Inisitituti
4 Ia Mataala


“Ia Mataala,” mataupu 4 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 4: “Ia Mataala”

MATAUPU 4

Ia Mataala

Ata
Lockbox

Sa muai faalogo Ema Hale a o luasefulu tasi ona tausaga e uiga ia Iosefa Samita ina ua sau e faigaluega mo Josiah Stowell, i le tautoulu o le 1825. Sa faafaigaluega e Josiah le alii talavou ma lona tama e fesoasoani ia te ia e saili oa natia na tanumia i lona fanua.1 O talatuu i le lotoifale na ta’ua ai o se vaega o tagata suesue na eliina se maina o faaputuga siliva ma nana le oa i le nofoaga lea i le faitau selau o tausaga o mavae. I le iloaina ai sa i ai se meaalofa a Iosefa mo le faaaogaina o maa vaai, sa ofo atu ai e Josiah ia te ia se totogi lelei ma se vaega oa i mea e maua pe afai na te fesoasoani atu i le sailiga.2

Sa lagolagoina foi e le tama o Ema, o Isaac le sailiga. Ina ua o mai Iosefa ma lona tama i le faatoaga a Stowell i Haramoni, Penisilevania—o se nuu pe a ma le 150 maila i saute o Palamaira—sa avea Isaac ma molimau ina ua la sainia a la konekarate. Sa ia faatagaina foi le aufaigaluega e nonofo i lona fale.3

E lei leva ae feiloai Ema ma Iosefa. Sa laitiiti ifo o ia [Iosefa] nai lo ia [Ema], sa silia ma le ono futu lona umi, ma sa foliga mai e peiseai o se tagata sa masani ma le galue malosi. E lanumoana ona mata ma e pa’epa’e lona lanu, ma sa setu laitiiti pe a savali. E faalelelei lana kalama, ma o nisi taimi e tele naua upu sa ia faaaogaina e faamatala mai ia lava, ae sa ia faaalia lona atamai pe a tautala. O ia ma lona tama o ni alii lelei o e sa sili ia i la’ua le tapuai a la’ua lava ia nai lo le o i le lotu sa tapuai ai Ema ma lona aiga.4

Sa taufai fiafia Iosefa ma Ema i mea e fai i fafo. Talu mai lona laitiiti, sa fiafia Ema e tietie solofanua ma alovaa i le vaitafe lata ane i lona fale. Sa le o se tagata e lelei le tietie solofanua ia Iosefa, ae sa sili ona lelei i piiga ma taaloga i le polo. Sa faigofie ona mafuta o ia ma isi ma e vave ona ataata, ma e tele taimi e fai ai ana tala ula po o tala malie. O Ema sa tele ina nofonofo lava, ae sa fiafia o ia i se tala malie lelei ma sa mafai ona talanoa i soo se tagata. Sa fiafia foi o ia e faitautusi ma usuusu pese.5

A o gasolo pea vaiaso ma faasolo ina iloa lelei e Ema ia Iosefa, sa faatupulaia le popole o ona matua i le la feoaiga. O Iosefa o se tagata faigaluega mativa mai se isi setete, ma sa la faamoemoe o le a uma le fiafia o lo la’ua afafine ia te ia ma faaipoipo i se tasi o aiga maumea i lo latou vanu. Sa oo foi ina faaletonu le tama o Ema i le sailiga o le oa ma sa masalosalo i le matafaioi a Iosefa i lea mea. Sa peiseai e lei afaina ia Isaac Hale le taumafai o Iosefa e faatalitonu Josiah Stowell e faamuta le sailiga ina ua manino mai e leai se mea e maua ai.6

Sa sili atu le fiafia o Ema ia Iosefa nai lo se isi alii na ia iloaina, ma sa lei manao o ia e taofi le faaalu o lona taimi faatasi ma ia. Ina ua mavae le faamanuiaina o lona taumafai e faatalitonu ia Josiah e faamuta le sailia o le ario, sa nofo ai pea Iosefa i Haremoni e faigaluega ai i le faatoaga a Josiah. O nisi taimi, sa alu ai foi Iosefa e faigaluega mo Joseph ma Polly Knight, o le isi foi aiga faifaatoaga i lea nofoaga. A le faigaluega o ia, sa ia asiasi atu ia Ema.7


Sa oo ina avea Iosefa ma lana maa vaai ma mataupu o le faitatala i Haramoni. O nisi o tagata matutua i le taulaga sa talitonu i tagatavaai, ae o le toatele o a latou fanau ma fanau a fanau e lei talitonu i ai. Na fai mai le tei o Josiah, na faaaoga e Iosefa le uso o lona tama, ma sa ia molia ai le taulealea i le faamasinoga ma tuua’ia i lona taufaasese.

A o tu ai i luma o le faamasino i le lotoifale, sa faamalamalama atu e Iosefa le auala na ia maua ai le maa. Sa molimau atu Iosefa le Matua, sa ia ōle atu pea e le aunoa i le Atua e faaali atu ia i latou Lona finagalo mo le meaalofa ofoofogia a Iosefa o se tagatavaai. Mulimuli ane, sa tu ai Iosia i luma o le faamasinoga ma ta’u atu sa lei faavaleaina o ia e Iosefa.

“O o’u malamalama ea,” sa fai atu ai le faamasino, “o loo e talitonu e mafai ona vaai le pagota lea e ala i le fesoasoaniga a le maa?”

Leai, sa tumau pea le tali a Iosia. “Ou te iloa lelei e moni lea mea.”

O Iosia o se tagata faaaloalogia i le nuu, ma sa taliaina e tagata lana upu. I le faaiuga, sa lei maua e le faamasinoga se faamaoniga faapea na faavalea e Iosefa o ia, o lea na faaleaogaina ai e le faamasino le moliaga.8

Ia Setema 1826, sa toefoi atu ai Iosefa i le mauga mo papatusi, ae sa fai mai Moronae sa lei saunia lava o ia mo [papatusi]. “Alu ese mai le kamupani o tagata eli tupe,” sa fetalai atu ai le agelu ia te ia. Sa i ai tagata leaga faatasi ma i latou.9 Na tuu atu e Moronae ia te ia le tausaga e tasi e faaogatasi ai lona loto ma le finagalo o le Atua. Afai na te le faia, o le a le tuuina atu lava papatusi ia te ia.

Sa fetalai atu i ai le agelu e sau ma aumai se isi tagata i le isi taimi e toe sau ai. O le talosaga lava lea e tasi na ia faia i le faaiuga o le asiasiga muamua a Iosefa i le mauga. Ae talu ai ua maliu Alevine, sa lemautonu ai lava Iosefa.

“O ai la le tagata sa’o?” sa ia fesili ai.

“O le a e iloa lava,” sa fai atu ai Moronae.

Na sailia e Iosefa le taitaiga a le Alii e ala i lana maa vaai. Sa ia aoaoina, o le tagata sa’o, o Ema.10


Na tosina atu Iosefa ia Ema i le taimi lava na ia feiloai ai ia te ia. E faapei o Alavine, o ia o se tasi sa mafai ona fesoasoani ia te ia e avea ai ma tagata sa manaomia e le Alii e tauaveina Lana galuega. Ae sa tele atu isi mea e uiga ia Ema nai lo lena. Sa alofa Iosefa ia te ia ma manao e faaipoipo ia te ia.11

Ia Tesema, na atoa ai le luasefulu-tasi tausaga o Iosefa. I aso ua mavae, sa ia faatagaina o ia lava ina ia fetosoaiina solo e mea ua faamoemoe i ai tagata na mananao e faaaoga lana meaalofa.12 Ae ina ua mavae lana asiasiga talu ai i le mauga, sa ia iloaina e tele atu isi mea e ao ona ia faia e saunia ai o ia lava e maua ia papatusi.

A o lei toe foi atu i Haremoni, sa talanoa Iosefa i ona matua. “Ua fai la’u faaiuga o le a ou faaipoipo,” na ia ta’u atu ai ia te i la’ua, “ma, afai e leai se mea lua tetee ai, o le Tamaitai o Ema o la’u filifiliga lea.” Sa fiafia ona matua i lana faaiuga, ma sa uunaia o ia e Lusi e o mai latou te nonofo pe a uma ona faaipoipo.13

Sa faaalu e Iosefa le tele o taimi sa mafai ona maua e faatasi ai ma Ema i lena taumalulu, o nisi taimi e faanoi mai ai le taavale solofanua a le au Knight pe a faigata ona malaga i le fale o le au Hale i le kiona. Ae sa le fiafia pea ona matua ia [Iosefa], ma o ana taumafaiga ia fiafia le aiga ia te ia sa lei faamanuiaina.14

Ia Ianuari 1827, sa asiasi atu ai Ema i le fale o le au Stowell, lea sa mafai ai ona la tafafao faatasi ma Iosefa e aunoa ma ni foliga le fiafia o lona aiga. O iina na faamalamalama atu ai Iosefa ia Ema, ma o le taimi muamua, sa foliga na faateia Ema. Sa ia iloaina o le a teena e ona matua le faaipoipoga.15 Ae sa uunaia e Iosefa o ia e mafaufau i ai. E mafai ona la faaipoipo loa e aunoa ma le maliliega a lona aiga.

Sa mafaufau Ema i le faamalamalamaga. O lona faaipoipo atu ia Iosefa o le a le fiafia ai ona matua, ae o lana filifiliga, ma sa alofa o ia ia te ia [Iosefa].16


I sina taimi mulimuli ane, i le aso 18 Ianuari, 1827, sa faaipoipo ai Iosefa ma Ema i le fale o le faamasino o le filemu i le lotoifale. Ona la o atu ai lea i Maniseta ma amata faatasi ai lo la olaga i le fale fou o matua o Iosefa. Sa toafilemu le fale, ae sa soona faaalu e Iosefa le Matua ma Lusi se tupe i le fale, ma na le mafai ai ona totogi, ma o lea na faoa ai le fale. Ua latou lisiina nei le fale mai tagata na faataua.17

Sa fiafia le aiga o Samita latou te faatasi ma Iosefa ma Ema. Ae o le valaauga faalelagi o le la atalii sa la popole ai. Sa faalogo tagata o le eria e uiga i papatusi auro ma o nisi taimi sa latou o ai e sue.18

I se tasi aso, sa alu ai Iosefa i le taulaga mo se feau. Sa faamoemoe e toe foi atu mo le meaai o le afiafi, ae sa popole ona matua ina ua le fo’i ane. Sa latou faatalitali mo ni itula, sa le mafai ona momoe. Mulimuli ane sa tatala mai e Iosefa le faitotoa ma faapalasi atu i luga o se nofoa, ua matua vaivai lava.

“Aisea ua e matuā tuai mai ai?” sa fesili atu ai lona tama.

“Sa ou oo i se aoaiga sili ona matuia ua ou oo i ai i lo’u olaga,” sa fai atu ai Iosefa.

“O ai sa faafaigaluegaina oe?” sa fesili atu ai lona tama.

“O le agelu a le Alii,” sa tali atu ai Iosefa. “Sa ia fai mai ua ou faatalalē.” O le aso o le isi ana feiloaiga ma Moronae sa vave oo mai lava. “E tatau ona ou tu i luga ma fai,” sa ia fai atu ai. “E tatau ona ou tuu atu a’u i mea ua poloaiina a’u e le Alii e fai.”19


Ina ua mavae le seleselega o le tautoulu, sa malaga atu ai Iosia Stowell ma Iosefa Knight i le eria o Maniseta mo mea faapisinisi. Sa iloa uma e alii ia o le tausaga lona fa o le asiasiga a Iosefa i le mauga ua oo mai, ma sa la naunau ai e fia iloa pe ua i’u ina faatuatuaina e Moronae o ia i papatusi.

Sa iloa foi e tagata saili oa i le lotoifale ua oo i le taimi mo Iosefa e maua ai faamaumauga. Ae o se tasi o i latou, o se alii e igoa ia Samuelu Lorenise, ua fai si umi o fealualuai solo i le mauga e sue ia papatusi. I le popole ai ina ne’i faatupu e Samuelu se vevesi, sa auina atu ai e Iosefa lona tamā i le fale o Samuelu i le afiafi o le aso 21 Setema e mata’itu o ia ma faafetaia’ia o ia pe a foliga mai o le a ia alu i le mauga.20

Ona saunia lea e Iosefa o ia lava e aumai ia papatusi. O lana asiasiga faaletausaga i le mauga o le a faia i le aso e sosoo ai, ae ina ia faafenumiaia le au saili oa, sa ia fuafua ai ia taunuu i le mauga pe a te’a teisi lava le vaeluapo—e tusa ma le taeao segisegi o le aso 22 Setema—i le taimi e leai ma se tasi e manatu ua alu o ia i fafo ma le fale.

Ae sa moomia pea ona ia sailia se auala e puipuia ai papatusi i le taimi na te mauaina ai. Ina ua momoe uma le toatele o le aiga, sa ia fesili lemu atu i lona tina pe i ai sana pusa e loka. Sa leai se pusa a Lusi ma o lea sa popole ai.

“E le afaina,” sa fai atu ai Iosefa. “O le a lelei a mea mo lenei taimi e aunoa ma se pusa.”21

Sa lei pine ae tu mai Ema, sa saunia mo le tietiega, ma sa la feosofi i luga o le taavale solofanua a Iosefa Knight ma malaga atu ai i le po.22 Ina ua la taunuu atu i le mauga, sa faatali Ema i le taavale solofanua a o pe’a atu Iosefa i le maualuga o le nofoaga i le mea sa i ai papatusi sa natia.

Sa faaali mai Moronae, ma sii ae ai e Iosefa ia papatusi auro ma maa vaai mai le pusa maa. A o lei foi ifo Iosefa mai le mauga, sa faamanatu atu e Moronae ia te ia ia aua lava nei faaali atu ia papatusi i se tasi sei vagana ai i latou e tofia e le Alii, ma sa folafola atu ia te ia o le a puipuia papatusi pe afai na te faia mea uma na te mafaia e faasaoina ai.

“E ao ona e mataala ma faamaoni i lou faatuatua,” sa ta’u atu ai e Moronae ia te ia, “a leai o le a faatoilaloina oe e tagata leaga, aua o le a latou faia soo se fuafuaga ma togafiti e mafai e aveesea ai papatusi mai ia te oe. Ma afai e te le uai mai i taimi uma, o le a manuia a latou togafiti.”23

Sa ave e Iosefa papatusi i lalo i le mauga, ae a o lei taunuu atu i le taavale solofanua, sa ia nanaina i se ogalaau ‘ō’ō lea o le a saogalemu ai seia oo ina maua se pusa e loka. Ona ia maua lea o Ema, ma toe foi atu i le fale a o amata ona oso a’e le la.24


I le fale o Samita, sa faatalitali ai ma le popole Lusi mo Iosefa ma Ema, a o ia saunia le malu taeao mo Iosefa le Matua, Iosefa Knight, ma Iosia Stowell. Sa tatavale lona fatu a o fai ana feau, ma le atuatuvale ne’i foi atu lana tama e aunoa ma papatusi.25

I se taimi e lei mamao, sa ulu atu ai Iosefa ma Ema i le fale. Sa tilotilo atu Lusi e fia vaai pe o i ai ia Iosefa ia papatusi, ae sa tuua ma le gatete le potu ina ua ia vaai atu e leai se mea o uu mai i ona lima.

Sa mulimuli atu Iosefa ia te ia. “Tina,” sa ia fai atu ai, “aua e te atuatuvale.” Sa ia tuu atu ia te ia se mea na afifi i se solosolo. I le tago atu i le ie, sa tau atu ai Lusi i se mea e foliga mai o se matatioata lapoa. O le Urima ma le Tumema, o maa vaai ia na saunia e le Alii mo le faaliliuina o papatusi.26

Sa matua fiafia Lusi. Sa foliga mai Iosefa e peiseai ua aveesea se avega mamafatu mai i ona tauau. Ae ina ua faatasi atu ma isi i totonu o le fale, sa ia foliga faanoanoa ma sa tausami gugu. Ina ua maea, sa ia punou i ona lima ma le faanoanoa. “Ua ou le fiafia lava,” sa ia fai atu ai ia Iosefa Knight.

“Ia,” sa fai atu ai le toeaina, “Faamalulu atu.”

“Ua matua ou le fiafia lava,” sa fai atu ai Iosefa, ma ona foliga ua suia i le ataata. “E faasefulu ua sili atu ai le lelei nai lo le mea na ou faamoemoeina!” Sa ia faamatalaina le tetele ma le mamafa o papatusi ma sa talanoa fiafia e uiga i le Urima ma le Tumema.

“E mafai ona ou vaai i soo se mea,” sa ia fai atu ai. “E ofoofogia lava ia mea.”27


O le aso na mavae ai ona ia mauaina papatusi, sa alu ai Iosefa e galue i le faaleleia o se vaieli i se taulaga lata ane e saili ai ni tupe mo se pusaloka. I lena lava taeao, a o faia ni ana feau i le mauga mai le fale o le au Samita, sa faalogo atu ai Iosefa le Matua, i se vaega o tagata saili oa o taupulepule e gaoi ia papatusi auro. “O le a tatou maua papatusi,” sa fai atu ai se tasi o i latou, “e tusa lava po o Joe Samita po o tiapolo uma o seoli.”

I le popole ai sa toe foi atu ai Iosefa le Matua i le fale ma ta’u atu ia Ema. Sa ia ta’u atu na te le iloa po o fea o i ai papatusi, ae na te mautinoa lava o loo malupuipuia e Iosefa.

“Ioe,” sa tali atu ai Iosefa le Matua, “ae manatua mo sina mea itiiti lava na ma’umau ai e Esau ona faamanuiaga ma le tofi. Atonu e ono faapena mo Iosefa”28

Ina ia mautinoa po o malupuipuia papatusi, sa faagutu ai e Ema se solofanua ma tietie atu mo le silia ma le itula i le faatoaga sa galue ai Iosefa. Sa ia maua atu o ia i le vaieli, sa lofia i le palapala ma afusisina mai galuega o le aso. Ina ua faalogo atu i le tulaga lamatia, sa tilotilo Iosefa i totonu o le Urima ma le Tumema ma iloa ai o loo saogalemu pea papatusi.

I le fale, sa fealualuai solo ai Iosefa le Matua i fafo o le fale, ma autilotilo atu i minute uma i lalo i le auala seia oo ina ia iloa atu ia Iosefa ma Ema.

“Tamā,” sa fai atu ai Iosefa a o la taunuu atu, “o loo saogalemu mea uma—e leai se mea e ono faapopoleina ai.”29

Ae o le taimi ua tatau ai loa ona faatino.


Sa faataalise atu i le mauga, sa maua e Iosefa le ogalaau sa nana ai papatusi ma afifi ma le faaeteete i se ofutino.30 Ona ia oso faanana atu lea i le togavao ma agai atu i le fale, ae sa autilotilo ma le mataalia i se tulaga lamatia. Sa natia e le togavao o ia mai tagata i luga o le alatele, ae sa maua ai e le au gaoi le tele o nofoaga e lalafi ai.

I le tiga ai i le mamafa o faamaumauga, sa savali ai Iosefa i le togavao i le televave na te mafaia. Sa punitia e se laau na pa’ū le auala i ona luma atu, ma a o ia a’e i luga, sa ia lagonaina se mea malo na ta ai o ia mai tua. Ina ua faliu atu, na ia vaaia ai se tamaloa o loo oso atu ia te ia, ma se fana o loo uu pei o se pate.

Sa uu mau papatusi i le tasi lima, ae tu’i e Iosefa le tamaloa ma pa’ū ai i lalo ma taavalevale atu ai i le mafiafia o le togavao. Sa ia tamoe pe tusa ma se afa maila ae oso mai le isi tamaloa mai tua o se laau ma ta o ia i le au o lana fana. Sa tauivi Iosefa ma le tamaloa ma sola ese atu ai, ma le pulunaunau ia vave ona alu ese atu ma le togavao. Ae a o lei mafai ona mamao tele atu, sa osofaia o ia e le tamaloa lona tolu, sa matua lavea ai lava lea na niniva ai. I le mauaina o lona malosi, sa matuai tui ai e Iosefa le tamaloa ma tamoe atu i le fale.31

Ina ua taunuu i le fale, sa tamoe atu ai Iosefa i le faitotoa ma le afifi mamafa o loo afisi i lalo o lona ‘ao’ao. “Tamā,” sa ia alaga atu ai, “Ua ia te a’u papatusi.”

O lona tuafafine e sefulu-fa tausaga le matua o Katharine, sa fesoasoani ia te ia e tuu le afifi i luga o se laulau a o potopoto faatasi le aiga i ona talaane. Sa mafai ona iloa e Iosefa na mananao lona tama ma lona uso laitiiti o Viliamu e tatala ia papatusi, ae sa ia taofia i laua.

“E le mafai ona matou vaai ai?” Sa fesili atu ai Iosefa le Matua.

“Leai,” sa tali atu ai Iosefa. “Sa ou le usiusitai i le taimi muamua, ae ua ou naunau ina ia faamaoni i le taimi lenei.

Sa ia ta’u atu ia i latou e mafai ona latou tagotago i papatusi mai luga o le ie,ma sa piki i luga e Viliamu le afifi. Sa mamafa atu i lo maa, ma sa mafai ona iloa e Viliamu sa i ai ni lau sa masu’e e pei o itulau o se tusi.32 Sa tuli atu foi e Iosefa lona uso laitiiti, o Don Carlos, e aumai se pusa e loka mai ia Ailama, sa nofo i lalo mai o le auala tele ma lona toalua o Ierusa ma le la pepa teine faatoa fanau.

Sa lei pine ae taunuu atu Ailama, ma o le taimi lava na malupuipuia ai papatusi i totonu o le pusa, sa faapalasi ane ai Iosefa i luga o se moega i talaane ma amata faamatala atu i lona aiga ia tamaloloa i le togavao.

A o ia talanoa atu, sa ia lagonaina le tiga o lona lima. I se taimi o osofaiga sa gau ai lona limamatua.

“Ua tatau ona lava a’u tala, Tamā,” sa ia vave fai atu ai, “ae tago mai e toe faasa’o atu lo’u limamatua.””33

Faamatalaga

  1. Agreement of Josiah Stowell and Others, Nov. 1, 1825, i le JSP, D1:345–52.

  2. Smith, Biographical Sketches, 91–92; Oliver Cowdery, “Letter VIII,” LDS Messenger and Advocate, Oct. 1835, 2:200–202; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 7–8, i le JSP, H1:234 (draft 2); Smith, On Mormonism, 10. Autu: Treasure Seeking

  3. Agreement of Josiah Stowell and Others, Nov. 1, 1825, i le JSP, D1:345–52.

  4. Pratt, Autobiography, 47; Burnett, Recollections and Opinions of an Old Pioneer, 66–67; Woodruff, Journal, July 4, 1843, and Oct. 20, 1855; Emmeline B. Wells, “L.D.S. Women of the Past,” Woman’s Exponent, Feb. 1908, 36:49; Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 289; see also Staker and Ashton, “Growing Up in the Isaac and Elizabeth Hale Home”; and Ashurst-McGee, “Josiah Stowell Jr.–John S. Fullmer Correspondence,” 108–17.

  5. Baugh, “Joseph Smith’s Athletic Nature,” 137–50; Pratt, Autobiography, 47; Burnett, Recollections and Opinions of an Old Pioneer, 66–67; Recollections of the Pioneers of Lee County, 96; Youngreen, Reflections of Emma, 61, 67, 65, 69; Emmeline B. Wells, “L.D.S. Women of the Past,” Woman’s Exponent, Feb. 1908, 36:49.

  6. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 8, in JSP, H1:234 (draft 2); Smith, Biographical Sketches, 92; Bushman, Rough Stone Rolling, 51–53; Staker, “Isaac and Elizabeth Hale in Their Endless Mountain Home,” 104.

  7. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 7–8, in JSP, H1:234–36 (draft 2); Knight, Reminiscences, 2; Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290.

  8. William D. Purple, “Joseph Smith, the Originator of Mormonism,” Chenango Union, May 2, 1877, [3]; see also An Act for Apprehending and Punishing Disorderly Persons (Feb. 9, 1788), Laws of the State of New-York (1813), 1:114. Autu: Joseph Smith’s 1826 Trial

  9. “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, July 1859, 169.

  10. Knight, Reminiscences, 2.

  11. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, 96; tagai foi Knight, Reminiscences, 2.

  12. Tagai “The Original Prophet,” Fraser’s Magazine, Feb. 1873, 229–30.

  13. Lucy Mack Smith, History, 1845, 97.

  14. Knight, Reminiscences, 2; Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 289.

  15. Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 289; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 8, i le JSP, H1:236 (draft 2).

  16. Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290; Joseph Lewis and Hiel Lewis, “Mormon History. O Se Mataupu Fou, e le o toe Mamao ae Lolomiina,” Amboy Journal, Apr. 30, 1879, 1; tagai foi Oliver Cowdery, “Letter VIII,” i le LDS Messenger and Advocate, Oct. 1835, 2:201.

  17. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 8, i le JSP, H1:236 (draft 2); Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 4, [11]–[12]; book 5, [1]–[3]. Autu: Sacred Grove and Smith Family Farm

  18. “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, July 1859, 167–68.

  19. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [4]–[6]

  20. Knight, Reminiscences, 2.

  21. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [6].

  22. Lucy Mack Smith, History, 1845, 105.

  23. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [1].

  24. “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, June 1859, 165–66; Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [6].

  25. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [6]–[7]; Knight, Reminiscences, 2.

  26. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [7]–[8].

  27. Knight, Reminiscences, 2–3; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 5, i le JSP, H1:222 (draft 2); tagai foi Alema 37:23.

  28. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [8]–[10]; “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, Aug. 1859, 166; Smith, Biographical Sketches, 103; tagai foi Kenese 25:29–34.

  29. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [10] ma le adjacent paper fragment.

  30. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [11]. Topic: Gold Plates

  31. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [11].

  32. “The Old Soldier’s Testimony,” Saints’ Herald, Oct. 4, 1884, 643–44; Salisbury, “Things the Prophet’s Sister Told Me,” 1945, Church History Library; Ball, “The Prophet’s Sister Testifies She Lifted the B. of M. Plates,” 1954, Church History Library; Smith, William Smith on Mormonism, 11; Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [11]; Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290.

  33. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 5, [11]–[12]. Autu: Lucy Mack Smith