Inisitituti
42 Faamalolosi o Outou Tauau


“Faamalolosi o Outou Tauau,” mataupu 42 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 42: “Faamalolosi o Outou Tauau”

Mataupu 42

Ata
Iosefa o loo Aoao Atu

Faamalolosi o Outou Tauau

I le amataga o Novema 1843, na faafeiloai ai e Fipe Uitilafi ia Uilifoti i le fale mai se misiona e fa-masina i setete i le itu i sasae. Na ia taunuu mai ma ni meaalofa mo lona aiga ma se taavale solofanua e tumu i mea e manaomia mo lomiga a le ofisa o le Times and Seasons , lea na nonofo ai Fipe ma tamaiti.1

Sa fanauina e Fipe se isi foi tama teine ia Iulai, ma sa ia tepataulai atu i le taunuu mai o Uilifoti pe a ma se masina. Sa vavalalata tele le au Uitilafi ma sa le fiafia i le tuueseeseina pe a alu Uilifoti i misiona. E ui i lea, e le pei o isi aposetolo ma a latou ava, sa lei faamauina faatasi i laua mo le olaga nei ma le faavavau, ma sa la tepataulai atu ia maua lea sauniga.

Ao toesea Uilifoti, sa tusi atu Fipe ia te ia, ma fesili atu pe na te manatu e ono vaeluaina lo laua alofa i le faavavau. Na ia tali mai i se solo e faamatala mai lona faamoemoe e ola pea lo laua alofa i tua atu o le tuugamau.2

I le aso 11 o Novema , i se vaiaso talu ona foi mai Uilifoti, sa asiasi atu ai le Au Uitilafi i le fale o Ioane ma Leonora Teila. O ina na aoao atu ai Ailama Samita e uiga i le toetu, faaolaina, ma le faaeega paia e ala i le feagaiga fou ma tumau-faavavau. Ona ia faamauina lea o Fipe ma Uilifoti faatasi mo le olaga nei ma le faavavau, ma sa latou olioli faatasi i se afiafi matagofie.3 Na vave lava ona amata ona sauni le au Uitilafi ia mauaina le faaeega paia.

I le amataga o lena tautoulu, mo le taimi muamua i le silia ma se tausaga, sa amata ai ona fai e Iosefa faaeega paia o nisi Au Paia. E pei ona folafolaina, na ia faalauaitele atu le faaeega paia i fafine, ma i le aso 28 o Setema  na ia faia ai lea sauniga ia Ema i le Maota o Navu.4 E lei leva lena, ae mulumuluina ma faauuina e Ema ia Sieni Law, Rosana Marks, Elisapeta Durfee, ma Maria Filitia Samita. O le taimi muamua lea ua faia ai e se fafine se sauniga o le malumalu i aso e gata ai.5

I vaiaso na mulimuli ane ai, na faia ai e Ema lea sauniga mo Lusi Samita, Ana Uitini, Mesi Thompson, Jennetta Richards, Leonora Teila, Maria Ana Iaga, ma isi. E lei umi ae faatinoina e isi fafine le sauniga i lalo o le vaavaaiga a Ema.6

Ia Tesema, na mulumuluina ai Fipe ma Uilifoti, faauuina, ma maua faaeega paia.7 E oo atu i le faaiuga o le tausaga, ua mauaina le faaeega paia e tamaitai ma alii e fasefululua. Na latou feiloai soo faatasi i le potu i luga ae o le faleoloa o Iosefa e tatalo ma aoao e uiga i mea o le faavavau.8


I lena tautoulu, ao fono soo ma le Au Paia ua maua faaeega paia, sa nana e Viliamu Law mai ia Iosefa ma Ailama le mea moni e faapea na ia agasala i le mulilua. I le faia o le agasala, sa lagona e Viliamu ua ia solitulafono e faasaga i lona ia lava agaga.9

I lea lava vaitaimi, sa tuuina atu ai e Ailama ia te ia se kopi o le faaaliga i le faaipoipoga. “Ave i le fale ma faitau i ai,” na faatonu atu ai Ailama, “ona faaeteete lea i ai ma toe faafoi mai.” Sa suesue e Viliamu le faaaliga ma faaali atu i lona toalua, o Sieni. Sa ia masalosalo i lona moni, ae na mautinoa e Sieni e moni.

Sa ave atu e Viliamu le faaaliga ia Iosefa, lea na faamautuina atu lona moni aiai.10 Sa augani atu Viliamu ia te ia ia faaleaogaina ona aoaoga, ae na molimau atu Iosefa ua poloaiina o ia e le Alii ia aoao atu le autaunonofo i le Au Paia ma o le a faasalaina o ia pe a ia le usitaia.11

I se taimi, na amata ai ona ma’i Viliamu ma na iu lava ina ia tau atu lana mulilua ia Ailama, ma tautino atu i lana uo sa ia le lagonaina le agavaa e ola ai pe oti. Ae na ia manao e faamauina mo le faavavau ia Sieni, ma sa ia fesili ia Iosefa pe mata e mafai. Sa tuuina atu e Iosefa le fesili i le Alii, ma sa faaalia mai e le Alii e le mafai ona mauaina e Viliamu lea sauniga ona ua ia mulilua.12

O lea la ua amata ona mu le loto o Viliamu i le ita ia Iosefa.13 I le faaiuga o Tesema, sa le toe feiloai ai o ia ma Sieni ma le Au Paia ua maua faaeega paia.14 Sa fautua atu Sieni ia faatau ese ma le filemu le la fanua ma tuua filemu Navu. Ae na manao Viliamu ia faaumatia Iosefa.15 Na amata ona ia faufau faalilolilo ma isi o e na faatuiese i le perofeta, ma e lei leva lena, ae faamalolo o ia mai lona tulaga i le Au Peresitene Sili.

Sa faapea atu Viliamu ua ia fiafia ua ia saoloto mai le galulue faatasi ma Iosefa. Ae nai lo o le tuua o Navu ma faaauau, e pei ona fautuaina e Sieni, na ia amata ona naunau atili nai lo o se isi lava taimi e galue e faasagatau i le perofeta ma aumaia ai lona faaumatiaga.16


O le liliuese a Viliamu Law sa o se mea faanoanoa ae le o se mea fou. “Sa ou taumafai mo ni tausaga ia saunia mafaufau o le Au Paia e mauaina mea a le Atua,” sa fai atu ai Iosefa i se faapotopotoga i se Aso Sa malulu i le amataga o le 1844, “ae ua tele lava taimi ua tatou vaaia ai nisi o i latou, pe a maea ona latou mafatia i mea uma mo le galuega a le Atua, ma a tuuina atu loa ia i latou se mea e feteenai ma a latou tu ma aga masani e vave lava ona nutililii e faapei o se tioata.”

Talu le faatulagaina o le ekalesia, na vaai Iosefa i tamaloloa ma fafine o tuua le faatuatuaga ina ua latou le malilie i mataupu faavae na ia aoaoina po o ua ia faatamala i le ausiaina o mea ua latou manatu e tatau ona faia e le perofeta. O i latou na o ese mai le ekalesia na tele ina o ese filemu. Ae pei ona faaalia e tamaloloa e pei o Esera Booth, Warren Parrish, ma Ioane Bennett, o nisi taimi o i latou na pauu ese na faasagatau mai i le perofeta, le ekalesia, ma ona aoaoga, ma tele ina oo atu ai i sauaga e faasaga i le Au Paia. O le auala o le a uia e Viliamu o le a oo ina vaaia.

Ae i lena taimi, sa faaauau e Iosefa ona saunia le Au Paia e mauaina sauniga faaola o loo maua i totonu o le malumalu. “Ou te moomoo i le Atua ua maea lenei malumalu ina ia tatou mafai ona ulufale atu i ai,” na ia fai atu ai i le faapotopotoga tele o tamaloloa ma fafine. “Ou te fautuaina le Au Paia uma ina ia o atu ma lo latou malosi ma faapotopoto mai uma o latou aiga o loo soifua i [le malumalu], ina ia mafai ona faamauina i latou ma faasaoina.”17

Ae ui i lea, na ia iloa, sei iloga lava e mafai ona faauma le malumalu faatoa mafai ona faia e le Au Paia. Ua leva ona popole Iosefa i le faatupulaia o le faaletonu i nuu o loo siomia ai Navu. Ina ua uma se palota o le setete aoao i le taumafanafana na muamua atu, na feiloai ai e faifai ia te ia e tetee, ma tuuaia o ia i le faaafiaina o palota a le Au Paia. “O se tagata faapena,” na latou faapea atu ai, “e le mafai ona ia le avea ma se tagata e sili ona matautia, aemaise ua ia mafai ona tuu o ia lava i le ulu o se faalapotopotoga tele.”18

I le iloa ai o le a vave ona faateteleina vevesi, sa faamoemoe Iosefa e sue ni lagolago i le malo o le atunuu o e mafai ona tu mo le Au Paia i le lio o mamalu lautele. I ni nai masina na muamua atu, na ia tusi atu ai i ni sui tauva se toalima mo le peresitene i le palota a le atunuu o loo loma, ma le faamoemoe e iloaina pe latou te lagolagoina taumafaiga a le Au Paia ia toe maua a latou mea na leiloloa i Misuri. E toatolu sui tauva na toe tusi mai. O le toalua na finau o le manatunatu i le toe totogiina o se mataupu mo le setete, e le o le peresitene. O le lona tolu sa lagona le faanoanoa mo i latou ae na iu lava ina le naunau mai.19

I le faanoanoa i le le mananao o sui tauva e fesoasoani, sa filifili ai Iosefa e tauva o ia lava mo le peresitene o le Iunaite Setete. O le malo i le palota sa foliga e le mafai, ae na ia manao e faaaoga lona tauva e faalautele ai mafatiaga a le Au Paia ma lagolago i aia tatau a isi o e na faia ma le amioletonu. Na ia mafaufau o le faitau selau o le Au Paia o le a faalauiloa i le nuu atoa mo ia.

I le aso 29 o Ianuari , 1844, na filifili aloaia ai e le Korama a le Toasefululua Iosefa o se sui tauva mo le peresitene, ma sa ia taliaina la latou filifiliga. “Afai lava ou te oo i le nofoa faaperesitene,” na ia folafola atu ai, “o le a ou puipuia tagata i a latou aia tatau ma saolotoga.”20


I le taimi lava lena, i luga o se vaa tafola latalata i gataifale o Aferika i Saute, sa matamata atu Atisone Palate i lona auvaa o tuutuu ane i lalo ni tamai vaa se fa i le sami ma alo atu ma lo latou malosi atoa e tuliloa se tafola lapoa. Na faalatalata atu a latou vaa i autafa o le manu, ma na velo e tamaloloa tao i lona tua, na mafua ai ona ia moulu i le loloto i lalo o le vai ma toso atu ai vaa i le tumutumu o se galu maualuga.

O lea taga masau na motu ai le manoa, ma na toe ali ae i luga le tafola, o le taimi la lea i tafatafa o le vaa. I le ae ane ai i luga o le pou e iloa lelei atu ai, sa iloa atu e Atisone le meaola tele o fiti i tua ma luma, tagi ma faapisi le vai ao ia taumafai e faasao o ia lava mai tao e lua o loo mau i lona tino malosi. Ina ua latalata atu i ai vaa laiti, na ia toe maulu e alofia se isi osofaiga, ma toe ea mamao ae i le sami. Na taumafai tamaloloa e toe tuliloa tasi, ae na sola ese le tafola.

O le matamata atu i le tuliga na manatua ai e Atisone le faamanuiaga faapeteriaka na ia mauaina ina ua mei atu i Navu. I totonu, na folafola atu e Ailama Samita ia te ia o le a ia “alu atu i fafo ma sau i totonu ma alu i luma i luga o le fogaeleele.” Ina ua maea le faamanuiaga, na fai atu Ailama, “Ou te matea e tatau ona e alu e te fagota tafola.”21

O Atisone ma ona uso a faifeautalai ua i ai nei i le sami mo le tele o masina, ma folau atu i saute i le Sami o Atalanitika ma taamilo i le Tolotolo o Faamoemoega Lelei, e agai atu i atumotu i tua atu o Ausetalia. I le le mafai ai ona maua se vaa e alu i Hawaii, na latou faatonu ai avanoa i se vaa fagota tafola o loo agai atu i le itu mamao atu i saute i Tahiti. O le folauga o le a faaaluina ai le vaega tele o le tausaga, ma ua leva ona amata ona taumafai Atisone ma ana faifeautalai e talanoaina le talalelei toefuataiina ma le auvaa.

O le tele o aso i luga o le vaa tafola sa fiafia, ae o po a Atisone sa faapopoleina i nisi taimi i miti leaga. I se tasi po, na ia miti ai ua i luga Iosefa ma le Au Paia o se vaa ma folau tonu atu lava i totonu o se afa. Na oo atu le vaa i se mea papau ma taia le taele o le sami, ma faaleagaina ai le taumuli o le vaa. Ao sao mai le vai i totonu o le vaa, na amata ona goto i lalo o le vai le taumua o le vaa. Na malelemo nisi o le Au Paia ao mafai ona sosola ese isi mai le vaa ua goto, ae toe aina lava e malie fia aai.22

I se isi miti, i ni nai po mulimuli ane, na ia vaai i lona aiga ma le ekalesia o tuua Navu. Na ia sailiina mo se taimi umi ao ia lei mauaina i latou o faamautu i se vanu lauusiusi. I le miti, sa nonofo Luisa ma tamaiti i autafa o se matie i se fale laau laiitiiti e siomia i faatoaga ua suaina. Na ia faafeiloaiina Atisone ma valaaulia o ia ia savavali ma ia e vaai le fale solofanua ma lafu povi i le itu pito i luga o le faatoaga. Sa lei puipuia le lotoa ma sa faalavelave puaa aivao ia te ia, ae na i ai se maile lelei a Luisa e vaaia le fanua.23

Sa ala Atisone mai nei miti ma le popole mo lona aiga ma le fefe i toe sauaina foi e fili le Au Paia.24


I lena taumalulu, sa ao e Mesi Filitia Thompson ma Maria Filitia Samita pene mai fafine i Navu o se vaega o taumafaiga e sue tupe mo le malumalu. I le faaiuga o le tausaga na muamua atu, ao tatalo ia iloa se mea e mafai ona ia faia e fesoasoani ai e fausia Siona, sa musuia Mesi e amata le foa’iga pene. “Taumafai ia faia e uso se foai e tasi le sene i vaiaso taitasi,” na musumusu atu ai le Agaga ia te ia “mo le faamoemoega e faatau ai tioata ma fao mo le malumalu.”

Na faatu atu e Mesi le manatu ia Iosefa, ma na ia faimai ia te ia e faia loa ma o le a faamanuiaina o ia e le Alii. Na talia fiafia le fuafuaga a Mesi e fafine. I vaiaso uma, na la aoina ai ma Maria pene ma faamaumau ma le faaeteete igoa o fafine na tauto e tuuina mai la latou lagolago.

Na lagolagoina foi e Ailama fafine i le foa’iga ma avatu i ai le lagolago atoa a le Au Peresitene Sili. Na ia faapea atu o fafine taitasi e foai atu ana pene e tatau ona tusia lona igoa i le Tusi o le Tulafono a le Alii, lea na faamauina ai e Iosefa ma ana tusi upu sefuluai, faaaliga, ma isi tusitusiga paia.25

Ina ua faagasolo le foaiga pene i Navu, na auina atu e le au uso se tusi i le ofisa o le Millennial Star i Egelani e talosaga mo ni pene mai fafine o le ekalesia iina. “Ua faia ina ia faailoa atu ia te outou ua matou auai nei i se maliega laiitiiti tai vaiaso mo le mauaina o tupe o le malumalu,” na latou tusi atu ai. “Ua auai nei le toa afe, ae e faamoemoe e toatele atu nisi, matou te faatuatua o le a fesoasoani tele e faaalualu ai i luma le galuega tele.”26

E lei umi ae lafo mai pene a fafine i le misiona i Peretania i le isi itu o le vasa agai i Navu.


Ma le fesoasoani a Viliamu Phelps, na faia e Iosefa se tulaga tutoatasi mo le peresitene ma tusia se tamai tusi e faasalalau atu ai i le atunuu.27 Na ia faatu atu se manatu e tuu i le peresitene se isi malosiaga e faasalaina ai au faatupu faalavelave, faasaoloto pologa e ala i le totogiina o a latou pule, faia falepuipui ma nofoaga o le aoaoga ma le toefaafouina, ma faalautele le atunuu agai i sisifo, pe a malilie i ai ia Initia Amerika. Na ia manao i e palota ia iloa o ia o se lagolago o tagata uma, e le na o le Au Paia o Aso e Gata Ai.28

Na ia talitonu o se faigamalo faaleagaga, lea e filifili ai tagata e ola e tusa ma tulafono a le Atua, e mafai ai ona faatuina se nuu amiotonu ma filemu e saunia ai le lalolagi mo le Afio Faalua Mai. Ae afai e le faamanuiaina lana tauvaga ma ua tuua e le puipuiina e ua faaleagaina ma e ua solia, na ia manao e faatuina se nofoaga e puipuia ai i latou i aso mulimuli, i se mea i fafo atu o le Iunaite Setete.

O taufaafefe e le mavae i Misuri ma Ilinoi, faatasi ai ma le faatuputupulaia o le aofai o le Au Paia, na musuia talu ai nei ai Iosefa e tagai agai i sisifo mo se nofoaga faapena. Sa leai sona mafaufau e tuulafoia Navu, ae na ia manatu o le a ola le ekalesia i tua atu nai lo le mea e mafai ona gafatia e le aai. Sa manao Iosefa e sue se nofoaga e mafai ai e le Au Paia ona faatuina le malo o le Atua i luga o le fogaeleele ma faavaeina tulafono tonu o le a puleaina ai tagata o le Alii i le Meleniuma.

Ma le manatu i lea mea, sa mafaufau Iosefa i nofoaga e pei o Kalefonia, Oregon, ma Texas, o nofoaga uma i fafo o tuaoi o le Iunaite Setete i lena taimi. “Auina atu se vaega ma suesueina nofoaga,” na ia faatonuina ai le Toasefululua. “Sue se nofoaga lelei e mafai ona tatou o i ai pe a uma ona faamaeaina le malumalu ma fausia se aai i se aso ma maua ai se malo mo tatou lava i se siosiomaga soifua maloloina.”29

I le aso 10 ma le 11 o Mati, na faia ai e le perofeta se aufono fou o tamaloloa o le a vaavaaia le faatuina o le malo a le Alii i luga o le fogaeleele.30 O le aufono na avea ma le Aufono o le Malo a le Atua, po o le Aufono o le Toalimagafulu. Sa manao Iosefa ia malosi fetauaiga manatu i le aufono ma uunaia ona tagata ia faailoa o latou manatu ma tau mai mea o io latou loto.

Ao lei faaumaina le latou fono muamua, na talanoa fiafia le aufono e uiga i le fausiaina o se malo mo i latou lava i lalo o tulafono fou e atagia mai ai le finagalo o le Atua. Na latou talitonu o le a galue o se tulaga faatonuina i tagata ma faataunuuina ai le valoaga a Isaia o le faatuina e le Alii o se tagavai i nuu e faapotopoto faatasi ai Lana fanau i aso e gata ai.31

I lea taimi, sa foliga faanoanoa Iosefa i fono ma taitai o le ekalesia. Na ia talitonu o le a i ai se mea taua o le a tupu. “Atonu o le a fasiotia a’u e o’u fili,” na ia fai atu ai, “ma afai latou te faia, ae lei tuuina atu ia te outou ki ma mana o loo ia te a’u, o le a leiloloa i latou mai le lalolagi.” Na ia faapea atu na ia lagona e tatau ona tuuina atu i le Au Aposetolo e Toasefululua ki uma o le perisitua ina ia mafai ona malolo o ia ua mautinoa o le galuega a le Alii o le a faaauauina.32

“I luga o tauau o le Toasefululua ua tatau ona i ai le tiutetauave o le taitaiga o lenei ekalesia mai le taimi lenei ma agai atu ai i luma seia outou tofiaina isi e sui ia te outou,” na ia fai atu ai i aposetolo. “O le ala lea o le a mafai ai e lenei mana ma nei ki ona tumau ai ma le atoatoa i le lalolagi.”

O le ala i luma o le a le faigofie, na lapatai atu ai Iosefa ia i latou. “Afai e valaauina outou e ave o outou ola, oti e pei o ni tamaloloa,” na ia fai atu ai. “A uma ona latou fasiotia outou, e le mafai ona latou toe faatigaina outou. Pe afai tou te savavali sao atu i tulaga pagatia ma nifo o le oti, aua nei fefe i mea leaga. Na maliu Iesu Keriso mo outou.”33

Na faamauina e Iosefa i luga o ulu o aposetolo ki uma o le perisitua na latou manaomia e faaauau ai le galuega a le Alii e aunoa ma ia, e aofia ai ma ki paia o le mana o faamauga.34 “Ou te faataavaleeseina atu le avega mamafa ma tiutetauave o le taitaiina o lenei ekalesia mai o’u tauau i o outou tauau,” na ia fai atu ai. “Ia faamalolosi o outou tauau ma tutu ai i lalo [o le avega] o ni alii malolosi; aua ua finagalo le Alii ou te malolo mo sina taimi.”

Sa lei toe foliga faanoanoa Iosefa. O ona foliga ua manino ma tumu i le mana. “Ua mama lava la’u faalogona faapei o se omomi—ua ou faalogoina ua ou saoloto,” na ia fai atu ai i tamaloloa. “Ou te faafetai i lo’u Atua mo lenei laveaiga.”35