Inisitituti
2 Faalogo ia te Ia


“Faalogo ia te Ia,” mataupu 2 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 2: “Faalogo ia te Ia”

Mataupu 2

Faalogo ia te Ia

Ata
Vao Paia

Sa ala po lava Iosefa i se taeao o le tautotogo i le 1820 ma alu atu i se togavao lata ane i lona aiga. Sa lagilelei ma matagofie le aso, ma sa susulu mai ave o le la i va o lala laau i ona luga. Sa ia manao ia tuua na o ia i le taimi na tatalo ai, ma sa ia iloa se nofoaga filemu i le togavao lea sa ia ta laau ai i se taimi sa lei mamao atu. Sa ia tuu ai iina lana ‘o’e, sa ta i se pogati laau.1

I le mauaina ai o le nofoaga, sa fetepaai solo Iosefa ia mautinoa sa na o ia lava iina. Sa naunau o ia e tatalo leotele ma sa le i manao ina ia faalavelaveina.

I le faamalieina ai i le tuua na o ia, sa tootuli ai Iosefa i luga o le palapala malulu ma amata ona faasoa atu manaoga o lona loto i le Atua. Sa ia ole atu mo le alofa mutimutivale ma le faamagaloga ma mo le poto ia maua ai tali i ana fesili. “Le Alii e,” sa ia tatalo ai, “o le a le lotu e tatau ona ou auai?”2

A o ia tatalo, sa foliga mai na maena lona laulaufaiva seia oo ina le mafai ona ia toe tautala. Sa ia faalogoina se tagata o savali mai i ona tua ae sa ia le vaaia se tasi ina ua faliu atu i ai. Sa ia toe taumafai e tatalo, ae sa faasolo ina leotele le savali [a le tagata], e peisea’i o agai mai se tagata ia te ia. Sa ia osotu i luga ma faliu vave atu, ae sa ia le vaaia lava se tasi.3

Sa faafuasei ona taofia o ai e se mana lēmāvaaia. Sa ia taumafai e toe tautala, ae sa noatia pea lona laulaufaiva. Sa ufitia o ia i se pogisa mafiafia na siomia ai o ia seia oo ina le mafai ona ia toe vaaia le susulu o le la. Sa feemoemoa’i mai masalosaloga ma ata lamatia i lona mafaufau, sa fenumia’i ma faalavelaveina ai o ia. Sa ia lagona e peisea’i o manao se tagata matautia, moni ma le mamana tele e faaumatia o ia.4

I le tuu atoa i ai o lona malosi uma, sa toe valaau tasi atu ai lava Iosefa i le Atua. Sa matala lona laulaufaiva, ma ia augani atu ai mo se laveai. Ae sa ia iloaina o ia lava ua magoto atu i le faanoanoa, lofituina i le pogisa le matatalia ma ua saunia e lafoai o ia lava i le faafanoga.5

I lena taimi, sa oo mai ai se malamalama faaniutu i luga a’e o lona ulu. Sa alu ifo lemu lava ma sa foliga mai na faamuina ai le togavao i se afi. Ina ua suluia o ia i le malamalama, sa lagona e Iosefa le matala ese atu o le mana lēmāvaaia. Sa oo mai le Agaga o le Atua, ma faatumuina o ia i le filemu ma le olioli le mafaamatalaina.

I le siōa atu ai i le malamalama, sa vaaia ai e Iosefa le Atua le Tama o tu i ona luga a’e i le ea. Sa susulu malama atu Ona fofoga ma sili atu ona mamalu nai lo se isi lava mea na vaaia e Iosefa. Sa valaau e le Atua o ia i lona igoa ma faasino atu i le isi tagata na tu mai i Ona talaane. “O Lo’u Atalii Pele lenei,” sa Ia fetalai ai. “Faalogo ia te Ia!”6

Sa pulato’a atu Iosefa i fofoga o Iesu Keriso. Sa tutusa lava le susulu ma le mamalu e pei o le Tama.

“Iosefa,” sa fetalai mai ai le Faaola, “ua faamagaloina au agasala.”7

Sa aveesea lana avega, ma toe fai atu e Iosefa lana fesili: “O le a le ekalesia e tatau ona ou auai?”8

“Aua ne’i auai i se tasi o i latou,” sa fetalai atu ai le Faaola ia te ia. “Ua latou aʼoaʼo mo mataupu faavae ia poloaiga a tagata, ua foliga ua faaleatua, ae ua latou teena le mana o i ai.”

Sa ta’u atu e le Alii ia Iosefa ua lolofia le lalolagi i le agasala. “E leai se tasi o faia se lelei,” sa Ia faamalamalama mai ai. “Ua latou liliu ese mai le talalelei ma ua le tausia a’u poloaiga.” Ua leiloloa pe ua faapiopioina upumoni paia, ae sa Ia folafola mai e faaali mai le atoaga o Lana talalelei ia Iosefa i le lumanai.9

A o fetalai mai le Faaola, sa vaaia e Iosefa au agelu, ma le malamalama na siomia i latou na sili atu le susulu i lo le la i le aoauli. “Faauta, ma tagai, Ou te vave alu atu,” sa fetalai mai ai Iesu, “ua faaofuina i le mamalu o Lo’u Tama.”10

Sa manatu Iosefa o le a mu le togavao i le susulu tele o le malamalama, ae sa mu laau e pei o le laau a Mose ma sa lei faaleagaina.11


Ina ua mou atu le malamalama, sa iloa e Iosefa o ia lava o loo taoto i lona tua, ma tepa i luga i le lagi. Na aluese le malamalama faaniutu, ma na aluese foi lona ta’usalaina ma le fenumiai. Sa faatumuina e lagona o le alofa paia lona loto.12 Na fetalai atu le Atua le Tama ma Iesu Keriso ia te ia, ma sa ia aoaoina mo ia lava le auala e maua ai le upumoni ma le faamagaloga.

I le vaivai tele ai mai le faaaliga na le minoi ai, sa taoto pea Iosefa i le togavao seia oo ina toefoi atu sina ona malosi. Ona ia tautevateva atu lea i le fale ma faalagolago atu i le magālafu mo se toomaga. Sa vaaia o ia e lona tina ma fesili atu po o le a se mea ua tupu.

“O loo lelei mea uma,” sa ia faamautinoa atu ia te ia. “O loo ou malosi lava.”13

I ni nai aso mulimuli ane, a o talanoa atu i se failauga, sa faamatala atu e Iosefa ia te ia e uiga i mea na ia vaaia i le togavao. Sa matua malosi le failauga i ni faatasiga faalelotu lata mai na faia, ma sa faamoemoeina o ia e Iosefa ia manatu mamafa i lana faaaliga.

I le taimi muamua sa manatu mama le failauga i ana tala. E ta’ua lava e tagata latou te maua ni faaaliga faalelagi mai lea taimi i lea taimi.14 Ae sa oo ina to’atama’i ma fulufululele o ia, ma sa ia ta’u atu ia Iosefa o lana tala sa sau mai le tiapolo. O aso o faaaliga ma faali’ali’aga ua leva ona muta, sa ia fai atu ai, ma o le a le toe oo mai lava.15

Sa faate’ia Iosefa, ma sa le’i pine ae leai ma se tasi na talitonu i lana faaaliga.16 Ae aisea latou te talitonu ai fua? Sa na o le sefulufa tausaga lona matua ma sa le’i a’otauina o ia. Sa sau o ia mai se aiga mativa ma sa faamoemoeina e faaalu lona olaga atoa e galueaiina ai le fanua ma faia galuega faalēlelei e maua ai tau lava o sina mea e ola ai.

Ae o lana molimau sa matua mamafa lava i nisi tagata lea na latou faifai ai ia te ia. E ese lava, sa ia manatu ai, o se tamaitiiti faatauvaa e leai sona taua i le lalolagi na mafai ona tosina maia le tele o le lototiga ma le inosia. “Aisea ua sauaina ai a’u i le ta’uina o le mea moni?” sa ia fia manao ai e fesili. “Aisea ua manatu ai le lalolagi ia ou faafitia le mea na ou vaai moni i ai?”

Sa matua iso Iosefa i nei fesili i lona olaga atoa. “Sa ou vaai moni i se malamalama, ma i le lotolotoi o lena malamalama sa ou vaaia ai ni Tagata se toalua, ma sa la fetalai moni mai lava ia te a’u,” sa ia faamatala mulimuli ane ai, “ma e ui sa inosiaina a’u ma sauaina mo le faapea atu sa ou vaai i se faaaliga, ae e moni lava.”

“Sa ou iloaina, ma sa ou iloa na silafia e le Atua,” sa ia molimau ai, “ma e le mafai lava ona ou faafitia.”17


O le taimi na iloa ai e Iosefa o le faasoaina atu o lana faaaliga sa na o le faasagatau mai ai o ona tuaoi ia te ia, sa ia taofia ai loa le tele o mea ia te ia lava, ma faamalieina i le malamalama na foai atu e le Atua ia te ia.18 Mulimuli ane, ina ua ia masii ese atu mai Niu Ioka, sa ia taumafai lava e faamaumau lona aafiaga paia i le togavao. Sa ia faamatalaina lona naunau mo le faamagaloga ma le lapataiga a le Faaola i se lalolagi ua manaomia ona salamo. Sa ia tusia e ia lava upu i se gagana tau panupanu, i le taumafai naunautai ai e toe pu’e mai le mamalu o lena taimi.

I tausaga na sosoo ai, sa ia toe faamatalaina le faaaliga i se tulaga faalauaitele atu, na tosina mai ai tusiupu sa mafai ona fesoasoani ia te ia ia faailoa lelei atu mea na luitauina faamatalaga uma. Sa ia faamatala lona manao e saili le ekalesia moni ma faamatala le faaali muamua mai o le Atua le Tama e faailoa mai le Alo. Sa itiiti mea na ia tusia e uiga i lana lava ia sailiga mo le faamagaloga ae faasili atu e uiga i le savali aoao a le Faaola o le upumoni ma le manaomia mo se toefuataiga o le talalelei.19

Faatasi ai ma taumafaiga taitasi e faamaumau ona aafiaga, sa molimau ai Iosefa sa faafofoga mai le Alii ma tali mai i lana tatalo. A o avea ma se alii talavou, sa ia iloa ai o le ekalesia a le Faaola sa le o toe i ai i le lalolagi. Ae sa folafola mai le Alii e faaali mai nisi mea se tele atu e uiga i Lana talalelei i le taimi e tatau ai. O lea sa naunau ai Iosefa e faalagolago i le Atua, tumau faamaoni i poloaiga sa ia maua i le togavao, ma faatalitali ma le onosai mo nisi faatonuga.20

Faamatalaga

  1. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:14; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 3, i le JSP, H1:212 (draft 2); Faatalanoaga, o Iosefa Samita e David Nye White, Aug. 21, 1843, i le [David Nye White], “The Prairies, Nauvoo, Joe Smith, the Temple, the Mormons, &c.,” Pittsburgh Weekly Gazette, Sept. 15, 1843, [3], o loo maua i le josephsmithpapers.org.

  2. Faatalanoaga, o Iosefa Samita e David Nye White, Aug. 21, 1843, i le [David Nye White], “The Prairies, Nauvoo, Joe Smith, the Temple, the Mormons, &c.,” Pittsburgh Weekly Gazette, Sept. 15, 1843, [3], o loo maua i le josephsmithpapers.org; Joseph Smith History, circa Summer 1832, 3, in JSP, H1:12.

  3. Joseph Smith, Journal, Nov. 9–11, 1835, i le JSP, J1:88.

  4. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:15; Hyde, Ein Ruf aus der Wüste, 15–16; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 3, in JSP, H1:212 (draft 2).

  5. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:16; Joseph Smith, Journal, Nov. 9–11, 1835, i le JSP, J1:88; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 3, in JSP, H1:212 (draft 2).

  6. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:16–17; Joseph Smith History, circa Summer 1832, 3, i le JSP, H1:12–13; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 3, i le JSP, H1:214 (draft 2); Joseph Smith, Journal, Nov. 9–11, 1835, i le JSP, J1:88.

  7. Joseph Smith History, circa Summer 1832, 3, i le JSP, H1:13.

  8. Faatalanoaga, o Iosefa Samita e David Nye White, Aug. 21, 1843, i le [David Nye White], “The Prairies, Nauvoo, Joe Smith, the Temple, the Mormons, &c.,” Pittsburgh Weekly Gazette, Sept. 15, 1843, [3], o loo maua i le josephsmithpapers.org.

  9. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:5–26; Joseph Smith History, circa Summer 1832, 3, i le JSP, H1:13; Levi Richards, Journal, June 11, 1843; Joseph Smith, “Church History,” Times and Seasons, Mar. 1, 1842, 3:706, in JSP, H1:494.

  10. Joseph Smith History, circa Summer 1832, 3, i le JSP, H1:13.

  11. Pratt, Interesting Account, 5, i le JSP, H1:523.

  12. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:20; Faatalanoaga, o Iosefa Samita e David Nye White, Aug. 21, 1843, i le [David Nye White], “The Prairies, Nauvoo, Joe Smith, the Temple, the Mormons, &c.,” Pittsburgh Weekly Gazette, Sept. 15, 1843, [3], o loo maua i le josephsmithpapers.org; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 3, in JSP, H1:214 (draft 2); Joseph Smith History, circa Summer 1832, 3, in JSP, H1:13.

  13. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:20; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 3, i le JSP, H1:214 (draft 2).

  14. Tagai i le Bushman, “Visionary World of Joseph Smith,” 183–204.

  15. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:21; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 3, in JSP, H1:216 (draft 2); Neibaur, Journal, May 24, 1844, available at josephsmithpapers.org. Autu: Christian Churches in Joseph Smith’s Day

  16. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:22, 27; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 4, i le JSP, H1:216–18 (draft 2); Faatalanoaga, o Iosefa Samita e David Nye White, Aug. 21, 1843, i le [David Nye White], “The Prairies, Nauvoo, Joe Smith, the Temple, the Mormons, &c.,” Pittsburgh Weekly Gazette, Sept. 15, 1843, [3], o loo maua i le josephsmithpapers.org.

  17. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:21–25; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 4, i le JSP, H1:216–18 (draft 2).

  18. Joseph Smith History, circa Summer 1832, 3, i le JSP, H1:13; tagai foi i le Historical Introduction to Joseph Smith History, circa Summer 1832, i le JSP, H1:6.

  19. Sa tusia e Iosefa pe na ia vaavaaia le tusiaina o tala e fa o lenei aafiaga i lona olaga atoa, o le tala muamua o loo i le Joseph Smith History, circa Summer 1832, 1–3, i le JSP, H1:11–13. E toalima isi na faalogo ia te ia o talanoa e uiga i le aafiaga, na tusia i lalo a latou foi tala. O tala e iva e mafai ona maua i le “Primary Accounts of Joseph Smith’s First Vision of Deity,” uepisaite o le Joseph Smith Papers, josephsmithpapers.org. Mo se suesuega e uiga i mea talitutusa ma eseesega i le va o tala, tagai i le “First Vision Accounts,” Gospel Topics, topics.lds.org. Autu: Joseph Smith’s First Vision Accounts

  20. Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:26; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 4, i le JSP, H1:218 (draft 2).