Inisitituti
23 O Mailei Uma


“O Mailei Uma,” mataupu 23 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 23: “O Mailei Uma”

Mataupu 23

O Mailei Uma

Ata
pepa a le faletupe

Sa galue Ionatana Crosby i lona fale i Katelani i le tautoulu o le 1836. E oo atu ia Novema ua puipui ma ato, ae e lei uma lava le fola toe leai foi ni faamalama po o ni faitotoa o le fale. I le latalata ai ona fanau le pepe, sa uunai ai o ia e Karoline e faauma le fale i le vave e mafai ai. Na sologa lelei mea uma ma le fafine e ona le fale mau totogi, o Tuafafine Granger, ae sa naunau lava Karoline e mei ese mai le fale pu moomoo ae nofo i lona ia lava fale.1

Ao galue punouai Ionatana e faanofoia le fale ae lei fanau le pepe, sa faasilasila mai e taitai o le Ekalesia la latou fuafuaga e amataina le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani, o se faletupe a le nuu e faia ia siitia ai le tulaga faaletonu o le tamaoaiga ma sue ai tupe mo le Ekalesia. E pei o nisi faletupe laiti i le Iunaite Setete, o le a faia ai nonoga tupe mo le au nono tupe e mafai ai ona latou faatauina ni fanua ma oloa, ma fesoasoani ai e siitia le tamaoaiga i le lotoifale. Ao toe totogiina e le au nono tupe a latou nonoga tupe faatasi ai ma le tupe faasili, o le a maua ai se polofiti.2

O nonoga tupe o le a tuuina atu i pepa a le faletupe e faamaonia e le faaputuga tupe faatapulaa o tupe siliva ma tupe auro a le Sosaiete o le Saogalemu. Ina ia faatupuina lea faaputuga tupe o tupe fai tino, o le a faatauina atu e le faletupe sea o oloa i tagata fai saofaga, o e na naunautai e fai a latou peimeni ia latou sea i le taimi atofaina.3

E oo atu i le amataga o Novema, ua silia ma le tolu sefulu faisea, e aofia ai Iosefa ma Sini, o e na faagalueina le tele o a laua lava tupe i le faletupe.4 Na tofia e le au faisea Sini e avea ma peresitene o le faalapotopotoga ma Iosefa e avea ma teutupe, ma faia ai ia ma tagata e vaaia teugatupe a le faletupe.5

I le maea ai ona faatulaga fuafuaga mo le faletupe, sa alu loa i sasae Oliva e faatau mai mea e manaomia e lolomi ai pepa a le faletupe, ae alu Osone Hyde e talosaga mo se pepa faataga mai le lesitala a le setete e mafai ai ona faatino galuega o le faletupe faaletulafono. O Iosefa, i lena taimi, sa uunaia uma le Au Paia ia faagalue a latou tupe i le Sosaiete o le Saogalemu, ma sii atu mau o le Feagaiga Tuai o loo valaau atu ia Isaraelu anamua ia aumai a latou auro ma siliva i le Alii.6

Sa lagona e Iosefa o loo fiafia mai le Atua i a latou taumafaiga, ma sa ia folafola atu o le a lelei mea uma pe afai e usiusitai le Au Paia i poloaiga a le Alii.7 I le talitonu ai i le upu a le perofeta, sa faagalue loa e isi Au Paia a latou tupe i le Sosaiete o le Saogalemu, e ui ina sa sili atu ona faaeteete isi i le faatauina o oloa i se faalapotopotoga e lei faataitaia muamua. Na mafaufau le au Crosby e faatau ni sea, ae o le taugata tele o le tau o le fausiaina o le la fale sa le totoe ai se la tupe faaleoleo.8

I le amataga o Tesema, faatoa faapipii ai e Ionatana faamalama ma faitotoa mo le fale, ma la mei loa iai ma Karoline. E lei uma lelei totonu o le fale, ae sa iai se ogaumu fai meaai e faamafanafana ai ma fafaga i laua. Na eli foi e Ionatana se vai eli e latalata ane e faigofie ai ona maua le vai.

Sa fiafia Karoline ua maua sona ia lava fale, ma o le aso 19 o Tesema, sa ia fanauina ai se pepe tama malosi ao patiapata mai se timu aisa mamafa i fafo.9


Na ufitia e le tau malulu Katelani, ma ia Ianuari o le 1837, sa tatala ai le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani mo pisinisi.10 I lona aso muamua, na tauaaoina atu ai e Iosefa pepa a le faletupe, fou lava mai le falelomi tusi, e iai le igoa o le faalapotopotoga ma lana saini i luma.11 Ao toatele le Au Paia na faia nonoga tupe, na masani ona faaaoga ai a latou fanua e taofi ai, sa amata ona faataamilo pepa a le faletupe i Katelani ma isi nofoaga.12

O Fipe Carter, lea faatoa mei mai i Katelani mai le Iunaite Setete i matusasae, e lei faagalueina se tupe pe faia foi se nonoga tupe i le Sosaiete o le Saogalemu. Ae sa ia tu ia faamanuiaina mai le manuia sa folafola mai ai. Toeitiiti lava atoa le tolu sefulu o ona tausaga ma e lei faaipoipo, ma sa leai sona aiga i Katelani e faamoemoe iai mo se fesoasoani. E pei o isi mafine e tutusa o latou tulaga, sa tau leai ni galuega e filifili ai, ae sa mafai ona ia maua se seleni faatauvaa mai le suisui ma le faiaoga i le aoga, e pei ona ia faia ae e lei siitia atu i Ohaio.13 Afai e faaleleia le tulaga o le tamaoaiga a Katelani, o le a tele ni tagata o le a iai tupe e faaalu i ofu fou ma le aoga.

Ae, mo Fipe, o lana filifiliga e sau i Katelani sa faaleagaga, e lei faaletamaoaiga. Sa tetee ona matua i lona papatisoga, ma i le maea ai ona faailoa atu ana fuafuaga e faapotopoto faatasi ma le Au Paia, sa faatuiese lona tina. “Fipe,” o le tala lea a lona tina, “e te toe foi mai ia te au pe afai e te iloa e sese le faaMamona?”

“Ioe, Tina, o le a ou toe foi mai,” o le folafolaga lea a Fipe.14

Ae na ia iloa ua ia maua le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso. I ni nai masina talu ona taunuu i Katelani, na ia mauaina ai se faamanuiaga faapeteriaka mai ia Iosefa Samita Le Matua na faamautinoa mai ai ia te ia taui tetele i luga o le fogaeleele ma i le lagi. “Ia faamafanafanaina oe, aua ua mavae atu ou puapuaga,” na fetalai atu ai le Alii ia te ia. “O le a umi lou soifua ma o le a e vaai i aso lelei.”15

Sa faamautuina e le faamanuiaga lagona na maua e Fipe ao ia tuua lona aiga. I le faanoanoa tele e faatofa faaletino, na ia tusia ai se tusi ma tuu i luga o le laulau a lo latou aiga. “Aua e te atuatuvale mo lau tama,” na faitauina ai. “Ou te talitonu o le a tausia au e le Alii ma tuuina mai ia te au mea mo le silisili.”16

Sa faatuatua Fipe i folafolaga o lana faamanuiaga faapeteriaka. Sa taua o le a avea o ia ma se tina i se fanau e toatele ma faaipoipo atu i se alii e iai le atamai, poto, ma le malamalama.17 Ae mai i lena taimi sa leai se manatu o Fipe mo se faaipoipoga, ma sa ia iloa sa matua ai lava o ia nai lo le tele o mafine ua faaipoipo ma amata ona maua ni fanau.

I se tasi afiafi ia Ianuari o le 1837, sa tafao ai Fipe i ana uo ma fetaui ai ma se alii e malosi le lanu o le lauulu ma ni mata lanu moana vaivai. Na o ni nai aso e matua ai lea alii ia te ia ma e lei leva ona toe foi mai i Katelani ina ua uma ona savali i le Tolauapiga a Isaraelu ona auauna lea i se misiona i le itu i saute o le Iunaite Setete.

O lona igoa, sa ia mauaina, o Uilifoti Uitilafi.18


I lena taumalulu atoa, sa faaauau ai ona nono ni tino i tupe lapopoa e le Au Paia i Katelani e faatau ai fanua ma oloa. O e sa faafaigaluegaina tagata sa totogi i nisi taimi a latou aufaigaluega i pepa a le faletupe, e mafai ona faaaogaina o se tupe pe tuuina atu i le ofisa o le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani mo ni tino i tupe.19

E lei leva ona tatalaina le Sosaiete o le Saogalemu mo pisinisi, ae amata ona faaputu e se tamaloa e igoa ia Grandison Newell pepa a le faletupe. I le avea ai o se tagata ua leva ona nofo i se taulaga latalata ane, sa ita Grandison ia Iosefa ma le Au Paia. Sa ia fiafia i sina lauiloa na iai i le itumalo seia taunuu atu le Au Paia, ma o lea ua tele ina saili ni auala, faaletulafono po o se isi ala, e faasoesa ai ia te i latou.20

Afai e o atu tagata o le Ekalesia ia te ia mo ni galuega, na te le taliaina i latou. Afai e talai ni faifeau e latalata ane i lona fale, na te faatulagaina se vaega o alii ia tauai i latou i fuamoa. Ina ua amata ona ao e Fomai Filasitusa Hurlbut faamatalaga tau faaleaga agai ia Iosefa, sa fesoasoani Grandison e faatupe lana galuega.21

E ui i ana taumafaiga, sa faaauau pea ona faapotopoto atu le Au Paia i lena eria.22

O le tatalaina o le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani sa maua ai e Grandison se auala fou e osofai ai. I le popole ai i le siitia o le fuainumera o faletupe fou i Ohaio, e lei tauaaoina mai ai e le lesitala a le setete se laisene ia Osone Hyde. A aunoa ma lea faatagaga, e le mafai ona ta’ua le Sosaiete o le Saogalemu o se faletupe, ae e mafai lava ona latou teuina tupe ma tuuina atu nonoga tupe. O lona faamanuiaina sa faamoemoe i luga o faisea e faia peimeni i a latou sea e mafai ai ona faatumauina faaputuga tupe a le faalapotopotoga. E na o ni nai faisea sa lava a latou tino i tupe e faia ai lena mea, ae ui i lea, ma sa manatu Grandison sa laiti faaputuga tupe a le Sosaiete o le Saogalemu e faatumauina ai mo se taimi umi.23

I le faamoemoe ai e gau le pisinisi pe afai e lava tagata e tuuina atu a latou pepa mo ni tupe auro ma tupe siliva, sa femalagaai Grandison i le pitonuu ma faatauina pepa a le Sosaiete o le Saogalemu.24 Ona ia aumaia lea o ana faaputuga pepa i le ofisa o le Sosaiete o le Saogalemu ma fesili mo ni tupe e sui ai. Afai e le suitupeina ana pepa, o lana taufaafefe lea, o le a ia moliaina loa.25

I le popole, sa leai se filifiliga a Iosefa ma le au ofisa a le Sosaiete o le Saogalemu ae suitupeina pepa ma tatalo mo nisi tagata e faagalueina a latou tupe.


E ui ina itiiti ana tupe, sa faatauina e Uilifoti Uitilafi sea e lua sefulu i oloa a le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani.26 O lana uo lelei o Warren Parrish sa failautusi i le Sosaiete o le Saogalemu. Sa malaga Uilifoti i sisifo faatasi ma Warren ma lona toalua, o Peti, o se vaega o le Tolauapiga a Isaraelu. Ina ua maliu Peti i le faamai o le kolera, sa auauna atu faatasi i se misiona Warren ma Uilifoti ae lei toe foi atu Warren i Katelani ma avea ma tusi upu ma uo faamoemoeina a Iosefa.27

Talu mai lana misiona, sa siitia mai i lea nofoaga i lea nofoaga Uilifoti, ma na tele lava ina ola i le agalelei o uo e pei o Warren. Ae ina ua fetaui ia Fipe Carter, sa amata ona ia mafaufau e uiga i le faaipoipoga, ma o le faagalueina o tupe i le Sosaiete o le Saogalemu o se tasi o auala e mafai ai ona ia faatulagaina o ia i tulaga tau tupe ao lei amataina se aiga.

E oo atu i le faaiuga o Ianuari, e ui i lea, ua feagai le Sosaiete o le Saogalemu ma se faafitauli. Ao taumafai ai Grandison Newell e faamama ese ana faaputuga tupe, sa lolomiina e nusipepa i le eria ni tala sa tau le talitonuina ai tagata i lona faamaoni. E pei o isi tagata i le atunuu, o nisi Au Paia sa manatu i fanua ma oloa, ma le faamoemoe e mauoa ai i se taumafaiga laitiiti. O isi na faatalale i le faia o peimeni na manaomia i a latou oloa. E lei umi, ae le toe taliaina e tagata faigaluega ma pisinisi i totonu ma autafa o Katelani ni pepa a le Sosaiete o le Saogalemu.28

I le fefe ai i le faatoilaloina, sa tapunia le tumau e Iosefa ma Sini le Sosaiete o le Saogalemu ma agai atu i se isi aai e taumafai e fai paaga ma se faletupe ua mautu iina.29 Ae o le vaivai o le amataga o le Sosaiete o le Saogalemu na luluina ai le faatuatua o le toatele o le Au Paia, ma iu ai ina latou fesiligia le taitaiga faaleagaga a le perofeta lea na faaosoina ai la latou tupe faagalueaiina.30

I le taimi ua tuanai, sa faaalia mai e le Alii tusitusiga paia e ala mai ia Iosefa, sa faigofie ai ona latou faatinoina le faatuatua faapea o ia o se Perofeta a le Atua. Ae ina ua foliga mai ua le faataunuuina faamatalaga a Iosefa na fai e uiga i le Sosaiete o le Saogalemu, ma ua amata ona mou atu a latou tupe e faagalueina, sa toatele le Au Paia na le mautonu ma faitioina Iosefa.

Sa faaauau pea ona talitonu Uilifoti o le a faamanuiaina le Sosaiete o le Saogalemu. Ina ua mavae ai le faipaaga o le perofeta ma se isi faletupe, sa ia toe foi i Katelani ma tali atu i tuuaiga a e na faitio ia te ia.31 Mulimuli ane, i le konafesi aoao a le Ekalesia, sa saunoa ai Iosefa i le Au Paia e faatatau i le mafuaaga e ala ai ona nono mai e le Ekalesia tupe ma faatu se faalapotopotoga e pei o le Sosaiete o le Saogalemu.

Na amata e le Au Paia le galuega o aso e gata ai i le mativa ma le le tagolima, na ia faamanatu atu ia te i latou, e ui i lea na faatonuina i latou e le Alii ia ositaulaga o latou taimi ma taleni e faapotopoto ai i Siona ma fausia se malumalu. O nei taumafaiga, e ui ina taugata, na taua mo le faaolataga o le fanau a le Atua.32 Ina ia tulei i luma le galuega a le Alii, sa tatau ai i taitai o le Ekalesia ona saili se auala e faatupeina ai.

E ui lava i lea, sa faanoanoa Iosefa i le aofai o tupe na latou aitalafu ai i tagata nonotupe. “O loo tatou nofoaitalafu ia te i latou, o le mea mautinoa lena,” na ia tautino ai, “ae toe lava o le taunuu mai o o tatou uso mai fafo ma a latou tupe.” Na ia talitonu afai e faapotopoto mai le Au Paia i Katelani ma ave o latou fanua mo le Alii, o le a fesoasoani tele lea e aveeseina ai le avega o aitalafu a le Ekalesia.33

Ao saunoa Iosefa, sa lagonaina e Uilifoti le mamana o ana upu. “E, pe ana mafai ona tatou manatua pea o ana upu,” na ia mafaufau ai, “ina ia tumau e faavavau ina ia tatou faia i o tatou olaga.” Sa ia mafaufau pe faapefea ona faalogo se tasi i le perofeta o saunoa ma masalosalo pea na valaauina o ia e le Atua.34

E ui i lea sa faaauau pea masalosaloga. E oo atu i le ogatotonu o Aperila, ua faateteleina le leaga o le tamaoaiga i Katelani ao feagai le atunuu i le faafitauli o le tulaga tautupe. O tausaga o nonoga tupe tetele sa faavaivaiina ai faletupe i Egelani ma le Iunaite Setete, ma faapopoleina ai le lautele ina nei pau le tamaoaiga. Sa ao e faletupe aitalafu, ma o nisi ua taofia atoa le tuuina atu o nonoga tupe. E lei umi ae sosolo le le toa mai i lea taulaga i lea taulaga ao tapunia faletupe, gau pisinisi, ma siitia le tulaga o le le faigaluega.35

I lenei tulaga o mea tautupe, sa itiiti ai se avanoa e tu ai se faalapotopotoga o tau faaola e pei o le Sosaiete o le Saogalemu a Katelani. Sa tau leai se mea a Iosefa e mafai ona faia e fofo ai le faafitauli, ae sa faigofie i nisi ona tuuaia o ia nai lo o le pau o le tamaoaiga o le atunuu.

E lei umi ae tulituli e tagata na nono mai ai tupe Iosefa ma Sini i taimi uma. O se tasi tamaloa na molia i laua mo se aitalafu e lei totogiina, ma na faia e Grandison Newell ni moliaga sese e faasagatau ia Iosefa, fai mai o le perofeta sa faufau ia te ia. I le aluga o aso taitasi, sa faatupuina le popole o le perofeta i taofia o ia pe fasiotia.36

Ua fai nei le faamau a Uilifoti ma Fipe, ma sa la talosaga ia Iosefa e faaipoipoina i laua. Ae i le aso o le la faaipoipoga, sa leai se mea e maua ai o ia, ma tuua ai loa Feterika Viliamu e faia le sauniga.37


E lei leva ona nimo faafuasei Iosefa, ae maua e Ema se tusi mai ia te ia, e faamautinoa mai ai o loo ia saogalemu.38 Sa la sosola ma Sini mai Katelani, ma faamamao ese mai ia i latou o mananao e lepetia i laua. O lo la nofoaga sa lilo, ae na iloa e Niueli Uitini ma Ailama le auala e faafesootai ai i laua ma fautuaina i laua mai se mea mamao.39

Sa malamalama Ema i le ogaoga o le tulaga o loo i ai Iosefa. Ina ua taunuu mai lana tusi, o nisi alii—e foliga o ni uo o Grandison Newell—sa iloiloina le faailogatusi, e taumafai e vaai po o fea o i ai o ia. O isi sa tilofia lana faleoloa tau atiae.

E ui sa tumau lona manatu mo le lelei, ae sa popole Ema i tamaiti. O le la atalii e tasi le tausaga, o Feterika, sa laitiiti tele e malamalama i le mea o loo tupu, ae o Julia e ono tausaga ma Iosefa e fa tausaga sa amata ona popole ina ua la iloa o le a le sau i le fale lo latou tama i se taimi lata mai.40

Sa iloa e Ema e tatau ona ia faalagolago i le Alii, aemaise lava lenei taimi i le toatele o tagata i Katelani ua amata ona masalosalo ma le talitonu. “Afai ua le toe iai sou faamoemoe i le Atua nai lo o nisi e mafai ona ou tolaulauina, o le a avea au ma se tulaga faanoanoa moni lava,” o le tusi atu lea a Ema ia Iosefa i le faaiuga o Aperila. “Ae ou te talitonu pea afai ta te faamaualalo i taua lava ma faatuatua i le mea e gata ai lo taua faatuatua, e laveaiina i taua mai mailei uma e ono faataatitia i o ta vae.”41

E ui lava i lea, sa ia popole nei faaaoga e le au nonotupe le toesea o Iosefa ma avanoa e sei ese ai soo se fanua po o ni tupe latou te mafaia. “E le mafai ona ou faia se mea,” o lana aue lea, “ao malosi atu ai le aia tatau a tagata uma i mea uma e taua o a oe nai lo o au.”

Sa sauni Ema mo ia e sau i le fale. Sa toaitiiti nai tagata sa ia faatuatuaina i lena taimi, ma sa ia musu e ave i se isi soo se mea e lei fesoasoani e totogi uma ai aitalafu a Iosefa. Ma e faaopoopo i le leaga o le tulaga, sa ia popole na aafia foi le la fanau i le misela.

“Ou te moomoo e mafai ona e i le fale ao mamai i latou,” o lana tusi lea. “E tatau ona e manatua i latou, aua latou te manatua uma oe.”42


I le totonugalemu o lenei vevesi, sa toe foi atu ai Pale ma Faafetai i Katelani mo le fanau mai o le la pepe. E pei ona valoia e Heber, sa fanauina e Faafetai se pepe tama, lea na la faaigoaina ia Pale. Ae sa ia mafatia tele i le taimi ao faatiga, ma sa ia maliu ai i ni nai itula mulimuli ane. I le le mafai ai ona ia tausia na o ia lona atalii faatoa fanau, sa tuu atu ai e Pale o ia i aao o se tina e mafai ona ia faafaileleina le pepe ae toe foi atu i Kanata. O iina sa ia amata ai ona fuafua se misiona i Egelani ma le fesoasoani a le Au Paia e pei o Iosefa Filitia, o le sa tusitusi e uiga i le talalelei toefuataiina i uo ma aiga i le isi itu o le vasa.43

Ina ua maea lana misiona i Kanata, sa toe foi Pale i Ohaio ma faaipoipo atu i se tina talavou ua maliu lona tane i Katelani e igoa ia Maria Ana Frost. Na ia mauaina foi se tusi mai ia Tomasi Marsh, o le peresitene o le Korama a le Toasefululua, na uunaia o ia e tolopo le misiona i Egelani seia uma ona fono aposetolo o se korama i lena taumafanafana i Katelani.44

Ao faatali Pale mo isi aposetolo ia potopoto mai, sa toe foi atu Iosefa ma Sini i Katelani ma taumafai e taulimaina a laua aitalafu ma faafilemu vevesi i le lotolotoi o le Au Paia.45

I ni nai aso na sosoo ai, sa asia ai e Sini ia Pale ma faiatu ia te ia ua ia alu atu e ao se aitalafu ua tea lona taimi e totogiina ai. I se taimi na muamua atu, sa nono ai e Iosefa le $2,000 ia Pale e faatau ai se fanua i Katelani. Ina ia faamama ana ia lava aitalafu, sa faatau ai loa e Iosefa le aitalafu a Parley i le Sosaiete o le Saogalemu, ma o lea la ua aoina e Sini le tupe.

Sa faiatu Pale ia Sini e le o i ai ia te ia le $2,000 ae sa ia ofo atu e toe faafoi le fanua e totogi ai. Sa fai atu Sini ia te ia e tatau foi ona tuu mai lona fale faatasi ma le fanua e faapaleni ai le aitalafu.46

Sa matuai ita lava Pale. I le taimi faatoa faatau atu ai e Iosefa ia te ia le fanua, sa ia fai ia Pale o le a le afaina o ia i le maliega. Ae faapefea le faamanuiaga a Heber Kimball sa folafola mai ai ia te ia oa e le mafaitaulia ma le saolotoga mai aitalafu? I lena taimi sa lagona ai e Pale e pei ua aveese e Iosefa ma Sini mea uma sa ia te ia. Afai ua leai sona fanua ma se fale, o le a le mea a lona aiga o le a fai?47

O le aso na sosoo ai, sa lafo ai e Pale se tusi ita ia Iosefa. “O lea la ua ou matuai talitonu o le faigatala sa ta faia e faatiapolo,” o lana tusi lea, “o lea ua tupu mai ai le pepelo, faavaleaina, ma le faaaogaina o tuaoi a isi.” Sa fai atu Pale ia Iosefa sa ia talitonu pea i le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ae ua ia le malie i faatinoga a le perofeta.

Sa ia manao ia salamo Iosefa ma talia le fanua o se totogi mo le aitalafu. A le o lena, o le a ia ave loa i le tulafono.

“O le a noatia au e faia le mea tiga o le faaulu o le tagi e faasaga ia te oe,” o lana lapatai lea, “mo le ave faamalosi, manao fua, ma le faaaogaina o lou uso.”48


Ia Me 28, i ni nai aso talu ona lafo le tusi a Pale ia Iosefa, sa alu ai Uilifoti Uitilafi i le malumalu mo le sauniga o le Aso Sa. Ao faatuputupulaia le faatuiese i Katelani, sa tumau pea Uilifoti o se lagolago malosi a Iosefa. Ae o Warren Parrish, o le sa galulue soosoo tauau ma Iosefa mo ni tausaga, sa amata ona faifai i le perofeta mo lana matafaioi i le faaletonu tau tupe ma na vave ona avea ma se taitai o le au faatuiese.

Sa tatalo Uilifoti ia tafi ese atu le agaga o le finauga mai le Ekalesia.49 Ae o le a ia le nofo umi i Katelani e fesoasoani. Talu ai nei, na musuia ai o ia e ave le talalelei i motu o Fox, i tala ane o matafaga o le setete i matusasae o Maine, e latalata i le fale o matua o Fipe. Na ia faamoemoe o lana malaga atu iina, o le a ia maua ai le avanoa e aoao ai ona ia lava matua ma lona tuafafine laitiiti i le talalelei. O le a faatasi atu Fipe ma ia e feiloai i lona aiga ma ave atu o ia i tala atu i matu e feiloai i lona[Fipe] aiga.50

E pei o lona naunau e faatasia ma lona aiga, sa le mafai ona taofia le popole o Uilifoti ia Iosefa ma le tulaga o loo i ai le ekalesia i Katelani. Sa nofo ae i lalo i le malumalu, ma ia iloa atu Iosefa i le pulelaa. I le feagai ai ma le tele o le faatuiese, sa foliga faatoilaloina le perofeta. Sa leiloa lana fia afe o tala i le gau ai o le Sosaiete o le Saogalemu, e sili atu nai lo o se isi lava.51 Ma, e le pei o le toatele, sa ia le tuulafoaina le faalapotopotoga ina ua amata ona gau.

I le vaai mai ai i le faatasiga, sa puipui e Iosefa o ia mai e na tuuaia o ia, ma saunoa atu i le suafa o le Alii.

Ao faalogo Uilifoti, sa ia iloa ai sa ia Iosefa le mana ma le Agaga o le Atua. Sa ia lagona foi sa afio ifo ia Sini ma isi ao latou tutu ai ma molimau i le faamaoni o Iosefa.52 Ae lei tuua le sauniga, sa tu i luga Warren ma tuuaia Iosefa i luma o le faatasiga.

Sa momomo le fatu o Uilifoti ao ia faalogo i le tuuaiga. “Oi, Warren, Warren,” o lana tagi lea.53

Faamatalaga

  1. Jonathan Crosby, Autobiography, 15; Caroline Barnes Crosby, Reminiscences, [53]–[54]; tagai foi Lyman and others, No Place to Call Home, 46.

  2. Historical Introduction to Constitution of the Kirtland Safety Society Bank, Nov. 2, 1836, i le JSP, D5:300; “Part 5: 5 October 1836–10 April 1837,” i le JSP, D5:285–90; Staker, Hearken, O Ye People, 463. Autu: Kirtland Safety Society

  3. Kirtland Safety Society Notes, Jan. 4–Mar. 9, 1837, i le JSP, D5:331–40; Staker, Hearken, O Ye People, 463–64; Historical Introduction to Constitution of the Kirtland Safety Society Bank, Nov. 2, 1836, i le JSP, D5:302.

  4. Mortgage to Peter French, Oct. 5, 1836, i le JSP, D5:293–99; Kirtland Safety Society, Stock Ledger, 1836–37; “Part 5: 5 October 1836–10 April 1837,” i le JSP, D5:285–86; Staker, Hearken, O Ye People, 464.

  5. Historical Introduction to Constitution of the Kirtland Safety Society Bank, Nov. 2, 1836, i le JSP, D5:303; JSP, D5:304, note 91; “Minutes of a Meeting,” LDS Messenger and Advocate, Mar. 1837, 3:476–77; Staker, Hearken, O Ye People, 465.

  6. Historical Introduction to Kirtland Safety Society Notes, Jan. 4–Mar. 9, 1837, i le JSP, D5:331; Joseph Smith History, 1838–56, volume B-1, 750; Articles of Agreement for the Kirtland Safety Society Anti-Banking Company, Jan. 2, 1837, i le JSP, D5:324, 329–31; tagai foi Isaia 60:9, 17; 62:1.

  7. Woodruff, Journal, Jan. 6, 1837.

  8. Jonathan Crosby, Autobiography, 14–15.

  9. Caroline Barnes Crosby, Reminiscences, [39].

  10. “Part 5: 5 October 1836–10 April 1837,” i le JSP, D5:286; Kirtland Safety Society Notes, Jan. 4–Mar. 9, 1837, i le JSP, D5:331–35.

  11. Woodruff, Journal, Jan. 6, 1837; Kirtland Safety Society Notes, Jan. 4–Mar. 9, 1837, i le JSP, D5:331–40.

  12. Editorial, LDS Messenger and Advocate, July 1837, 3:536; Willard Richards to Hepzibah Richards, Jan. 20, 1837, Levi Richards Family Correspondence, Church History Library; Historical Introduction to Mortgage to Peter French, Oct. 5, 1836, i le JSP, D5:295; “Part 5: 5 October 1836–10 April 1837,” i le JSP, D5:286; Staker, Hearken, O Ye People, 481.

  13. Ulrich, “Leaving Home,” 451; tagai foi Kirtland Safety Society, Stock Ledger, 1836–37.

  14. Tullidge, Women of Mormondom, 412.

  15. Woodruff, Journal, Apr. 1837. Autu: Patriarchal Blessings

  16. Phebe Carter to Family, circa 1836, i le Wilford Woodruff Collection, Church History Library.

  17. Woodruff, Journal, Apr. 1837.

  18. Woodruff, Journal, Apr. 10, 1837.

  19. Staker, Hearken, O Ye People, 481–84.

  20. Hall, Thomas Newell, 132–34; Adams, “Grandison Newell’s Obsession,” 160–63.

  21. “The Court of Common Pleas,” Chardon Spectator and Geauga Gazette, Oct. 30, 1835, 2; Eber D. Howe, Statement, Apr. 8, 1885; Maria S. Hurlbut, Statement, Apr. 15, 1885, i le Collection of Manuscripts about Mormons, 1832–54, Chicago History Museum; Adams, “Grandison Newell’s Obsession,” 168–73.

  22. Young, Account Book, Jan. 1837; “Our Village,” LDS Messenger and Advocate, Jan. 1837, 3:444; Staker, Hearken, O Ye People, 482; tagai foi Agreement with David Cartter, Jan. 14, 1837, i le JSP, D5:341–43; ma Agreement with Ovid Phinney and Stephen Phillips, Mar. 14, 1837, i le JSP, D5:344–48. Autu: Opposition to the Early Church

  23. An Act to Prohibit the Issuing and Circulating of Unauthorized Bank Paper [Jan. 27, 1816], Statutes of the State of Ohio, 136–39; “Part 5: 5 October 1836–10 April 1837,” i le JSP, D5:288–89.

  24. Staker, Hearken, O Ye People, 468–77.

  25. Staker, Hearken, O Ye People, 484; JSP, D5:287, note 19; 329, note 187.

  26. Kirtland Safety Society, Stock Ledger, 219; Staker, Hearken, O Ye People, 391.

  27. Woodruff, Journal, June 28, 1835; JSP, D4:72, note 334; “Parrish, Warren Farr,” Biographical Entry, Joseph Smith Papers website, josephsmithpapers.org; tagai foi Staker, Hearken, O Ye People, 465, 480.

  28. Kimball, “History,” 47–48; Staker, Hearken, O Ye People, 482–84; “A New Revelation—Mormon Money,” Cleveland Weekly Gazette, Jan. 18, 1837, [3]; “Mormon Currency,” Cleveland Daily Gazette, Jan. 20, 1837, 2; “Rags! Mere Rags!!,” Ohio Star, Jan. 19, 1837; Jonathan Crosby, Autobiography, 16; Woodruff, Journal, Jan. 24 ma le Apr. 9, 1837; “Part 5: 5 October 1836–10 April 1837,” i le JSP, D5:287–90.

  29. “Bank of Monroe,” Painesville Republican, Feb. 9, 1837, [2]; “Monroe Bank,” Painesville Telegraph, Feb. 24, 1837, [3]; “Kirtland,—Mormonism,” LDS Messenger and Advocate, Apr. 1837, 3:490–91; “Part 5: 5 October 1836–10 April 1837,” i le JSP, D5:291; Staker, Hearken, O Ye People, 492–501.

  30. Woodruff, Journal, Jan. 10 and 17, 1837; Feb. 19, 1837; Charges against Joseph Smith Preferred to Bishop’s Council, May 29, 1837, i le JSP, D5:393–97.

  31. Woodruff, Journal, Feb. 19, 1837.

  32. Woodruff, Journal, Apr. 6, 1837.

  33. Joseph Smith, Discourse, Apr. 6, 1837, i le JSP, D5:352–57.

  34. Woodruff, Journal, Apr. 6, 1837.

  35. “For the Republican,” Painesville Republican, Feb. 16, 1837, [2]–[3]; Staker, Hearken, O Ye People, 498; “Joseph Smith Documents from October 1835 through January 1838,” i le JSP, D5:xxx.

  36. Transcript of Proceedings, June 5, 1837, State of Ohio on Complaint of Newell v. Smith, Geauga County, Ohio, Court of Common Pleas Record Book T, 52–53, Geauga County Archives and Records Center, Chardon, Ohio; Woodruff, Journal, May 30, 1837; Hall, Thomas Newell, 135; Historical Introduction to Letter from Newel K. Whitney, Apr. 20, 1837, i le JSP, D5:367–69.

  37. Woodruff, Journal, Apr. 13, 1837; tagai foi “The Humbug Ended,” Painesville Republican, June 15, 1837, [2].

  38. Historical Introduction to Letter from Emma Smith, Apr. 25, 1837, i le JSP, D5:371.

  39. Newel K. Whitney to Joseph Smith and Sidney Rigdon, Apr. 20, 1837, i le JSP, D5:370.

  40. Emma Smith to Joseph Smith, Apr. 25, 1837, i le JSP, D5:372; Emma Smith to Joseph Smith, May 3, 1837, i le JSP, D5:376. Autu: Joseph and Emma Hale Smith Family

  41. Emma Smith to Joseph Smith, Apr. 25, 1837, i le JSP, D5:372.

  42. Emma Smith to Joseph Smith, May 3, 1837, i le JSP, D5:375–76. Autu: Emma Hale Smith

  43. Woodruff, Journal, Mar. 26, 1837; Pratt, Autobiography, 181–83; Givens and Grow, Parley P. Pratt, 92.

  44. Pratt, Autobiography, 181–83, 188; Geauga County, Ohio, Probate Court, Marriage Records, 1806–1920, volume C, 220, May 14, 1837, microfilm 873,464, U.S. and Canada Record Collection, Family History Library; Givens and Grow, Parley P. Pratt, 93–95; Thomas B. Marsh and David W. Patten to Parley P. Pratt, May 10, 1837, i le Joseph Smith Letterbook 2, 62–63.

  45. Pratt, Autobiography, 183; Historical Introduction to Notes Receivable from Chester Store, May 22, 1837, i le JSP, D5:383–84; Historical Introduction to Letter from Parley P. Pratt, May 23, 1837, i le JSP, D5:386–87.

  46. Historical Introduction to Letter from Parley P. Pratt, May 23, 1837, i le JSP, D5:386–87.

  47. Tagai Givens and Grow, Parley P. Pratt, 97–98.

  48. Parley P. Pratt to Joseph Smith, May 23, 1837, i le JSP, D5:389–91. Sa muai lomia le tusi a Pale i le tausaga mulimuli ane i se nusipepa taufaaleaga. Mo nisi iloiloga, tagai Historical Introduction to Letter from Parley P. Pratt, May 23, 1837, i le JSP, D5:386–89; and Pratt, Autobiography, 183–84.

  49. Woodruff, Journal, May 28, 1831. Autu: Dissent in the Church

  50. Woodruff, Journal, May 31 and July 16, 1837; Woodruff, Leaves from My Journal, 26; tagai foi Ulrich, House Full of Females, 17–18. Autu: Early Missionaries

  51. “Joseph Smith Documents from October 1835 through January 1838,” i le JSP, D5:xxxii.

  52. Woodruff, Journal, May 28, 1837; West, Few Interesting Facts, 14.

  53. Woodruff, Journal, May 28, 1837.