Inisitituti
26 O se Laueleele Paia ma Faapaiaina


“O se Laueleele Paia ma Faapaiaina,” mataupu 26 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 26: “O se Laueleele Paia ma Faapaiaina,”

Mataupu 26

O se Laueleele Paia ma Faapaiaina

Ata
Vanu o Atamu-Onai- Amani

Na umi ma malulu le taumalulu o le 1838. Ao taumafai atu aiga o Iosefa ma Sini i sisifo, o loo asa atu i Misuri i matu Oliva Kaotui, ma tauivi ma timuga ma le aisa ina ia sailia ni nofoaga mo ni siteki fou o Siona. O le laueleele sa avea ma nisi o nofoaga sili ua ia vaaia, ma na ia fuafuaina le faitau tasene o nofoaga e mafai ona o i ai le Au Paia e faatulaga ai taulaga ma falegaosi meaai. Ae ui i lea, sa itiiti ni meaai na ia taumafaina i le togavao e itiiti ni tagata na aumau ai, ma sa leai se mea e moe ai i le po sei vagana ai le eleele susu.

Ina ua ia foi atu i Fa Uesi i le tolu vaiaso mulimuli ane, na matuai vaivai lava lona tino.1 Ao faasolo ina malosi o ia, na ia iloaina ai o Tomasi Marsh, Tavita Patten, ma le aufautua maualuga na faia ni suesuega ia te ia ma le au peresitene o le ekalesia i Misuri—o Tavita Uitimera, Ioane Uitimera, ma Viliamu Phelps—mo ni measese.2

O moliaga na totonugalemu i lo latou faatautaia o fanua i le eria. I se taimi ua mavae, na faatau atu ai e Ioane ma Viliamu ni fanua o le ekalesia i Fa Uesi ma tuua tupe faasili mo i laua lava, ma e lei foia lava le mataupu. Ma le isi foi, na faatoa faatauina atu lava e Oliva, Ioane, and Viliamu, nisi o a latou fanua i le itumalo o Siakisone. E ui lava na i ai la latou aia tatau e faatau atu ai fanua i le itumalo o Siakisone, o la latou lava lea fanua totino, ae na faapaiaina i le Alii, ma na faasa mai e se faaaliga lo latou faatauina atu. E le gata na solia e nei alii e toatolu se feagaiga paia, ae na latou faaalia le leai o se faatuatua i Siona.

Na tulai Oliva i luma o le aufautua maualuga a Misuri ma finau atu faapea, talu ai ona sa latou totogiina ma isi ia fanua i le Itumalo o Siakisone ia latou lava tupe, e mafai ona latou faatauina atu pe a latou mananao ai. Na ia fesiligia foi faalilolilo, mafuaaga a nisi o le aufono. Na sese lona talitonuina o alii e pei o Tomasi Marsh ma isi o e na foliga mai na mananao i tofiga ma le pule. Na masalomia e Oliva faapea atonu na latou upueseina Iosefa e faasaga ia te ia, ma atili leaga ai lava lo la va ua faaletonu ma le perofeta.3

“Ua tiga lou agaga i nei ituaiga o tagata e saili mo le pule,” na ia tautino atu ai i lona uso. “Na ou sau i lenei atunuu ina ia olioli i le filemu. Afai ou te le mafaia, o le a ou alu i se mea ou te mafai ai.”

Ona o Oliva sa i ai i le Au Peresitene Sili, o lea na i ai o ia i fafo o le aufaamasino o le aufautua maualuga ma na faatumauina lona valaauga. Ae ui i lea, na faamalolo Tavita, Ioane, ma Viliamu, mai o latou tofiga.4

Na feiloai Oliva i le fa aso mulimuli ane, ma nei alii e toatolu ma nai isi foi o e na mananao e o ese mai le ekalesia. O le toatele o i latou na alolofa ia Warren Parrish ma lana ekalesia fou i Katelani. E pei foi o Warren, na latou naunau e tetee atu i le perofeta.5

Mai lea aso i lea aso, ao faatalitali le Au Paia mo le toe foi mai o Iosefa i Fa Uesi, na faateleina le inoino o Oliva mo taitai o le ekalesia. Na ia le talitonu o le a latou malamalama pe aisea na ia faia ai mea na ia faia. “Faatasi ai ma le le fetaui ma le le malamalama,” na ia tala ata ai, “tatou te le manaomia ona patipatia pe faamaonia.”6

Sa iai pea lona faatuatua i le Tusi a Mamona ma le talalelei toefuataiina, ma e le mafai ona ia faagaloina pe teena aafiaga paia na ia oo i ai faatasi ma le perofeta. Sa avea i laua ma se uso ma se uo silisili, o ni uso auauna a Iesu Keriso.

Ae o le taimi lenei ua faigata ona toe manatua.7


Ina ua foi atu Jennetta Richards i lona aiga i Walkerfold, i Egelani, na iloa e ona matua, o Ioane ma Elini Richards, ma le fiailoa e uiga ia Heber Kimball ma lona papatisoga. Na aumai i fafo e lona tama se peni ma se pepa, ma tusia ai se tusi puupuu i le faifeautalai, ma valaaulia o ia e lauga atu i lana falelotu.

“Ua faamoemoeina oe ia iai iinei i le aso Sa a sau,” na ia tusia. “E ui lava o i taua o ni tagata ese i le tasi ma le isi, ae ou te faamoemoe e le tagata ese i taua i lo ta Faaola faamanuiaina.”

Na taunuu atu Heber i le aso Toonai na sosoo ai, ma na faafeiloaia o ia e le faifeau ma le fiafia. “Ou te malamalama o oe o le faifeau fou mai Amerika,” na ia fai atu ai. “Ia faamanuia le Atua ia te oe.“ Na ia taitai atu Heber i totonu o lona fale ma ofoina atu ia te ia se meaai.

Na talanoa le aiga ma Heber e oo atu i le tuleva o le po.8 Ao vaavaai atu Jennetta i nei alii o faamasani, na manino mai lo la eseesega. Sa fitusefulu-lua tausaga o lona tama ma na lauga atu mai le pulelaa i Walkerfold mo le silia ma le fasefulu tausaga. O ia o se tagata puupuu ma na i ai sona lauulu faapipii lanu enaena ma na faitau i le faaEleni ma le Latina.9 O Heber, i le isi itu, sa umi ma tinolelei ma na kula lona ulu. E lei atoa lelei lona fasefulu tausaga ma na itiiti le aoaoga po o le tu faaagafesootai.

Ao lea ua avea vave i laua ma se uo. O le taeao na sosoo ai, na savavali faatasi atu ai nei alii e toalua i le falelotu o Walkerfold. I le iloaina o le a lauga atu se faifeautalai Amerika, ua sili atu tagata na o mai i le sauniga nai lo le mea na masani ai, ma na faatumulia le falelotu ua papatutu’i. Ina ua uma ona amata e le faifeau le sauniga i le pese ma le tatalo, na ia valaaulia loa Heber e lauga.

Na tulai Heber i le pulelaa ma lauga atu i le aulotu i le gagana a se tagata masani. Na ia talanoa atu e uiga i le taua o le faatuatua ia Iesu Keriso ma le salamo faamaoni. Na ia faapea atu e manaomia e se tagata ona papatisoina e ala i le faatofuina ma maua le meaalofa o le Agaga Paia mai se tasi o i ai le pule tatau mai le Atua.

E pei o tagata na liliu mai Kanata i se tausaga talu ai, na tali vave atu tagata o Walkerfold i le savali, lea na fetaui lelei ma lo latou malamalama i le Tusi Paia. Na sili atu tagata na o mai i lena aoauli, i le falelotu e faalogologo ia Heber ao toe lauga atu. Ina ua uma lana lauga, na fetagisi le aulotu ma na valaaulia o ia e le tama o Jennetta e lauga atu i le aso e sosoo ai.

Na vave lava ona le toe avea Jennetta ma le tagata e toatasi na talitonu i Walkerfold. Ina ua uma le lauga a Heber i le aso Gafua, na augani atu tagata o le aulotu ia te ia e toe lauga i le aso Lulu. E oo atu i le faaiuga o le vaiaso, ua ia papatisoina tagata e toaono o le aulotu—ma na tauanau atu tagata o Walkerfold e fia faalogologo atili.10


I le aso 14, o Mati, i le 1838, na taunuu mai ai Iosefa, Ema, ma le la fanau e toatolu i Fa Uesi i le mavae ai o le toeitiiti lua masina o le faigamalaga. I le naunau ai e faafeiloai le perofeta i Siona, o lea na faafeiloai ai e le Au Paia le aiga i se aiga fiafia. O a latou upu faauo ma opo agalelei na avea o se suiga fiafia mai le inoino ma le agaleaga na tuua e Iosefa i Katelani. Na i ai i le Au Paia na vagaia o ia se agaga o le lototasi, ma na faateleina le alofa i totonu ia i latou.11

Na manao Iosefa e fai se amataga fou i Misuri. O le a vave ona taunuu mai le Au Paia mai Katelani ma paranesi o le ekalesia i le Iunaite Setete i sasae ma Kanata. Ina ia i ai ni fale mo i latou, na manaomia e le ekalesia ona faatuina siteki i Siona e mafai ona latou faapotopoto ai i le filemu ma maua ai le avanoa e faamanuiaina ai.

Ua uma ona siaki e Oliva le eria mo nofoaga fou mo le faapotopotoina, ma na faamanuiaina lana lipoti. Ae na iloa e Iosefa na tatau ona ia taulimaina le tetee ua faateleina i Fa Uesi ae lei amata ona nofoia e le Au Paia ni nuu fou. Na faanoanoa o ia e vaai atu i uo e pei o Oliva ua pauu ese atu mai le lotu, ae e le mafai ona ia faatagaina le feitagai e faateleina i Misuri e pei ona i ai i Katelani.

Na faafetaia e Iosefa le taitaiga a Tomasi Marsh ma le aufautua maualuga mo le faatupuina o le filemu i Fa Uesi. Talu mai le faamaloloina o Viliamu Phelps ma Ioane Uitimera mai le ofisa, na tapeina e le au fautua maualuga igoa o alii uma ia, ma na faamaonia e Iosefa la latou faaiuga. O le taimi lea e talitonu o ia ua oo i le taimi e taulima ai le liliuese o Oliva.12

Ia Aperila 12, na valaau ai e Eteuati Paterika se fonotaga a le au epikopo e iloilo ai le tulaga o Oliva i le lotu. Na iloa e tagata uma lona le usitai. Na amata ona le toe auai o ia i ana sauniga lotu, le amanaia fautuaga a isi taitai o le ekalesia, ma tusia ni tusi leaga ia Tomasi ma le au fautua maualuga. Na molia foi o ia i le faatau atu o ana fanua i le Itumalo o Siakisone e feteenai i le faaaliga, tuuaia pepelo o Iosefa i le mulilua, ma le tuua o le galuega a le Atua.13

Na filifili Oliva e aua le auai i le faamasinoga, ae na ia auina atu se tusi mo Epikopo Paterika e faitau mo le puipuia o ia. I le tusi, e lei faafiti ai Oliva i le faatauina atu o lona fanua i le Itumalo o Siakisone pe tetee i taitai o le ekalesia. Nai lo lena, na ia toe finau atu faapea na iai ia te ia le aia tatau e faatau atu ai fanua, e tusa lava po o a faaaliga, feagaiga, po o poloaiga. Na ia faamavae foi mai le avea ma se tagata o le Ekalesia.14

Mo le taimi na totoe o le aso, na iloilo ai e le aufono faamaoniga ma na faalogo i ni nai Au Paia o molimau i faatinoga a Oliva. Na tulai Iosefa, saunoa atu e uiga i lona talitonuina muamua o Oliva, ma faamatala atu lana faia ma Fanny Alger e tali atu ai i tuuaiga a Oliva.15

I le maea ai o le faalogoina o nisi molimau, na talanoaina loa e le aufono le mataupu a Oliva. E pei o ia, na latou olioli i mataupu faavae o le faitalia patino ma le saolotoga. Ae peitai mo le toeitiiti sefulu tausaga, na uunaia ai foi e le Alii le Au Paia ia lotogatasi, tuuese manaoga faaletagata ina ia faapaia mea na latou maua i le fausiaina o le malo o le Atua.

Na liliuese Oliva mai nei mataupu faavae ma faalagolago atu i ana lava faamasinoga, ma le le faaaloalo i le ekalesia, ona taitai, ma poloaiga a le Alii. I le mavae ai o le iloiloga o moliaga mo se taimi mulimuli, na faia loa e Epikopo Paterika ma lona ofisa le faaiuga tiga e aveese Oliva mai le ekalesia.16


I le Vanu o le River Ribble i Egelani, na faaiu ai e le tau o le tautotogo se taumalulu o le maatiati maoae o le malulu.17 I le malaga ai i totonu o laufanua lanumeamata i talaane o se taulaga e latalata i Walkerfold, na fati mai ai e Uiliata Risati se fugalaau laitiiti mai pa laau na laina i le auala.18 Sa i ai o ia i se malaga asiasi i paranesi o le ekalesia i le eria ma na fuafua e faalogo ia Heber Kimball and Orson Hyde o lauga i lena aoauli i se fonotaga e lima maila le mamao.

Talu ona taunuu i Egelani i le valu masina talu ai, na papatisoina ai e Uiliata ma ana soa le silia ma le afe tagata i taulaga ma nuu i le vanu atoa. O le toatele o le Au Paia fou o ni talavou, o se vasega o tagata galulue o e na tosina mai i le savali o le faamoemoe ma le filemu o loo maua i le talalelei a Iesu Keriso. O uiga faigofie o Heber na fiafia i ai i latou ma na vave lava ona maua ai lo latou faatuatuaina o ia.19

Na sili atu le aoaoina nai lo Heber ma na aoaoina i vailaau faanatura, ae e lei maua e Uiliata le gagana faigofie faatosina a lana soa talai, lea na faamanatuina atu ia Uiliata ia faafaigofie lana savali ma ia taulai atu i uluai mataupu faavae o le talalelei. Ae na faatuina e Uiliata se paranesi malosi o le ekalesia i saute o Preston, i talaane o le aai o Manaseta, e ui lava i le tetee. O le toatele o tagata na ia papatisoina na galulue mo ni itula uumi i falegaosi oloa lea na le lelei ai le ea ma na totogiina i latou i se totogi laitiiti lava. Ina ua latou faalogo i le talalelei toefuataiina, na latou lagonaina le Agaga ma maua le olioli i lana folafolaga faapea o le aso o le Alii ua lata mai lava.20

I le taunuu atu ai i le fale o se tagata o le ekalesia, na ulufale atu Uiliata i le umukuka ma tautau le fugalaau paepae ae ulufale mai loa ni fafine se toalua i le potu. O se tasi o i laua, na ia iloaina, o Jennetta Richards.

Na ia faalogo e uiga ia Jennetta. E ui e tutusa o la faaiu, ae la te le aiga. Ina ua ia auai i le ekalesia, na tusi atu loa Heber ia Uiliata e uiga ia te ia. “Na ou papatisoina lou toalua ananei,” na ia tusia.

Sa tolusefulu tolu tausaga o Uiliata, e sili atu le matua nai lo le toatele o alii e lei faaipoipo i le ekalesia. Na te lei iloaina po o le a—pe afai e i ai se mea—na tau atu e Heber ia Jennetta e uiga ia te ia.

Talu ai ona o tamaitai talavou sa agai atu i le fonotaga lava lea na alu i ai o ia, na savavali ai Uiliata ma i laua, ma maua ai le tele o le taimi latou te talanoa ai.

“O Richards o se igoa lelei,” na fai atu ai Uiliata ao latou savavali. “Ou te le fia suia lava.” Ona ia faaopoopo atu lea ma le lototele, “Ae a oe, Jennetta?”

“Leai, ou te le fia suia,” na ia tali atu ai. “Ma ou te manatu o le a ou le suia lava.”21

Na toe feiloai atili Uiliata ia Jennetta talu mai lena taimi. Na i ai i laua uma i Preston i ni nai vaiaso mulimuli ane ina ua faailoa atu e Heber ma Orson o le a la foi atu i le Iunaite Setete.

Ao la sauni e tuua Preston, na faia e aposetolo se konafesi e aso-atoa i se fale tele lea na masani ona fono ai le Au Paia i Preston.22 I le va o lauga ma le usuina o viiga, na faamauina ai e faifeautalai tagata e fasefulu, faamanuia le silia ma le selau tamaiti, ma faauuina ni nai alii i le perisitua.

Ae lei faatofa atu i le Au Paia, na vaetofia e Heber ma Orson ia Iosefa Filitia o le peresitene fou o le misiona ma valaaulia Uiliata ma se failautusi talavou o le falegaosi oloa e igoa ia Viliamu Clayton e avea ma ona fesoasoani. Ona latou faatalofa lea ma le au peresitene fou o se faailoga o le lotogatasi i le va o le Au Paia i Egelani ma Amerika.23


O lena tautotogo, na oo mai ai se faaaliga i le perofeta i Fa Uesi. “Tutulai ia ma susulu atu,” na tau atu ai e le Alii i le Au Paia, “ina ia avea lo outou malamalama ma tagavai mo atunuu.” Na Ia folafola atu le igoa o le ekalesia O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai ma faamaonia faapea o Fa Uesi o se laueleele paia ma faapaiaina.

“O lou manao e faapea o le aai o Fa Uesi e tatau ona fausia vave e ala i le faapotopotoina o lau au paia,” na Ia folafola atu ai, “ma e tatau foi ona filifili nisi nofoaga mo siteki i isi nofoaga faataamilo.” Na Ia poloaiina le Au Paia ia fausia se malumalu i Fa Uesi, ma filifilia le aso 4 o Iulai, 1838, o le aso e faataatia ai lona faavae.24

E lei leva, ae malaga Iosefa ma ni nai alii i le Itumalo o Tavesi, e latalata i matu o le Itumalo o Caldwell, e asia se nuu o tagata o le ekalesia i se nofoaga e igoa o Spring Hill. Na faamoemoe Iosefa o le eria lea o le a avea ma nofoaga lelei mo le faapotopotoina mo le Au Paia e o mai i Misuri.25

E ui o le Itumalo o Caldwell na fuafuaina faapitoa lava mo le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae ua uma ona fuafuaina e le malo le tele o ona laufanua, ma ua taugata tele ai mo le Au Paia e fai si matitiva ona faatauina. I le Itumalo o Tavesi, e ui i lea, e lei fuafuaina le tele o laufanua e lei nofoia. E mafai ona nonofo tagata o le Ekalesia iina e le totogia, ma e oo atu i le taimi e fuafuaina ai e le malo le eria, ua latou galueaiina le laufanua ma maua ai ni tupe ia lava e faatau ai.26

E ui i lea, sa i ai si lamatia o le siitia atu o le Au Paia i le itumalo tuaoi. I le talitonu na folafola atu o le Au Paia o le a nonofo i le na o le Itumalo o Caldwell, o nisi o alii i le Itumalo o Tavesi na lapataiina le Au Paia i le eria e o ese, ae ona sa leai ni tulafono e faasaina ai le Au Paia e nonofo iina, na vave lava ona uma solotetee.27

Ao ia malaga atu i matu, na maofa Iosefa i le matagofie o le atunuu na siomia o ia. Mai mea na ia vaaia, na ofoina mai e le Itumalo o Tavesi le saolotoga e le faatuaoia ma saunia mea uma na manaomia e le Au Paia e faatuina ai ni nofoaga fou.

E ui o le fanua laugatasi na itiiti ni laau na i ai, na foliga mai na tele manu mo tuliga. Na vaai Iosefa i ni pipiaivao, moa, ma tia. O alavai ma vaitafe na faatumauina le lauusiusi ma le lafulemu o le laueleele. O le Vaitafe Tele, le vaitafe e sili ona tele i le itumalo, na lautele ma lava le loloto e ui atu ai se vaa o le sitima, lea e mafai ai ona faafaigofie femalagaaiga o fefaatauaiga mo le Au Paia e faapotopoto mai.

I le agai atu i luma, na tietie atu Iosefa ma ana soa ia latou solofanua i autafa o auvai o le vaitafe mo le sefulu maila seia latou taunuu i Spring Hill. O le tamai nuu na tu i lalo o se mauga umi e iloa atu ai se vanu lautele lanumeamata. O Laimani Wight, le taitai o le nuu, na maua sona totogi laitiiti i le faagaoioia o se vaa laupasese e kolosi ai le Vaitafe Tele.28

Na fe’a’ei tamaloloa i le mauga umi, ma faatulaga ai se tolauapiga, ona toe foi atu lea i lalo i le vaa laupasese. Na fai atu Iosefa e manao o ia ia maua e le Au Paia le eria ma fausia ai se aai i talaane o le vaitafe. Na faaali atu e le Alii ia te ia o le vanu lenei o Atamu-onai-Amani, lea na faamanuia ai e Atamu, le tagata muamua, lana fanau ae lei maliu.29 I lenei vanu, na faamatala atu ai e Iosefa, o le a sau i ai Atamu e asiasi i lona nuu pe a toe foi mai le Faaola i le lalolagi, e pei ona valoia mai e le perofeta o Tanielu.30

O le nuu na i ai mea uma na faamoemoe Iosefa e tatau ona i ai. Ia Iuni, aso 28, 1838, i se togavao e lataane i le fale o Laimani, na ia faatuina ai se siteki fou o Siona i luga o le laueleele paia—ma augani atu i le Au Paia ia faapotopoto mai.31