Inisitituti
8 O Le Tula’i A’e o le Ekalesia a Keriso


“O Le Tula’i A’e o le Ekalesia a Keriso,“ mataupu 8 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 8: “O Le Tula’i A’e o le Ekalesia a Keriso“

Mataupu 8

O Le Tula’i A’e o le Ekalesia a Keriso

Ata
O Kopi o le Tusi a Mamona

I le amataga o Iulai 1829, faatasi ai ma tusitusiga i lona lima, sa iloa ai e Iosefa na finagalo le Alii e lolomi le Tusi a Mamona ma faasalalau atu lana savali i le mamao e gata ai. Ae peitai, sa lei masani o ia ma lona aiga i le pisinisi o le lomitusi. Sa ao ona ia tausia le saogalemu o tusitusiga, saili se falelomitusi, ma sue se auala e oo atu ai le tusi i lima o ni tagata ua naunau e manatu i ai o se tusitusiga paia fou.

O le lolomiina o se tusi e pei o le Tusi a Mamona o le a le taugofie foi. Sa lei faaleleia mea tautupe a Iosefa talu ona ia amataina le faaliliuga, ma o tupe uma sa ia maua sa tausi a’i lona aiga. Sa moni foi lena mea e tasi mo ona matua, sa avea pea ma ni faifaatoaga matitiva sa galueaiina le fanua sa latou le umiaina. Sa na o le pau le uo a Iosefa sa mafai ona faatupeina le galuega, o Matini Harisi.

Sa vave ona galue Iosefa. Ae na te lei faamaeaina le faaliliuga, sa ia failaina le puletaofia o le tusi e puipuia ai tusiga mai soo se tasi e ono gaoia pe kopiina.1 Faatasi ai ma le lagolagosua a Matini, sa amata foi ona saili e Iosefa se tagata lomitusi e malie e lolomiina le tusi.

Sa la o atu muamua ia Egbert Grandin, o se lomitusi i Palamaira sa tupulaga lelei ma Iosefa. Sa vave lava ona teena e Grandin le talosaga, ona sa talitonu o le tusi o se taufaasese. I le le faavaivai, sa saili atu ai pea Iosefa ma Matini ma maua ai se lomitusi naunau i se aai lata ane. Ae a o lei taliaina lana ofo, sa la toe foi atu i Palamaira ma toe fesili tasi atu lava ia Grandin pe na te fia manao e lolomi le tusi.2

O le taimi la lea, sa foliga mai ai na naunau atili Grandin e fai le galuega, ae sa ia manao ina ia totogi atu le $3,000 e lolomi ai ma tuufaatasi kopi e lima afe ae na te lei amataina le galuega. Ua uma ona folafola atu e Matini e fesoasoani e totogi le lolomiga, ae o le mauaina o lena ituaiga o tupe, sa ia iloa ai na te ono moomia ona mokesi lana faatoaga. Sa avea ma se avega mamafatu mo Matini, ae sa ia iloaina sa leai ma se tasi o isi uo a Iosefa na mafai ona fesoasoani ia te ia i le tupe.

I le popole ai, sa amata ona fesiligia e Matini le atamai o le faatupeina o le Tusi a Mamona. Sa ia te ia se tasi o faatoaga sili ona lelei i lea nofoaga. Afai na te mokesiina lona fanua, e ono goto atu ai. O le tamaoaiga na faaalu ai lona olaga i le faaputuina e mafai ona mou atu i sina taimi puupuu pe afai e le taulia tele le Tusi a Mamona.

Sa ta’u atu e Matini ia Iosefa ona popolega, ma sa talosaga ina ia saili atu mo se faaaliga mo ia. O le tali mai, sa fetalai atu ai le Faaola e uiga i lana osigataulaga e fai le finagalo o Lona Tama, tusa lava po o le a le tau. Na Ia faamatalaina Lona puapuagatia tele a o totogiina le tau mo agasala ina ia mafai ona salamo tagata uma ma ia faamagaloina. Ona Ia poloaiina lea o Matini ina ia taulagaina ana lava faasiliga ina ia faataunuu ai le fuafuaga a le Atua.

“Aua ne’i e manumanu i au lava meatotino,” sa fetalai atu ai le Alii, “a ia foai fua atu mo le lomiga o le Tusi a Mamona.” O loo i ai i le tusi le afioga moni a le Atua, sa faamautinoa atu ai e le Alii ia Matini, ma o le a fesoasoani i isi ia talitonu i le talalelei.3

E ui atonu o le a le malamalama ona tuaoi i lana faaiuga, ae sa usitai pea Matini i le Alii ma mokesi lana faatoaga e faamau ai le totogi.4

Sa sainia e Grandin se konekarate ma amata loa ona faatulaga le galuega telē na’uā.5 Sa faaliliuina e Iosefa le anotusi o le Tusi a Mamona i totonu o le tolu masina, sa fesoasoani i ai le tusiupu e toatasi i le taimi e tasi. O le a faaalu ai e Grandin ma ni alii se toasefululua le fitu masina e lolomi ai ma tuufaatasi uluai kopi o le galuega e 590-itulau.6


Faatasi ai ma se tagata lomitusi sa faafaigaluegaina, sa toe foi atu ai Iosefa i Haramoni ia Oketopa 1829 e galue i lana faatoaga ma faatasi ma Ema. O le taimi lea sa vaaia ai e Oliva, Matini, ma Ailama le lolomiga ma auina atu ia Iosefa talafou e le aunoa i le faagasologa o le galuega a Grandin.7

I le manatuaina ai o le faanoanoa na ia lagonaina i le taimi na leiloloa ai uluai itulau na ia faaliliuina, sa talosaga atu ai Iosefa ia Oliva e fai ni kopi o tusitusiga o le Tusi a Mamona mai lea itulau i lea itulau, ma fai se kopi tutusa lelei e ave i le falelomitusi ina ia mafai ona faaopoopo i ai faailoga upu ma le faatulagaga o le tusiga.8

Sa fiafia Oliva e kopi le tusi, ma o mataitusi sa ia tusia i lea taimi sa faatumulia i faaupuga mai le faaliliuga. I le faataitai ai ia Nifae, Iakopo, ma Amoleka mai le Tusi a Mamona, sa tusi atu ai Oliva ia Iosefa e uiga i lona lotofaafetai mo le Togiola e le i’u a Keriso.

“Ina ua amata ona ou tusitusi e uiga i le alofa mutimutivale o le Atua,” sa ia ta’u atu ai ia Iosefa, “sa ou le iloa po o fea e taofi ai, ae sa le lava le taimi ma pepa.”9

O lena lava agaga e tasi na tosina atu ai isi i le Tusi a Mamona a o lolomiina. O Thomas Marsh, o se tagata sa aoaoina faalomitusi muamua, sa taumafai e saili se tonu mo ia i isi lotu, ae leai ma se tasi na foliga mai na tala’iina le talalelei na ia mauaina i le Tusi Paia. Sa ia talitonu o se lotu fou o le a le pine ae tula’i a’e na te aoaoina le upumoni toefuataiina.

O lena taumafanafana, sa lagona ai e Thomas le taitaiina e le Agaga e faimalaga i le faitau selau o maila mai lona aiga i Boston e alu atu i Niu Ioka i sisifo. Sa ia nofo i lena eria mo le tolu masina ae lei toe taliu atu i le aiga, sa le mautonu pe aisea na ia malaga mamao ai. Peitai, i se malologa i lona toe foi atu, sa fesili atu ai le na talimalo ia te ia pe na faalogo e uiga i le “tusi auro” a Iosefa Samita. Sa ta’u atu e Thomas i le fafine e leai, ma lagona le uunaia o ia e fia iloa atili.

Sa ia ta’u atu ia [Thomas] e tatau ona ia talanoa atu ia Matini Harisi ma faasino atu o ia i Palamaira. Sa faanatinati atu loa Thomas iina ma maua atu ai Matini i le falelomitusi o Grandin. Sa tuu atu e le lomitusi ia te ia itulau e sefuluono o le Tusi a Mamona, ma alu ai loa Thomas ma ave i Boston, sa naunau e fia faasoa atu le tofo fou o lenei faatuatua fou i lona toalua, o Elizabeth.

Sa faitauina e Elizabeth ia itulau, ma talitonu ai foi o ia o le galuega lava lea a le Atua.10


O lena tautoulu, a o tulaga lelei pea le agai i luma o le lomiga o le Tusi a Mamona, o se tagata na avea muamua ma faamasino e igoa ia Abner Cole na amata faia ni lomiga i se nusipepa e uiga i le falelomitusi o Grandin i Palamaira. I le galue ai i le falelomitusi i le po, pe a ō uma i le fale le aufaigaluega a Grandin, sa mafai ona maua e Abner ia itulau ua uma ona lolomi mai le Tusi a Mamona, ia e lei tuufaatasia pe ua saunia foi e faatau atu.

Sa vave ona amata tala faaamuamu i le “Tusi Paia Auro” i lana nusipepa, ma i le taimi o le taumalulu sa ia lolomiina ai ni tala mai le tusi faatasi ma ni faamatalaga faaamuamu.11

Ina ua iloa e Ailama ma Oliva le mea sa faia e Abner, sa la talanoa i ai. “O le a lau aia ua e lolomi ai le Tusi a Mamona i lenei auala?” Sa fesili atu ai Ailama. “E te le iloa ua matou mauaina le puletaofia?”

“E leai sau feau,” sa fai atu ai Abner. “Ua ou faafaigaluegaina lomitusi ma ou te lolomiina soo se mea ou te manao ai.”

“Ua ou faasaina oe ona toe lolomi soo se mea o lena tusi i lau pepa,” sa fai atu ai Ailama.

“Ou te le kea,” sa fai atu ai Abner.

I le le mautonu ai po o le a le mea e fai, sa auina atu ai e Ailama ma Oliva se feau ia Iosefa i Haramoni, lea na toe foi vave atu ai o ia i Palamaira. Sa ia mauaina Abner i le ofisa lomitusi, o faitau faasamasamanoa lana lava nusipepa.

“Foliga mai o loo e galue malosi,” sa fai atu ai Iosefa.

“O a mai lau susuga Samita,” sa tali fiamalo atu ai Abner.

“Lau susuga Cole,” sa fai atu ai Iosefa, “o le Tusi a Mamona ma le aia e lolomi ai e ā a’u lea, ma ua ou faasaina oe ona e faalavelave i ai.”

Sa togi ese a Abner lona pulupulu ma afe i luga lima o lona ofutino. “E te fia fusu alii?” sa ia oso atu ai ma uu ana moto. “A e fia fusu ona e sau lea.”

Sa ataata Iosefa. “E sili ai pe a fai pea lou pulupulu,” sa ia fai atu ai. “O lea e malulu ma ou te le fia fusu ia oe.” Sa ia fai atu lemu pea, “Ae e tatau ona tuu lou lolomiina o la’u tusi.”

“Afai e te manatu e te sili,” sa fai atu ai Abner, “ia se’i tatala la lou pulupulu ae faataitai.”

“O loo i ai le tulafono,” sa tali atu ai Iosefa, “ma o le a e iloa lava pe afai e te lei iloaina muamua. Ae ou te le fia fusu ia oe, aua e leai ma se aoga o lena mea.”

Sa iloa e Abner e sese le itu o le tulafono lea e i ai. Sa ia toafilemu ane ma lē toe lolomiina ni faamatalaga mai le Tusi a Mamona i lana nusipepa.12


O Solomona Chamberlin, o se failauga sa malaga atu i Kanata, sa muai faalogo e uiga i le “Tusi Paia Auro” mai se aiga sa ia nofo ai e latalata i Palamaira. E pei foi o Thomas Marsh, sa ia sau mai lea lotu i lea lotu i lona olaga atoa ae sa ia lagonaina le le faamalieina i mea sa ia vaaia. O nisi ekalesia na latou tala’iina mataupu faavae o le talalelei ma talitonu i meaalofa faaleagaga, ae sa le’i ia i latou ni perofeta a le Atua po o Lana perisitua. Sa lagona e Solomona ua oo mai le taimi o le a aumai ai e le Alii Lana ekalesia.

A o faalogologo atu Solomona i le aiga o talanoa e uiga ia Iosefa Samita ma papatusi auro, sa ia lagonaina le maniti atoa o lona tino mai le ulu i tamaivae, ma sa tonu ai loa ia te ia e saili le au Samita ma aoao atili e uiga i le tusi.

Sa ia alu atu i le fale o Samita ma feiloai ai ma Ailama i le faitotoa. “Ia manuia lenei fale,” sa fai atu ai Solomona.

“Ou te faamoemoe o le filemu,” sa fai atu ai Ailama.

“O i ai se isi i i,” sa fesili ai Solomona, “e talitonu i miti ma faaaliga?”

“Ioe,” sa fai atu ai Ailama, “o i matou o se aiga tali faaaliga.”

Sa faamatala atu e Solomona ia Ailama se faaaliga na ia vaai i ai i ni tausaga na muamua atu. I lena faaaliga, sa fetalai atu ai se agelu e le o i ai se ekalesia a le Atua i le lalolagi ae o le a le pine ae tula’i a’e se tasi o le a i ai le mana e pei o le ekalesia a aposetolo anamua. Sa malamalama Ailama ma isi sa i ai i le fale i le mea sa fai atu ai Solomona ma fai atu ia te ia latou te talitonu foi i lea mea e tasi.

“Ou te momoo maimau pe ana tou faailoaina nisi o mea ua outou iloaina,” sa fai atu ai Solomona. “Ou te manatu e mafai ona ou molimau atu.”

Sa valaaulia e Ailama o ia e nofo i le faatoaga a Samita o se malo faaaloalogia ma faaali atu ia te ia tusitusiga a le Tusi a Mamona. Sa suesue ai Solomona mo aso e lua ma o atu ma Ailama i le ofisa lomitusi o Grandin, lea sa tauaao atu i ai e le lomitusi ia te ia ni itulau se ono sefulufa. Faatasi ai ma itulau e lei faapipiiina i lona lima, sa faaauau ai le malaga a Solomona i Kanata, ma tala’i atu mea uma na ia iloa e uiga i le faatuatuaga fou i luga o le ala.13


E oo ane i le aso 26 Mati, 1830, ua uma ona faapipiiina uluai kopi o le Tusi a Mamona ma maua mo le faatauina atu i le fogafale muamua o le ofisa lomitusi o Grandin. Sa faapipiiina mau i se pa’upovi enaena ma le manogi o se pa’u (leather) ma le kelū, pepa ma le vaitusi. O faaupuga Tusi a Mamona na alia’e mai i luga o le tuasivi i mataitusi auro.14

Sa faapelepele e Lusi Samita le tusitusiga paia fou ma vaai i ai o se faailoga o le a le pine ae faapotopoto e le Atua Lana fanau ma toefuatai mai Lana feagaiga anamua. O le itulau autu o loo tautino mai ai o le faamoemoega o le tusi o le faaali atu lea o mea tetele na faia e le Atua mo Lona nuu i le tuanai, ma tuuina mai faamanuiaga lava e tasi i Lona nuu i aso nei, ma faatalitonu le lalolagi atoa o Iesu Keriso o le Faaola o le lalolagi.15

I le pito i tua o le tusi o loo i ai tautinoga a Molimau e Toatolu ma Molimau e Toavalu, o loo ta’u atu i le lalolagi na latou vaai i papatusi ma iloa e moni ia faaliliuga.16

E ui lava i nei molimau, ae sa iloa lava e Lusi e manatu pea nisi tagata o lenei tusi o se talafatu. E toatele ona tuaoi sa talitonu ua lava lava le Tusi Paia mo latou, ma le le iloaina ua faamanuiaina e le Atua isi malo e sili atu nai lo le tasi i Lana afioga. Sa ia iloa foi, sa teena e isi tagata le savali a le tusi ona na latou talitonu sa na o le faa-tasi lava ona fetalai mai le Atua i le lalolagi ma e le toe fetalai mai.

Mo nei mafuaaga ma isi, sa lei faatauina ai e le toatele o tagata i Palamaira le tusi.17 Ae sa suesueina e isi ona itulau, ma lagonaina ai le mana o ana aoaoga, ma tootutuli atu ai ma ole i le Alii pe moni. Sa iloa e Lusi lava ia o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua ma manao ai ina ia faasoa atu i isi.18


Toetoe lava i le mavae ai o le lolomiina ma le faasalalauina o le Tusi a Mamona, sa saunia ai Iosefa ma Oliva e faatulaga le ekalesia a Iesu Keriso. I ni masina na muamua atu, sa faaali atu ai aposetolo anamua o Peteru, Iakopo, ma Ioane ia i laua ma faaee atu ia i laua le Perisitua Mekisateko, e pei ona folafola atu i ai e Ioane le Papatiso. O le pule faaopoopo na faatagaina ai Iosefa ma Oliva e faaee atu le meaalofa o le Agaga Paia ia i latou na la papatisoina. Sa faauuina foi i laua e Peteru, Iakopo, ma Ioane e avea o ni aposetolo a Iesu Keriso.19

Pe tusa o lena lava taimi, a o nonofo ai i le fale o Uitimera, sa tatalo ai Iosefa ma Oliva mo se malamalama atili e uiga i lenei pule. I se tali, sa poloaiina ai e le siufofoga o le Alii i laua e faauu e le tasi le isi o se toeaina o le ekalesia, ae faatali se’i vagana ua malilie ē talitonu e mulimuli ia i laua o ni taitai o le ekalesia a le Faaola. Sa ta’u atu foi ia i laua e faauu isi taitai o le ekalesia ma faaee atu le meaalofa o le Agaga Paia ia i latou na papatisoina.20

I le aso 6 Aperila, 1830, na feiloai ai Iosefa ma Oliva i le fale o Uitimera e mulimuli i le poloaiga a le Alii ma faatulaga Lana ekalesia. Ina ia mulimulitaia ma faamalieina le tulafono, sa latou filifili ai e avea ma uluai tagata o le ekalesia fou. Pe tusa ma le fasefulu tamaitai ma alii sa taufaaofiofi i si tamai fale e molimauina le faamoemoe.21

I le usiusitai ai i uluai faatonuga a le Alii, sa talosaga atu ai Iosefa ma Oliva i le potopotoga ina ia lagolagoina i laua o ni taitai i le malo o le Atua ma faailoa atu pe ua latou talitonu sa sa’o mo i laua le faatulagaina o se ekalesia. Sa malilie uma i ai tagata o le potopotoga, ma faaee atu ai loa e Iosefa ona lima i luga o le ao o Oliva ma faauuina o ia o se toeaina o le ekalesia. Ona la fesuiai lea o tulaga ma faauu ai e Oliva ia Iosefa.

Ina ua mavae lena, sa la faamanuiaina le areto ma le uaina o le faamanatuga e manatua ai le Togiola a Keriso. Ona la faaee lea o o la lima i luga o i latou na papatisoina, ma faamauina i latou o ni tagata o le ekalesia ma tuu atu ia i latou le meaalofa o le Agaga Paia.22 Sa liligi mai le Agaga o le Alii i luga o i latou sa i le fono, ma sa amata e nisi sa i ai i le potopotoga ona vavalo. O isi sa vivii ae i le Alii, ma sa olioli faatasi tagata uma.

Sa maua foi e Iosefa le uluai faaaliga na faatatau i le tino atoa o le ekalesia fou. “Faauta, ia i ai se tala faamaumau e tausia i totonu o outou,” sa poloai mai ai le Alii, ua faamanatu mai ai i Lona nuu e ao ona latou tusia a latou talafaasolopito paia, ma faasaoina se tala o a latou galuega ma fai ma molimau i le matafaioi a Iosefa o se perofeta, tagatavaai, ma talifaaaliga.

“O ia ua ou musuia, na te uunai le faamoemoe o Siona i le mana malosi tele mo le lelei,” sa tautino mai ai le Alii. “Aua o lana upu o le a outou maua, e pei ua alu atu mai lo’u lava gutu, i le onosai ma le faatuatua atoa. Ona o le faia o nei mea o le a le manumalo ai faitotoa o seoli ia te outou.”23


Mulimuli ane, sa tu Iosefa i talaane o se vaitafe ma molimauina le papatisoga o lona tina ma lona tamā i le ekalesia. Ina ua mavae tausaga o ala eseese sa uia i la latou sailiga mo le upumoni, sa i’u ina latou soofaatasi i le faatuatua. A o alu ese mai Iosefa le matua mai le vai, sa aapa atu Iosefa ma uu mai lona lima ma fesoasoani ia te ia i luga o le auvai, ma opo mai o ia.

“Lo’u Atua e,” na ia alaga atu ai, a o sulu atu ona foliga i le fatafata o lona tama, “Ua ou ola e vaai i lou tama ua papatisoina i le ekalesia moni a Iesu Keriso !”24

I lena afiafi, sa sola ese atu ai Iosefa i totonu o se togavao lata ane, ma lona loto sa taumasuasua i lagona ootia. Sa ia manao ina ia tuua na o ia, e le iloa mai e uo ma aiga. I le sefulu tausaga talu mai lana Uluai Faaaliga Vaaia, sa ia vaaia ai ua matala mai le lagi, lagonaina le Agaga o le Atua, ma sa aoaoina e agelu. Sa ia agasala foi ma aveesea ai lana meaalofa, ae sa na o le salamo, na toe maua ai le alofa mutimutivale o le Atua, ma faaliliu ai le Tusi a Mamona e ala i Lona mana ma le alofatunoa.

O lea la ua toefuataiina e Iesu Keriso Lana ekalesia ma faatagaina Iosefa i le perisitua lava e tasi lea na umia e aposetolo anamua a o latou avatua le talalelei i le lalolagi.25 O le fiafiaga na ia lagonaina sa matua lofituina mo ia e mataofiofia, ma ina ua maua atu o ia e Iosefa Knight ma Oliva mulimuli ane i lena po, sa tagi o ia.

Sa tumu lona olioli. Ua amatalia le galuega.26

Faamatalaga

  1. Copyright for Book of Mormon, June 11, 1829, i le JSP, D1:76–81.

  2. “Prospect of Peace with Utah,” Albany Evening Journal, May 19, 1858, [2]; “From the Troy Times,” Albany Evening Journal, May 21, 1858, [2]; John H. Gilbert, Memorandum, Sept. 8, 1892, photocopy, Church History Library.

  3. Mataupu Faavae ma Feagaiga  19 (Revelation, circa Summer 1829, i le josephsmithpapers.org); tagai foi Historical Introduction to Revelation, circa Summer 1829 [DC 19], in JSP, D1:85–89; ma le Knight, Reminiscences, 6–7.

  4. McBride, “Sao o Matini Harris,” 1–9; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 34, i le JSP, H1:352 (draft 2).

  5. John H. Gilbert, Statement, Oct. 23, 1887, Church History Library; Indenture, Martin Harris to Egbert B. Grandin, Wayne County, NY, Aug. 25, 1829, Wayne County, NY, Mortgage Records, volume 3, 325–26, microfilm 479,556, U.S. and Canada Record Collection, Family History Library; Historical Introduction to Revelation, circa Summer 1829 [DC 19], in JSP, D1:85–89.

  6. Copyright for Book of Mormon, June 11, 1829, in JSP, D1:76–81; John H. Gilbert, Memorandum, Sept. 8, 1892, photocopy, Church History Library; Porter, “The Book of Mormon,” 53–54.

  7. John H. Gilbert, Memorandum, Sept. 8, 1892, photocopy, Church History Library; Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 9, [8]; Joseph Smith to Oliver Cowdery, Oct. 22, 1829, i le JSP, D1:94–97.

  8. John H. Gilbert, Memorandum, Sept. 8, 1892, photocopy, Church History Library; Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 9, [2]; “Printer’s Manuscript of the Book of Mormon,” i le JSP, R3, Part 1:xxvi. Autu: Printing and Publishing the Book of Mormon

  9. Oliver Cowdery to Joseph Smith, Nov. 6, 1829, in JSP, D1:100–101; Mosiah 3:18–19; 5:5–7; 4 Nephi 1:17; tagai foi Oliver Cowdery to Joseph Smith, Dec. 28, 1829, i le JSP, D1:101–4.

  10. Thomas B. Marsh, “History of Thomas Baldwin Marsh,” LDS Millennial Star, June 4, 1864, 26:359–60; June 11, 1864, 26:375–76.

  11. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 9, [9]. Mo faataitaiga o fuaitau mai le Tusi a Mamona na lolomiina e Abner Cole, tgai “The Book of Mormon,” Reflector, Sept. 16, 1829, 10; “Selected Items,” Reflector, Sept. 23, 1829, 14; “The First Book of Nephi,” Reflector, Jan. 2, 1830, 1; and “The First Book of Nephi,” Reflector, Jan. 13, 1830, 1. Autu: Critics of the Book of Mormon

  12. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 9, [9]–[12]; Lucy Mack Smith, History, 1845, 166–68.

  13. Chamberlin, Autobiography, 4–11.

  14. Copyright for Book of Mormon, June 11, 1829, i le JSP, D1:76–81; John H. Gilbert, Memorandum, Sept. 8, 1892, photocopy, Church History Library; “Book of Mormon,” Wayne Sentinel, Mar. 26, 1830, [3]. O isi tusi na faapipiiina i pa’umamoe.

  15. Itulau Faaulutala o le Tusi a Mamona, circa early June 1829, i le JSP, D1:63–65; tagai foi Lucy Mack Smith to Solomon Mack, Jan. 6, 1831, Church History Library.

  16. Mau a Molimau e Toatolu, Late June 1829, i le JSP, D1:378–82; Testimony of Eight Witnesses, Late June 1829, i le JSP, D1:385–87.

  17. Tucker, Origin, Rise, and Progress of Mormonism 60–61.

  18. Tagai Lucy Mack Smith to Solomon Mack, Jan. 6, 1831, Church History Library

  19. Joseph Smith History, circa Summer 1832, 1, i le JSP, H1:10; Mataupu Faavae ma Feagaiga 27:12–13 (Revelation, circa Aug. 1830, i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 50:3, 1835 edition, i le josephsmithpapers.org); Oliver Cowdery to Phineas Young, Mar. 23, 1846, Church History Library; “Joseph Smith Documents Dating through June 1831,” in JSP, D1:xxxvii–xxxix; tagai foi Cannon and others, “Priesthood Restoration Documents,” 163–207. Autu: Toefuataiga o le Perisitua Mekisateko

  20. Talafaasolopito Iosefa Samita, 1838–56, volume A-1, 27, in JSP, H1:326–28 (draft 2).

  21. Talafaasolopito Iosefa Samita, 1838–56, volume A-1, 37, i le JSP, H1:364 (draft 2); Stevenson, Journal, Dec. 22, 1877; Jan. 2, 1887; An Act to Provide for the Incorporation of Religious Societies (Apr. 5, 1813), Laws of the State of New-York (1813), 2:212–19. Autu: Founding Meeting of the Church of Christ

  22. Talafaasolopito Iosefa Samita, 1838–56, volume A-1, 37–38, i le JSP, H1:364–71 (draft 2).

  23. Talafaasolopito Iosefa Samita, 1838–56, volume A-1, 37, i le JSP, H1:366; Doctrine and Covenants 21 (Revelation, Apr. 6, 1830, i le josephsmithpapers.org); “History of Joseph Smith,” Times and Seasons, Oct. 1, 1842, 3:928–29.

  24. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 9, [12]; Knight, Reminiscences, 8;tagai foi Bushman, Rough Stone Rolling, 110.

  25. Talafaasolopito Iosefa Samita, 1838–56, volume A-1, 38, i le JSP, H1:372 (draft 2); Joseph Smith, “Latter Day Saints,” in Rupp, He Pasa Ekklesia, 404–5, i le JSP, H1:506.

  26. Knight, Reminiscences, 7.