Inisitituti
44 O se Tamai Mamoe i le Fasiga


“O se Tamai Mamoe i le Fasiga,” mataupu 44 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 44:“O se Tamai Mamoe i le Fasiga”

Mataupu 44

Ata
Laupapa Na Nuti i se Pulufana

O se Tamai Mamoe i le Fasiga

Ina ua uma ona valaau atu Tomasi Sharp i tagata ia faaauupegaina, na salalau atu le ita e faasaga i le Au Paia i Navu i le eria e pei o se afisasao. Na faapotopoto tagatanuu i Uoasoa ma Karefasi e lataane e tetee i le faaleagaina o le Expositor. Na valaau atu taitai o le taulaga i tagata o le eria ia faatasi ma i latou i le faasagatau atu i le Au Paia.1 I totonu o le lua aso ua faatulagaina se au faatupufaalavelave faaauupegaina e toluselau tamaloloa i Karefasi, ua saunia e savavali i Navu ma fasiotia le Au Paia.2

I le selau maila i matusasae o Navu, na saofafai ai Pita Maughan ma Iakopo Peart i lalo mo se taumafataga i se faletalimalo. I lalo o le taitaiga a Iosefa, na latou o mai i le eria e sue se nofoaga o le koale mo le ekalesia e faatau. Na talitonu Iosefa o le a maua se tupe mama i le maina koale ma auina atu i le vaa i lalo o le Misisipi i luga o le Maid of Iowa, le vaasitima a le ekalesia.3

Ao latou faatalitali mo le latou meaai, na tatala e Pita le nusipepa ma faitau se lipoti o loo tau mai ai se taua tele na faia i Navu, ma fasiotia ai le faitau afe. Na faateia, ma na fefe mo Maria ma lana fanau, na faaali atu ai e Pita le lipoti ia Iakopo.

Na malaga loa lava nei alii e toalua i le vaa o le vai na sosoo ai i le fale. Ina ua pe a ma le toe tolusefulu maila mai Navu, na la iloa ai i lo la fiafia tele na leai se taua na faia. Ae na foliga mai ua toe o sina taimi puupuu ona tupu lea o le vevesi.4


E ui i le filifiliga na suesueina lelei a le aufono o le aai ia faaleaga le falelomitusi, na latou le amanaia le tetee lea na mulimuli ane. Na sola Viliamu Law mai le aai, ae o nisi o ana au o loo taufaafefe mai nei e faaleaga le malumalu, tutu se afi i le fale o Iosefa, ma talepe i lalo le ofisa lomitusi a le ekalesia.5 Na molia e Faranisisi Higbee Iosefa ma isi tagata o le aufono o le aai i le faatupuina o le vevesi ina ua faaleaga le falelomitusi. Na ia tauto faapea i totonu o le sefulu aso o le a leai se Mamona e toatasi e totoe i Navu.6

I le aso 12 o Iuni , na loka ai e se leoleo mai Karefasi Iosefa ma isi tagata o le aufono o le aai. Na iloa e le fale faamasino o le nuu o Navu o moliaga na leai ni faavae ma faasaoloto ia alii, ma na feita atili ai fili o Iosefa. O le aso na sosoo ai, na iloa ai e Iosefa ua faapotopoto tamaloloa e toluselau i Karefasi, ua saunia e savavali i Navu.7

I le faamoemoe ia aloese mai le isi faafitauli tele ma o latou tuaoi, e pei ona latou vaaia i Misuri, na tusi atu ai e Iosefa ma isi ni tusi faatopetope ia Kovana Ford, ma faamatala atu faatinoga a le aufono o le aai ma talosaga atu mo le fesoasoani e faasaga i osofaiga a le au faatupu faalavelave.8 Na saunoa atu Iosefa i le Au Paia, ma apoapoaiina i latou ia tumau i le filemu, ma saunia mo le puipuia o le aai, ma aua nei faia ni vevesi. Ona ia faatulagaina lea o le Au a Navu ma tuu le aai i lalo o le tulafono faamiliteri, ma tuuese ai le taitaiga e le tulafono masani ae tuu atu i le militeri e pulea.9

I le aoauli o le aso 18 o Iuni , na faapotopoto ai le Au i luma o le Maota o Navu. I le avea ai ma taitai o le militeri, na laei ai Iosefa i se toniga atoa lava o le militeri ma ‘a’e atu i luga o se tulaga e lataane, lea na ia saunoa atu ai i alii. “E manatu nisi o le a faamalieina o tatou fili pe a fasiotia a’u,” na ia fai atu ai, “ae ou te fai atu ia te outou o le taimi lava latou te faamaligi ai lo’u toto, o le a latou fia feinu mo le toto o tagata uma lava o loo i ai sina mumu e tasi o le agaga o le atoatoaga o le talalelei.”

Na ia sei lana pelu ma sii atu i le lagi, ma na uunaia e Iosefa tagata ia puipui le saolotoga lea na teena ia i latou i le taimi ua tuanai. “Pe o le a outou tau uma ea faatasi ma a’u seia oo i le oti,” na fesili atu ai Iosefa, “ma lagolagoina, e tusa lava pe lamatia ai o outou ola, ia tulafono a lo tatou nuu?”

“Ioe!” na alalaga atu ai le aofia.

“Ou te alofa ia te outou ma lo’u loto atoa,” na ia fai atu ai. “Na outou tau faatasi ma au i taimi o le puapuaga, ma ua ou naunau e ositaulagaina lou ola mo lo outou saogalemu.”10


Ina ua uma ona faalogo atu ia Iosefa e uiga i mafuaaga a le aufono o le aai mo le faaleagaina o le lomitusi, na malamalama Kovana Tomasi Ford faapea na faatinoina e le Au Paia ma se faamoemoega faamaoni. Na i ai ni mafuaaga aloaia ma ni faataitaiga ua tuanai mo le folafolaina ma le faaleagaina o mea e le lelei i se nuu. Ae na ia le ioeina le filifiliga a le aufono ma e lei talitonu o a latou faatinoga e mafai ona tauamiotonuina. O le faaleagaina aloaia o se nusipepa, i mea uma, e le masani ai i se tupulaga e masani lava ona tuua ai e nuu na ituaiga galuega i au faatupu faalavelave e le aloaia, e pei o le taimi na faaleaga ai e i latou e aunoa ma se faatagaga a le nusipepa a le Au Paia i le Itumalo o Siakisone i le silia ma se sefulu tausaga talu ai.11

Na maualuga le manatu o le kovana i lauga saoloto mo le puipuiga o le faavae o le setete o Ilinoi, e tusa lava po o a mea e mafai ona faatagaina e le tulafono. “O la outou amioga i le faaleagaina o le lomitusi o se faatinoga leaga tele o le ita i tulafono ma saolotoga o tagata,” na ia tusi atu ai i le perofeta. “Atonu e tumu i pepelo, ae ua le faatagaina ai outou e faaleagaina.”

Na finau atu pea le kovana faapea o le pepa tulafono o le aai o Navu e le faatagaina ai faamasinoga o le lotoifale i le tele o le pule e pei ona foliga na manatu i ai le perofeta. Na ia fautuaina o ia ma isi sui o le aufono o le aai na molia i le vevesi ina ia tuu mai i latou lava i totonu ma ioeina faamasinoga i fafo o Navu. “O loo ou naunau ia tausia le filemu,” na ia tau atu ai ia i latou. “O se tamai faatamala lava e mafai ona tupu ai se taua.” Afai e tuuina atu e taitai o le aai i latou lava ma tulai i le faamasinoga, na ia folafola atu e puipuia i latou.12

I le iloa o loo tumu Karefasi i tagata e feita i le Au Paia, na masalosalo ai Iosefa e mafai e le kovana ona tausia lana folafolaga. Ae peitai o le nofo i Navu o le a na ona feita atili ai ona fili ma aumaia ai au faatupu faalavelave i le aai, ma lamatia ai le Au Paia. Na faateteleina pea lava pea, na foliga mai o le ala sili e puipuia ai le Au Paia o le tuua o Navu mo Sisifo po o le saili le fesoasoani i Uosigitone, DC.

Na tusi atu i le kovana, ma tau atu e Iosefa ia te ia ana fuafuaga e tuua le aai. “E ala i mea uma lava e paia,” na ia tusi atu ai, “matou te ole atu i lau Afioga ina ia puipuia o matou fafine ma fanau agavaivai mai osofaiga a le au faatupu faalavelave.” Na ia finau atu faapea afai na faia e le Au Paia se mea sese, o le a latou faia mea uma i lo latou malosi e faasa’o ai.13

O lena po, ina ua uma ona faatofa atu i lona aiga, na oso loa Iosefa i totonu o se tamai vaa faatasi ma Ailama, Uiliata Risati, ma Pota Rockwell ma malaga atu loa i le isi itu o le Misisipi. Na mama le vaa, ma na asuina e le auuso ma Uiliata le vai i o latou seevae ao alo e Pota. Ini itula mulimuli ane, i le taeao o le aso 23 o Iuni , na latou taunuu ai i le Teritori o Aioua, ma na faatonuina e Iosefa ia Pota e toe foi i Navu ma aumai solofanua mo i latou.14

Ae lei alu ese atu Pota, na tuuina atu i ai e Iosefa se tusi mo Ema, na faatonuina ai o ia e faatau ese la latou fanua pe a manaomia e lagolagoina ai o ia lava, tamaiti, ma lona tina. “Aua le popole,” na ia tau atu ai ia te ia. “Afai e tatala e le Atua se faitotoa lena o le a mafaia ai mo au, o le a ou toe vaai ia oe.”15

Mulimuli ane i lena taeao, na auina atu ai e Ema ia Ailama Kimball ma lona tei o Lorenesi Wasson i Aioua e tauanau Iosefa e sau i le fale ma tuuina atu o ia lava. Na latou tau atu ia Iosefa faapea na manao le kovana e nonofo le autau i Navu seia tuuina atu e ia ma lona uso o Ailama i laua lava. Na vave lava ae toe foi mai Pota faatasi ma Reinota Cahoon ma se tusi mai ia Ema, na toe tauanauina o ia e toe foi atu i le aai. Na ta’ua uma e Ailama Kimball, Lorenesi, ma Reinota ia Iosefa e palaai mo le tuua o Navu ae tuuina atu ai le Au Paia i se tulaga lamatia.16

“E muamua ou oti ae le’i taua a’u o se palaai,” na fai atu ai Iosefa. “Afai ua leai se taua o lo’u ola i a’u uo, ua leai foi ia te a’u.” Na ia iloa nei o le tuua o Navu o le a le puipuia ai le Au Paia. Ae na ia le iloa pe o le a ola pe a alu i Karefasi. “O le a se mea o le a ou faia?” na ia fesili atu ai ia Pota.

“O oe e sili ona matua ma e tatau ona iloa le mea sili,” na fai atu ai Pota.

“O oe e sili ona matua,” na fai atu ai Iosefa, ao liliu atu i lona uso. “O le a se mea o le a tatou faia?”

“Sei o tatou toe foi ma tuuina atu i tatou lava, ma faaiu ai lenei mea,” na fai atu ai Ailama.

“Afai e te toe foi, o le a ou alu faatasi ma oe,” na fai atu ai Iosefa, “ae o le a fasiotia i taua.”

“Afai ta te feola pe tatau ona feoti,” na fai atu ai Ailama, “o le a taliaina i taua i lo ta taunuuga.”

Na mafaufau Iosefa mo sina taimi, ona fai atu lea ia Reinota e aumai se vaa. O le a latou tuuina atu i latou lava.17


Na faanoanoa lava Ema ina ua taunuu atu Iosefa i le fale i lena aoauli. O lenei ua ia toe vaai ia te ia, na fefe o ia na ia valaau atu ia te ia e toe foi mai i lona maliu.18 Na naunau Iosefa e lauga tasi atu i le Au Paia, ae na ia nofo i le fale faatasi ma lona aiga nai lo o lena. Na la faapotopoto mai ma Ema le la fanau, ma na ia faamanuiaina i latou.

I le taeao po lava na sosoo ai, na laa atu ai Iosefa, Ema, ma le la fanau i fafo o le fale. Na ia sogi atu ia i latou taitoatasi.19

“O le a e toe foi mai,” na fai atu ai Ema ma loimata.

Na oso Iosefa i lana solofanua ma malaga ese atu loa ma Ailama ma isi alii mo Karefasi. “Ua ‘ou alu atu e pei o se tamai mamoe i le fasiga,” na ia tau atu ai ia i latou, “ae ua ‘ou toafilemu e pei o se taeao o le taumafanafana, “Ua ia te aʼu se mafaufau fuatiaifo ua aunoa ma se faatausuai e faasaga i le Atua, ma faasaga i tagata uma.”20

Na tietie atu le au tietie solofanua i le matie i le malumalu ao oso ae le la, ma susulu atu ai le malamalama auro i luga o puipui o le fale e lei uma. Sa taofi e Iosefa lana solofanua ma autilo atu i luga o le aai. “O le nofoaga lenei e sili le matagofie ma tagata e sili ona lelei i lalo o le lagi,” na ia saunoa atu ai. “Latou te le o iloaina tele faigata o loo faatalitali mai ia i latou.”21


E lei umi ona alu ese Iosefa. E tolu itula talu ona tuua e ia ma ana uo Navu, ae latou fetaui ma ni autau o i ai ni faatonuga mai le kovana ina ia aveeseina auupega na tuuina atu e le setete a le Au a Navu. Na filifili Iosefa e toe foi ma vaai ua faataunuuina le faatonuga. Afai e tetee le Au Paia, na ia iloaina, e mafai ai ona tuuina atu le avanoa i au faatupu faalavelave e osofaia i latou.22

I tua i Navu, na tietie atu Iosefa e toe vaai ia Ema ma le la fanau. Na ia toe faatofa atu ma fesili ia Ema pe mafai ona ia sau faatasi ma ia, ae na ia iloa e tatau ona ia nofo faatasi ma tamaiti. Na foliga faanoanoa ma manatunatu loloto Iosefa, na mautinoa lava lona iuga.23 Ae lei alu ese o ia, na fesili atu Ema mo se faamanuiaga. I le leai o se taimi e faaavanoaina, na fai atu ai Iosefa ia te ia e tusi le faamanuiaga na ia manaomia ma folafola atu o le a ia sainia pe a ia toe foi mai.

I le faamanuiaga na ia tusia ai, na ole atu Ema mo le poto mai le Tama Faalelagi ma le meaalofa o le faamasino tonu. “Ou te manaomia le Agaga o le Atua ia iloa ma malamalama ia te au lava ia,” na ia tusia ai. “Ou te manaomia se mafaufau lelei, ma ola, ina ia mafai ai ona ou malamalama i fuafuaga a le Atua.”

Na ia ole atu mo le poto e tausi ai lana fanau, e aofia ai le pepe o le a ia fanauina ia Novema, ma faailoa atu le faamoemoe i lana feagaiga o le faaipoipoga e faavavau. “Ou te manao ma lou loto atoa ia faamamalu ma faaaloalogia la’u tane,” na ia tusia ai, “ia ola pea i lona mautinoa ma ia galue faatasi ma ia e faatumauina le nofoaga na tuuina mai e le Atua ia te au i ona autafa.”

Mulimuli lava, na tatalo atu ai Ema mo le lotomaualalo ma faamoemoe ia olioli i faamanuiaga na saunia e le Atua mo e usiusitai. “Ou te manao po o le a lava lou tulaga i le olaga.” na ia tusia ai, “ia mafai ona ou faailoaina le aao o le Atua i mea uma.”24


O le feei ma le laulauvavale na faafeiloaia le auuso Samita ina ua la taunuu atu i Karefasi ae lei oo i le vaeluaga o le po o le aso Gafua, Iuni 24. O le vaega a le militeri lea na aoina mai auupega i Navu lea ua taitaiina atu Iosefa ma Ailama i totonu o le vevesi o auala o Karefasi. O le isi vaega, e taua o le Carthage Greys, na tolauapi i le faatafafa o le aai i talaane o le faletalimalo na fuafua e nonofo ai le auuso i le po.

Ao pasi atu Iosefa i le Carthage Greys, na tautulei ane fitafita i le fia vaai. “O fea le perofeta pau?” na faataio atu ai se tasi tamaloa. “Faalaolao le ala ma tuu mai i matou e vaai ia Sio Samita!” Na tiususu ma feei fitafita ma feato a latou fana i luga o le ea.25

O le taeao na sosoo ai, na tuuina atu ai e Iosefa ma ana uo i latou lava i se leoleo. Faatoa tea lava le iva, ae valaaulia loa e Kovana Ford Iosefa ma Ailama e savavali faatasi ma ia e ala atu i ni fitafita o loo faapotopoto. Na filemu lava le militeri ma le au faatupu faalavelave ia na tautulei mai faataamilo ia i latou seia amata e se vaega o le Greys ona toe feei foi, ma fetogi o latou pulou i luga o le ea ma tasei a latou pelu. E pei ona latou faia i le po talu ai, na latou feei ma ulagia le auuso.26

O lena aso i le falefaamasino, na tatala ai Iosefa ma Ailama e faatalitali le faamasinoga i moliaga o le faavevesi. Ae lei mafai e le auuso ona tuua le taulaga, na aumai e uo e toalua a Viliamu Law ni faasea e faasaga ia i laua mo le folafolaina o le tulafono faamiliteri i Navu. Na molia i laua i le faalata faasaga i le malo ma tagata o Ilinoi, o se moliaga matuia lea e le mafai ai ona tatala ia alii i le totogiina o se tupe.

Na taofia Iosefa ma Ailama i le falepuipui o le itumalo, ma lokaina faatasi i se sela mo le po. Na filifili ni nai a la uo e nonofo faatasi ma i laua, e puipuia i laua ma ia faatasi ma i laua. O lena po na tusi ai e Iosefa se tusi ia Ema faatasi ma ni talafou faamalosiau. “O lea faatoa ioe mai le kovana e faasavali lana ami i Navu” na ia lipoti atu ai, “ma o le a ou alu atu faatasi ma ia.”27


O le aso na sosoo ai, na aveese ai pagota i se potu e sili atu le lelei i le fogafale lona lua o le falepuipui o Karefasi. Na i ai i le potu ni faamalama lapopoa e tolu, se moega, ma se faitotoa laupapa e malepe le lave. O lena afiafi, na faitau leotele atu ai Ailama mai le Tusi a Mamona ma na tuuina atu e Iosefa se molimau mamana o lona moni paia i leoleo o loo tiute. Na ia molimau atu faapea o le talalelei a Iesu Keriso na toefuataiina, ma o loo galulue pea agelu i tagata, ma ua toe i ai le malo o le Atua i le lalolagi.

Ina ua goto le la, na saofai Uiliata Risati i le leva o le po ma tusitusi seia pe lana moligao. Na taooto Iosefa ma Ailama i luga o le moega, ao taooto le au asiasi e toalua, o Sitivi Markham ma Ioane Fullmer, i luga o se faamalu i le fola. I lo la tafatafa, i luga o le fola malo, na taooto ai Ioane Teila, ma Tanu Jones, o se kapeteni Uelese o le vaa i le vai lea na auai i le ekalesia ua sili laitiiti atu ma se tausaga talu ai.28

I se taimi ae lei oo i le tulua o le po, na faalogoina ai e alii se pa o le fana i fafo o le faamalama na lata atu i le ulu o Iosefa. Na tulai le perofeta ma see atu i le fola i talaane o Tanu. Na musumusu atu Iosefa ia te ia pe fefe o ia e oti.29

“Pe ua oo mai lena taimi?” Na fesili atu ai Tanu i lana faaUelese mamafa. “O le auai i sea ituaiga o galuega ou te le manatu o le oti o le a i ai ni taufaafefe se tele.”

“O le a e vaai ia Uelese,” na musumusu atu ai Iosefa, “ma faataunuu le misiona na tofia ai oe ae e te lei oti.”

I le lalata i le vaeluaga o le po, na ala ai Tanu i le leo o fitafita o loo savavali ma pasi ane i le falepuipui. Sa tu i luga ma autilo atu i fafo i le faamalama. I lalo, na ia vaaia ai se vaega o tamaloloa i fafo. “E toafia o le a o i totonu?” na ia faalogo atu o fesili ai se tasi.

Na faateia, ma na vave lava ona fafagu e Tanu i luga isi pagota. Na latou faalogoina ni vae o pao mai agai i luga o faasitepu ma na latou faapauu atu i le faitotoa. Na sii i luga e se tasi se nofoa e faaaoga o se auupega pe a osofai mai le potu e tamaloloa o loo i fafo. Na siomia i latou e se filemu e pei o se tuugamau ao latou faatalitali mo se osofaiga.

“O mai loa!” Na iu lava ina faataio atu ai Iosefa. “Ua matou saunia mo outou!”

Na ala atu i le faitotoa, na mafai ona faalogoina e Tanu ma isi pagota le savavali i tua ma luma, e pei ua le mautonu tamaloloa i fafo pe osofai pe o ese. Na faaauau le vevesi seia tafa mai ata, ina ua faalogoina e pagota mulimuli lava ua tuumuli atu i lalo o faasitepu tamaloloa.30


O le aso na sosoo ai, 27 o Iuni , 1844, na maua ai e Ema se tusi mai ia Iosefa, i le tusitusi a Uiliata Risati. Ua malaga atu Kovana Ford ma se vaega o le militeri i Navu. Ae e ui i lana folafolaga, e lei aveina e le kovana ia Iosefa faatasi ma ia. Nai lo o lena, na ia faataapeina se tasi vaega o le militeri i Karefasi ma tuu na o se vaega itiiti o le Carthage Greys e leoleoina le falepuipui, ma tuua ai pagota ua faigofie atu ona osofaia.31

Ae, na manao pea Iosefa i le Au Paia ia faia lelei le kovana ma aua nei faatupuina se vevesi. “E le o i ai se lamatia o se faatonuga o le faaumatiaga,” na ia tau atu ia te ia, “ae o le faaeteete o le tama o le saogalemu.”32

Ina ua uma le tusi, na tusia loa e Iosefa se tusi faaiu puupuu i lona lava lima. “Ua ou matua saunia lava mo lo’u taunuuga, ma lo’u iloa ua ta’uamiotonuina a’u ma ua ou faia le lelei silisili e mafai ona faia.” Na ia tau atu ia te ia e momoli atu ona alofaaga i tamaiti ma ana uo. “Ma e tusa ai ma tulaga taufaalata,” na ia faaopoopo ai, “ou te iloa ou te lei faia lava, ma e le mafai ona latou faamaonia se vaaiga lava e tasi o se mea faapena.” Na ia tau atu ia te ia ia aua le popole e uiga i se tulaga lamatia e oo ia te ia ma Ailama. ”Ia faamanuia outou uma e le Atua,“ na ia tusi atu ai i le faaiuga.33

Na taunuu mai Kovana Ford i Navu mulimuli ane i lena aso ma lauga atu i le Au Paia. Na ia tuuaia i latou mo le vevesi ma faafefe atu e tauia lava i latou mo ni mea e tutupu mai ai. “O se agasala mamafa le faaleagaina o le falelomitusi o le Expositor ma le tuuina o le aai i lalo o le tulafono faafitafita,” na ia fai atu ai. “O se suiga maoae e tatau ona fai, o lea ia saunia o outou mafaufau mo ni faalavelave faafuasei.”34

Na ia lapataia le Au Paia faapea e mafai ona liu efuefu Navu ma fasiotia ona tagata pe afai latou te tetee. “Ia mautinoa o le a tupu lena mea,” o lana tala lea. “Soo sina amioga le lelei lava mai tagatanuu, ma o le a faaaogaina loa le afi lena ua uma ona tutuina.”35

Na le fiafia le Au Paia i le lauga, ae talu ai na fai atu Iosefa ia latou ia tausia le filemu, na latou ioeina ai e faalogo i le lapataiga a le kovana ma lagolagoina tulafono o le setete. Na faamalieina, ma na faaiu e le kovana lana lauga ma faasavali atu ana fitafita i lalo o le Auala Autu. Ao savavali fitafita, na latou sei a latou pelu ma sasau solo i se ala taufaafefe.36


Na alu lemu lava le taimi i le falepuipui i Karefasi i lena aoauli. I le vevela o le taumafanafana, na tuu ese ai e alii o latou peleue ma tatala faamalama ina ia sau ai i totonu se savili. I fafo, e toavalu tamaloloa mai le Carthage Greys na puipuia le falepuipui ao tolauapi le isi vaega o le militeri latalata ane. O se isi leoleo na saofai tonu lava i le isi itu o le faitotoa.37

O Sitivi Markham, Tanu Jones, ma isi na faia ni galuega mo Iosefa. Mai tagata na nonofo iina i le po talu ai, na o Uiliata Risati ma Ioane Teila na i ai pea ma Iosefa ma Ailama. I se taimi na muamua atu i lena aso, na nana ane ai e ni tagata asiasi ni fana se lua i pagota—o se fana taavili utu-ono ma se fana pulu-tasi—nei i ai se osofaiga. Na tuua foi e Sitivi se tootoo malo na ia faaigoaina o le “sasa mo le ulavale.”38

Ina ia faafilemuima le mafaufau ma faapasi le taimi, na usu ai e Ioane se viiga Peretania lea na lauiloa lava talu ai nei i le Au Paia. O ona upu na tautala i se tagata ese lotomaualalo e manaomia le fesoasoani lea na iu lava ina faaalia o ia lava o le Faaola.

Ona faailoa mai lea,

O lenei tagata ese ia te au;

Tulaga o fao sa i ona aao,

Ua tu mai ou luma le Faaola;

Sa Ia fetalai—lou igoa ma tau fai mai,—

“Sa e le ma ia te au,

Ia fai lea ma mea e te ola ai;

Aua o au na e fai i ai.”

Ina ua uma ona usu e Ioane le pese, na fai atu Ailama ia te ia ia toe usu.39

I le itula e fa i le aoauli, na sui ai e leoleo fou ia leoleo tuai. Na amata se talanoaga a Iosefa ma se leoleo i le faitotoa ao talanoa lemu faatasi Ailama ma Uiliata. Ina ua mavae se itula, na ulufale mai le latou leoleo i le potu ma fesili atu i pagota pe mananao ia see atu i se sela e sili atu le saogalemu ina nei sau se osofaiga.

“A uma loa le sapa ona matou o lea i totonu,” na fai atu ai Iosefa. Na tuumuli atu le leoleo ma na liliu atu Iosefa ia Uiliata. “Afai ma te o i le falepuipui,” na fesili atu ai Iosefa, “pe e te sau faatasi ma i maua?”

“E te manatu o le a ou tuulafoaia nei oulua?” Na tali atu ai Uiliata. “Afai o le a faasalaina oe e sisi mo le ‘taufaalata, ou te tuu atu au e sisi mo oe ae faasaoloto oe e te alu.”

“E te le mafaia,” na fai atu ai Iosefa.

“O le a ou faia,” na fai atu ai Uiliata.40


I ni nai minute mulimuli ane, na faalogoina ai e pagota se pao i le faitotoa ma le pa o ni fana pe tolu pe fa. Na autilo atu Uiliata i fafo i le faamalama matala ma vaaia ai le selau o tamaloloa i lalo, ua vali uli o latou mata i palapala ma le pefu (pefu o le fana), o loo savavali mai ma le feita i le faitotoa o le falepuipui. Na uu mai e Iosefa se tasi o fana ao uu atu e Ailama le isi. Na uu i luga e Ioane ma Uiliata tootoo ma uu mau e pei o ni uatogi. Na uunai atu e nei alii e toafa i latou lava agai i le faitotoa ao taufetuli le au faatupu faalavelave agai i luga o faasitepu ma taumafai e fosi lo latou ala i totonu.41

Na faalogoina le pa mai o fana i le faasitepu ao tafana e le au faatupu faalavelave le faitotoa. Na feosofi Iosefa, Ioane, ma Uiliata i le pito o le faitotoa ao ati mai se pulu i le laupapa. Na lavea ai Ailama i ona foliga ma na ia liliu, ao tau palasi ese mai le faitotoa. Na pa le isi pulu ia te ia i le pito i lalo o le tua. Na pa lana fana ma na ia pau i lalo i le fola.42

“Uso Ailama!” Na tagi ai Iosefa. Na uu mai lana fana-utu-ono, tatala le faitotoa i ni nai inisi ma faapa faa-tasi atu. Na felelei mai nisi pulu i totonu o le potu, ma na faapa faalausosoo atu e Iosefa le au faatupu faalavelave ao faaaoga e Ioane se tootoo e sasa ai i lalo foe o fana ma matatao na momono mai i le faitotoa.43

Ina ua le mafai ona faapa faalua pe faatolu le fana a Iosefa, na tamoe atu Ioane i le faamalama ma taumafai e pe’a i le pito loloto o le faamalama. Na lele mai i totonu o le potu se pulu fana ma taia ai o ia i le vae, ma na le paleni ai lana tu. Na pe lona tino ma na ia palasi ifo agai i le faamalama, ma ta’e ai lana uati e tuu i le taga i le sefuluono minute e tea ai le lima.

“Ua ou lavea!” na ia tagi ai.

Na tosoina e Ioane ia lava i le isi itu o le fola ma faataavale atu i lalo o le moega ao tafana mai pea lava pea e le au faatupu faalavelave. Na ati mai se pulu i totonu o lona suilapalapa, ma sasae ese atu ai se vaega o le aano. Na pa nisi pulu se lua i lona tapulima ma le ponaivi i luga tonu lava o lona tulivae.44

I le isi itu o le potu, na taumafai atili ai Iosefa ma Uiliata e tuu atu lo la mamafa atoa agai i le faitotoa ao sasa ese e Uiliata foe o fana ma tao i luma atu o ia. Na faafuasei lava, ona faapau e Iosefa lana fana i le fola ma oso atu i le faamalama. Ao ia tau oso atu i le faamalama, na pa ni pulu se lua i lona tua. O le isi pulu na lele mai i le faamalama ma ati ia te ia i lalo o le fatu.

“Lo’u Alii, lo’u Atua,” na ia tagi ai. Na pau atu i luma lona tino ma na ia lele atu i lalo na muamua atu le ulu i fafo o le faamalama.

Na tamoe atu Uiliata i le isi itu o le potu ma tuu atu lona ulu i fafo ao felelei solo pulu ma pasi ia te ia. I lalo, na ia vaaia ai le au faatupu faalavelave ua mumu ane faataamilo i le tino o loo tafetotoi o Iosefa. Na taatia le perofeta i lona ituagavale i talaane o se vaieli maa. Na vaavaai atu Uiliata, ma le faamoemoe e vaai mo se faailoga e iloa ai o loo ola pea lana uo. Na mavae ni sekone, ma na ia vaaia le leai o se minoi.

O Iosefa Samita, le perofeta ma le talifaaaliga a le Alii, ua maliu.45