Inisitituti
34 Fausia se Aai


“Fausia se Aai,” mataupu 34 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 34: “Fausia se Aai”

Mataupu 34

Ata
Fale o le Peresitene

Fausia se Aai

I le faaiuga o Aperila 1839, i ni nai aso ina ua toe faatasia ma le Au Paia, sa tietie atu i matu Iosefa e vaai fanua sa mananao taitai o le ekalesia e faatau i totonu ma autafa o Komese, o se taulaga e lima sefulu maila le mamao mai i Kuinisi. Mo se taimi muamua i le silia ma le ono masina, sa malaga ai le perofeta e aunoa ma ni leoleo faaauupegaina po o se taufaamatau o vevesi i ona luga. Ua iu lava ina i ai o ia i le lotolotoi o uo, i se setete e talia ai e tagata le Au Paia ma na foliga mai na faaaloalo i o latou talitonuga.

Ao i ai i totonu o le falepuipui, sa tusi atu Iosefa i se tamaloa sa faatau eseina ni fanua i autafa o Komese, ma faaali atu le manao e faamautu le ekalesia iina. “Afai ua leai se tasi na te lagona le manao faapitoa i le faatauina,” na fai atu ai Iosefa ia te ia, “o le a matou faatauina mai ia oe.”1

Ae ui i lea, ina ua mavae le toilalo o Fa Uesi, sa fesiligia e le toatele o le Au Paia le atamai o le faapotopoto i se eria se tasi. Na mafaufau Eteuati Paterika po o le auala sili e aloese mai ai i faafitauli ma maua ai mea e manaomia mo e matitiva o le faapotopoto i ni nuu laiti e taapeape solo i le atunuu.2 Ae sa iloa e Iosefa e le i aveesea e le Alii Lana poloaiga mo le Au Paia ia faapotopoto.

I le taunuu atu i Komese, sa ia vaai i se laugatasi faataufusi e siisii lemu i luga i se matie togavaoa e iloa atu ai se pioga lautele o le Vaitafe o Misisipi. Sa na o ni nai fale taitasi na i ai i le eria. I le isi itu o le vaitafe i le Teritori a Aioua, e latalata i se taulaga e taua o Moneterose, sa tutu ai ni fale tuufua a le ami i ni isi fanua o loo avanoa mo le faatauina.

Sa talitonu Iosefa e mafai e le Au Paia ona fausiaina ni siteki ola o Siona i lea eria. Sa i ai fanua sili atu ona lelei na ia vaai i ai nai loo lena fanua, ae o le Vaitafe o Misisipi sa mafai ona femalagaai ai e tau lava i le sami, e avea ai Komese o se nofoaga lelei mo le faapotopotoina o le Au Paia mai fafo ma faatu ai ni pisinisi e maua ai tupe. O le eria foi sa lei nofoia tele.

E ui i lea, o le faapotopotoina o le Au Paia iina e ono lamatia. Afai e ola le ekalesia, e pei ona faamoemoe Iosefa o le a tupu, e mafai ona faapopoleina o latou tuaoi ma faasagatau mai ia i latou, e pei ona faia e tagata i Misuri.

Sa tatalo Iosefa. “Le Alii e, se a le mea e te finagalo i ai ou te faia?”

“Fausia se aai,” na tali mai ai le Alii, “ma valaaulia la’u Au Paia i lenei nofoaga.”3


I lena tautotogo, sa siitia atu ai Uilifoti ma Fipe Uitilafi i fale a le ami i Monetorose. I o la tuaoi fou sa i ai Polika ma Maria Ane Iaga ma Osone ma Sara Palate. Ina ua uma ona faamautu o latou aiga, sa fuafua loa aposetolo e toatolu e o i la latou misiona mo Peretania faatasi ma isi o le korama.4

Na vave lava ae faitau afe le Au Paia ua siitia atu i le nofoaga fou e faapotopoto ai, ma faatutu faleie po o le nonofo i taavale solofanua ao latou galulue e fausia ni fale, sueina meaai ma lavalava, ma faamama fanua faifaatoaga i itu uma o le vaitafe.5

Ao tuputupu ae le nuu fou, sa fono soo le Toasefululua ma Iosefa, lea sa aoaoina atu ma le malosi fou ao ia faasaunia i latou mo la latou misiona.6 Na aoao atu le perofeta e le faaalia lava se mea e le Atua ia te ia Na te le faaalia atu foi i le Toasefululua. “E oo i le Au Paia pito itiiti lava e mafai ona ia iloa mea i le vave e mafai ai ona ia iloa,” na fai atu ai Iosefa.7

Na ia faatonuina i latou i uluai mataupu faavae o le talalelei, le Toetu ma le Faamasinoga, ma le fausiaina o Siona. I le manatuaina o le le faamaoni a aposetolo tuai, na ia uunaia foi i latou ia faamaoni. “Vaai nei outou le faamaoni i le lagi,” na ia fai atu ai, “ia aua nei outou le faamaoni ia Iesu Keriso, ia aua nei outou le faamaoni i o outou uso, ma ia aua nei outou le faamaoni i faaaliga a le Atua.”8

E tusa o le taimi lea, sa faaalia ai e Osone Hyde se manaoga e toe fia auai i le Korama o le Toasefululua, ua maasiasi na ia tuuina i lalo Iosefa i Misuri ma tuulafoaiina le Au Paia. I le fefe nei le toe faamaoni foi Osone ia i latou pe a oo mai le isi faigata, sa le manao ai Sini Rikitone e toe faaee lona tofi faaaposetolo. O Iosefa, e ui i lea, sa toe taliaina o ia ma toe fuatai lona tulaga i totonu o le Toasefululua.9 Ia Iulai, sa sola mai ai Pale Palate mai le falepuipui i Misuri ma toe faatasia ma le au aposetolo.10

O le taimi lea na faatupulaia ai le tele o le namu mai fanua faataufusi e uina tagata fou, ma sa toatele le Au Paia na maua i fiva malaria matautia ma oso ai le maalili e tetete ai ponaivi. O le toatele o le Toasefululua ua mamai tele na faigata ai ona tuua mo Peretania.11

I le taeao o le Aso Gafua, Iulai 22, sa faalogo Uilifoti i le leo o Iosefa i fafo o lona fale: “Uso Uitilafi, mulimuli mai ia te au.”

Sa laa atu Uilifoti i fafo ma iloa atu Iosefa o tutu mai ma se vaega o tamaloloa. I le taeao atoa sa latou faasolo ai mai i lea fale i lea fale, lea faleie i lea faleie, na uuina le lima o le mai ma faamalolo i latou. Ina ua uma ona faamanuia le Au Paia i Komese, sa latou o i se vaa i le isi itu o le vaitafe e faamanuia le Au Paia i Moneterose.12

Sa savavali Uilifoti faatasi ma i latou i le isi itu o le faatafafa o le nuu i le fale o lana uo o Elia Fordham. O mata o Elia na uliuli ma lona tino ua pei o le efuefu. O lona toalua, o Ana, sa tagi ao ia saunia ona ofu e tanu ai.13

Sa agai atu Iosefa ia Elia ma uu lona lima. “Uso Fordham,” na ia fesili atu ai, “e leai ea sou faatuatua e faamaloloina ai?”

“Ou te fefe ua tuai tele,” na ia fai mai ai.

“E te le talitonu ea o Iesu o le Keriso?”

“Ou te talitonu, Uso Iosefa.”

“Elia,” na fai atu ai le perofeta, “ou te poloaiina oe, i le suafa o Iesu le Nasareta, ia tulai ma ia atoatoa.”

Na pei e lulu e upu le fale. Na tulai Elia mai lona moega, ua toe foliga malosi. Na fai ona ofu, fesili mo se meaai, ma mulimuli atu i fafo ia Iosefa e fesoasoani e auauna atu i isi e toatele.14

Mulimuli ane i lena afiafi, sa maofa Fipe Uitilafi ina ua asiasi atu ia Elia ma Ana. I ni nai itula na muamua atu, sa leai se faamoemoe o Ana mo lona toalua. Ao lea ua fai mai Elia ua ia lagona ua lava lona malosi e galue ai i lana togalaau aina. Sa leai se masalosalo o Fipe o lona faamalologa o le galuega o le Atua.15


O taumafaiga a Iosefa ia faamanuia ma faamalolo e mamai sa lei muta ai le pipisi o le faamai i Komese ma Moneterose, ma sa maliliu nisi o le Au Paia. Ao maliliu ai isi tagata e toatele, sa popole Sina Huntington e sefulu-valu-tausaga nei faavaivai ai foi lona tina i lea mai.

Sa tausi e Sina lona tina i aso uma, ma faalagolago atu i lona tama ma ona tuagane mo le fesoasoani, ae e lei umi ae mamai uma le aiga atoa. Sa asia e Iosefa i latou mai i lea taimi i lea taimi, e vaai po o lea se mea e mafai ona ia faia mo le aiga pe faia ia sili atu le lagolelei o le tina o Sina.

I se tasi aso, na valaau atu ai le tina o Sina mo ia. “Ua oo mai lo’u taimi e oti ai,” na ia fai atu ai ma le vaivai tele. “Ou te le’o fefe.” Sa ia molimau atu ia Sina e uiga i le Toetu. “O le a ou toetu mai ma le manumalo pea afio mai le Faaola ma e amiotonu e fetaiai ma le Au Paia i luga o le fogaeleele.”

Ina ua maliu lona tina, sa lofituina Sina i le faavauvau. I le iloaina o le mafatia o le aiga, sa faaauau pea ona asia e Iosefa i latou.16

I se tasi asiasiga a Iosefa, sa fesili ai Sina ia te ia, “Pe o le a ou iloaina lo’u tina o lo’u tina pe a ou alu i le isi itu?”

“E sili atu nai lo o lena,” na ia fai atu ai, “o le a lua fetaui ma talanoa ma lou Tina e faavavau, le faletua o lou Tama o i le Lagi.”

“Pe i ai ea la so’u Tina o i le Lagi?” Sa fesili atu ai Sina.

“E mautinoa lava e i ai sou Tina,” sa fai atu ai Iosefa. “E faapefea ona maua e se Tama Lona faalagina sei vagana ai e iai se Tina e faasoaina lena tulaga faamatua?”17


I le amataga o Aokuso, sa malaga ese ai Uilifoti mo Egelani faatasi ma Ioane Teila, o aposetelo muamua na o i le misiona fou. I lena taimi, sa maitaga ai Fipe mo se isi pepe, ma o le toalua o Ioane, o Leonora, ma lana fanau e toatolu sa mamai i le fiva.18

O Pale ma Osone Palate isi aposetolo na sosoo ai na malaga ese, e ui ina faanoanoa pea Osone ma Sara mo le la tama teine, o Litia, lea na maliu i le nao o le sefulu tasi aso na muamua atu. O Maria Ana Palate, le toalua o Pale, sa faatasi atu i aposetolo i le misiona, ma sa ia malaga ese atu ma i latou. O Siaosi A. Samita, o le aposetolo laitiiti ai lava, sa mai lava ao amata lana misiona, ma tolopo ai lana faaipoipoga i lana uo na faamau i ai, o Patisepa Bigler.19

Sa faatofa atu Maria Ana Iaga ia Polika i le ogatotonu o Setema. Sa toe mai foi o ia, ae sa ia naunau ia faia le mea na manaomia ai o ia. Sa mai foi Maria Ana ma na itiiti sana tupe na i ai e tausi ai le la fanau e toalima ao toesea Polika, ae sa ia manao ia te ia ia faia lona tiute.

“Alu ma faataunuu lau misiona, ma o le a faamanuia oe e le Alii,” na ia fai atu ai. “O le a ou faia le mea sili ou te mafaia mo a’u ma tamaiti.”20

I ni nai aso talu ona malaga ese Polika, sa faalogo ai Maria Ana sa na o le fale o Kimball le mamao na ia alu ai, i le isi itu o le Misisipi, ao lei matapogia i le vaivai. Sa vave ona ia alu atu i le isi itu o le vaitafe e tausi o ia seia oo ina malosi lelei o ia e malaga.21

I le fale o le au Kimball, sa maua atu ai e Maria Ana ia Vilate o mai i le moega ma lana fanau tama e toalua, ae tuua ai nao le la tama tama e fa-tausaga e amoina fagu vai mamafa mai le vaieli. Sa mai tele Heber e tu i luga, ae sa ia naunau e malaga ese faatasi ma Polika i le aso na sosoo ai.

Sa tausi e Maria Ana Polika seia oo ina taunuu atu le taavale solofanua i le taeao. Ao tu i luga Heber e alu, sa ia foliga faanoanoa. Sa ia fusi ia Vilate, lea sa taoto i le moega ma tetete i le fiva, ona faatofa lea i lana fanau ma oso tautevateva i totonu o le taavale solofanua.

Sa taumafai e aunoa ma se manuia Polika ia foliga maloloina ao ia faatofa atu ia Maria Ana ma lona tuafafine o Fanny, o e na uunaia o ia ia nofo seia toe malosi.

“Ou te lei malosi lava muamua faapea i lou olaga,” na ia fai atu ai.

“E te pepelo,” na fai atu ai Fanny

Sa oso Polika ma le faigata i totonu o le taavale solofanua ma nofo i autafa o Heber. Ao taavale atu le taavale solofanua i lalo o le matie, sa le lelei le lagona o Heber e uiga i le tuua o lona aiga ao latou mamai tele. Sa ia liliu atu i le ave taavale solofanua ma fai atu ia te ia e taofi. “E faigata tele lenei mea,” na ia fai atu ai ia Polika. “Ina ta tutu ia i luga ma avatu se faamalosiaga ia i latou.”

I tua i le fale, o se pisa mai fafo na faateia ai Vilate mai lona moega. I le tautevateva atu ai i le faitotoa, sa ia faatasi atu ia Maria Ana ma Fanny, o e na vaavaai atu i se mea e le mamao ese atu. Sa vaai atu foi Vilate, ma sa ataata ona foliga.

O Polika ma Heber, o loo tutu i tua o le taavale solofanua ma faalagolago le isi i le isi. “Malo! Malo!” sa feei mai ai tamaloloa, ma talotalo mai o la pulou i le ea. “Malo mo Isaraelu!”

“Tofa!” na valaau atu ai fafine. “Ia faamanuia oulua e le Atua!”22


Ao malaga ese atu aposetolo mo Peretania, o Au Paia i Ilinoi ma Aioua sa tuufaatasia ni faamatalaga e auiliili ai sauaga ia i latou i Misuri, e pei ona faatonuina ai i latou e Iosefa e fai ao i ai o ia i le falepuipui. E oo atu i le tautoulu, ua aoina mai e taitai o le ekalesia le faitau selau o ia faamatalaga ma saunia se tusi talosaga aloaia. O le aofaiga, sa talosaga atu le Au Paia mo le sili atu ma le lua miliona tala e totogi ai fale, fanua, mea fafaga ma isi meatotino na leiloloa. Sa fuafua Iosefa e ave e ia lava ia talosaga i le peresitene o le Iunaite Setete ma le Konekeresi.

Sa mafaufau Iosefa ia Peresitene Matini Van Buren o se tamaloa o le setete e tofa-lelei—o se na te lagolagoina malosi aia tatau o tagatanuu. Sa faamoemoe Iosefa o le peresitene ma isi faitulafono i Uosigitone, DC, o le a faitau e uiga i puapuagatia o le Au Paia ma ioe e totogi i latou mo a latou fanua ma meatotino na leiloloa i Misuri.23

Ia Novema 29, 1839, ina ua malaga mai i le toeitiiti afe maila mai lona fale i Ilinoi, sa taunuu Iosefa i le faitotoa pito i luma o le fale o le peresitene i Uosigitone. I ona autafa na i ai lana uo ma le faufautua faaletulafono, o Elia Higbee, ma Ioane Reynolds, o se sui o le konekeresi mai Ilinoi.24

Sa faafeiloai i latou e le leoleo faitotoa i le faitotoa ma faailo mai latou te o atu i totonu. E lei leva ona toe faafouina totonu o le maotatele, ma sa maofa Iosefa ma Elia i le matagofie o ona potu, sa eseese mamao ma fale malepelepe o le Au Paia i Sisifo.

Sa taitai atu i latou i se potu pito i luga o loo talanoa ai Peresitene Van Buren ma ni tagata asiasi. Ao latou faatali i fafo o le faitotoa, ma le tusi talosaga ma le tele o tusi faafeiloai i ona lima, sa fai atu Iosefa i le sui o le Konekeresi o Reynolds e faailoa faafaigofie lava o ia o se “Au Paia o Aso e Gata Ai.” Sa foliga faateia le sui o le Konekeresi ma ataata i lana talosaga, ae na ia malie mai e fai e pei ona manao ai Iosefa. E ui i le le naunau e fesoasoani i le Au Paia, sa iloa e le sui o le Konekeresi o Reynolds e mafai e o latou fuainumera tetele ona aafia ai tulaga faalemalo i Ilinoi.25

Sa lei mafaufauina e Iosefa e feiloai ma le peresitene i se vaevaega laitiiti tele. Ina ua ia tuua Ilinoi ia Oketopa, sa ia fuafua e taitai Sini Rikitone i nei fonotaga. Ae sa mai tele Sini e malaga ma sa malolo ao faimalaga mai i le ala.26

Na iu lava ina matala mai faitotoa o le potu o le peresitene, ma sa ulufale atu loa tamaloloa e toatolu i le potu. E pei o Iosefa, o Matini Van Buren o se atalii o se faifaatoaga Niu Ioka, ae o ia o se tamaloa matua mamao lava, e puupuu lapoa, ma e tau paepae ma se lauulu mafiafia sina e soo ai le tele o ona foliga.

E pei ona folafolaina, sa faailoa atu e le sui o le Konekeresi o Reynolds Iosefa o se Au Paia o Aso e Gata Ai. Sa ataata le peresitene i lea igoa fou ma lulu le lima o le perofeta.27

Ina ua uma ona feiloai atu i le peresitene, sa tuuina atu i ai e Iosefa tusi faafeiloai ona faatalitali lea. Sa faitau e Van Buren ma faanonou. “Fesoasoani ia te outou?” na ia fai atu ai ma le le ano i ai. “E mafai faapefea ona ou fesoasoani ia te outou?”28

Sa le iloa e Iosefa se tala e fai atu.29 Sa ia lei manatu e vave ona faatea ese latou e le peresitene faapena. Sa la augani atu ma Elia i le peresitene ina ia faitau e uiga i mafatiaga o le Au Paia ao lei filifili e faafitia a laua talosaga.

“E le mafai ona ou faia se mea mo oulua, alii,” na fai mai ai pea le peresitene. “Ana faapea o au o oulua, o le a ou alu faasaga i le setete atoa o Misuri, ma o le a faasagatau mai lena setete ia au i le isi faiga palota.”30

Ma le faanoanoa tele, sa tuua e Iosefa ma Elia le maotatele ma tuuina atu le la tusi talosaga i le Konekeresi, ma le iloa o le a faitau vaiaso faatoa mafai ona iloilo ma talanoaina e lesitala.31

Ao laua faatali, sa filifili Iosefa e asiasi i paranesi i le itu i sasae o le ekalesia. O le a ia talai atu foi i Uosigitone ma taulaga ma aai lata ane.32


Sa taunuu Uilifoti Uitilafi ma Ioane Teila i Livapulu, Egelani, ia Ianuari 11, 1840. O le malaga muamua lea a Uilifoti i Egelani, ae o Ioane ua toe i ai faatasi ma aiga ma uo. Ina ua uma ona maua a laua ato, na la o i le fale o le uso-faaletulafono a Ioane o Siaosi Cannon. Sa faateia Siaosi ma lona toalua, o Ana, i le vaai atu ia i laua ma valaaulia i laua e fai taumafataga i le afiafi.

E toalima le fanau a le Au Cannon. O le la ulumatua, o Siaosi, o se sefulutolu-tausaga e poto ma e fiafia e faitau tusi. Ina ua uma le taumafataga o le afiafi, sa tuuina atu e Uilifoti ma Ioane se Tusi a Mamona ma se A Voice of Warning, o se tamai tusi faamisionare na lolomi e Pale Palate i le Aai o Niu Ioka i ni nai tausaga na muamua atu. Sa aoao atu e Ioane le aiga i muai mataupu faavae o le talalelei ma valaaulia i latou e faitau i tusi.33

Na malilie le Au Cannon e teuina ato a faifeautalai ao pue e Uilifoti ma Ioane se nofoa afi i Peresitone e feiloai ai ma Iosefa Filitia ma Uiliata Richards.34 O Iosefa ma Uiliata uma na faaipoipo atu i Au Paia Peretania talu na o ese mai Heber Kimball ma Osone Hyde mai le misiona i se tausaga na muamua atu. E pei ona valoia e Heber, sa faaipoipo atu Uiliata ia Jennetta Richards.

Ina ua uma le feiloaiga i Peresitone, sa toe foi Ioane i Livapulu ae malaga Uilifoti i saute i sasae i le itu fai pisinisi o Staffordshire, lea na ia vave faatuina ai se paranesi. I se tasi afiafi, ao fono ma le Au Paia iina, sa lagona e Uilifoti ua afio ifo le agaga ia te ia. “O le fono mulimuli lenei tou te faia ma nei tagata mo ni aso se tele,” na tau atu ai e le Alii ia te ia.

Sa faateia Uilifoti i lenei feau. O lea faatoa amata le galuega i Staffordshire, ma sa tele ona taimi faatulagaina mo le talaiga i le eria. Ae o le taeao na sosoo ai sa ia tatalo ai mo nisi taitaiga, ma sa musuia o ia e le Agaga e alu mamao atu i saute, i le mea o loo tele agaga o loo faatali mai ai mo le upu a le Atua.

Sa ia malaga ese i le aso na sosoo ai faatasi ma Viliamu Benbow, o se tasi o le Au Paia i Staffordshire, ma malaga atu i saute i le faatoaga a Ioane ma Jane Benbow, o le uso ma le tuafafine-faaletulafono o Viliamu.35 Sa umia e Ioane ma Jane se fale piliki paepae tele i luga o se faatoaga ola e tolu-selau-eka. Ina ua taunuu atu Uilifoti ma Viliamu, na latou feala faatasi ma le Au Benbow seia ta le lua i le taeao ma talanoa e uiga i le Toefuataiga.

Sa maua e le ulugalii se olaga lelei mo i laua lava, ae sa lei faamalieina faaleagaga. Talu ai nei lava, na laua faatasi atu ai i nisi i le o ese mai le latou ekalesia e sue le talalelei moni a Iesu Keriso. I le faaigoaina o i latou lava o le Auuso Aufaatasi, sa fausia e le vaega ni falesa i Gadfield Elm, o ni nai maila i saute mai le faatoaga a le Au Benbow, ma isi nofoaga. Sa latou filifilia ni faifeau mai ia i latou lava ma fesili atu i le Atua mo le malamalama faaleagaga sili atu.36

Ao faalogologo Ioane ma Jane ia Uilifoti i lena afiafi, sa la talitonu ua iu lava ina la maua le atoaga o le talalelei. I le aso na sosoo ai, sa fai ai se lauga a Uilifoti i le fale o le Au Benbow i se vaega tele o tuaoi, ma e lei umi ae ia papatisoina Ioane ma Jane i se vai e latalata ane.

I vaiaso na sosoo ai, na papatiso ai e Uilifoti le sili atu ma le selau lima sefulu tagata o le Auuso Tuufaatasi, e aofia ai ma ni faifeau e lei faauuina e fa-sefulu-ma-le-ono. I le tele o tagata na talosaga atu e fia papatiso, na ia tusi atu ai ia Uiliata Richards mo le fesoasoani.37

“E valaauina au e papatiso faa-fa pe faa-lima i le aso!” na ia alaga atu ai. “E le mafai ona ou faia le galuega toatasi!”38


Ia Fepuari 5, sa faalogo ai Mataio Davis e onosefulufitu-tausaga faapea o Iosefa Samita, le perofeta Mamona, o le a lauga i lena afiafi i Uosigitone. O Mataio sa avea o se tusitala mo se nusipepa tautaua i le Aai o Niu Ioka. I le iloa ai o lona toalua, o Maria, sa fia iloa e uiga i le Au Paia o Aso e Gata Ai, sa ia naunau e faalogo o saunoa le perofeta ma toe lipoti atu ana aoaoga ia te ia.

I le lauga, sa iloa ai e Mataio o Iosefa o se faifaatoaga ofu masani lava ma se tino maualuga, foliga lalelei, ma ni uiga lelei. O lana lauga sa faailoa mai ai e lei aoaoina i se faleaoga, ae na mafai ona iloa e Mataio sa ia mafaufau-lelei ma lava lona iloa. Sa foliga faamaoni le perofeta, ma leai sina faapei e fiamalie pe taufaasee i lona leo.

“O le a ou tauina atu ia te outou a matou talitonuga, e tusa ma le taimi o le a faatagaina,” na amata ai e Iosefa lana lauga. Na ia molimau atu e uiga i le Atua ma Ona uiga. “Na te pule i mea uma i le lagi ma le lalolagi,” na ia fai atu ai. “Na Ia muai faauuina le pau o le tagata, ae peitai o le alofa mutimutivale-uma e pei ona Ia i ai, na Ia muai faauuina i lena lava taimi se fuafuaga o le faaolataga mo tagata uma lava.”

“Ou te talitonu i le paia o Iesu Keriso,” na ia faaauau ai, “ma sa ia maliu mo agasala a tagata uma, e pei ona pauu ia Atamu.” Na ia faapea atu o tagata uma na fananau mai ma le mama atoatoa ma le le pona ma o fanau iti uma na maliliu ao laiti o le a o i le lagi, ona latou te lei iloa le lelei mai le leaga ma sa le mafai ona agasala.

Sa faalogo Mataio, ma maofa i mea na ia faalogoina. Sa aoao atu Iosefa o le Atua e faavavau, e leai sona amataga poo se gataaga, e pei o agaga o tane ma fafine uma. Sa matauina e Mataio na talanoa laitiiti lava le perofeta e uiga i taui po o faasalaga i le olaga a sau sei vagana ai na ia talitonu o le faasalaga a le Atua o le a i ai sona amataga ma sona gataaga.

Ina ua mavae le lua itula, na faaiu e le perofeta lana lauga ma lana molimau i le Tusi a Mamona. Sa ia faapea atu e le o ia na tusia le tusi ae na ia mauaina mai i le Atua, aumai sao lava mai le lagi.

I le toe mafaufau ai i le lauga, sa iloa ai e Mataio sa lei faalogo lava o ia i se mea i lena afiafi e ono aafia ai tagata lautele. “Sa tele mea i ana aoaoga, pe afai e mulimulitaia,” na fai atu ai Mataio i lona toalua i le aso na sosoo ai i se tusi, “o le a faamaluluina ai upu ita a le isi tagata i le isi tagata, ma o le a mafai ona avea ai o ia ma tagata tofalelei sili atu.”

Sa leai se naunautaiga o Mataio e talia aoaoga a le perofeta, ae sa ia faafetai mo lana savali o le filemu. “Sa leai se vevesi, leai se ita, leai se taufaaleaga,” na ia tusia. “O lana lotu e foliga mai o se lotu o le agamalu, faamaualalo, ma le tauanau malie atu.”

“Ua ou suia lou manatu e uiga i Mamona,” na ia faaiu ai.39


Ao faatali Iosefa e iloilo e le Konekeresi le talosaga a le Au Paia sa ia vaivai mai lona alu ese mai lona aiga. “La’u pele Ema, ua milosia lou fatu ia oe ma lena fanau iti,” na ia tusi ai i lena taumalulu. “Tau atu i tamaiti ou te alofa ia i latou ma o le a ou alu atu i le fale i le vave ou te mafaia ai.”40

Ina ua faaipoipo atu Iosefa ia Ema, sa ia talitonu o le la tuufaatasiga o le a iu i le oti.41 Ae ua faaalia mai e le Alii ia te ia o faaipoipoga ma aiga e mafai ona faaauau i tua atu o le oti e ala i le mana o le perisitua.42 Talu ai nei lava, ao asiasi atu i paranesi o le ekalesia i setete i sasae ma Pale Palate, sa tau atu ai e Iosefa ia te ia o Au Paia amiotonu e mafai ona atinae fegalegaleaiga faaleaiga e faavavau, e faatagaina i latou e tuputupu ae ma faateleina i le alofa. E tusa lava po o le a le mamao e tuueseeseina ai aiga faatuatua i le lalolagi, e mafai ona latou faatuatua i le folafolaga e i ai le aso o le a tuufaatasia ai i le olaga a sau.43

Ao faatali i Uosigitone, sa lelava foi Iosefa i le faalogo i tagata o le malo o fai lauga tetele e tumu i gagana maualuluga ma folafolaga le anoa. “Ua malosi tele le manao e faaali le lelei o a latou faiupu i mea faatauvaa ma le tele o le agamasani, ifoifo ma taumafai e faafiafia tagata, faanunumi ma liliu uiga o upu ia faaali atu ai lo latou atamamai,” na ia fai atu ai i lona uso o Ailama i se tusi. “E foliga mai ia i maua o se faaaliga o le vaivai e faafiafia ai tagata nai lo o le feagai ma mataupu taua.”44

I le maea ai o se feiloaiga le manuia ma Ioane C. Calhoun, o se tasi o senata sili ona taua i le atunuu, sa iloa ai e Iosefa o loo ia faamaumauina lona taimi i Uosigitone ma filifili ai e alu i le fale. Sa talanoa uma tagata e faatatau i le saolotoga ma le amiosao, ae sa leai se isi na foliga e naunau ia tauia tagata o Misuri mo lo latou sauaina o le Au Paia.45

Ina ua mavae le toe foi atu o le perofeta i Ilinoi, sa faaauau ona saili e Elia Higbee se totogi mo mea ua leiloloa a le Au Paia. Ia Mati, na iloilo ai e le Senate le talosaga a le Au Paia ma faataga ai sui mai Misuri e puipui faatinoga o lo latou setete. Ina ua uma ona manatunatu i le mataupu, sa filifili le palemene e le faia i ai se mea. Na latou malamalama i le mafatia o le Au Paia ae na latou talitonu e leai se pule o le Konekeresi e faalavelave ai i faatinoga a se setete o le malo. Ua na o Misuri lava e mafai ona totogia le Au Paia mo a latou mea na leiloloa.46

“O le tatou mataupu ua iu ina muta iinei,” na tusi atu ai Elia ia Iosefa i le faanoanoa. “Ua ou faia mea uma ou te mafaia i lenei mataupu.”47