Inisitituti
13 Ua Toe Foi Mai le Meaalofa


“Ua Toe Foi Mai le Meaalofa,” mataupu 13 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 13: “Ua Toe Foi Mai le Meaalofa”

Mataupu 13

Ua Toe Foi Mai le Meaalofa

Ata
Tama ave palau

Ina ua toe foi mai Iosefa i Katelani i le faaiuga o Aokuso 1831, sa i ai pea lava le finauvale i le va o ia ma ni nai toeaina o e sa latou o i Initipene. Ina ua maea la latou feupuaiga i auvai o le Vaitafe o Misuri, sa faalotomaualaloina Iosefa ma le toatele o toeaina na latou malaga ia i latou lava, ta’uta’u atu a latou agasala, ma saili mo le faamagaloga. O le taeao na sosoo ai, na faamagalo ai i latou e le Alii ma sa ofoina atu i ai le faamautinoaga ma le faamalosiauga.1

“Ma talu ai ona ua outou faamaualaloina outou lava i oʼu luma,” na Ia fetalai ai, “ua ia outou faamanuiaga o le malo.”2

O isi toeaina, sa i ai ma Ezra Booth ma i latou, e lei uai atu i le faaaliga pe foiaina foi o latou feeseeseaiga ma Iosefa. Ina ua toe foi atu Ezra i Katelani, sa faaauau pea ona ia faitioina ia Iosefa ma tomumu e uiga i ana mea na fai i le misiona.3 E lei pine ae faaleaogaina e se konafesi a le Au Paia le laisene a Ezra e talai ai, ma sa ia amata ai ona tusia ni tusi taufaaleaga i ana uo e faitioina ai uiga o Iosefa.4

Sa faasalaveia e le Alii nei osofaiga i le amataga o Setema ma faatonuina ai toeaina ina ia taofia le tausalaina o sese o Iosefa ma le faitioina o ia e aunoa ma se mafuaaga. “Ua agasala o ia,” sa faailoa atu ai e le Alii, “ae ou te fai atu ia te outou, o A’u le Alii, ua faamagaloina agasala a i latou o e ta’uta’u mai a latou agasala i o’u luma ma ole mai mo se faamagaloga.”

Na Ia apoapoai atu i le Au Paia ina ia latou faamagalo atu foi. “O Au, o le Alii, Ou te faamagalo i lē o le a Ou faamagaloina,” na Ia tautino atu ai, “ae o outou ua poloaiina ia faamagalo atu i tagata uma.”

Sa Ia uunaia foi le Au Paia ina ia faia mea lelei ma atina’e Siona, nai lo le avea o o latou feeseeseaiga ma mea e vaeluaina ai i latou. “Aua le faavaivai i le faia o mea lelei, ona o loo oulua faataatiaina le faavae o se galuega tele.,” na Ia faamanatu atu ai ia te i latou. “E manaomia e le Alii le loto ma le mafaufau malie; ma o e e loto malilie ma usiusitai o le a ʼaia le lelei o le laueleele o Siona i aso nei e gata ai.”

A o lei faamaeaina Ana upu, sa valaauina e le Alii ni nai tagata o le ekalesia e faatau atu a latou meatotino ma o i Misuri. Peitai, o le toatele lava o le Au Paia ia nonofo ai pea i Ohaio, ma faaauau le faasoa atu o le talalelei iina. “Aua o A’u le Alii, ou te loto,” na Ia ta’u atu ai ia Iosefa, “ina ia i ai pea se taofiga malosi i le laueleele o Katelani, mo le va o le lima tausaga.”5


Sa faalogologo ma le toto’a ia Elisapeta Marsh a o faamatala e toeaina na toefoi atu i Ohaio le laueleele o Siona. Sa latou ta’ua le eleele mafiafia, uliuli pato’i, o laufanua laugatasi faaifoifo e pei o le lautele o le vasa, ma se vaitafe e tafe pea e pei e i ai sona lava ola. E ui ina laitiiti lava ni mea lelei latou te ta’ua e uiga i tagata Misuri, ae o le toatele o toeaina na foi mai sa i ai le faamoemoe e uiga i le lumanai o Siona.

I le tusi atu ai i lona uso faale-tulafono i Boston, sa toe faamatala uma atu ai e Elisapeta mea uma sa ia iloa e uiga i le nuu folafolaina. “Ua uma ona latou faatuina se maa mo le malumalu ma le aai,” sa ia lipoti atu ai, “ma sa faatauina laueleele e tusa ma tulaga sa faatagaina ai e fai ma tofi o e faamaoni.” O le tulaga o le malumalu lava ia sa i se togavao i sisifo o le falefaamasino, sa ia ta’ua ai, e faataunuu ai ia valoaga o i le tusi paia e faapea o le vaomatua o le a “fua tele mai” ma “o nuu naumati o le a fiafia tele.”6

O le tane a Elisapeta, o Tomasi, o loo i ai pea lava i Misuri o loo talai le talalelei, ma o loo faamoemoe o ia e foi mai i se masina pe a. E tusa ai ma toeaina, o le toatele lava o tagata i Misuri e lei fia mananao i le savali sa ia faasoa atu, ae o la sa papatiso e faifeautalai ia tagata i isi nofoaga ma auina atu i latou i Siona.7

E le i umi, ae faapotopotoina le fiaselau o le Au Paia i Initipene.


E faitau selau maila i sautesisifo o Katelani, sa asiasi atu ai Viliamu McLellin e luasefulu-lima-tausaga le matua i fanuatanu o lona toalua, o Cinthia Ann, ma le la pepe. E i lalo ifo o le lua tausaga na faaipoipo ai Viliamu ma Cinthia ae maliliu o ia ma le pepe. O Viliamu o se faiaoga, ma sa atamai ma i ai se meaalofa o le tusitusi. Ae sa leai se mea na ia maua e faamafanafanaina ai o ia i taimi o le tuuatoatasi talu ona maliliu lona aiga.8

I se tasi aso, ina ua uma ona fai sana vasega, sa faalogo ia Viliamu i ni alii se toalua o talai e uiga i le Tusi a Mamona. O le tasi o i la’ua, o Tavita Uitimera, na tautino atu sa ia vaai i se agelu o le sa molimau mai e moni le Tusi a Mamona. O le isi, o Harvey Whitlock, sa faaofoina Viliamu i le mana ma le manino o lana talaiga.

Sa valaaulia e Viliamu ia alii e aoao atili o ia, ma sa toe taia foi o ia i upu a Harvey. “Ou te lei faalogo lava i sea ituaiga o talaiga i lo’u olaga,” sa tusia ai e Viliamu i lana api talaaga. “Sa foliga mai na li’oina le tamaloa e le mamalu o le Atua.”9

O le naunau e fia feiloai ia Iosefa Samita ma sailiili i ana mau, o lea na mulimuli ai Viliamu ia Tavita ma Harvey i Initipene. Ua foi ane Iosefa i Katelani i le taimi na latou taunuu atu ai, ae na feiloai Viliamu ia Eteuati Paterika, Matini Harisi, ma Ailama Samita ma sa faalogo ia latou molimau. Sa talanoa foi o ia i isi tamaloloa ma fafine i Siona ma sa maofa i le alofa ma le filemu na ia vaaia ia i latou.10

A o faia se savaliga umi i le togavao i se tasi aso, sa la talanoa ma Ailama e uiga i le Tusi a Mamona ma le amataga o le ekalesia. Sa manao Viliamu e talitonu, ae e ui i mea uma sa ia faalogo i ai, sa lei faatalitonuina lava o ia e auai i le ekalesia. Sa ia manao i se molimau mai le Atua faapea ua ia maua le upumoni.

I le taeao po na sosoo ai, sa ia tatalo mo se taitaiga. I le toe manatunatu ai i lana suesueina o le Tusi a Mamona, sa iloa ai e Viliamu ua tatalaina ai lona mafaufau i se malamalama fou. Sa ia iloaina e moni ma sa ia maua se lagona ua noatia e tatau ona molimau atu ai. Sa ia mautinoa ua ia maua le ekalesia ola a Iesu Keriso.11

Sa papatisoina Viliamu e Ailama i se taimi mulimuli ane i lena aso, ma e lei pine ae agai atu nei alii e toalua mo Katelani.12 A o la talai atu i le ala, sa iloa ai e Viliamu e i ai lana taleni o le tosina mai o aofia ma felafolafoai ma faifeau. Peitai, o nisi taimi sa ia faafoliga faasausili, pe a ia talai atu, ma sa ia lagonaina le faanoanoa pe a tata’iese e ana talagugutu le Agaga.13

O le taimi na la taunuu ai i Katelani, sa naunau Viliamu e talanoa ia Iosefa. Sa tele ni ana fesili patino sa ia manao e tali mai, ae sa ia teuina ia te ia lava, ma tatalo ia iloatino e Iosefa lava ia ma faailoa mai o latou tali. Ua le mautonu nei Viliamu pe o fea e alu i ai ae po o le a foi le mea o le a fai i lona olaga. I le leai o se aiga, ua mafai ona ia tuuto atu ia lava atoa i le galuega a le Alii. Ae o se vaega o ia sa manao e saili mo lona lava soifua manuia muamua.

O lena po, sa o ai Viliamu ma Iosefa i le fale ma sa ia fesili atu ia te ia mo se faaaliga mai le Alii, aua ua ia iloaina e toatele foi isi na faia. Sa ioe i ai Iosefa ma ina ua maua mai e le perofeta le faaaliga, sa faalogo Viliamu ua tali mai e le Alii ana fesili taitasi. O lona atuatuvale ua suia i le olioli. Sa ia iloaina ua ia maua se perofeta a le Atua.14


Ina ua mavae ni nai aso, i le aso 1 Novema, 1831, sa taloina e Iosefa se fono faatasi a taitai o le ekalesia. Sa faasalalauina talu ai nei e Ezra Booth se tusi i se nusipepa i le lotoifale e tuua’ia ai Iosefa i le faia o valoaga sese ma nanaina o ana faaaliga mai tagata lautele. Sa faitauina e le lautele le tusi, ma e toatele tagata na amata ona masalosalo i le Au Paia ma la latou savali.15

E toatele foi le Au Paia sa mananao e faitauina le afioga a le Alii e i latou lava. Talu ai ona sa na o kopi na tusilima o faaaliga na maua e Iosefa, o lea sa lei iloa tele ai e le toatele o tagata o le ekalesia. O toeaina sa mananao e faaaoga i le galuega faafaifeautalai, latou te tusilimaina se kopi.

Ina ua iloa lenei mea, o lea sa fautuaina ai e Iosefa ia lolomi ma faasalalau ia faaaliga i se tusi. Sa ia talitonu o sea tusi o le a fesoasoani i faifeautalai e faafaigofie atili ai ona faasoa atu le afioga a le Alii ma avatu ai faamatalaga sa’o e uiga i le ekalesia i tuaoi fiailoa.

Na umi se taimi o talanoaina ai e le aufono le mataupu. Na tetee Tavita Uitimera ma isi i le faasalalauina o faaaliga, sa popole nei avea le faalauaiteleina o fuafuaga a le Alii mo Siona ma mea e afua mai ai ni faafitauli mo le Au Paia i le Itumalo o Siakisone. Sa lei ioeina e Iosefa ma Sini, sa tau atu pea e finagalo le Alii i le ekalesia ina ia lolomi ma faasalalau Ana afioga.16

Ina ua maea nisi mau felafolafoaiga, sa ioe le aufono e lolomi ma faasalalau ni kopi se sefuluafe o faaaliga o le Tusi o Poloaiga. Sa latou tofia Sini, Oliva, ma Viliamu McLellin e tusia se faatomuaga o faaaliga ma tuuina atu ia i latou i se taimi mulimuli ane i lena aso.17

Sa amata loa lava e nei alii e toatolu ona tusi, ae ina ua latou toe foi atu ma le faatomuaga, sa lei fiafia i ai le aufono. Sa latou toe faitauina, ma faavasega lea laina ma lea laina, ma talosagaina Iosefa e saili atu le finagalo o le Alii e uiga i ai. Sa tatalo Iosefa, ma sa faaali mai e le Alii se faatomuaga fou mo le tusi. Sa tusifaamaumauina e Sini Ana afioga a o faalau mai e Iosefa.18

I le faatomuaga fou, sa poloaiina ai e le Alii ia tagata uma e faalogo i Lona siufofoga. Sa Ia tautino mai e faapea ua Ia tuuina atu nei poloaiga ia Iosefa e fesoasoani ai i Ana fanau ia faateleina lo latou faatuatua, talitonu ia te Ia, ma ia talia ma folafola atu le atoaga o Lana talalelei ma le feagaiga e faavavau. Sa Ia talanoa atu ai foi e uiga i popolega o i latou e pei o Tavita o le sa popole e uiga i le anotusi o faaaliga.

“O le mea lea ua fai atu ai au o le Alii, ua ou fai atu ai, ma ou te le faatoese mai ai lava ia,” na Ia tautino atu ai, “ma e ui ina mavae atu le lagi ma le lalolagi, a e le mavae atu lava la’u upu, ae o le a faataunuuina lava, pe i lo’u lava leo po o i le leo o a’u auauna, ua tutusa lava.”19

Ina ua uma ona faalau atu e Iosefa upu o le faatomuaga, sa toatele tagata o le aufono na fai mai sa latou naunau e molimau atu i le moni o faaaliga. Sa i ai isi i totonu o le potu sa mumusu e faasalalau ia faaaliga i le tulaga o i ai nei. Sa latou iloaina o Iosefa o se perofeta, ma na latou iloaina foi e moni ia faaaliga, ae sa latou maasiasi faapea na oo mai le afioga a le Alii ia i latou e ala mai i le vaogagana utiuti ma le kalama vaivai a Iosefa.20

E lei ta’ua mai e le Alii lo latou atugaluga. I Lana faatomuaga, sa Ia molimau mai ai o faaaliga na aumai mai ia te Ia, na tuuina atu i Ana auauna “i lo latou vaivai, e tusa ma le ala o la latou gagana.”21 Ina ia fesoasoani i alii ia iloa o faaaliga na aumai mai ia te Ia, o lea sa Ia tuu atu ai se faaaliga fou, e luiina ai le aufono e filifili se tagata aupito poto o i totonu o le potu e tusi se faaaliga e pei o ia na maua e Iosefa.

Afai e le mafai e le tagata e filifilia mo le galuega ona faia, ona iloa lea e tagata uma o i le potu ma ia nafa ma le molimauina atu e moni ia faaaliga a le Alii ia Iosefa, e ui i lo latou le atoatoa.22

Na tago atu Viliamu i se peni, ma taumafai e tusi se faaaliga, ma le faamoemoe mautinoa i lona matuaofaiva i le gagana. E ui o lea, ina ua uma, sa ia iloaina faatasi ma isi alii i totonu o le potu, o le mea sa ia tusia e lei aumaia mai i le Alii.23 Sa latou tautino atu lo latou sese ma sainia ai se faamatalaga e molimau atu ai o faaaliga na tuuina mai i le perofeta e ala i musumusuga a le Atua.24

I le fono, sa latou faia ai se tonu e tatau ia Iosefa ona toe iloilo ia faaaliga ma “faasa’o mea na sese atonu na te tau i ai e ala i le Agaga Paia.”25


Tusa o le taimi lena, sa tali ai e Elisapeta Marsh se faifeau e femalagaai e igoa ia Nancy Towle i lona fale i Katelani. O Nancy o se fafine laitiiti, paee masomasoa ma ona mata lapopoa ua mu i le malosi o ona talitonuga maumaututu. I lona tolusefulu-lima, sa faalauiloa ai e Nancy o ia lava i le lauga atu i potopotoga tetele o fafine ma tamaloloa i aoga, lotu, ma tolauapiga i le salafa o le Iunaite Setete. Ina ua uma ona talanoa atu ia te ia, sa mafai e Elisapeta ona iloa atu o ia o se tagata e lelei lona aotauina ma e mausali i ona talitonuga.26

Na sau Nancy i Katelani ma se faamoemoega. E ui ina sa ia tatalaina lona mafaufau e uiga i isi lotu Kerisiano, tusa lava foi pe feseeseai ma i latou, ae sa mautinoa e Nancy sa taitaiseseina ia le Au Paia. Sa ia manao e aoao atili e uiga ia i latou ina ia mafai ona ia fesoasoani i isi e teena a latou aoaoga.27

Sa lei lagolagoina e Elisapeta lea ituaiga o misiona, ae sa mafai ona ia malamalama o la sa puipuia e Nancy le mea sa ia manatu e moni. Sa ia faalogologo ia i latou o talai ma sa ia vaai i ni nai papatisoga i se vaitafe sa lata ane. I se taimi mulimuli ane i lena aso, sa la o ai ma Elisapeta i se sauniga o le faamauga ma Iosefa, Sini, ma isi taitai o le ekalesia.28

I lea sauniga, na faafememeai ai e Viliamu Phelps ia Nancy e uiga i lona masalomia o le moni o le Tusi a Mamona. “O le a le faasaoina oe vagana ua e talitonu i lena tusi,” na ia ta’u atu ai ia te ia.

Sa pulatoa atu Nancy ia Viliamu. “Afai ou te maua lena tusi, lau susuga, o le a ou susunuina,” na fai atu ai [Nancy]. Sa faateia Nancy ona o le toatele naua o tagata talenia ma popoto ua mafai ona mulimuli ia Iosefa Samita ma talitonu i le Tusi a Mamona.

“Lau Susuga Samita,” sa fai atu ai [Nancy], i le perofeta, “e mafai lava, i le faatasi mai o le Atua Silisiliese, ona e fai mai sau upu e ala i se tautoga faapea na faaali atu ia te oe e se agelu mai le lagi le mea na i ai na papatusi?”

“O le a ou le tauto lava,” na tali faaataata atu ai Iosefa. Nai lo lena, sa ia savali atu ia i latou o e sa faatoa papatisoina, tuu ona lima i luga o o latou ulu, ma faamauina i latou.

Na liliu atu Elisapeta ia Nancy, ma molimau atu i lona lava faamauga. “E lei pine ona i ai ona lima i luga o lo’u ulu,” na ia fai atu ai, “ae ou lagonaina le Agaga Paia e pei o se vai mafanafana o sosolo ifo i o’u luga.”

Sa tiga Nancy, e pei ua tuua’ia o ia e Elisapeta na te leiloaina pe faapei le Agaga o le Alii. Sa toe tilotilo atu o ia ia Iosefa. “Pe e te le maasiasi ea i na ituaiga o faafoliga?” sa ia fai atu ai. “O oe lena, e le sili atu nai lo se tama ave palau le taualoa o lo tatou laueleele!”

Na molimau filemu atu Iosefa: “Ua toe foi mai le meaalofa, e pei o taimi muamua, i faifaiva e lei aoaoina.”29