Inisitituti
22 Faataitai le Alii


“Faataitai le Alii,”mataupu 22 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 22 “Faataitai le Alii”

Mataupu 22

Faataitai le Alii

Ata
Fugalaau o le Tautotogo

Ina ua uma le faapaiaga o le malumalu, na olioli Iosefa i le faamoemoe ma le lagona lelei lena na i ai i luga o Katelani.1 Na molimauina e le Au Paia se sasaa mai o meaalofa faaleagaga i le taimi atoa o le tautotogo o le 1836. O le toatele na vaai i au agelu, na laei i ofu papae sinasina, o tutu i le taualuga o le malumalu, ma na mafaufau tagata pe ua amata le Meleniuma.2

Na mafai ona vaai Iosefa i faamaoniga o faamanuiaga a le Alii i nofoaga uma. Ina ua ia siitia mai i Katelani i le lima tausaga na muamua atu, na le maopoopo ma le mafai ona pulea le ekalesia. Talu mai lena taimi, na sili atu le taliaina atoatoa e le Au Paia o le afioga a le Alii ma na suia ai se nuu laitiiti i se siteki malosi o Siona. Sa tu le malumalu o se mau o mea e mafai ona latou ausia pe a latou mulimuli i le Atua ma galulue faatasi.

Ae e ui ina sa ia olioli i le faaeaina o Katelani, e lei mafai ona galo ia Iosefa le Au Paia i Misuri, o loo nonofo pu moomoo i ni vaega laiti i fafo ifo lava o le itumalo o Siakisone, i tafatafa o le Vaitafe o Misuri. Sa latou faamoemoe ma ona fesoasoani i le folafolaga a le Alii e laveaiina Siona pe a mauaina e le au toeaiina le faaeega o le mana. Ae e lei iloa lava e se tasi pe faapefea poo afea foi Na te faataunuuina ai le folafolaga.

I le tuu atu ai o o latou mafaufau i Siona, sa anapopogi ma tatalo taitai o le Ekalesia ia iloa le finagalo o le Alii.3 Sa toe to manatu Iosefa i le faaaliga lea sa faatonuina ai e le Alii le Au Paia e faatau uma fanua i totonu ma autafa o le Itumalo o Siakisone.4 Ua uma foi ona faatau e le Au Paia ni nai fanua i le Itumalo o Kalei, ae pei ona masani ai, o le faafitauli o le sueina o le tupe e fai ai nisi faatauga.

I le amataga o Aperila, na feiloai ai Iosefa ma tagata o loo vaaia le fale lolomi tusi a le Ekalesia e talanoa i mea tau tupe a le Ekalesia. Sa talitonu ia alii latou te manaomia ona saofaga atu a latou punaoa uma lava i le laveaiina o Siona, ma na latou fautuaina Iosefa ma Oliva e taitaia taumafaiga i suegatupe e faatau ai nisi fanua i Misuri.5

Ae paga lea, ua i ai le ekalesia i le fia sefulu o afe tala i aitalafu mai le fausiaina o le malumalu ma mai le faatauina muamua o fanua, ma na tau le maua ni tupe i Katelani, e tusa lava pe na aoina mai e faifeautalai ni foai. O le tele o le tamaoaiga o le Au Paia na i ai i fanua, o lona uiga na o ni nai tagata na mafai ona faia ni foai tau tupe. Ma a aunoa ma tupe, e itiiti lava se mea e mafai ona faia e le ekalesia ina ia mama ai mai aitalafu pe faatau ai nisi fanua i Siona.6

Ua toe oo i le taimi, ua tatau ai ia Iosefa ona sue se ala e faatupe ai le galuega a le Alii.


I le lua selau maila i matu, na tu ai Pale Palate i tuaoi o se taulaga e igoa ia Hamilton, i Kanata i saute. Sa ia agai atu i Toronto, se tasi o aai aupito sili ona tele i le eria, e auauna atu i lana misiona muamua talu ona maua le faaeega o le mana. Na leai ni ana tupe, leai ni uo i le eria, ma leai ma se iloa pe faapefea ona faataunuu le mea ua auina mai o ia e le Alii e fai.

I ni nai vaiaso na muamua atu, ao tuua e le Sefululua ma le au Fitugafulu Katelani e talai atu le talalelei, na fuafua Pale e nofo i le fale ma lona aiga. E pei o le tele o le Au Paia i Katelani, na tele ana aitalafu, na faatau mai ni fanua i le eria ma fausia se fale i aitalafu. Na popole foi Pale e uiga i lona toalua, o Faafetai, lea na mai ma manaomia lana tausiga. E ui i lona naunau tele e talai, sa foliga mai o se misiona e le mafai ona faataunuuina.7

Ae na sau ia Heber Kimball i lona fale ma tuuina atu ia te ia se faamanuiaga o se uo ma se uso a aposetolo. “Alu atu i le galuega, e aunoa ma se masalosalo,” na fai atu ai Heber. “Aua le mafaufau i au aitalafu, po o mea e manaomia o le olaga, aua o le a saunia e le Alii mea mo oe mea e tele e te manaomia.”

Na tautala atu e ala i le musumusuga, na tau atu e Heber ia Pale e alu i Toronto, ma folafola atu o le a ia mauaina tagata ua saunia mo le atoatoaga o le talalelei. Na ia tau atu o le a faataatia e Pale le faavae mo se misiona i Egelani ma maua le fesoasoani mai ana aitalafu. “O le a e maua oa, siliva ma auro,” na vavalo atu ai Heber, “seia e lelava faitau au oa.”

Sa ia tautala atu foi ia Faafetai. “O le a faamaloloina lou toalua mai lenei itula,” na ia folafola atu ai, “ma o le a fanauina se atalii mo oe.”8

Na maoae le faamanuiaga, ae o ana folafolaga na foliga mai e le mafaia. Na aafia Pale i le tele o le faamanuiaina i totonu o le misiona, ae o Toronto na fou ma e le masani ai o ia. Na te lei mauaina lava ni tupe se tele i lona olaga, ma na leai se ala o le a ia maua ai ni tupe ia lava i lana misiona e totogi ai ana aitalafu.

O folafolaga e uiga ia Faafetai na sili ona le talafeagai. Toeitiiti atoa lona fa sefulu tausaga ma na masani ona ma’i ma agavaivai. I le mavae ai o le sefulu tausaga, na leai se la fanau ma Pale.9

Ae faatasi ai ma le faatuatua i folafolaga a le Alii, na agai atu loa Pale i matusasae, i le malaga ai i le taavale solofanua i luga o auala palapala. Ina ua ia taunuu i afu o Niagara ma kolosi atu i Kanata, na ia savali ai seia taunuu i Hamilton. O mafaufauga o le aiga ma le tele tele o lana misiona na vave lava ona ootia ai o ia, ma na ia pulunaunau e iloa pe faapefea ona ia faatinoina le faatuatua i se faamanuiaga pe afai o ana folafolaga sa foliga mai e matuai mamao lava mai le faataunuuina.

“Faataitai le Alii,” na faafuasei lava ona musumusu atu ai le Agaga ia te ia, “ma vaai pe i ai se mea e faigata tele mo Ia.”10


O le taimi lea, i Misuri, na fiafia lava Emili Paterika e sufulu-lua-tausaga e vaaia le toe foi mai o le tautotogo i le Itumalo o Kalei. Faatasi ai ma lona tama i Katelani mo le faapaiaga o le malumalu, na faaaoga faatasi ai e ia ma isi vaega o lona aiga se tamai fale e tasi le potu faatasi ma le aiga o Makareta ma Ioane Corrill, le fesoasoani o lona tama i le au epikopo. O le tamai fale sa faaaogaina o se fale mo solofanua muamua ae lei mei atu iai aiga ia e lua, ae sa faamamaina e lona tama ma Uso Corrill le palapala na toa i le fola ma faia ina ia mafai ona nonofo ai ni tagata. Sa i ai se taigafi tele, ma sa faapupuu ai aiga i le maatiati o le tau malulu faataamilo i lona mafanafana.11

I lena tautotogo, sa toe foi ai le tama o Emili i Misuri e toe faataunuu ona tiute o se Epikopo. Sa mauaina e ia ma nisi o taitai o le Ekalesia faaeega o le mana i Katelani, ma sa foliga latou te faamoemoe mo le lumanai a Siona.12

I le faasolo mafanafana ai o le tau, sa sauni Emili e toe foi i le aoga. I le faatoa taunuu ai o le Au Paia i le Itumalo o Kalei, na latou faatuina ai se aoga i se tamai fale e latalata i se faatoaga o fualaau aina. Sa fiafia Emili e taaalo ma ana uo i lena faatoaga ma ai fua na pauu mai i lala i luga ae o o latou ulu. I taimi e le o faia ai ni meaaoga a Emili ma ana uo, na latou fau ai ni fale i fasi laau ma faaaoga laau sosolo e tafue ai.13

O le tele o tamaiti i le vasega a Emili sa auai i le Ekalesia, ae o nisi o fanau o tagata ua leva ona nonofo i le eria. I le tele o taimi sa ofu lelei atu i latou nai lo Emili ma isi tamaiti matitiva, ma na tauemu nisi i le masaesae o lavalava o tamaiti o le Au Paia. Ae mo le tele o taimi, sa fegalegaleai lelei tagata uma, e ui i o latou eseesega.

Ae e lei moni lena mea mo o latou matua. Ao lolofi atu isi Au Paia i le Itumalo o Kalei ma faatauina fanua tetele, sa lei nonofo lelei ma sa le onosai e ua leva ona faamautu iina. Na latou muai talia le Au Paia i lo latou Itumalo, ma aapa atu seia mafai ona latou toe foi i o latou aiga i le isi itu o le vaitafe. E lei mafaufauina e se isi o le a faamautu tagata o le ekalesia i le Itumalo o Kalei.14

I le taimi muamua, sa laitiiti lava le aafiaga o le feeseeseai o le Au Paia ma o latou tuaoi i le faasologa o aso aoga a Emili.15 Ae i le gasolo ai o le tautotogo ma le faatuputupulaia o le saua o o latou tuaoi, sa faapopoleina ai Emili ma lona aiga i le toe tupu o le miti taufaafefe lea sa tupu i le Itumalo o Siakisone, ma e iu ina le toe iai foi se latou fale.


Ao faaauau le malaga a Pale i matu, sa ia faatoga ai i le Alii ia fesoasoani ia te ia ia taunuu ma le manuia. E lei umi lava, ae ia fetaui ma se tamaloa na aumai ai le sefulu tala ma se tusi e faailoa ai o ia i se tagata i Toronto e igoa ia Ioane Teila. Sa faaogaina e Pale le tupe e totogi ai lona pasese i se vaa sitima i le aai ma taunuu vave mulimuli ane ai i le fale o Teila.

O Ioane ma Leonora Teila o se ulugalii talavou mai Egelani. Ao talatalanoa Pale ma i laua, sa ia iloa ai la te auai i se faalapotopotoga o Kerisiano i le eria o e e faafitia soo se aoaoga faavae e le mafai ona faamaonia e le Tusi Paia. Talu ai nei lava, na latou tatalo ai ma anapopogi e auina mai e le Atua se avefeau mai lana Ekalesia moni.

Sa talanoa atu Pale ia i laua e uiga i le talalelei toefuataiina, ae sa laua faaalia na o sina fiafia itiiti lava. I le taeao na sosoo ai, sa ia tuua ai lana ato i le au Teila ae faailoa atu o ia i faifeau o le aai, ma le faamoemoe o le a latou faatagaina o ia e lauga atu i a latou faalapotopotoga. Ona feiloai atu lea o Pale i taitai o le aai e vaai pe mafai ona ia faia se fonotaga i le fale faamasino po o se isi nofoaga lautele. Na latou le taliaina uma lava lana talosaga.

I le faatoilaloina, sa agai atu loa Pale i le vaomatua e latalata ane ma faia ai se tatalo. Ona ia toe foi atu lea i le fale o le au Teila e aumai lana ato. Ao ia tuumuli atu, sa taofia o ia e Ioane ma talanoa i lona fiafia i le Tusi Paia.16 “Lau susuga Palate,” na ia fai atu ai, “afai e i ai nisi au mataupu faavae e lauga atu o soo se ituaiga, ou te manao ia te oe, pe a e mafaia, ia lagolagoina e ala i lena faamaumauga.”

“O se mea lena ou te manatu o le a mafai ona ou faia,” na fai atu ai Pale. Sa ia fesili atu ia Ioane pe talitonu o ia i aposetolo ma perofeta.

“Ioe,” na tali atu ai Ioane, “Aua ua aoaoina au e le Tusi Paia i nei mea uma.”

“Matou te aoao atu le papatisoga i le suafa o Iesu Keriso mo le faamagaloina o agasala,” na fai atu ai Pale, “ma le faaee atu o lima mo le meaalofa o le Agaga Paia.”

“Ae faapefea Iosefa Samita ma le Tusi a Mamona ma nisi o a outou faaaliga fou?” Sa fesili atu ai Ioane.

Na molimau atu Pale faapea o Iosefa Samita o se tagata faamaoni ma o se perofeta a le Atua. “Ma e faatatau i le Tusi a Mamona,” na ia fai atu ai, “E mafai ona ou tuuina atu se molimau malosi e lagolago ai lena tusi e pei ona e mafai ona faamaonia le moni o le Tusi Paia.”17

Ao la talanoa, na faalogo atu Pale ma Ioane o talanoa Leonora ma se tuaoi, o Isapela Walton, i se isi potu. “O loo i ai se alii iinei mai le Iunaite Setete o loo faapea mai na auina mai o ia e le Alii i le aai e talai atu le talalelei,” na tau atu ai e Leonora ia Isapela. “Ou te faanoanoa na ou tuu atu ia te ia e tuumuli ese.”

“Tau atu i le tagata ese e talia lelei o ia i lou fale,” na fai atu ai Isapela. “O loo i ai so’u potu ma se moega avanoa, ma le tele o meaai.” Na i ai foi ia te ia se avanoa e mafai ona ia talai atu ai i ana uo ma aiga i lena po. “Ou te lagonaina e ala i le Agaga o ia o se alii na auina mai e le Alii faatasi ma se savali lea o le a faia se lelei mo i tatou,” na ia fai atu ai.18


Ina ua uma le la talanoaga ma Pale, na amata loa e Ioane Teila ona faitau le Tusi a Mamona ma faatusatusa ona aoaoga i le Tusi Paia. Na ia suesueina aoaoga faavae a isi lotu muamua, ae na ia mauaina se mea e uigaese i le Tusi a Mamona ma mataupu faavae na aoaoina ai o ia e Pale. O mea uma na manino ma ogatasi ma le afioga a le Atua.

Na vave lava ona faailoa atu e Ioane ia Pale i ana uo. “O se alii lenei ua sau e tali ia tatou tatalo,” na ia faailoa atu ai, “ma ua ia tau mai ua faatuina e le Alii le ekalesia moni.”

“Pe o le a avea oe ma Mamona?” na fesili atu ai se tasi ia te ia.

“Ou te le iloa,” sa fai atu ai Ioane. “O le a ou sailia ma ole atu i le Alii e fesoasoani mai ia te au. Afai e i ai le upumoni i lenei mea, o le a ou taliaina—ae afai e i ai ni sese, ou te le fia faia i ai se mea.”19

I se taimi puupuu lava mulimuli ane, na la faimalaga atu ai ma Pale i se nuu faifaatoaga lata ane o loo nonofo ai aiga o Isapela Walton. O le uo a Ioane o Iosefa Filitia na nofo foi iina ma ona tuafafine o Mesi ma Maria. O i latou foi e o mai Egelani ma na i ai ni manatu e tutusa ma manatu o le au Teila.

Ao tietie atu Ioane ma Pale i le aiga o Filitia, na la vaai ia Mesi ma Maria o loo tamomoe atu i le fale o se tuaoi. Na laa mai i fafo lo la tuagane ma faafeiloai i alii ma le faasiasia. Na ia tau atu na ia faamoemoe maimau pe ana la le o mai. O ona tuafafine, ma le tele o tagata i le taulaga, e le fia faalogo ia i laua o talai atu.

“Aisea latou te tetee ai i le faaMamona?” sa fesili atu ai Pale.

“Ou te le iloa,” sa fai atu ai Iosefa. “O le igoa e i ai se leo inosia tele.” Na ia fai atu latou te le o sailiili mo ni faaaliga fou pe soo se aoaoga faavae lena e feteenai ma aoaoga o le Tusi Paia.

“Oi,” na fai atu ai Pale, “afai e na o le pau lena, o le a vave lava ona tatou aveesea o outou manatu ese.” Na ia tau atu ia Iosefa e toe valaau mai ona tuafafine i le fale. Na ia iloa o le a i ai se fonotaga faalelotu i le nuu i lena afiafi, ma na ia manao e lauga ai.

“O le a tatou aai faatasi ma outou ma o uma faatasi i le fonotaga,” na fai atu ai Pale. “Afai tou te malilie i ai ma ou tuafafine, o le a ou malie e lauga i le talalelei o le Tusi Paia tuai ma tuu ese uma ni faaaliga fou na e tetee i ai.”20

O lena afiafi, na saofafai ai Iosefa, Mesi, ma Maria Filitia i se potu ua faatumulia ma na faagaeetia i le lauga a Pale. E leai se mea na ia fai atu e uiga i le talalelei toefuataiina po o le Tusi a Mamona na feteenai ma aoaoga o le Tusi Paia.

Na vave lava, ae papatiso e Pale le au Teila, Filitia, ma na lava tagata i le eria e faatulaga ai se paranesi. O folafolaga a le Alii i le faamanuiaga na amata ona faataunuuina, ma na naunau lava Pale e toe foi atu i le fale ia Faafetai. O nisi o ana aitalafu ua tatau ona totogi, ma na ia manaomia pea ona galue mo se tupe e totogi ai.

Ao malaga ese atu Pale mo Katelani, na ia lululima ma ana uo fou. Na taitoatasi, ona latou oomi atu ni tupe i lona lima, ma maua ai ni nai selau tala. Na lava lena mo le totogiina uma o ana aitalafu na manaomia vave ona totogiina.21


Ina ua taunuu atu Pale i Katelani, na ia vaaia ai Faafetai ua malosi, o se faataunuuina o le isi folafolaga a le Alii. Ina ua uma ona totogi uma e Pale nisi aitalafu, na ia ao maia tamaitusi ma kopi o le Tusi a Mamona ma toe foi atu i Kanata e faaauau lana misiona, o le taimi lea na aumaia ai lana ava faatasi ma ia.22 Na vaivai Faafetai mai le malaga, ae ina ua vaai le Au Paia i Kanata i lona tino vaivai, na latou masalosalo e lava lona malosi e fanauina ai le atalii na folafola atu i le faamanuiaga a Pale. Na vave lava mulimuli ane, e ui i lea, ae maitaga Faafetai i lo la alo muamua.23

Ao malaga ese le au Palate, o a la uo o Karoline ma Ionatana Crosby na mautotogi i lo la fale i Katelani. O le au Crosby o se ulugalii talavou na siitia atu i Katelani i ni nai masina ae lei faapaiaina le malumalu. Sa latou feiloai soo ma uo e tapuai, usu pese, pe faasoa atu se meaai.24

I le maea ai o le malumalu, na sili atu le Au Paia na siitia atu i Katelani. Na tele fanua i le eria, ae o le tele o na fanua e lei faatoaina. Na topetope le Au Paia e fausia nisi fale, na masani lava i le aitalafu aua na le tele se tupe i le nuu. Ae na le mafai ona lava le vave e fausia ai fale mo tagata fou e taunuu mai, o lea na masani ai ona faaavanoa e aiga ua mautu o latou fale i nei tagata po o le tuu atu o potu avanoa e mautotogi ai tagata.

Ao faasolo ina itiiti fale i le taulaga, na alu atu se tasi o aposetolo, o Ioane Boynton, i le au Crosby e uiga i le tuuina atu o le fale o le au Palate e mautotogi ai lona aiga. Na ia ofoina atu ia i latou e sili atu na i lo le tupe na latou totogiina i le au Palate.25

Na agaalofa tele le ofo, ma na iloa e Karoline e mafai e ia ma Ionatana ona faaaoga le tupe e fesoasoani e totogi ai le fale o loo la fausia. Ae sa latou fiafia i le nonofo na o i latou, ma o Karoline ua maitaga nei i lo la alo muamua. Afai latou te see ese mai le fale o le au Palate, e tatau ona latou see atu faatasi ma se tuaoi matua, o Sapere Granger, lea e laitiiti le fale ma na o le tasi le potumoe.

Na fai atu Ionatana ia Karoline e fai le filifiliga e uiga i le siitia ese. E lei manao Karoline e tuua le mafanafana ma le tele o le fale o le au Palate, ma na ia le manao e nonofo faatasi ma Tuafafine Granger. E lei popole tele o ia i le tupe, po o le a lava le tele e mafai ai e ia ma Ionatana ona faaaogaina ai.

Ae o le iloaina o le a latou fesoasoani i le aiga toatele o Boynton e faapotopoto i Katelani na aoga ai le ositaulaga itiiti na tatau ona faia e Karoline. Ina ua mavae ni nai aso, na ia tau atu loa ia Ionatana ua naunau o ia e siitia ese.26


I le faaiuga o Iuni, na tusi atu ai Viliamu Phelps ma isi taitai o le ekalesia i le Itumalo o Kalei i le perofeta e tau atu ia te ia faapea o ofisa o le lotoifale na samaniaina taitai o le ekalesia i le fale faamasino, lea na latou talanoaina ai le lumanai o le Au Paia i lo latou itumalo. Na talanoa ofisa ma le filemu ma le faaaloalo, ae o a latou upu na leai se avanoa mo le galulue faatasi.

Talu ai e le mafai e le Au Paia ona toe foi i le Itumalo o Siakisone, na fautuaina ai e ofisa lo latou vaaia o se nofoaga fou e nonofo ai—se nofoaga e mafai ai ona latou nonofo ai na o i latou lava. Na malilie taitai o le ekalesia i le Itumalo o Kalei e o ese nai lo le lamatia i se isi vevesi.27

Na faaumatia e le talafou faamoemoega o Iosefa e toe foi atu i le Itumalo o Siakisone i lena tausaga, ae e le mafai ona ia tuuaia le Au Paia i Misuri mo mea na tutupu. “E sili atu lo outou malamalama i tulaga o i ai nai lo i matou,” na ia toe tusi atu ai, “ma e moni ua faatonuina i le atamai a outou gaoioiga, e faatatau i le tuua o le itumalo.”28

Faatasi ai ma le Au Paia i Misuri o loo manaomia se nofoaga fou e nonofo ai, na lagona e Iosefa le uunaia atili e sue ni tupe e faatau ai fanua. Na ia filifili e tatala se faleoloa a le lotu e latalata i Katelani ma nono mai nisi tupe e faatau mai ai oloa e faatau atu iina.29 Na i ai sina faamanuiaina o le faleoloa, ae na faaaogaina e le toatele o le Au Paia le agalelei ma le faatuatuaina o Iosefa, i le iloaina o le a le teena e ia le aitalafu i le faleoloa. O nai isi tagata na tauanau atu e faafesuiai mo mea na latou manaomia, ma faigata ai ona maua se tupe mama i oloa.30

E oo atu i le faaiuga o Iulai, na le mafai e le faleoloa po o se isi lava mea na taumafai i ai taitai o le ekalesia ona faaitiitia aitalafu a le ekalesia. I le lotovaivai, na tuua ai e Iosefa ma Sini, Ailama, ma Oliva Katelani mo Salema, i se aai i le Talafatai i Sasae, ina ua faalogo i se tagata o le ekalesia lea na faapea na ia iloaina se nofoaga na i ai se tupe natia. Na leai se tupe na latou maua ina ua taunuu i le aai, ma na liliu atu Iosefa i le Alii mo le taitaiga.31

“O AʼU, o le Alii lo outou Atua, ou te lē o lē fiafia i lo outou o mai i lenei malaga, e ui i o outou sese,” le tali na sau. “Aua tou te popole e uiga ia outou aitalafu, aua o le a Ou tuu atu ia te outou le mana e totogi ai. Aua tou te popole e uiga ia Siona, aua o le a Ou faia ia te ia ma le alofa mutimutivale.”32

Na toe foi uma atu alii i Katelani pe a ma se masina mulimuli ane faatasi ma tulaga tautupe o le ekalesia o loo mamafa pea i o latou mafaufau. Ae o lena tautoulu, na tuuina atu ai e Iosefa ma ona fesoasoani se galuega fou e fai lea atonu e maua ai ni tupe na latou manaomia mo Siona.