Inisitituti
33 Le Atua e, O I Fea Ea Oe?


“Le Atua e, O I Fea Ea Oe?” mataupu 33 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 33: “Le  Atua e, O I Fea Ea Oe?”

Mataupu 33

Ata
Tusi ma le Fulumoa

Le Atua e, O I Fea Ea Oe?

Na uumi aso mo pagota i totonu o le falepuipui i Liperate. I o latou masina muamua i le falepuipui, na masani ona latou maua ni asiasiga mai aiga ma uo o e na aumaia ni upu agaalofa, lavalava, ma meaai. Ae oo atu i le faaiuga o le taumalulu, o le aofai o tusi ma asiasiga a uo i le falepuipui na faafuasei lava ona le toe i ai ao sosola atu le Au Paia i Ilinoi, ae tuua pagota ua lagonaina le sili atu ona tuulafoaiina.1

Ia Ianuari o le 1839, na latou taumafai e toe iloilo lo latou moliaga i luma o se faamasino o le itumalo, ae na o Sini Rikitone, lea na matuai tigaina lava, na tatala i tua e faatali ai le faamasinoga. O le isi vaega—o Iosefa, Ailama, Laimani Wight, Alesana McRae, ma Kalepo Baldwin—na toe foi i lo latou potu o le falepuipui e faatali ai le faamasinoga i le tautotogo.2

O le olaga i le falepuipui na matuai afaina ai lava Iosefa. Na autilo mai le aufaifai i faamalama e faapa e faataupupula mai pe feei atu ia te ia i ni upu masoa. Na masani ona itiiti lava se falaoa sana mo ia ma isi pagota e ai. O vaomago na latou faaaogaina mo moega talu mai Tesema ua masaesae nei ma na le maua ai se mafanafana. Afai latou te faamumu se afi e taumafai e faamafanafana ai i latou lava, e faatumulia le potu i le asu ma latou tau momole ai.3

I le vave ona lata mai o le aso o lo latou faamasinoga, na iloa e alii taitoatasi na mautinoa lona lava falepuipui e ala i ni faamasino faailoga tagata ma faaumatia ai i le oti. Na sili atu i le faatasi ona latou taumafai e sosola, ae na maua i latou e o latou leoleo i taimi uma lava.4

Talu mai lava lona valaauga paia, na agai atu lava i luma Iosefa ao feagai ma le itu agai, ma tauivi e usiusitai i le Alii ma faapotopoto le Au Paia. Ae peitai, i le tele lava o le faatupulaia o le ekalesia i nei tausaga, ua foliga mai ua saunia e malepe.

Sa tutuliese e le au faatupu faalavelave le Au Paia mai Siona i le Itumalo o Siakisone. O le au tetee i totonu lava o le ekalesia na fevaevaeai ai le ekalesia i Katelani ma tuua ai le malumalu i lima o le au nonotupe. Ma o le taimi nei, i le mavae ai o se taua matautia ma o latou tuaoi, na faataapeapeina le Au Paia i autafa o le auvai i sasae o le Vaitafe o le Misisipi, ua lotovaivai ma leai ni fale.

Pe ana mafai e tagata o Misuri ona aua le faia fua i latou, na mafaufau ai Iosefa, semanu e leai lava se mea e tupu ae na o le filemu lava ma leai se pisa i le setete. O le Au Paia o ni tagata lelei ma e alolofa i le Atua. Latou te le manaomia le tatoso ese mai o latou aiga, sasaina, ma tuua ai e feoti.5

O le faailoga tagata na ita ai Iosefa. I le Feagaiga Tuai, na masani lava ona laveaiina e le Alii Lona nuu mai tulaga matautia, faaumatia o latou fili i le malosi o Lona aao. Ae o lenei, ina ua faafefeina le Au Paia i le faaumatiaina, ua le fesoasoani mai o Ia.

Aisea?

Aisea na faatagaina ai e se Tama Faalelagi alofa le toatele naua o tamaloloa, fafine, ma tamaiti le sala e puapuagatia ao gaoia e i latou na tutulieseina i latou mai o latou fale, a latou fanua, ma faia ni tulaga e le ma faamatalaina e faasaga ia i latou e o saoloto ae le faasalaina? E faapefea ona Ia tuuina Ana auauna faamaoni e nonofo i se falepuipui faaseoli, ma mamao mai i e pele ia i latou? O le a le faamoemoega ua tuua ai le Au Paia i le taimi tonu lava na sili ai ona latou manaomia o Ia?

“Le Atua e, o i fea ea oe?” Na tagi atu ai Iosefa. “O le a le umi e taofi ai lou aao?”6


Ao tauivi Iosefa ma le Alii, na i ai se filifiliga taua —ma mautinoa lava le lamatia ai o ola—na tatau ona faia e aposetolo i Kuinisi. O le tausaga talu ai, na poloaiina ai i latou e le Alii e feiloai i le tulaga o le malumalu i Fa Uesi ia Aperila 26, 1839, lea o le a latou faaauau ai ona faataatia le faavae o le malumalu ona tuua ai lea mo se isi misiona i Egelani. Faatasi ai ma le aso atofaina ua sili laitiiti atu lava ma se masina ona oo mai lea, na manatu ai Polika Iaga ua tatau ona toe foi atu aposetolo i Fa Uesi ma faataunuu le poloaiga a le Alii i le tusi.

O ni nai taitai o le ekalesia i Kuinisi na talitonu ua le toe manaomia ona usiusitai aposetolo i le faaaliga ma na manatu o se mea valea le toe foi i se nofoaga na tauto ai tagata faatupu faalavelave e fasioti le Au Paia. E mautinoa lava, na latou manatu ai, o le a le faamoemoe le Alii ia i latou e tuu o latou ola i se tulaga pagatia i le malaga i le fia selau maila i totonu o se teritori o le fili ma toe foi mai ao matuai manaomia lava i latou i Ilinoi.7

Ma le isi foi, o la latou korama ua faaletonu. O Tomasi Marsh ma Osone Hyde na liliuese, o Pale Palate sa i le falepuipui, ma o Heber Kimball ma Ioane Page na i ai pea i Misuri. O aposetolo ia faatoa uma ona valaaulia, o Uilifoti Uitilafi, Uiliata Richards, ma le tausoga o Iosefa o Siaosi A. Samita, e lei faauuina lava, ma o Uiliata sa talai atu le talalelei i Egelani.8

Ae na lagona e Polika e i ai lo latou mana e feiloai ai i Fa Uesi e pei ona poloai mai ai le Alii, ma e tatau ona latou taumafai e faataunuu.

Na ia manao i aposetolo i Kuinisi ina ia lototasi i la latou faaiuga. Ina ia faia le faigamalaga, e tatau ona latou tuua o latou aiga i se taimi na le mautinoa ai le lumanai o le ekalesia. Afai e pueina aposetolo ma fasiotia, o le a feagai o latou taitoalua ma fanau ma faigata e oo mai na o i latou lava.

I le iloaina o le tulaga pagatia, na malilie ai Osone Palate, Ioane Teila, Uilifoti Uitilafi, ma Siaosi A. Samita e fai soo se mea na manaomia e mulimuli ai i le poloaiga a le Alii.

“Ua fetalai mai le Alii le Atua,” na fai mai ai Polika ina ua uma ona latou faia la latou faaiuga. “O lo tatou tiute le usiusitai ma tuu atu le mea e tupu i Ona aao.”9


I le toe foi atu i le falepuipui i Liperate, o le popole mo le Au Paia ma mea leaga na faia ia i latou na faatumuina ai le mafaufau o Iosefa. I le afiafi o Mati 19, na ia maua ai ni tusi mai ia Ema, lona uso o Tona Kalo, ma le Epikopo o Paterika.10 Na faafiafiaina o ia ma isi pagota e tusi, ae na le mafai ona ia faagaloina o ia o loo maileia i se sela palapala ao salalau solo le Au Paia ma manaomia le fesoasoani.

O le aso na taunuu mai ai tusi, na amata ai ona tusi e Iosefa ni tusi se lua i le Au Paia, ma tuu uma atu lona agaga i ai na te lei faia lava muamua i se tusi. Na faalau atu i se uso a pagota, na galue o se tusiupu, na taumafai le perofeta e lagolago le Au Paia i lo latou faavauvau.

“O ituaiga uma o amioleaga ma saua na faia ia i tatou,” na ia faamautinoa atu ia i latou, “o le a na ona fusia faatasi ai o tatou loto ma faamauina ai i latou faatasi i le alofa.”11

Ae e le mafai ona ia le amanaiaina masina o le sauaina na tuuina atu ai i latou i lo latou tulaga faavauvau. Na ia faitioina ia Kovana Boggs, le militeri, ma i latou o e na faatamaia le Au Paia. “Ia tuu atu lou toasa e faamumū e faasaga i o matou fili,” na ia tagi atu ai i le Alii i le tatalo, “ma, ia e tauimasui i matou i le toasa tele o lou finagalo ma lau pelu, mo sese ua faia ia te i matou!”12

Ae ui i lea, na iloa lava e Iosefa, ua le na o o latou fili na sese. O nisi o le Au Paia, e aofia ai taitai o le ekalesia, na taumafai e ufiufi a latou agasala, faamalie lo latou faamaualuga ma le manao, ma faaaoga le faamalosi e uunai ai isi ia usitai ia i latou. Na latou soona faaaoga lo latou mana ma tofiga i totonu o le Au Paia.

“Ua tatou aoao e ala i mea faanoanoa e tutupu mai,” na fai atu ai Iosefa i lalo o le uunaiga, “e faapea o le natura ma le uiga o le toeitiiti lava o tagata uma, o le vave lava latou te maua ai sina pule itiiti, e pei ona latou manatu i ai, e vave lava ona latou amata le faaaogaina o le pulega amioletonu.”13

O Au Paia amiotonu na tatau ona faatino i luga o mataupu faavae e maualuluga atu. “E leai se mana po o se aafiaga e mafai pe tatau ona faatumauina ona o le perisitua,” na folafola mai ai le Alii, “na o i le faatauanau, i le tali-tiga, i le agamaualalo ma le agamalu, ma le alofa faamaoni.” O i latou na taumafai e fai isi mea e ese atu na le maua le Agaga ma le pule e faamanuia ai olaga o isi i le perisitua.14

Ae, na tagi atu pea Iosefa mo le Au Paia le sala. ”Le Alii e,” na ia augani atu ai, “o le a le umi latou te mafatia ai i nei sese ma sauaga lē tusa ai ma le tulafono, ae lei faamaluluina lou finagalo ia te i latou, ma uunaia ai lou loto i le agaalofa ia te i latou?”15

“Lo’u atalii e, ia filemu lou agaga,” na tali mai ai le Alii. “O lou tiga ma ou puapuaga o le a nao sina minute laitiiti; ma ona oo lea, afai e te talitalia lelei, o le a faaeaina oe e le Atua i lugā; o le a e manumalo i ou fili uma.”16

Na faamautinoa atu e le Alii ia Iosefa faapea e le o faagaloina lava o ia. “Afai e tatala faamaga lautele mai e auvae lava o seoli le gutu ia te oe,” na tau atu e le Alii ia Iosefa, “ia e iloa, loʼu atalii e, o nei mea uma e te maua ai le poto masani, ma o le a avea mo ou lelei.”

Na faamanatu atu e le Faaola ia Iosefa faapea e le mafai ona puapuagatia le Au Paia e sili atu nai lo Ia. E alofa o Ia ia i latou ma e mafai ona faaiuina lo latou tiga, ae na Ia filifili e puapuagatia i faigata faatasi ma i latou, e tauave o latou faavauvau ma faanoanoa o se vaega o Lana taulaga togiola. O lena ituaiga puapuagatia na faatumuina ai o Ia i le alofa mutimutivale, ma tuuina atu ia te Ia le mana e fesoasoani ai ma faamamaina i latou uma o e liliu atu ia te ia i o latou tofotofoga. Na Ia uunaia Iosefa ia tumau pea ma folafola atu o le a le tuulafoaia lava o ia.

“Ua iloa ou aso, ma o ou tausaga o le a lē faitauina itiiti mai,” na faamautinoa atu ai le Alii ia te ia. “O lea, aua le mata’u i mea e mafai ona fai e tagata, aua o le a faatasi le Atua ma oe e faavavau ma faavavau lava.”17


Ao fetalai atu le filemu o le Alii ia Iosefa i le falepuipui, na tumutumu atu ma le vaivai Heber Kimball ma isi Au Paia i Misuri i le falefaamasino maualuga o le setete ina ia tatala mai le perofeta. Na foliga alofa faamasino i talosaga a Heber, ma o nisi na oo lava ina fesiligia le talafeagai faaletulafono o le falepuipui o Iosefa, ae na latou iu lava ina mumusu e fai se mea i le mataupu.18

I le lotovaivai, na toe foi atu ai Heber i Liperate e lipoti atu ia Iosefa. Na le faatagaina o ia e leoleo i totonu o le sela, o lea na ia tu ai i fafo o le faamalama o le falepuipui ma valaau atu i lalo i ana uo. Na ia faia le mea sili, na ia fai atu ai, ae lei faia ai se eseesega.

“Ia fiafia pea,” na toe valaau atu ai Iosefa, “ma aveese le Au Paia i le vave e mafai ai.”19

Na alu faalilolilo atu Heber i Fa Uesi i ni nai aso talu ai, ma le faaeteete i le tulaga lamatia na i ai pea i le eria. E ese mai i ni nai taitai ma ni nai aiga, na gaogao le aai. Na o ese le aiga o Heber lava ia i le lua masina na muamua atu, ma e lei faalogo lava o ia i se tala mai ia i latou. Ao ia mafaufau e uiga ia i latou ma pagota ma i latou na puapuagatia ma feoti i lima o le au faatupu faalavelave, na ia lagonaina le lotovaivai ma le tuuatoatasi. E pei lava o Iosefa, na ia naunau lava ia iu ia na puapuaga.

Ao mafaufau Heber e uiga i lo latou tulaga pagatia, ma le le faamanuiaina o ia ia tatalaina Iosefa, na faatumuina o ia i le alofa ma le agaga faafetai i le Alii. Na faamafolafola se fasi pepa i luga o lona tulivae, ma ia faamaumau ai lagona na oo mai ia te ia.

“Manatua o loo ou i ai faatasi ma oe, e oo lava i le iuga,” na ia faalogo atu o fetalai mai ai le Alii. “O le a i ai lou Agaga i lou loto e aoao oe i mea filemu o le malo”

Na tau atu e le Alii ia te ia ia aua le popole e uiga i lona aiga. “O le a ou fafagaina i latou ma faalavalava i latou, ma faia ni uo mo i latou,” na Ia folafola atu ai. “O le a i ai le filemu i o latou luga e faavavau, pe afai o le a e faatuatua ma alu atu e talai lau talalelei i atunuu o le lalolagi.”20

Ina ua uma ona tusitusi Heber, na filemu lona loto ma lona mafaufau.


Ina ua uma ona fetalai atu le Alii ia te ia i le sela pogisa, ma le faavauvau, na le toe fefe loa Iosefa faapea na tuulafoai o ia e le Atua ma le ekalesia. I tusi ia Eteuati Paterika ma le Au Paia, na ia molimau atu ma le lototele i le galuega o aso e gata ai. “Atonu e masua mai le ita tele o Seoli e pei o le lava ua mu o le mauga o Vesuvius,” na ia folafola mai ai, “ae ui i lea e tumau pea le faa-Mamona.” Sa ia mautinoa lenei mea.

“O le Upumoni o le faa-Mamona,” na ia folafola atu ai. “O le Atua lava e ona lenei tusi. O Ia o lo tatou talita. Na ala mai ia te Ia lo tatou mauaina o lo tatou fanau mai. O Lona siufofoga na valaauina ai i tatou i se tisipenisione o Lana talalelei i le amataga o le atoatoaga o taimi.”21

Na uunaia le Au Paia ia tusia se faamaumauga aloaia o measese na latou puapuagatia ai i Misuri ina ia mafai ona latou tuuina atu i le peresitene o le Iunaite Setete ma isi taitai o le malo mo se iloiloga. Na ia talitonu o le tiute lea o le Au Paia o le sailia o le taui faaletulafono mo a latou mea na leiloloa.

“Ia tatou faia ai ma le fiafia mea uma ua i ai i lo tatou mana,” na ia fautua mai ai, “ona mafai lea ona tatou tutu, ma le mautinoa atoatoa, e vaai i le faaolataga a le Atua, ma mo lona aao e faaali mai.”22

I ni nai aso talu ona auina atu e Iosefa ana tusi, na tuua ai e Iosefa ma ona uso a pagota le falepuipui ina ia tutu i luma o se aufaamasino toatele i Kalatini. A e latou te lei tuumuli, na tusi atu e Iosefa se tusi ia Ema. “Ua ou fia vaai ia Feterika laitiiti, Iosefa, Iulia, ma Alesana,” na ia tusia. “Tau atu ia i latou e alofa Tama ia i latou i se alofa atoatoa, ma o loo ia faia mea uma na te mafaia ia alu ese mai ai i le au faatupufaalavelave, ae alu atu ia i latou.”2

Ina ua taunuu atu pagota i Kalatini, sa fai se inuga a nisi o loia i le potu, ao femiomio solo i fafo se anoano o tamaloloa, o loo autilo mai i faamalama ma le paie. O le faamasino i le laulau na galue o se loia e faasalaina le Au Paia i le faamasinoga ia Novema.24

I le mautinoa ai o le a latou le mauaina se faamasinoga talafeagai i le Itumalo o Tavesi, na fesili ai Iosefa ma isi pagota mo se suiga o le nofoaga. Na taliaina le latou talosaga, ma na malaga atu loa pagota mo se falefaamasino i se isi itumalo faatasi ma se leoleo ma ni leoleo fou e puipuia e toafa.25

Na agaalofa leoleo i pagota ma faia lelei i latou ao latou malaga i le nofoaga fou.26 I Kalatini, na maua ai e Iosefa lo latou faaaloalo e ala i le malo i se tagata e sili ona malosi o i latou i se taaloga piiga malie.27 Na suia foi le manatu o tagata lautele e uiga i le Au Paia. O nisi tagata Misuri na amata ona le fiafia i le poloaiga a le kovana o le faaumatiaga ma na naunau lava e faagalo le mataupu atoa lava ae tuuese atu loa pagota.28

O le aso na latou tuua ai le Itumalo o Tavesi, na malolo ai tamaloloa i se nofoaga malolo, ma na faatau e pagota ni uisiki mo a latou leoleo. Mulimuli ane i lena po, na agai atu ai le leoleo i pagota. “O le a ou matuai inuina lava le pia ma alu e moe,” na ia tau atu ia i latou, “ma mafai ai loa ona outou faia soo se mea tou te loto i ai.”

Ao onana le leoleo ma le toatolu o le au leoleo, na faanofoa e Iosefa ma ana uo solofanua e lua faatasi ai ma le fesoaosoani a le isi leoleo ma agai atu loa i sasae i le po.29


E lua aso mulimuli ane, ao sosola atu Iosefa ma isi pagota i le saogalemu, o le toalima o aposetolo na amata ona agai atu i le isi itu, ma kolosi atu le Misisipi agai i Fa Uesi. Na tietie Polika Iaga, Uilifoti Uitilafi, ma Osone Palate i le tasi taavale solofanua, ao Ioane Teila ma Siaosi A. Samita na tietie faatasi ma Alefeso Cutler, lea na avea ma taitai kamuta o le malumalu, i se isi taavale solofanua.

Na latou vave malaga e kolosi le fanua laugatasi, ma le naunau ia taunuu i Fa Uesi i le aso atofaina. I luga o le ala, na latou fetaui ai ma le aposetolo o Ioane Page, lea na siitia atu ma lona aiga i sasae mai Misuri, ma na tauanauina o ia e faatasi atu ma i latou.30

I le mavae ai o le fitu aso i le ala, na ulufale atu loa aposetolo i Fa Uesi i le po o le masina susulu o Aperila 25. Ua amata ona tutupu vao i luga o ona auala gaogao, ma na filemu mea uma. O Heber Kimball, lea na toe foi atu i Fa Uesi ina ua iloaina le solaaga a Iosefa, na oso mai lona nofoaga na lafi ai ma faafeiloaia i latou i le taulaga.

Na faaaluina e tamaloloa ni nai itula faatasi. Ona, ao susulu atu le la i le tafailagi i sasae, na latou tietie atu i le faatafafa o le taulaga ma savavali faatasi atu ma ni nai Au Paia o e na totoe i le aai agai i le tulaga o le malumalu. O iina na latou usu ai se viiga ma na tulei atu e Alefeso se maa lapoa i le tulimanu i le itu i sautesasae o le tulaga o le malumalu, ma faataunuu ai le poloaiga a le Alii ina ia amata ona faataatia le faavae o le malumalu.31

Sa alala Uilifoti i se nofoaga i luga o le maa ao faia e aposetolo se lio faataamilo ia te ia. Sa latou tuu o latou aao i luga o lona ao, ma na faauuina o ia e Polika i le tofi aposetolo. Ina ua uma, na sui atu Siaosi ia Uilifoti i luga o le maa ma na faauuina foi.

I le iloaina ua uma mea na tatau ona latou faia, na punonou ao o aposetolo ma feauauai ona tatalo i le malamalama o le taeao. Ina ua uma, na latou usuina le “Atamu-onai-Amani,” o se viiga na taulai atu i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso ma le aso o le a salalau atu ai le filemu o Siona i le fanua laugatasi o Misuri ua malepelepe i le taua ma faatumu ai le lalolagi.

Ona toe fuli lea e Alefeso le maa i le mea na ia maua ai, ma tuua le faavae i aao o le Alii seia oo i le aso o le a Ia saunia ai se ala mo le Au Paia e toe foi atu ai i Siona.32

O le aso na sosoo ai, na tietie atu ai aposetolo i le tolusefulu lua maila ia maua atu aiga mulimuli o loo tauivi e tuua Misuri. Na latou faamoemoe e malaga vave ese atu mo Peretania Tele. Ae na latou mananao ia toe faatasia muamua ma e pele ia i latou i Ilinoi ma faamautu i latou i le nofoaga fou e faapotopoto i ai, po o fea lava o le a i ai.33


I le vaitaimi lava lea, na taunuu mai ai se vaa laupasese i Kuinisi ma na o mai i le matafaga ni nai pasese lavalava masaesae. O se tasi o i latou—o se tamaloa paepae, paee—na fai se pulou taumata lautele ma se peleue lanumoana faatasi ma se kola e tu i luga lena na nana ai ona foliga e lei selea. O lona ofuvae masaesae na sulu i totonu o ni seevae faigaluega ua pala.34

O Timiniko Huntington, o se na avea muamua ma leoleo i totonu o le Au Paia i Fa Uesi, na tilotilo atu i le tagata ese palapala ao pe’a ae i luga o le auvai. O se mea e foliga masani e uiga i foliga o le tamaloa ma le ala na ia savali ai na tosina ai le vaai a Timiniko. Ae na le mafai ona ia fai atu pe aisea seia toe tilotilo lelei atu.

“O oe lena, Uso Iosefa?” na ia valaau atu ai.

Na sisii i luga lima o Iosefa e faafilemu ai lana uo. “Aua le pisa!” na ia fai atu ai ma le faaeteete. “O fea lo’u aiga?”35

Talu mai le latou solaaga, na faaeteete lava Iosefa ma isi pagota ma na lalafi mai le tulafono, ma mulimuli i alatua o le Misisipi agai i le Vaitafe o le Misisipi ma le saolotoga na faatalitali mo i latou i le isi itu, i fafo atu o le malosi o puleaga a Misuri.36

I le faateia pea e vaai i le perofeta, na faamatala atu e Timiniko o loo nonofo Ema ma tamaiti e fa maila i fafo atu o le taulaga.

“Ave a’u i lo’u aiga i le vave e te mafaia,” na fai atu ai Iosefa.

Na tietie atu Timiniko ma Iosefa i le aiga i Kilivilani, i le mulimuli atu i alatua i le taulaga ina ia aloese mai le vaaia e nisi. Ina ua latou taunuu, na oso i lalo Iosefa ma tamoe atu i le fale.

Na tu mai Ema i le faitotoa ma na iloaina vave lava o ia. Na amata ona ia momoe atu ma opo mai o ia i le afa o le ala i le pa.37