Inisitituti
38 O Se Faalata po o se Tagata Sa’o


“O Se Faalata po o se Tagata Sa’o,” mataupu 38 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 38: “O Se Faalata po o se Tagata Sa’o”

Mataupu 38

Ata
Lomiga o le Times and Seasons

O Se Faalata po o se Tagata Sa’o

Na mamafa le pau o timuga i auala o Initipene, Misuri, i le afiafi o le aso 6  o Me, 1842. I le fale, sa faauma ai le taumafataga o le afiafi a Lilburn Boggs ma saofai i se nofoa e faitau le nusipepa.1

E ui ina ua uma lona taimi o se kovana o Misuri i le silia ma se tausaga na muamua ane, ae sa auai pea Boggs i mea tau le malo ma o lea ua tauva nei mo se nofoa o loo avanoa i le senate o le setete. Sa ia faia ni fili i ni tausaga ua tuanai, ma o lona filifilia sa faigata ona mautinoa. E le gata i le faitioina o ia mo le tuuina atu o le faatonuga o le faaumatiaga lea na tuliesea ai le faitau afe o le Au Paia mai le setete, o nisi tagata Misuri na le fiafia i le taulimaina matuia e le kovana o se faafitauli tau tuaoi ma le Teritori o Aioua. Na fesiligia e nisi le auala na ia maua ai tupe mo se fale autu fou a le setete.2

Ao vaai atu Boggs i ulutala, sa ia nofo e u atu lona tua i le faamalama. Sa malu ma pogisa le afiafi, ma sa mafai ona ia faalogo i le pau lemu o le timu i fafo.

I lena taimi, ma le le iloa e Boggs, na tolotolo lemu atu ai se tagata i le isi itu o lona tuafale palapala ma tai atu se fana mamafa i le faamalama. Na emo se malamalama mai le foe uamea, ma na pau ifo Boggs i luga o lana nusipepa. Sa tafe le toto mai lona ulu ma lona ua.

I le faalogoina o le pa o le fana, na vave atu ai le atalii o Boggs i totonu o le potu ma valaau atu mo se fesoasoani. E oo atu i le taimi lena ua tiai e le na fanaina le fana le aupega i le eleele ma sola e aunoa ma le vaaia, ae tuua na o tulaga vae i le palapala.3


Ao taumafai le au suesue e sue le na fanaina Boggs, sa i Navu Ailama Samita e suesue ni moliaga o se isi foi ituaiga. I le vaiaso muamua o Me, sa tele fafine na tuuaia le Pulenuu o Ioane Bennett i uiga paaa. I luma o se sui o le palemene o le aai, na latou tau atu ia Ailama faapea na alu atu Ioane ia i latou faalilolilo ma fai atu e le o se agasala le faia o ni uiga feusuai ma ia pe afai e aua nei latou tauina i se tasi. I le taua o lana faatinoga o le “faiava faaleagaga,” na pepelo ai Ioane ia te i latou, ma faamautinoa i latou ua malie i ai Iosefa i ia ituaiga o amioga.4

I le taimi muamua, sa lei fia talitonu ai fafine ia Ioane. Ae na ia tauanau ma na ia faia ia tauto ana uo i fafine o loo ia tauina atu le mea sao. Afai o ia pepelo, na ia fai atu ai, o le a pau lava le agasala i ona luga. Ma afai latou te maitaga, na ia folafola atu o le avea ai o ia ma fomai, o le a ia faapauina. Na iu lava ina ioe fafine ia Ioane—ma ni nai ana uo pe a latou o ane ma faia ia lava talosaga.

Na inoino Ailama. Na ia iloa mo sina taimi o Ioane e le o se tagata lelei e pei ona ia folafolaina i le taimi muamua. O tala e uiga i le olaga o Ioane na ali a’e ae lei leva ona ia siitia atu i Navu ma avea o se pulenuu. O Epikopo Siaosi Mila na auina atu e Iosefa e suesue ia tala ma iloa ai o Ioane sa i ai lona talaaga o le see atu mai lea mea i lea mea, ma faaaoga ana taleni e tele e faaaoga ai tagata.

Sa maua foi e Siaosi o Ioane e i ai sana fanau ma o loo faaipoipo pea i se fafine na ia sauaina ma le faamaoni i ai mo ni tausaga se tele.5

Ina ua maea ona faamaonia e Viliamu Law ma Ailama ia mea, sa faatalanoa e Iosefa ia Ioane ma aoai o ia i lana amioleaga i le taimi ua tuanai. Sa folafola mai Ioane o le a suia, ae peitai ua le toe i ai se talitonuga o Iosefa ia te ia ma le toe faatuatuaina o ia e pei ona sa i ai muamua.6

O lea la, ao faalogo Ailama i molimau a fafine, na ia iloa ai sa i ai se isi mea sili atu ua tatau ona fai. Na tusia faatasi e Ailama, Iosefa, ma Viliamu se tusi e tape ai le igoa o Ioane mai le ekalesia, lea na sainia e isi taitai o le ekalesia. Talu ai sa iloiloina pea po o le a le ogaoga o agasala a Ioane ma sa latou faamoemoe e foia le mataupu e aunoa ma le faatupuina o se tala faalautele, na latou filifili ai e taofia le faaaliga o le tapeina o le igoa.7

Ae na tasi le mea sa mautinoa: o le pulenuu ua avea ma se tagata ua lamatia ai le aai ma le Au Paia, ma sa lagona e Ailama ua tatau ona taofia o ia.


Na tetete Ioane ina ua ia faalogo e uiga i suesuega a Ailama. Faatasi ai ma loimata na tafe ifo i ona alafau, na ia alu i le ofisa a Ailama ma aioi atu mo se faamagaloga. Na ia faapea atu o le a faaleagaina o ia e faavavau pe afai e iloa e isi ua ia faaseseina le tele o fafine. Sa ia manao e talanoa ma Iosefa ma faia mea ia sao.

Na savavali atu alii e toalua i fafo, ma sa vaai atu Ioane o kolosi mai e le perofeta le fanua i lona faleoloa. Na aapa atu ia te ia, ma tagi atu Ioane, “Uso e Iosefa, ua ou agasala.” Sa mumu ona mata i loimata. “Ua ou iloaina, ma ou te aioi atu ia te oe ia aua nei faaaliaina au.”

“O le a le mea ua e faaaogaina ai lo’u igoa e fai ai au amioleaga faaseoli?” Na fesili atu ai Iosefa. “Pe na ou aoao atu ea ia te oe se mea e le mama?”

“E leai lava!”

“Na e iloa ea se mea e le mama ma le sao i lau amio po o au faatinoga i se taimi, pe i nofoaga faitele pe na o au?”

“Ou te le’i iloa.”

“Ua e malie e tauto i lenei mea i luma o se tagata-o-le-palemene o le aai?”

“Ua ou malie i ai.”

Na mulimuli atu Ioane ia Iosefa i lona ofisa, ma sa tuuina atu e se failautusi ia te ia se peni ma se pepa. Ina ua taunuu atu le tagata o le palemene, na savali mai Iosefa i fafo o le potu ao punou Ioane i luga o se kesi ma tusi lana faatoesega e taua ai e lei aoaoina atu lava e le perofeta ia te ia se mea e le ogatusa ma tulafono a le Atua.8 Ona ia faamavae lea mai lona tulaga o le pulenuu o Navu.9

E lua aso mulimuli ane, i le aso 19  o Me, na taliaina ai e le aufono o le aai le faamavaega a Ioane o se pulenuu ma tofia ai Iosefa i le tofi. Ao lei tapunia e ia le feiloaiga, sa fesili Iosefa ia Ioane pe i ai sana tala e fai.

“E leai sou faafitauli ma ulu o le ekalesia, ma ou te faamoemoe e faaauau pea ma outou, ma faamoemoe o le a oo mai le taimi o le a toe faatuina ai au i le faatuatuaga ma le faaaogaina atoatoa,” na fai atu ai Ioane. “Pe a oo mai la se taimi ou te mauaina ai lena avanoa e tofotofoina ai lo’u faatuatua, o le a iloa ai iina po o au o se faalata po o se tagata sao.”10


I le Aso Toonai na sosoo ai, na maua ai se tala mai se nusipepa a Ilinoi i le fanaina o Lilburn Boggs. O le kovana tuai sa tauivi pea ma le ola, na lipotia mai ai, e ui i le ogaoga o manuaga i lona ulu. O suesuega a leoleo i le sailia o le na fanaina na le manuia. Na tuuaia e nisi tagata sui tauva a Boggs i le faapaina o le fana, ae na finau le nusipepa o le Au Paia na fafauina, ma faapea o Iosefa na valoia i se tasi taimi se iuga leaga mo Boggs.

“O lea la,” na faapea mai ai, “e tele lava le faavae mo tala.”11

Na manualia le finagalo o Iosefa i le lipoti, ua lelava o ia i le tuuaia i moliaga na te lei faia. “Ua e faia ia te au se amioletonu manino i le tuuaiina ia te au o taumatematega o le pau o Lilburn W. Boggs,” na ia tusi atu ai i le faatonu o le nusipepa. “E mama ou lima, ma lou loto e mama, mai le toto o tagata uma.”12

Na sau lea tuuaiga ao laiitiiti sona taimi e puipuia ai o ia lava faalauaitele. Sa i ai o ia i le ogatotonu o se suesuega e vaiaso le umi i amioga a Ioane Bennett.13 I lea aso ma lea aso, na faalogologo ai le Au Peresitene Sili, Korama a le Toasefululua ma le au fautua maualuga a Navu i molimau a e na afaina ia Ioane. Ao latou faamatala a latou tala, sa iloa e Iosefa le tele o le faauiga sese a Ioane i tulafono a le Atua, ma ulagia ai sootaga o feagaiga e faavavau na taumafai Iosefa e fausiaina i totonu o le Au Paia.

Ao faia faamasinoga, na ia faalogo ai i le molimau a Katerina Warren, o se fafine nofofua na lavea lana tane i le fasiotiga tele i le Fale Gaosi Laupapa a Hawn. I le avea ai ma se tina o se fanau e toalima, sa matuai mativa lava o ia ma sa tauivi e tausi lona aiga.

Sa faapea mai Katerina o Ioane Bennett le tamaloa muamua na faaaogaina o ia i Navu. “Sa ia faapea mai na ia moomoo ia tali ona manaoga,” na ia faamatala ai i le au fautua maualuga. “Na ou fai ia te ia ou te le faia lena amio ma ou te manatu o le a faalumaina ai le ekalesia pe afai ou te maitaga.” Na ia gauai atu ia te ia ina ua ia pepelo ia te ia, ma tau atu ia te ia ua malilie i ai taitai o le ekalesia.

E lei umi ae faaaoga foi e nisi uo a Ioane pepelo lava ia e faaaoga ai o ia.

“I le taumalulu talu ai nei na ou popole ai i la’u amio,” na fai atu ai Katerina i le au fautua maualuga. Ina ua ia iloa e lei faatagaina e Iosefa ma isi taitai o le ekalesia mea na faia e Ioane, na ia filifili loa e tautala e faasaga ia te ia. Na faalogo Iosefa ma le au fautua maualuga ia Katerina, ma faaauau ona faaaumea o ia i le ekalesia, ma tape igoa o tamaloloa na faaseseina o ia.14

Ina ua maea le suesuega, na maua ai foi e Ioane le faasilasilaga e tapeina aloaia ai lona igoa. Mo se isi foi taimi, na ia augani ai mo le alofa mutimutivale ma uunaia le au fono ia taulimaina filemu lona faasalaga. Na ia faapea atu o le tala o le a tae ai le fatu o lona tina ua matua ma e mautinoa o le a fasiotia ai o ia i le faavauvau.15

E pei o Ailama, sa inoino Iosefa i agasala a Ioane, ae o le i ai o tuuaiga e uiga i le fanaina o Boggs i luga o le Au Paia, ma le naunau o faatonu o nusipepa e sue ni tala leaga i Navu, sa gaoioi faaeteete ai o ia ma isi taitai o le ekalesia e alo ese mai i le iloa e tagata o le mataupu. Na latou filifili e le faalauteleina le tapeina o le igoa o Ioane ma faatali e vaai pe toe suia o ia.16

E ui i lea, sa popole Iosefa i fafine na faaseseina e Ioane. Sa lei fou i nuu le faateaina o fafine na latou manatu ua nofosala i feusuaiga le tatau, e tusa lava pe o mama fafine mai mea sese. Na uunaia e Iosefa fafine o le Aualofa ia agaalofa ma faatuai ona faamasinoina isi.

“Salamo, toe suia, ae faia i se auala e le faaleagaina ai i latou o siomia oe,” na ia fautua atu ai. Na ia le manao i le Au Paia e faatagaina le amioleaga, ae na ia le manao foi ia te i latou e tuliese tagata. “Ia mama i le loto. E fuafua Iesu e laveai tagata mai a latou agasala,” na ia faamanatu atu ia te i latou. “Na fetalai mai ai Iesu, ‘O le a outou faia le galuega, ua outou vaavaai mai ai ia te au ua ou faia.’ O uputatala silisili nei mo le sosaiete e galulue ai.”

“O tala ave soona fai ma talanoaga faasamasamanoa e tatau ona tuu ese,” na ioe mai ai Ema. Ae na ia le faatuatuaina le aoaiga filemu. “O le agasala e le tatau ona ufiufiina,” na ia fai atu ai i fafine, “aemaise lava agasala na e le ogatusa ma tulafono a le Atua ma tulafono o le atunuu.” Na ia talitonu i le aumaia o tagata agasala i le malamalama ia foia ai isi mai le faia o ia lava sese.17

O Iosefa, e ui i lea, na faaauau ona taulimaina le mataupu faalilolilo. O le amio a Ioane i le taimi ua tuanai na faaalia ai na masani ona mou atu mai le nuu ina ua uma ona faailoa o ia ma aveesea le pule. Masalo, a latou faatali ma le onosai, o le a faigofie ona malaga ese lava Ioane ia.18


Na feiloai le Aualofa mo le latou fono lona sefulu i le aso 27  o Me, 1842, e latalata i se togavao e masani ona o i ai le Au Paia mo sauniga tapuai. Ua faitau selau ua auai i le faalapotopotoga, e aofia ai ma Fipe Uitilafi, lea na auai atu i se masina talu ai ma Amanata Samita, Litia Knight, Emili Paterika, ma le faitau tasene o isi fafine.19

O fonotaga faalevaiaso sa avea o se taimi mo Fipe e tuu ese ai popolega o lona olaga pisi, aoao e uiga i manaoga o tagata o siomiaina o ia, ma faalogo ai i lauga ua saunia faapitoa mo fafine o le ekalesia.

E masani ona saunoa Iosefa ma Ema i fonotaga, ae i lea aso na saunoa ai Epikopo Neueli Uitini i fafine e uiga i faamanuiaga o le a lata ona tuuina mai e le Alii ia i latou. I le faatoa mauaina o le faaeega paia, sa uunaia e Epikopo Uitini fafine e tepa taulai atu i galuega a le Alii ma saunia e maua Lona mana. “E aunoa ma le fafine, e le mafai ona toefuataiina mai i le laueleele mea uma,” na ia faapea atu ai.

Na ia folafola atu ia te i latou e tele mea taua a le Atua e faaee atu i luga o le Au Paia faatuatua. “E tatau ona tatou tiai mea e le aoga ma manatua o loo i o tatou luga fofoga o le Atua. Afai tatou te tauivi e fai le mea sao, e tusa pe tatou te sese i faamasinoga i le tele o taimi, ae e tauamiotonuina i tatou i le silafaga a le Atua pe afai tatou te faia le mea sili tatou te mafaia.”20

E lua aso talu ona uma le lauga a Neueli, ae o ae Fipe ma Uilifoti i le mato i le malumalu e lei uma. I le avea ai o se aiga, na laua onosai i faigata, e aofia ai le maliu o le la tama teine of Sara Ema ao i ai Uilifoti i Egelani. O lenei ua sili atu lo laua mautu nai lo o se isi taimi talu le la faaipoipoga, ma sa laua mauaina nisi tamaiti se toalua i totonu o le la aiga.

Sa vaai e Uilifoti le ofisa o le Times and Seasons , lea na maua ai se galuega mautu e tausi ai le la aiga. Sa nonofo le au Uitilafi i se fale lelei i le aai ao fausia se fale piliki fou i se fanua i le itu i saute o le malumalu. Sa toatele ni a la uo e asia le eria, e aofia ai Ioane ma Sieni Benbow, o e sa faatau eseina atu le la faatoaga tele i Egelani e faatasi ma le Au Paia.21

Ae ui i lea, e pei ona aoao mai Epikopo Uitini, e tatau i le Au Paia ona faaauau ona tauivi e fai le mea sao, auai i le galuega a le Alii ma alo ese mai mea e ono tosina ese ai i latou.

Ua faasolo ina avea le malumalu ma se taulaiga taua o le faatumauina o lea manulauti. Ma alu ifo i lona potu pito i lalo, na ulu atu Fipe i le vai o le papatisoga i le aso 29  o Me, ma sa papatisoina mo lona tama matua, tina matua, ma le uso o lona tama matua.22 Ao faatofuina e Uilifoti o ia i le vai, sa ia faatuatua o le a taliaina e ona aiga ua maliliu le talalelei toefuataiina ma osia feagaiga ia mulimuli ia Iesu Keriso ma manatua Lana togiola.


Sa i ai pea Ioane Bennett i Navu i le lua vaiaso ina ua iloaina le tapeina o lona igoa. I le taimi lea ua lapataiina e le Aualofa fafine i le aai e uiga i ana solitulafono ma faaiuina ma le malosi ituaiga pepelo na ia faasalalauina e uiga i taitai o le ekalesia.23 Na toe aliae foi nisi faamatalaga le lelei e uiga i le talaaga o Ioane, ma sa iloa e Iosefa ua oo i le taimi e faasilasila ai le tapeina o le igoa o le pulenuu tuai ma faalauiloa faalauaitele ai ana agasala matuia.

I le aso 15  o Iuni, na lolomiina ai e Iosefa le faasilasilaga puupuu i le tapeina o le igoa o Ioane i le Times and Seasons.24 I ni nai aso na sosoo ai, i se lauga i le tulaga o le malumalu, na ia talanoa manino atu ai i le silia ma le afe le Au Paia e uiga i pepelo a Ioane ma le faaleagaina o fafine.25

Na teva ese Ioane mai i Navu i le tolu aso mulimuli ane, ma faapea mai ua le agavaa le Au Paia mo lona tagata ma faafefe atu o le a ia auina mai se au faatupu faalavelave i le Aualofa. Ma le le popole, na faatu atu e Ema se manatu e tuu faatasia e le Aualofa se tamai tusi e faatoilaloina ai le ituaiga tagata e i ai Ioane. “E leai se mea tatou te faia ae ia mata’u i le Atua ma tausi poloaiga,” na ia fai atu ai i fafine, “ma o le faia o na mea, o le a tatou manuia ai.”26

Sa lolomi foi e Iosefa se tuuaiga e faasaga ia Ioane, ma faamatala auiliili le talaaga umi o le amioleaga o le pulenuu tuai. “Nai lo o le faaalia o se agaga o le salamo,” na faapea atu ai Iosefa, “ua iu ina ia faaalia o ia lava ua le agavaa mo le faatuatuaga po o se manatu o se tagata sao e ala i le pepelo e faasese ai e ua mama ma solia le mulilua i le amioga e sili ona mataga ma eleelea.”27

O Ioane, i lea taimi, na totogiina se potu i se taulaga lata ane ma auina atu ni tusi le lelei e uiga ia Iosefa ma le Au Paia i se nusipepa tautaua i Ilinoi. Na ia tuuaia Iosefa i le mau solitulafono, e aofia ai ma le tele o mea na faia e ia lava, ma lalagaina le tele o tala ua matua sese ma faaopoopo e lagolago ai ana tuuaiga ma ufiufi ai ana agasala.

I se tasi tusi, na tuuaia ai e Ioane Iosefa i le faatonuina o le fanaina o Lilburn Boggs ia Me, ma toe faamatalaina le tala mai le nusipepa faaapea na valoia e le perofeta le oti leaga o Boggs ma faaopoopo i ai na tuli e Iosefa lana uo ma lana leoleo o Pota Rockwell i Misuri “e faataunuuina le valoaga.”28

Na mafai ona iloa e le Au Paia lea pepelo ma lea pepelo i tusi a Ioane, ae na fafagaina e tusi se afi ua leva ona mumu i le lotolotoi o e faamasinoina i latou i Misuri. Ina ua toe manuia mai le osofaiga, na manao Boggs e faamasino tonu le na toeitiiti fasiotia o ia. Ina ua ia iloa na asiasi atu Pota Rockwell i aiga i Initipene i lena taimi, sa tuuaia e Boggs Iosefa i le avea ma fesoasoani i le taumafaiga e fasiotia o ia. Ona ia uunaia lea o Tomasi Reynolds, le kovana fou o Misuri, e talosaga le taofia e leoleo a Ilinoi o Iosefa ma toe ave o ia i Misuri mo le faamasinoina.29

Na malie i ai Kovana Reynolds, ma sa ia manao ia Tomasi Carlin, le kovana o Ilinoi, ia faia Iosefa e pei o se pagota ua sola mai le faamasinoga o le na sola mai Misuri ina ua uma le solitulafono.30

I le iloa ai e lei toe oo lava Iosefa i Misuri talu ona sola ese mai le setete i le tolu tausaga talu ai, ma sa leai se mau o lona auai i le tafanaina, sa feitai le Au Paia. O le Aufono o le Aai o Navu ma se vaega o tagatanuu o Ilinoi o e sa faauo i le Au Paia sa vave ona talosaga i le kovana ia aua nei taofiaina Iosefa.31 O Ema, Ilaisa Sinou, ma Amanata Samita na malaga i Kuinisi e feiloai ma le kovana ma tuuina lima atu se talosaga e lagolago ai Iosefa. Sa faalogo Kovana Carlin i a latou talosaga, ae na le pine ae ia tuuina atu pea tusi taofia mo Iosefa ma Pota.32

O se sui taitai leoleo ma ni leoleo se toalua na taunuu i Navu i le aso 8  o Aokuso ma taofia ia alii e toalua, ma molia Pota i le fanaina o Boggs ma Iosefa i le avea ma se fesoasoani. Ao lei aveeseina atu i laua e le taitai leoleo, e ui i lea, na mananao le Aufono o le Aai o Navu i le aia e suesueina ai le tusi taofia. Sa molia sese muamua Iosefa, ma sa tuuina atu e le maliega a Navu le malosi i le Au Paia e puipuia ai i latou lava mai faiga saua a le faatulagaga faalefaamasinoga.

I le le mautinoa pe na i ai i le aufono le aia e fesiligia ai le tusi taofia, na momoliina atu e le taitai leoleo Iosefa ma Pota i le taitai faaletulafono o le aai ma tuua le taulaga e fesili i le kovana po o le a le mea e tatau ona ia faia. Ina ua ia toe foi mai i aso e lua mulimuli ane, sa saili e le taitai leoleo ana pagota, ae sa leai se mea na maua ai.33