulimuli ane, na sii mai ai e le agelu o Moronae lea lava valoaga ma faapea mai ai ‘e lei faataunuuina lava, ae e le o toe mamao ona taunuu lea’ (JS—H 1:41)” (“Faitauga o Tusitusiga Paia ma Faaaliga,” Ensign, Jan. 1995, 8).

O le mea lea, na sa’o lava le ta’ua e Peteru ma Moronae o lena valoaga na tuuina mai e le perofeta o Ioelu e i ai le faataunuuga, faauigaga, ma le faaaogaaga mo le aso o le Penetekoso ma i aso e gata ai.

Galuega 2:27. “Aua e te le tuua lo’u agaga i seoli”

E faatatau i le tofi e faavavau o le Tupu o Tavita, sa aoao mai ai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o Tavita “na maua le folafolaga e faapea o le a le tuua lona agaga i seoli, o lona uiga, o le a le avea o ia ma atalii o le malaia, o le a le lafoina ese o ia e faavavau e faatasi ma le tiapolo ma ana agelu. Nai lo lena, a oo ina tatala mai e seoli ma le oti i latou o i ai, o le a tulai mai o ia mai le tuugamau ma maua lena tofi ua tatau ai mo ia. Tagai Faaa. 20:11–15” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:39).

Galuega 2:37. “Ua tuia o latou loto”

Na aoao mai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O le liua moni e ala mai i le mana o le Agaga Paia. Pe a pa’i mai le agaga i le loto, ona suia ai lea o loto. Pe a lagonaina e tagata taitoatasi … le galue o le Agaga ia i latou pe a latou vaaia foi se faamaoniga o le alofa ma le alofa mutimutivale o le Alii i o latou olaga, o le a faamalamalamaina i latou ma faamalosia faaleagaga ma o le a faateleina lo latou faatuatua ia te Ia. O nei aafiaga ma le agaga e oo mai lava pe a naunau se tagata e taliaina le upu. O le auala lea tatou te lagonaina ai le moni o le talalelei” (“O Le Taimi Lenei,” Ensign, Nov. 2000, 75).