Inisitituti
24 O Le A Manumalo Le Upu Moni


“O Le A Manumalo Le Upu Moni,” mataupu 24 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 24: “O Le A Manumalo Le Upumoni“

Mataupu 24

O Le A Manumalo Le Upu Moni

Ata
Vauxhall

I le faaiuga o le tautotogo o le 1837, na tuua ai e aposetolo o Tomasi Marsh, Tavita Patten, ma Viliamu Samita o latou aiga i Misuri ma malaga ese atu mo Katelani. O le toatele o le Au Paia i Siona ua nonofo nei faasolo i talaane o se alavai e taua o le Shoal Creek, pe a ma le limasefulu maila i matusasae o Initipene. O iina na latou maua ai se taulaga e taua o Fa Uesi, ma faaaoga ai le fuafuaga a Iosefa mo le aai o Siona e avea ma o latou taiala i le faataatiaga o le nuu. Ma le faamoemoe ia maua se fofo filemu i faafitauli faifaipea a le Au Paia ma o latou tuaoi, na faatulaga ai e le malo o Misuri le Itumalo o Caldwell, lea na i ai le laueleele faataamilo i Fa Uesi ma Shoal Creek, mo le nuu o le Au Paia.1

Na naunau Tomasi ia toe faatasi ma le isi vaega o le Toasefululua, aemaise lava ina ua ia iloaina le manao o Pale e avatu le talalelei i Egelani. O le talaiina o le talalelei i atunuu i fafo o se laasaga taua i le galuega a le Alii, ma i le avea ai ma peresitene o le korama, na manao Tomasi e faapotopoto aposetolo ma fuafua faatasi le misiona.

Na popole foi o ia i lipoti na ia maua i le autetee i Katelani. O le toatolu o le autetee— o Luka ma Laimani Johnson ma Ioane Boynton —o tagata o lana korama. Sei vagana ua sili atu le lototasi o le Toasefululua, na fefe Tomasi nei le manuia le misiona i Egelani.2


I Ohaio, na mafai ona vaai Heber Kimball i le ala na fevaevaeai ai le Korama a le Toasefululua talu ona tatala le Sosaiete o le Saolotoga a Katelani i le ono masina na muamua atu. Ina ua le taunuu taumafaiga a Iosefa ia mama le ekalesia mai aitalafu, na amata loa foi ona feita Osone Hyde, Viliamu McLellin, ma Osone Palate ia te ia. Faatasi ai ma Pale Palate lea ua faaleo atu foi lona faasagatau ia Iosefa, ua na o Polika Iaga ma Heber ia aposetolo faamaoni na totoe i Katelani.3

I se tasi aso, ao nofonofo Heber ma le perofeta i pulelaa o le malumalu, na soso atu Iosefa ia te ia ma faapea atu, “Uso Heber, ua musumusu mai le Agaga o le Alii ia te au, ‘Tuu atu i lau auauna o Heber e alu i Egelani ma folafola atu lau talalelei ma tatala le faitotoa o le faaolataga i lena atunuu.’”

Na faateia Heber. O ia o se fai ulo faatauvaa ma e itiiti lava se aoaoga. O Egelani o le atunuu e sili ona malosi i le lalolagi, ma na tautaua ona tagata mo lo latou aoaoina ma le naunautai i mataupu faalelotu. “Oi le Alii e,” sa ia tatalo ai, “O au o se tagata e tau le matala lau tautala ma e matuai le fetaui lava mo lenei galuega. E mafai faapefea ona ou alu e talai i lena laueleele?”4

Ae faapefea lona aiga? Na matuai faigata lava ia Heber ona mafai ona mafaufau i le tuua o Vilate ma le la fanau ina ia talai i atunuu i fafo. Na ia mautinoa sa agavaa isi aposetolo e taitai le misiona. O Tomasi Marsh sa aposetolo sinia ma o se tasi o uluai tagata na faitauina le Tusi a Mamona ma auai i le ekalesia. Aisea o le a le auina atu ai o ia e le Alii?

Ae faapefea foi Polika? Na fesili atu Heber ia Iosefa pe mafai e Polika ona tau lava o le alu atu faatasi ma ia i Egelani. O Polika na i ai i le tulaga matua i le korama aua o ia e matua atu ia Heber.

Leai, sa tali atu ai Iosefa. Na manao o ia e nofo Polika i Katelani.5

Na talia e Heber, ma le musua le valaau ma saunia loa e alu. Na ia tatalo i le malumalu i aso uma, ma ole atu mo le puipuiga ma le mana o le Alii. Na vave lava ona salalau le tala o lona valaau i Katelani, ma na lagolagoina ma le fiafia e Polika ma isi lana filifiliga e alu. “Fai le mea na fai atu le perofeta ia te oe e fai,” na latou tau atu ai ia Heber, “ma ia faamanuiaina i le mana e fai se galuega mamalu.”

Na fai si faalotovaivai teisi o Ioane Boynton. “Afai o oe o sea ituaiga vale saupau e alu i le valaau a se perofeta pau,” na ia tala ula atu ai, “o le a ou le taumafai lava e fesoasoani ia te oe.” Na tetee foi Laimani Johnson, ae ina ua vaaia le naunau o Heber e alu, na ia toese lona ofutalaloa ma tuu atu i luga o tauau o Heber.6

Na vave ona o mai Iosefa Filitia i Katelani ma se vaega o le Au Paia mai Kanata, ma na tofia o ia ma nai isi i le misiona, ma faataunuu ai le valoaga a Heber faapea o le misiona a Pale i Kanata o le a faataatiaina se faavae mo se misiona i Egelani. Na salamo Osone Hyde i lona faalealofa ma na faatasi atu loa foi i le misiona. Mulimuli lava, na valaaulia e Heber le tausoga o Polika o Uiliata Risati latou te o.7

I le aso o lana malaga, na tootutuli faatasi ai Heber ma Vilate ma le la fanau. Na ia tatalo ia tuuina mai e le Atua ia te ia se faigamalaga saogalemu i le kolosiina o le vasa, ia faaaoga o ia i le misiona, ma ia tausia lona aiga ao toesea o ia. Ona, faatasi ai ma loimata ua tafe ifo i ona alafau, na ia faamanuia ai taitoatasi lana fanau ona tuua ai lea mo Motu o Peretania.8


Na faaauau le faaletonu o le tulaga tautupe o le atunuu e agai atu i le taumafanafana o le 1837. I le leai o ni tupe ma itiiti meaai, na tuu e Ionatana Crosby lana galuega i lona fale ina ia faatasi atu i se vaega o loo fausia se fale mo Iosefa ma Ema. Ae pau le ala na mafai ai e Iosefa ona totogi tagata galulue o pepa a le faletupe a le Sosaiete o le Saogalemu, lea na faasolo ina itiiti ma itiiti pisinisi i Katelani na taliaina o se peimeni. Na vave lava ona toetoe a leai se aoga o pepa a le faletupe.

Na faasolosolo malie lava, ona o ese tamaloloa o le vaega e saili ni galuega e sili atu totogi. Ae o le faaletonu o mea tautupe na tuua ai na o ni nai galuega i totonu ma talaane o Katelani—pe soo se mea lava i le atunuu. O se taunuuga, na siitia le tau o oloa ae na pau maualalo lava le tau o fanua. Na o ni nai tagata lava i Katelani na maua ni mea e tausi ai i latou lava po o tagata faigaluega. Ina ia totogi aitalafu a le ekalesia, na tatau ai ia Iosefa ona mokesi le malumalu, ma tuuina atu ai le malumalu i se tulaga lamatia o le faoa.9

Ao galue Ionatana i le fale o le perofeta, na masani ona taoto i le moega, lona toalua, o Karoline, faatoa tau malosi sa tigaina i le fulu. Na i ai se siama i lona susu lea na le mafai ai ona faasusu lana tama tama, ma ao faasolo ina itiiti la latou sapalai o meaai, na popole o ia po o fea o le a maua ai le isi meaai a le aiga. Na i ai sa latou tamai togalaau fualaau faisua na maua ai sina meaai, ae leai se povi, na faamalosia ai i latou e faatau le susu mai tuaoi e fafaga ai le la tama tama.

Na iloa e Karoline o le toatele o a la uo na i ai foi i le tulaga lava lea e tasi. Mai i lea taimi i lea taimi, e faasoa mai ai e se tasi ni meaai ia i latou, ae i le toatele naua o le Au Paia na tauivi e taufaasoasoa meaai, na foliga mai e leai se tasi na lava ni ana meaai e faasoa atu.

Ao faagasolo le taimi, na mataituina e Karoline ia Pale Palate, le au Boynton, ma isi uo lelei lava ua tuuaia le ekalesia mo o latou puapuaga. O ia ma Ionatana e lei leiloa ni tupe i le Sosaiete o le Saogalemu, ae na aafia foi i laua i le faaletonu. E pei o le toatele o isi, na toeitiiti lava a leai ni a latou meaai, ae peitai la te le mauaina ma Ionatana se lagona e tuua le ekalesia pe fulitua i le perofeta.

O Ionatana, o le mea moni, na galue i le fale o le au Samita seia oo ina ua na o ia lava na totoe i le vaega. Ina ua leai ni a la meaai ma Karoline, na ia malolo i se aso mai le galuega e sue ni meaai mo lona aiga, ae na ia sau i le fale e leai se meaai.10

“O le a se mea o le a tatou faia nei?” Sa fesili atu ai Karoline.

Na iloa e Ionatana o Iosefa ma Ema e ui lava i o la tauiviga ma mea tautupe, o nisi taimi e i ai a la meaai e tuuina atu ia i latou sa itiiti mea na latou maua. “I le taeao,” sa ia faapea atu ai, “O le a ou alu ma tau atu ia Tuafafine Ema le tulaga ua tatou i ai.”

O le aso na sosoo ai, na toe foi atu ai Ionatana e galue i le fale o le au Samita, ae e lei maua sona avanoa e talanoa atu ai ia Ema, na ia sau ia te ia. “Ou te le iloa po o a ni a outou meaai o i ai,” na ia fai atu ai, “ae ua e sau lava ma galue ae ua o uma isi.” Sa ia uuina se fasi puaa faaasu lapoa lava. “Na ou mafaufau o le a ou faia se meaalofa mo oe.”11

I le tei tele, na faafetai atu ai Ionatana ia te ia ma taua ai lana umukuka ua gaogao ma le mai o Karoline. Ina ua faalogo Ema i lenei mea, na ia tau atu ia Ionatana e aumai se taga ma ave ese atu le tele o le falaoamata e mafai ona ia aveina.

Na aumai e Ionatana le meaai i le fale mulimuli ane i lena aso, ma ao aia e Karoline lana meaai moni muamua lava talu mai ni nai aso, na ia mafaufau e leai se isi mea na sili atu le manaia i le tofo.12


E oo atu i le faaiuga o Iuni, ua faateleina le saua o le autetee. Na taitaia e Warren Parrish, na latou faalavelave i sauniga o aso Sa i le malumalu ma tuuaia Iosefa i ituaiga o agasala uma lava. Afai e taumafai nisi o le Au Paia e puipui le perofeta, e feei atu i ai le au tetee ia filemu ma faafefe e fasiotia i latou.13

O Maria Filitia, na siitia atu i Katelani faatasi ma lona tuagane ae lei alu lona tuagane i Egelani, ma na faateia i le vevesi i Ohaio. I se fonotaga i le malumalu i se tasi taeao, na valaau atu ai Pale Palate ia Iosefa ia salamo ma folafola atu faapea toeitiiti lava o le lotu atoa lava ua o ese mai le Atua.

O upu a Pale na tiga ai le loto o Maria.14 O le leo lava lea e tasi na aoaoina o ia i le talalelei o lea ua osofaia le perofeta a le Atua ma faaleagaina le lotu. O le tusi ita a Pale ia Iosefa na salalau solo i Katelani, ma o Pale lava ia e lei nanaina lona tetee. Ao i ai Ioane Teila i le taulaga, na aveina o ia e Pale i autafa ma lapataia o ia e aua le mulimuli ia Iosefa.

“Ae e te lei tuua Kanata, na e tuuina mai se molimau malosi ia Iosefa Samita o se perofeta a le Atua,” na faamanatu atu ai e Ioane ia te ia, “ma na e faimai na e iloaina nei mea e ala i faaaliga ma le meaalofa o le Agaga Paia.”

Ona molimau atu lea o Ioane, “ua i ai nei ia te au lena lava molimau na e olioli ai. Afai na moni le galuega i le ono masina talu ai, o loo moni i le aso. Afai sa perofeta Iosefa Samita i lena taimi, o ia o se perofeta i le taimi nei.”15

O Iosefa, i le taimi lea, na mai lava ma na le mafai ona tuua lona moega. Na matua mafatia lona tino atoa i se tiga maoae, ma na ia faasolo ina vaivai tele ua le mafai ai ona sii i luga lona ulu. Na nonofo pea Ema ma lana fomai i ona tafatafa ao ia matapogia ma toe ala mai. Na faimai Sini e le talitonu o ia o le a toe umi le ola o Iosefa.16

Na olioli le au faitio ia Iosefa i lona puapuaga, ma fai mai ua faasalaina e le Atua o ia mo ana agasala. O le tele o uo a le perofeta, e ui i lea, na o i le malumalu ma tatalo ai i le po atoa ina ia faamaloloina o ia.17

Na faasolosolo lava, ina amata ona manuia Iosefa, ma na asia o ia e Maria ma Vilate Kimball. Na ia fai atu na faamafanafanaina o ia e le Alii i le taimi o lona mai. Na fiafia Maria e vaai ia te ia ua sili atu le malosi ma valaaulia o ia e asiasi i le Au Paia i Kanata pe a ia toe malosi.

I le aso Sa na sosoo ai, na auai Maria i se isi fonotaga i totonu o le malumalu. Na vaivai tele Iosefa ma le mafai ona auai, o lea na laa atu ai i luga o le pulelaa Warren Parrish ma saofai i le nofoa o le perofeta. O Ailama, lea na taitaia le fonotaga, e lei tali atu i le uiga taufaaita, ae na ia faia se lauga umi lava e uiga i le tulaga o le ekalesia. Na olioli Maria i le lotomaualalo o Ailama ao ia faamanatu atu i le Au Paia a latou feagaiga.

“E agavaivai lou loto,” na tau atu ai e Ailama i le faalapotopotoga, “ma ua ou lagona nei e pei o se tamaitiiti.” Na tumu lona leo i le alofa, na ia folafola atu i le Au Paia o le a amata ona tulai mai le ekalesia i lena lava itula.

Na tusi atu Maria i lona uso o Mesi i ni nai aso mulimuli ane. “Ua matuai ou lagonaina moni lava le uunaia e faamoemoe o le a vave lava ona tatou maua le faatulagaga tatau ma le filemu e toefuataiina i le ekalesia,” na ia fai atu ai. “Sei o tatou lototasi i le tatalo mo lenei vaega ma o tatou loto atoa.”18


I se masina mulimuli ane, na oso ai i fafo o le taavale solofanua le tuagane o Maria o Iosefa Filitia i auala o Preston. O le taulaga o se nofoaga autu o pisinisi o Egelani i sisifo, e faatuina i le ogatotonu o laufanua lanulauvao. O alaasu maualuluga mai le tele o falegaosi oloa o le taulaga ma fale gaosi meaai na maua ai ni ao lanu efuefu o le asu i totonu o le ea, ma faigata ai ona iloa atu tumutumu o ona falesa i tua atu o se ao palapala. Na tafe ane le Vaitafe Piopio i le ogatotonu o le taulaga, ma faapiopio atu lona ala i le sami.19

Na faatoa taunuu atu faifeautalai i Egelani i le uafu o Livapulu i le lua aso talu ai. I le mulimuli ai i se uunaiga mai le Agaga, na faasino atu ai e Heber tamaloloa e o i Preston, lea na avea ai le uso o Iakopo o Iosefa Filitia o se failauga.20 Na fetusiai Iosefa ma ona tuafafine ma Iakopo, ma tau atu ia te ia e uiga i lo latou liliu mai ma molimau atu i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso? Na foliga fiafia mai Iakopo i mea na latou tusia ma tau atu i lana aulotu e uiga ia Iosefa Samita ma le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Na taunuu atu faifeautalai i Preston i le aso o le palota, ma ao latou savavali i luga o auala, na fofola atu e tagata faigaluega se fua faatosina i fafo o se faamalama i luga ae tonu lava o o latou ulu. O lana savali, na tusia ini mataitusi auro, e lei faatatau i faifeautalai, ae na uunaia ai lava i latou: o le a manumalo le upumoni.

“Amene!” na latou feei atu ai. “Faafetai i le Atua, o le a manumalo le upumoni!”21

Na vave lava ona malaga atu Iosefa Filitia e sue lona uso. Talu ona tuua Katelani, na ia tatalo atu i le Alii e saunia Iakopo e talia le talalelei. E pei o Iosefa, na olioli Iakopo i le Feagaiga Fou ma na saili e ola i ona aoaoga. Afai na te taliaina le talalelei toefuataiina, o le a avea o ia ma se fesoasoani maoae i faifeautalai ma le galuega a le Alii.

Ina ua maua atu e Iosefa ma faifeautalai Iakopo i lona fale, na ia valaaulia i latou e lauga mai lana pulelaa i le Falelotu o Vauxhall i le taeao e sosoo ai. Na talitonu Iosefa o le fiafia o lona uso i la latou savali o le galuega a le Alii, ae na ia malamalama foi i mea uma o le a mafai ona le maua e lona uso e ala i le tatalaina o ona faitotoa ia i latou.

O le lauga atu o le galuega lea a Iakopo e ola ai. Afai na te taliaina le talalelei toefuataiina, o le a le toe i ai sana galuega.22


I le ala mai Fa Uesi i Katelani, na faateia ai Tomasi Marsh, Tavita Patten, ma Viliamu Samita e feiloai ma Pale Palate o agai atu i le isi itu. Na taumafai e toe maua mai ana tupe ua leiloloa, na faatau atu ai e Pale ni fanua, faatupe mai ana sea i le Sosaiete o le Saogalemu, ma amata loa ona agai atu mo Misuri na o ia.23

Na tumau pea le naunau e toe faatasia le Korama a le Toasefululua, na uunaia ai e Tomasi ia Pale e toe foi mai i Katelani faatasi ma i latou. E lei naunau Pale e toe foi atu i se nofoaga lea na ia puapuagatia ai tele i le loto tiga ma le le faamalieina.24 Ae na uunaia lava o ia e Tomasi e toe mafaufau, ma le mautinoa o le a ia mafai ona toe faalelei ma le perofeta.

Na mafaufau i ai Pale. Ina ua ia tusi atu lana tusi ia Iosefa, na ia tau atu ia te ia lava o le tusi sa mo le lelei o le perofeta lava ia. Ae na iloa e Pale ua ia faavaleaina o ia lava. Na te lei valaaulia Iosefa e salamo i se agaga o le lotomaualalo. Nai lo lena, sa ia faapa atu lona ita ia te ia, i le sailia o le tauimasui.

Na iloa foi e Pale na faaseseina o ia e ona lagona ma faatauasoina o ia e vaai i faigata o Iosefa lava ia. O le tautala atu e faasaga tau i le perofeta ma tuuaia o ia i le manatu faapito ma le manao tele na sese.25

I le maasiasi, na filifili ai Pale e toe foi atu i Katelani faatasi ma Tomasi ma isi aposetolo. Ina ua latou taunuu atu, na ia alu atu loa i le fale o le perofeta. Na vaivai pea Iosefa mai lona mai, ae ua amata ona malosi. Na tagi Pale ina ua vaai ia te ia ma faatoese atu mo mea uma na ia fai atu ma faia e tiga ai o ia. Na faamagalo o ia e Iosefa, tatalo mo ia, ma faamanuia o ia.26

O Tomasi, i le taimi lea, na taumafai e toe faalototasi isi sui o le Toasefululua. Na faamanuiaina o ia i le faaleleia ma Osone Palate ma Iosefa, ae o Viliamu McLellin ua siitia ese ma o le au uso o Johnson ma Ioane Boynton na le mafai ona faamalilieina.27

Na amata ona tomumu Tomasi lava ia ina ua ia iloaina faapea na auina atu e Iosefa ia Heber Kimball ma Osone Hyde i Egelani e aunoa ma le faafesootaia o ia. O le peresitene o le Toasefululua, pe le o lona tiutetauave ea le faatonuina o le galuega faafaifeautalai ma taitai le misiona i Egelani? Pe lei sau o ia i Katelani e saunia le Toasefululua ma auina atu i latou i atunuu mamao?28

Na ia tatalo mo Heber ma Osone ma le galuega na la faia i fafo, ae o lona le fiafia ma le manua o le loto na faigata ona faatoilaloina.29

Ia Iulai 23, na talanoaina ai e Tomasi le mataupu ma Iosefa. Ao la talanoa, na la faaleleia o la eseesega ma na maua ai e Iosefa se faaaliga e faatatau ia Tomasi.30 “O oe o le tagata ua ou filifilia e umia ki o loʼu malo, e faatatau i le Toasefululua, i le lautele i totonu o atunuu uma,” o le faamautinoa mai lea a le Alii. Sa ia faamagalo i ana agasala ma uunaia o ia ia fiafia.

Ae na faamaonia mai e le Alii e galulue le Toasefululua i lalo o le pule a Iosefa ma ona fesoasoani i le Au Peresiteine Sili, e oo foi i mea tau galuega faafaifeautalai. “Soo se mea latou te auina atu i ai oe, ia e alu,” na fetalai mai ai le Alii, “ma o le a Ou faatasi ma oe.” Na Ia fetalai ia Tomasi o le mulimuli i le taitaiga a le au Peresitene Sili o le a taitai atu i le tele o le manuia i totonu o le galuega faamisiona.31

“Ma o soo se mea e te folafola atu ai loʼu igoa,” na Ia folafola atu ai, “o le a tatala mai ai se faitotoa aoga ia te outou.”

Na fesoasoani foi le Alii ia Tomasi i le ala e toe faaleleia ai lana korama ua taape. “Ia e lotomaualalo,” na Ia fetalai mai ai, “ma o le a taitai ai oe e le Alii lou Atua i le lima, ma tuu mai ia te oe tali i au tatalo.”

Na Ia uunaia Tomasi ma le Toasefululua e tuuese o latou eseesega ma Iosefa ae taulai atu i la latou misiona. “Vaai ia outou lē faapopoleina outou lava e faatatau i mataupu o laʼu ekalesia i le nofoaga lenei,” na Ia faaauau ai, “ae ia faamamā o outou loto i oʼu luma; ma, ona outou o atu ai lea i le lalolagi atoa, ma talai atu laʼu talalelei i tagata uma,”

“Faauta,” na fetalai mai ai le Alii, “i le tele o lo outou valaauga.”32