Inisitituti
27 Matou te Folafola Atu lo Matou Saoloto


“Matou te Folafola Atu Lo Matou Saoloto,” mataupu 27 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 27: “Matou te Folafola Atu Lo Matou Saoloto,”

Mataupu 27

Matou te Folafola Atu Lo Matou Saoloto

Ata
Solo a Taavale Solofanua i Misuri

I le ogatotonu o Iuni 1838, na tu ai Uilifoti Uitilafi i le sitepu o le faitotoa o le fale a ona matua, i le toe naunau tasi lava e faasoa atu le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso ia i laua. I le maea ai ona amataina se paranesi i atumotu o Fox, na ia toe foi atu i le nuutele o Amerika e asiasi ia Fipe, lea ua toeitiiti fanau i le la pepe muamua. Ona ia faaaluina lea o se taimi e talai ai i Boston, Niu Ioka, ma isi aai i le talafatai. O le fale a ona matua o lana malologa mulimuli lea ae lei toe foi atu i matu.1

E leai se isi mea na manao i ai Uilifoti nai lo le vaai ua talia e lona aiga le upumoni. O lona tama, o Aifeki, na faaaluina lona olaga atoa e saili ai le upumoni ae lei faamanuiaina. O lona tuafafine o Eunike na naunau foi mo le malamalama sili atu i lona olaga.2 Ae peitai, ao talanoa atu Uilifoti ia i latou e uiga i le ekalesia mo ni nai aso, na ia lagonaina na i ai se mea na taofia i latou mai le taliaina o ona aoaoga.

“O se taimi lenei o le maoae o le popole,” na matauina e Uilifoti.3 Ua utiuti lona taimi o totoe i lona aiga. Afai e toe nofo umi o ia i ona matua, o le a ia misia le fanau mai o le pepe.

Na sili atu le malosi o tatalo a Uilifoti mo lona aiga, ae na atili ai ona faaitiitia lo latou mananao e papatiso. “Na matuai malosi le mana o le tiapolo i le fale atoa ma se mataita maoae ma faaosoosoga,“ na ia tautino atu ai i lana apitalaaga.4

Ia Iulai 1, na ia talai atu ai mo se toe taimi lava i lona aiga, ma folafola atu afioga a Keriso i le malosi na ia mafaia. Na mulimuli lava ona oo atu i o latou loto ana upu, ma na mou ese o latou popolega. Na latou lagonaina le Agaga o le Atua ma iloa ai na tautala atu e Uilifoti le upumoni. Sa latou saunia e agai i luma.

Na vave lava ona taitai atu e Uilifoti lona aiga i se alavai e lata ane i lo latou fale. I le auvai o le vai, na latou usuina se viiga ma na faia e Uilifoti se tatalo. Ona ia asa atu lea i totonu o le vai ma papatiso lona tama, lona tina fai, ma lona tuafafine, faatasi ai ma se tina o le aiga, se tausoga, ma se uo a le aiga.

Ina ua ia ave ae le tagata mulimuli mai le vai, na ‘a’e atu Uilifoti mai le alavai, ma le olioli. “Aua nei galo lenei mea,“ na ia tau atu ia te ia lava. “Manatu i ai o le alofa mutimutivale o lou Atua.“

Faatasi ai ma o latou lauulu ma ofu o loo sisina le vai, na toe foi atu ai le aiga i le fale. Na faaee e Uilifoti ona lima i luga o o latou ulu, taitoatasi, ma faamauina i latou o ni tagata o le ekalesia.5

E lua aso mulimuli ane, ae ia faatofa atu i ona matua ma toe faavave atu loa i Maine, ma le faamoemoe o le a ia taunuu i le taimi e faafeiloai ai lana pepe muamua lava i le lalolagi.6


O lena tautotogo ma le taumafanafana, na faapotopoto ai le Au Paia i Misuri i ni vaega tetele. O Ioane Page, o se faifeautalai na maoae le faamanuiaina i Kanata, na malaga atu mo Siona i le taimua o se vaega tele o tagata liliu mai i le eria o Toronto.7 I Katelani, na galulue ai le Korama a Fitugafulu e saunia aiga matitiva e malaga i Misuri faatasi. E ala i le faasoaina o punaoa ma fesoasoani atu le tasi i le isi i le ala, na latou faamoemoe ia taunuu saogalemu i le laueleele folafolaina.8

O le Au Paia i Fa Uesi na faia se savali ia Iulai 4 e faamanatu ai le aso o le tutoatasi o le atunuu ma faataatia ai maatulimanu o le malumalu fou. Na taitaia le savali e Iosefa Samita le Matua ma se tamai au militeri. I tua atu o i latou na sosoo mai ai le Au Peresitene Sili ma isi taitai o le ekalesia, e aofia ai le tusiata o le malumalu. O se au fitafita tietie solofanua na mulimuli mai tua ma le mitamita.9

Ao ia savali faatasi ma le Au Paia, na mafai e Sini Rikitone ona vaai i lo latou lototasi. E ui lava, i nai vaiaso talu ai, na aoai ai e le ekalesia isi tagata faatuiese. E lei leva ona uma le faamasinoga a Oliva Kaotui, ae tape e le au fautua maualuga igoa o Tavita Uitimera ma Laimani Johnson.10 E lei leva lena, ae aoai e le aufono a le epikopo ia Viliamu McLellin mo le le faatuatuaina o le Au Peresitene Sili ma le aafia ai i manaoga faaletuinanau.11

Na tuua e Viliamu mai lena taimi le ekalesia ma siitia ese mai Fa Uesi, ae o Oliva, Tavita, ma isi au faatuiese na nonofo ai pea i le eria. Na tauleagaina faalauaitele e Sini nei alii, ia Iuni. I le toe ta’ua ai o le gagana mai le Lauga i le Mauga, na ia faatusatusa ai i latou i le masima ua magalo, ma e leai se mea e toe aoga i ai ae na ona lafoaiina i fafo ma solia e vae. Mulimuli ane, na faaalia e Iosefa lona lagolagoina mo le aoaiga, e ui ina sa ia uunaia le Au Paia ia usitai i le tulafono ao latou feagai ma le tetee.12

O le lauga a Sini na faamalosia ai nisi o le Au Paia o e na lototasi i se vaiaso talu ai ia puipuia le ekalesia agai i le au faatuiese.13 O nei alii na faaaogaina ni nai igoa, ae na iloaina lautele i latou o sa Tanu, i le ituaiga o Tanu i le Feagaiga Tuai. E lei faatulagaina e Iosefa le vaega lenei, ae na ia faamaonia nisi o a latou gaoioiga.14

I lo latou naunau e puipuia le ekalesia, na tauto ai sa Tanu e puipui aia tatau a le Au Paia agai i mea na latou vaaia o ni taufaamatau mai totonu ma fafo o le ekalesia. O le toatele o i latou na vaai i le ala na faaleagaina ai e le fouvale le nuu o Katelani, ma tuua ai Iosefa ma isi i se tulaga lamatia i osofaiga a tagata faatupu faalavelave, ma faaleagaina ai uiga lelei o Siona. Na latou tautino e puipui le nuu o Fa Uesi agai i soo se tulaga lamatia lava.

I le taimi o le faaleagaina faalauaitele e Sini o le au fouvale, na lapataia ai e sa Tanu Oliva, Tavita, ma isi e tuua le Itumalo o Caldwell po o le feagai ma ni taunuuga matautia. I totonu o ni nai aso, na sosola ese ai nei alii mai le eria e lei toe o mai.15

Ina ua taunuu mai le savali o le aso Fa o Iulai i le faatafafa o le taulaga, na sisi e le Au Paia le fua Amerika i le tumutumu o se pou umi lava ma faataamilo i le tulaga na eliina o le malumalu. Mai i tulimanu o le muai faavae, na latou vaavaai atu ai i tagata o galulue ma le faaeteete o loo faatulagaina maatulimanu i o latou nofoaga. Ona pe’a lea o Sini i se tulaga e latalata ane e lauga atu i le aulotu.16

I le mulimuli ai i le tu faaAmerika o le tuuina atu o lauga ootia, ma malolosi i le Aso Tutoatasi, na saunoa atu ai Sini i le Au Paia e uiga i le saolotoga, le sauaina na latou onosaia, ma le taua o le matafaioi o malumalu i lo latou aoaoga faaleagaga. I le faaiuga o le lauga, na ia lapataia ai fili o le ekalesia ia aua le faalavelave i le Au Paia.

“O a matou aia tatau o le a le toe solia i lalo e aunoa ma le tauia,“ na ia faamamafa atu ai. “O le tagata po o ni vaega o tagata e taumafai e solia o le a faia i le tau o o latou ola.“

O le a le avea le Au Paia ma tagata faatupu faalavelave, na ia faamautinoa atu ai i lana au faalogologo, ae o le a latou puipuia a latou aia tatau. “O lena au faatupu faalavelave e oo mai ia i tatou e faalavelave ia i tatou,” na ia valaau atu ai, “o le a avea o se taua o le faaumatiaga i lo tatou va ma i latou, aua o le a tatou mulimuli ia i latou seia oo ina sisina le mataua mulimuli lava o lo latou toto, a le o lena e tatau ona latou faaumatiaina i tatou.“

O le a le toe tuua lava e le Au Paia o latou fale ma faatoaga. O le a latou le toe onosaia lo latou sauaina ma le filemu. “Matou te folafola atu i lenei aso ua tatou saoloto,” na faapea atu ai Sini, “ma se faamoemoega ma se naunautaiga e le mafai ona solia! Leai, e le taitai!!17

“Osana!” na alalaga atu ai le Au Paia. “Osana!”18


A o faapotopoto le Au Paia i Fa Uesi, na talai atu se faifeautalai e igoa ia Elia Able i Kanata sasae, i le fia selau o maila le mamao. I se tasi po sa fai ai sana miti na popole ai. Na ia vaai ia Eunike Franklin, o se fafine na ia papatisoina i Niu Ioka, na faatumulia i masalosaloga e uiga i le Tusi a Mamona ma Iosefa Samita. O lona le mautonu na le mafai ai ona ia moe. Sa le mafai ona ia ai. Na ia lagonaina le faaseseina.19

Na vave loa ona malaga atu Elia i Niu Ioka. Na ia feiloai ia Eunike ma lona toalua, o Salesa, i lena tautotogo ao talai i lo latou taulaga.20 O le lauga na fai atu e Elia ia i laua e lei siakiina ma na osooso solo. I le avea ai ma se alii uliuli na fanau i le mativa, na ia maua ni nai avanoa mo le aoga.

Ae e pei o isi faifeautalai, na faauuina o ia i le Perisitua Mekisateko, na auai i sauniga i le malumalu o Katelani, ma mauaina le faaeega o le mana.21 O mea na ia le mauaina i le aoga na ia faataunuuina i le faatuatua ma i le mana o le Agaga.

Na faagaeetia Eunike i lana lauga, ae na tulai i luga Salesa mulimuli ane ma taumafai e finau ma ia. Na savali atu Elia ia Salesa, tuu ona lima i luga o ona tauau, ma faapea atu, “O le a ou sau taeao ma vaai oe ma fai se talanoaga laitiiti.”

O le aso na sosoo ai na asiasi atu ai Elia i le fale o le au Franklin ma aoao i laua e uiga ia Iosefa Samita, ae na tumau pea le le talitonu o Salesa.

“Pe o se faailoga e te manaomia mo le faatalitonuina o oe?” Na fesili atu ai Elia.

“Ioe,” o le tala lea a Salesa.

“O le a e maua le mea na e fesiligia,” na tau atu ai e Elia ia te ia, “ae o le a tiga ai lou fatu.”

Ina ua toe foi mai Elia i se taimi puupuu mulimuli ane, na ia iloaina ai na puapuagatia Salesa i le tele o faanoanoaga ae na iu ina tatalo mo le faamagaloga. O le taimi lea, ua saunia i laua uma ma Eunike e auai i le ekalesia, ma na papatisoina i laua e Elia.22

Sa mautinoa e Eunike lona faatuatua i le taimi lea. O le a le mea na tupu ia te ia talu mai lea taimi?


I se tasi taeao o le aso Sa i se taimi puupuu mulimuli ane, na faateia Eunike i le vaai o tu Elia i lona faitotoa. Sa ia faaputuputuina ni mea e fai atu pe a ia toe vaai ia te ia. Na ia manao e tau atu ia te ia o le Tusi a Mamona o se galuega e le moni ma o Iosefa Samita o se perofeta pepelo. Ae nai lo lena, ina ua ia vaai ia Elia i lona faitotoa, na ia valaaulia o ia i totonu.

“Tuafafine,” na fai atu ai Elia i le mae’a ai o sina talanoaga, “e lei faaosoosoina oe e pei ona i ai le Faaola ina ua uma ona papatisoina. Na faaosoosoina o ia i se tasi ala ao oe i se isi ala.” Na ia tau atu ia Eunike ma Salesa faapea o le a ia talai atu i lena aoauli i se faleaoga e lata ane. Na ia fai atu ia i laua e tau atu i o la tuaoi, ona faatofa atu lea.

E lei manao Eunike e alu i le fonotaga, ae o lena aoauli na ia faasaga atu i lona toalua ma fai atu, “O le a ou alu ma vaai po o le a lana tala o le a fai.”

Ina ua ia saofai i lalo i le faleaoga, na toe ootia Eunike i upu a Elia. Na ia lauga i se fuaiupu mai le Feagaiga Fou. “Le au pele e,” na faitauina ai, “aua tou te ofo i le tofotofoga e pei o le afi ua oo ia te outou e fai ma tofotofoga ia te outou.”23 O le leo o Elia ma le savali o le talalelei toefuataiina na tatala ai le loto o Eunike i le Agaga. O le mautinoa na ia maua muamua na toe mapuna ae. Na ia iloa o Iosefa Samita o se perofeta a le Atua, ma e moni le Tusi a Mamona.

Na folafola atu e Elia ia Eunike o le a ia toe foi mai i le lua vaiaso. Ina ua ia tuua le taulaga, na vaai Eunike i pepa o faasalalau i le taulaga na faamatalaina pepelo ai faapea na fasiotia e Elia se fafine ma ni tamaiti e toalima. Na ofoina atu e faasalalauga se taui mo le mauaina o lenei tagata.

“O le a nei sou manatu i lau faifeau Mamona?” na fesili atu ai nisi o ona tuaoi. Na latou tauto atu o le a falepuipui Elia ae lei maua e ia se isi avanoa e lauga ai i lo latou taulaga.

Sa lei talitonu Eunike na fasiotia e Elia se isi. “O le a ia sau ma faataunuu lona tofiga,” na ia fai atu ai, “ma o le a puipuia o ia e le Atua,”24

Na ia masalosalo o tagata tetee o le lotu na fatuina le tala. Sa le o se mea fou mo tagata papae le faasalalau o tala pepelo e uiga i tagata uli, e oo lava i nofoaga e faasa ai pologa. O tulafono ma tu masani mamafa na faasaina ai le fesootaiga i le va o tagata uli ma e papae, ma o nisi taimi e saili ai e tagata auala saua e faamalosia ai na tulafono.25

E pei ona folafolaina, na toe foi mai Elia i le lua vaiaso mulimuli ane ma fai atu se isi lauga. Na faatumulia le faleaoga. E foliga mai, na mananao tagata uma e vaai ia te ia ua falepuipui —po o se tulaga e sili atu foi ona leaga.

Na saofai Elia i se nofoa. Ina ua mavae ni nai minute, na ia tu i luga ma faapea atu, “Au uo e, ua faasalalauina au mo le fasiotia o se fafine ma tamaiti e toalima, ma ua ofoina se taui tele mo lou tagata. Ia, o au lenei.”

Sa tilotilo solo Eunike i le potu. Sa leai se tasi na minoi.

“Afai e i ai se tasi e i ai se mea e fai ia te au, o lou taimi lenei,” na faaauau ai Elia. Ae a ou amata loa au sauniga, aua lava nei tofotofo se tasi e pai mai ia te au.”

Na malolo Elia, ma faatalitali mo se tali. Na vaavaai atu le aulotu ia te ia ma le gugu ma le ofo tele. Na mavae atu nisi minute, ona ia usuina lea o se viiga, fai se tatalo, ma tuuina atu se lauga mamana lava.

Ae na te lei tuua le taulaga, na talanoa atu Elia ia Eunike ma Salesa. “Faatau mea uma ae o i sisifo,” na ia fautua atu ai ia i laua. Na faateteleina le faailoga tagata e faasaga i le Au Paia i le eria, ma na i ai se paranesi o le lotu e fasefulu maila le mamao. E lei finagalo le Alii mo Ona tagata ia ola i la latou tapuaiga na o i latou.

Na usitai Eunike ma Salesa i lana fautuaga ma na vave ona faapotopoto atu i le paranesi.26


I Misuri, na lelei le vaai a Iosefa i le lumanai o le ekalesia. Na ia faasalalauina le lauga a Sini i le aso Fa o Iulai i se tamaitusi. Na ia manao i tagata uma i Misuri ia iloa o le a le toe faafefeina le Au Paia e ni faatupu faalavelave ma tagata tetee.27

Ae na faalavelave mai ia te ia ni faafitauli tuai. O le tele o aitalafu o le ekalesia e lei totogiina lava, ma o le tele o le Au Paia na tuua ua le tagolima ona o sauaga, faafitauli tautupe o le atunuu, pau o le tulaga tautupe i Katelani, ma le taugata o le siitia atu i Misuri. Ma le isi, ua faasaina e le Alii le Au Peresitene Sili ona toe nonoina nisi tupe.28 Na manaomia e le ekalesia ni tupe ae e lei i ai lava se faatulagaga mo le aoina mai.29

Talu ai nei, na fautuaina ai e epikopo o le ekalesia, Eteuati Paterika ma Niuele Uitini, le sefuluai o se ala e usitaia ai le tulafono o le faapaiaga. Na iloa e Iosefa Samita e tatau i le Au Paia ona faapaiaina a latou meatotino, ae na te lei mautinoa pe fia le vaega e manaomia e le Alii.30

Na popole foi Iosefa i le Korama a le Toasefululua. O le lua aso na muamua atu, na taunuu mai ai se tusi a Heber Kimball ma Orson Hyde i Fa Uesi, ma lipoti mai ai o aposetolo uma ua taunuu saogalemu i Katelani i le maea ai o a la misiona i Egelani. Na toe faatasia Heber ma Vilate ma le la fanau, ma ua latou saunia nei e see atu i Misuri.31 E toaono isi aposetolo—o Tomasi Marsh, Tavita Patten, Polika Iaga, Pale ma Osona Palate, ma Viliamu Samita—sa iai i Misuri po o misiona, na tumau pea i lo latou faatuatua. Ae o isi aposetolo e toafa ua tuua le ekalesia, ma tuua ai ni avanoa i le korama.32

I le aso 8 o Iulai, na tatalo ai Iosefa ma isi taitai o le ekalesia e uiga i nei faafitauli ma maua ai se faasologa o faaaliga. Na tofia e le Alii se tasi o le Au Paia e igoa ia Oliva Kurene e fai ma sui o le Au Peresitene Sili i le totogiina o aitalafu a le ekalesia. O meatotino a le Au Paia na tuuina atu i Katelani na faatauina atu ma faaaogaina mo le aitalafu.33

Ona tali mai lea o le Alii i fesili a Iosefa e uiga i le sefuluai. “Ou te manaomia a latou meatotino uma ua sili atu e tuuina atu i le epikopo o lau ekalesia i Siona,” na Ia folafola atu ai, “mo le fausiaina o lo’u fale, ma mo le faataatiaina o le faavae o Siona.” Ina ua latou ofoina atu mea na latou mafai ona ofoina atu, na faaauau ai le Alii, ua tatau loa i le Au Paia ona totogi le tasi vae sefulu o a latou mea faasili mai lea tausaga i lea tausaga.

“Afai e le tausia e ou tagata lenei tulafono, ia tausia ia paia,” na folafola mai ai le Alii, “o le a le avea ma laueleele o Siona mo outou.”34

E faatatau i le Toasefululua, na poloaiina e le Alii Tomasi Marsh ia nofo pea i Fa Uesi e fesoasoani i le ekalesia i le lolomiina ma le valaauga o isi aposetolo e talai. “Afai latou te faia lenei mea i le maualalo atoa o le loto, i le agamalu ma le lotomaualalo, ma le tali-tiga,“ na folafola mai ai le Alii, “O le a Ou tuu atu mea mo o latou aiga; ma o le a tatalaina se faitotoa aoga mo i latou, mai le taimi lena i luma.“

Na finagalo le Alii ia o le Toasefululua i atunuu mamao i le tausaga a sau. Na Ia faatonuina le korama ia faapotopoto i le tulaga o le malumalu i Fa Uesi i le aso 26 o Aperila , 1839, e itiiti ifo ma se tausaga o muamua, ma malaga ese mai iina i se isi misiona i Egelani.35

Mulimuli lava, na taua e le Alii igoa o ni alii se toafa e faatumuina avanoa i le korama. O le toalua o aposetolo fou, o Ioane Teila ma Ioane Page, na i ai i Kanata. O se tasi o i latou, o Uiliata Richards, sa auauna atu i le au peresitene o le misiona i Egelani. O le lona fa, o Uilifoti Uitilafi, sa i Maine, ua na o ni nai aso talu ona avea ma se tama.36


Na fanauina e Fipe Uitilafi se pepe teine, o Sara Ema, i le aso 14 o Iulai. Na faatumulia Uilifoti i le olioli ona sa malosi le pepe ma na manuia lona faletua i le fanauina.37 A o faasolo ina malosi o ia, na faaaluina e Uilifoti le taimi e faia ai galuega mo Sara, le uso o Fipe ua maliu lona tane. “Na ou faaaluina le aso e moa ai le vao,” na ia lipoti ai i lana apitalaaga. “Ona o se galuega e matuai fou lava, na ou lagonaina le vaivai tele i le po.”38

I ni nai aso mulimuli ane, na lipoti mai ai e se savali mai ia Iosefa Ball, o se faifeautalai o loo galue i motu o Fox, faapea o le au tetee i Katelani na auina atu tusi i tagata na liliu mai a Uilifoti iina, ma taumafai e faavaivai lo latou faatuatua. O le toatele o le Au Paia i motu o Fox na le amanaia ia tusi, ae o ni nai tagata na tuua le lotu—e aofia ai nisi o e na manao Uilifoti e aumai i Misuri mulimuli ane i lena tausaga.39

E lua vaiaso talu ona fanau Sara Ema, ae faatopetope atu Uilifoti i motu o Fox e faamalosia le Au Paia ma fesoasoani ia i latou ia saunia mo le malaga i Siona. “Oi lou Atua e, faamanuia mai lo’u ala,” na tatalo atu ai Uilifoti ao ia tuua tafatafa o Fipe. “Faamanuia lou toalua ma le pepe lea na e tuuina mai ia i maua ao ou alu ese atu.”40

Ina ua ia taunuu atu i atumotu i le itiiti ifo ma se vaiaso mulimuli ane, na faatali mai mo ia se tusi mai ia Tomasi Marsh i Misuri. “Ua poloaiina e le Atua le Toasefululua ia faapotopoto i lenei nofoaga i le vave e mafai ai,” na faitauina ai. “Faamolemole ia malamalama, Uso Uitilafi, e ala atu i lenei tusi, ua tofia oe e faatumu le avanoa o se tasi o Aposetolo e Toasefululua.” Na faamoemoe le Alii ia Uilifoti ia sau i Fa Uesi i le vave e mafai ai ia saunia mo se misiona i Egelani.

E lei matuai faateia atoatoa Uilifoti i le talafou. I ni nai vaiaso talu ai, na ia maua ai se uunaiga o le a valaaulia o ia o se aposetolo, ae na te lei taua i se tasi. Ae na ia taoto ma ala pea, ma ni mafaufauga e fia afe i lona mafaufau.41