Inisitituti
19 O Tausimea i Luga o Lenei Galuega


“O Tausimea i Luga o Lenei Galuega,” mataupu 19 o le Au Paia: O Le Tala i le Au Paia o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 19: “O Tausimea i Luga o Lenei Galuega”

Mataupu 19

Ata
Fausiaina o Malumalu

Tausimea i Luga o Lenei Galuega

A o faataapeina le Tolauapiga a Isaraelu, sa osofaia e se pepesi mai o le kolera faataumaoi ona tagata uma. O le Au Paia sa malolosi i ni nai itula ua mavae, sa solovi ifo, ma sa le mafai ona gaoioi. Sa na o le faasuati ma faasuati ma mafatia i tiga ogaoga o manava. Sa faatumulia le tolauapiga i le fetagisi o e mama’i, ma o le toatele o tamaloloa sa matua vaivai ma sa le mafai ona tiute e leoleo.

O Nancy Holbrook o se tasi o tagata muamua na ma’i. O lona uso faaletulafono o Eunike sa lei umi ae ma’i atu foi ma ia, ma sa lofituina le oso faamalosi o maso.1 Sa alu le tele o le taimi o Uilifoti Uitilafi i le po ma le isi aso e tausi ai se tamaloa ma’i i lana vaega.2 Sa tuuina atu e Iosefa ma toeaina o le tolauapiga ni faamanuiaga i e mama’i, ae e lei pine ae taia foi le toatele o i latou i le faama’i. Sa oo ina ma’i Iosefa ina ua mavae ni nai aso ma sa le mafai ona ia tuua lona faleie, ma sa le mautinoa pe o le a ola o ia.3

Ina ua amata ona maliliu tagata, sa aui e Heber Kimball, Polika Iaga, ma isi ia tino i palanikeke ma tanu i autafa o se vaitafe laitiiti lata ane.4


Sa faasolo ina mavae atu le kolera ina ua mavae ni aso, ma maea atu ai i le amataga o Iulai. E oo atu i lena taimi, ua silia ma le onosefulu le Au Paia na mama’i. Sa toe malosi mai Iosefa, e faapena foi Nanise, Eunike, ma le toatele o tagata i le tolauapiga. Ae e silia ma le toasefululua le Au Paia na maliliu i le taimi na pipisi mai ai, e aofia ai ma Sini Gilbert ma Peti Parrish, o ni nai fafine i le tolauapiga. Sa faanoanoa Iosefa mo e na aafia ma o latou aiga. O le tagata mulimuli na maliu o Iese Samita, lona tausoga.5

O le tulata foi o Iosefa ia i le oti o se faamanatu i le faigofie tele ona aveesea lona ola mai ia te ia. I le luasefulu-valu tausaga o lona matua, sa atili popole o ia e uiga i le faamaeaina o lana misiona paia.6 Afai ae oti nei o ia, pe o le a le mea o le a tupu i le ekalesia? Pe ua lava lona malosi e faaauau ai pe a oti o ia?

I le mulimuli ai i le taitaiga a le Alii, sa faia ai lava e Iosefa ia suiga i le au taitai o le ekalesia e fefaasoaai ai avega o le taitaiga. E oo mai i le taimi lea, o latou galulue ma Sini Rikitone ma Feterika Viliamu i le au peresitene o le ekalesia. Sa ia atofaina foi Katelani e avea ma siteki o Siona, po o se ofisa aloaia mo le faapotopotoina o le Au Paia.7

E lei leva tele atu, ina ua maea ona maua mai se faaaliga vaaia i le ala na faatulaga ai e Peteru le ekalesia anamua, sa faatulagaina e Iosefa se fono a fautua maualuga o faitaulaga sili e toasefululua i Katelani e fesoasoani ia te ia e pulea le siteki ma taitai pe a leai o ia.8

O le taimi lava na maui atu ai le kolera, sa faatulagaina atili ai e Iosefa le ekalesia. O le fono ai ma taitai o le ekalesia i le Itumalo o Kalei ia Iulai 1834, sa ia faatuina ai se fono a fautua maualuga i Misuri ma tofia ai Tavita Uitimera e pulefaamalumalu i le ekalesia iina faatasi ai ma le fesoasoani a ni fesoasoani se toalua, o Viliamu Phelps ma Ioane Uitimera.9 Ona ia malaga atu lea i Katelani, ma le naunau e faamaea le malumalu ma maua ai faaeega o le mana lea o le a fesoasoani i le Au Paia e laveai mai Siona.

Sa iloa e Iosefa o loo faamalumalu mai ni faafitauli tetele. Ina ua tuua e ia ia Katelani i lena tautotogo, ua ta’ifa futu le maualuluga o puipui piliki, ma o le taunuu mai o ni nai tagata faigaluega tomai i le taulaga na ia maua ai le faamoemoe faapea o le a iloa ai e le Au Paia le fuafuaga a le Alii mo Lona maota. Peitai o mea na faaleagaina i Initipene---o le ofisa lomitusi, o le faleoloa, ma le tele o laueleele---na mafatia ai le Au Paia i tulaga tautupe. O Iosefa, Sini, ma isi taitai o le ekalesia sa matua tetele foi aitalafu, sa latou faia ni nonogatupe tetele e faatau ai fanua mo le malumalu i Katelani ma faatupe ai le Tolauapiga a Isaraelu.

I le tapunia ai o pisinisi a le ekalesia pe ua faaletonu, ma le leai o se faiga faatuatuaina e ao mai ai ni foai mai le Au Paia, o le a le mafai ai e le ekalesia ona totogi tupe mo le malumalu. Afai e tuai ona totogi tupe totogi a Iosefa ma isi taitai, e mafai foi ona latou le maua le maota paia ae maua e e o nofo aitalafu ai. Afai foi latou te le maua le malumalu, pe mafai faapefea la ona latou maua le faaeega o le mana ma laveai mai Siona?10


I tua i Katelani, sa faamatalatala ai e Sini Rikitone le naunautaiga o Iosefa e faamaea le malumalu. “E tatau ona tatou faaaogaina taumafaiga uma e faamaea ai lenei fale i le taimi ua atofaina,” sa ia ta’u atu ai i le Au Paia. “O luga o lea fale o loo faalagolago i ai le faaolataga o le ekalesia faapea foi le lalolagi.”11

Sa faafoe e Sini le agaigai i luma o le malumalu a o i ai Iosefa i Misuri. O le le lava o taulelea e faia le galuega, sa faatauanau ai e Atemusi Mileta, o le faatonu o le fausaga, ia tamaloloa matutua faapea foi ma fafine ma tamaiti e galulue i le fausaga. O le toatele o fafine sa faia galuega sa masani ona faia e tamaloloa, ma fesoasoani i e tipi maa ma le aveina o taavaletoso i le vilimaa ma toe aumai, e la’u ai maa mo le malumalu. E oo atu i le taimi na toe foi mai ai Iosefa ma le Tolauapiga a Isaraelu i Katelani, ua tulai mai puipui ua tele atu futu le maualuluga i luga ae o le faavae.

O le toe foi mai o le tolauapiga na uunaia ai le fausaga i le taumafanafana ma le tautoulu o le 1834.12 Na eli e le Au Paia maa, aveina atu i le tulaga o le malumalu, ma fausia i luga puipui o le malumalu mai i lea aso i lea aso. Sa faigaluega ia Iosefa faatasi ma le au faigaluega a o latou tipiina poloka maa mai se alia lata ane. Sa galulue nisi i le ili laupapa a le ekalesia e saunia ai laupapa mo utupoto, taualuga, ma le fola. O isi sa fesoasoani e sii i luga ogalaau ma faaee i luga le fatamanu i mea sa manaomia ai.13

O le taimi lea, sa gaosia ai e Ema ma isi fafine ia lavalava mo le au faigaluega ma fafaga i latou. O Vilate Kimball, le faletua o Heber, sa viliina le selau pauna o fulumamoe e fai ai filo, ma lalagaina ai ie, ma suiina ai lavalava mo le aufaigaluega, ma na te lei tuuina sina vaega e pei o se pea totini faaleoleo mo ia lava.

O le naunau o le Au Paia mo le faamaeaina o le malumalu na faamalosiauina ai Sini, ae sa faateleina le aitalafu a le ekalesia i lea aso ma lea aso, ma o le sainia ai o lona igoa i le tele o nonogatupe aupito tetele, sa ia iloa ai o le a faaleagaina lona tulaga tautupe pe afai e le toe totogia e le ekalesia na nonogatupe. Ina ua ia vaaia le matitiva o le Au Paia ma osigataulaga sa latou faia e faamaea ai le malumalu, sa fefe foi Sini nei o latou le maua lava ia punaoa po o le manao e faamaeaina.

I le faatumulia ai i le popole, na te ae ai i nisi taimi i le tumutumu o puipui o le malumalu ma aioi atu i le Atua e auina mai i le Au Paia ia tupe latou te manaomia e faamaea ai le malumalu. A o tatalo o ia, sa toulu mai loimata i ona mata i luga o maa sa i lalo ifo o ona vae.14


E limaselau maila i matusasae o Katelani, sa teu ese ai ma le faaeteete e Karoline Tipeta e luasefulu-tasi-tausaga le matua se vaega tupe tele faatasi ma lavalava ma isi mea sa ia aumaia mai Niu Ioka i Misuri. O ia ma lona tuagane laitiiti o Harrison sa agai atu i sisifo, ma le faamoemoe e faamautu i se mea e lata i le Itumalo o Siakisone. Sa faalogo i la’ua i le sauaga o le Au Paia iina, ae sa la mananao e usitai i le poloaiga a le Alii e faapotopoto i Misuri ma faatau ia laueleele i Siona a o lei faoa e fili o le ekalesia.15

O le poloaiga sa avea o se vaega o le faaaliga na maua e Iosefa ina ua uma ona ia iloa le tutulieseina o le Au Paia mai Siona. “Faatau uma laueleele,” o le faitauga lea, “ia e mafai ona faatau mai le Itumalo o Siakisone, ma itumalo taulalata ane.” O tupe sa tatau ona maua mai i foai. “Tuu atu i ekalesia uma e faapotopoto faatasi a latou tupe uma,” sa faatonu mai ai le Alii, “ma ia tofia tamalii, o alii popoto, ma auina atu i latou e faatau mai nei laueleele.”16

Ina ua faalogo ia taitai o le paranesi a Karoline e uiga i le faaaliga, sa latou taloina se vaega toalaiti o le Au Paia e anapopogi ma tatalo mo le fesoasoani a le Alii i le aoina o tupe e faatau ai fanua i Misuri. O nisi tagata o le paranesi sa tuuina atu ni foai tetele o tinoitupe ma meatotino i le teugatupe. O isi na latou foai atu ni nai tala.

Sa i ai ia Karoline pe tusa ma le $250 sa mafai ona ia tuu i le teugatupe. Sa o se tupe tele atu nai lo mea na foai atu e se isi lava o le paranesi, ma atonu foi e sili atu nai lo se mea sa faamoemoe se tasi na te tuuina atu, ae sa ia iloaina o le a fesoasoani i le Au Paia e laveai mai ai le laueleele folafolaina. Ina ua ia faaopoopo atu lana foai i le teugatupe, sa oo le aofai i le tusa ma le $850, o se aofaiga tele naua o tupe.

Ina ua maea le fono, sa filifilia ia Harrison ma lona tausoga o Ioane e malaga i Misuri e faatau mai le laueleele. Sa tonu ia Karoline e alu latou te o, ma puipuia lana sea o le foai. Ina ua uma ona foia e Ioane ni pisinisi ma ua saunia foi e tagata o le aiga se autoso o le taavale toso mo i latou, sa saunia le toatolu e malaga mo Misuri.

Sa ae atu i totonu o le taavale solofanua, ma sa sagisagi atu Karoline i le amataina o se olaga fou i Sisifo. Talu ai sa fuafua e le au Tipeta e malolo i Katelani ao malaga atu, sa avatu e o latou taitai o le paranesi ia i latou se tusi o le faailoaga i le perofeta, e faamalamalama atu ai le mea na maua mai ai le tupe ma le mea sa latou faamoemoe e fai i le tupe.17


I le tautoulu atoa o le 1834, sa faasolosolo atili ai pea i tua ma atili ai ona tuai tupe totogi a Iosefa ma isi taitai o le ekalesia o fanua o le malumalu, ma na faaputuputu pea foi le tului o nonogatupe. Sa ofo atu e nisi o le aufaigaluega o latou taimi e galulue ai i le malumalu, e taufaamama ai le avega tautupe a le ekalesia. A i ai ni tinoitupe faasili po o oloa a aiga, o nisi taimi latou te ofoina atu ai i le ekalesia mo galuega faatino o le malumalu.18

O isi tagata, i totonu ma fafo o le ekalesia, sa faaopoopo atu aitalafu, ma nono atu tupe e tulei ai i luma le galuega. Ona totogi ai lea e foai ma nonogatupe ia mea manaomia o le galuega ma mafai ai e tagata semanu e le faigaluega ona galulue.19

O nei taumafaiga na mafai ona maualuluga atili ai ia puipui o le malumalu, ma i masina faaiu o le tausaga, sa lava le maualuluga mo le amataina o galuega i laupapa ma faataatitia ai utupoto mo le fogafale i luga. Ae sa utiuti pea lava tupe, ma sa tatalo e le aunoa ia taitai o le ekalesia mo nisi tupe.20

I le amataga o Tesema, sa taunuu ai le aiga o Tipeta i Katelani, ma sa tuu atu e Harrison ma Ioane le tusi a lo latou paranesi i le fono a fautua maualuga. Faatasi ai ma le taumalulu e le o toe mamao, sa latou fesili i le aufono pe tatau ona latou faaauau pea i Misuri pe nonofo ai i lea vaitau i Katelani. Ina ua maea se talatalanoaga, sa fautuaina e le aufono e nonofo le aiga i Ohaio seia oo i le tautotogo.

I le matua manaomia ai o tupe, sa talosagaina ai e le aufono ia taulelea e nono atu i le ekalesia sina tupe, ma folafola atu e toe totogi a o lei oo i le taimi e tuua ai i le tautotogo. Sa ioe Harrison ma Ioane e faaune atu i le ekalesia se vaega o le $850 mai le latou paranesi. . Talu ai o se vaega tele o lena tupe e a Karoline ia, sa taloina o ia e le aufono i le fonotaga ma sa faamalamalama atu i ai tuutuuga o le nonogatupe, lea sa ia fiafia e taliaina.

O le aso na sosoo ai, sa olioli ia Iosefa ma Oliva a o la faafetai atu i le Alii mo le faamama avega tautupe na aumaia e le aiga o Tipeta.21


Na faateleina nonogatupe ma foai na oo mai i le ekalesia i lena taumalulu, ae sa iloa e Iosefa o le a le lava pea e taulima ai le tau faatupulaia o le malumalu. Peitai, sa faaalia e Karoline Tipeta ma lona aiga, e toatele le Au Paia i paranesi mamao o le ekalesia sa mananao e faia la latou vaega i le galuega a le Alii. A o lalata mai le tausaga fou, sa iloa e Iosefa ua manaomia ona ia sueina se auala e faamalolosia ai nei paranesi ma sailia la latou fesoasoani i le faamaeaina o le malumalu ina ia mafai ai ona faaeeina le Au Paia i le mana.

Na oo mai le tali i se faaaliga na maua e Iosefa i ni nai tausaga ua mavae, lea na poloaiina ai Oliva Kaotui ma Tavita Uitimera e sailia ni aposetolo e toasefululua e talai le talalelei i le lalolagi. E faapei o aposetolo i le Feagaiga Fou, o nei alii e tatau ona galulue o ni molimau faapitoa a Keriso, e papatiso atu i Lona suafa ma faapotopoto tagata liliu mai i Siona ma ona paranesi.22

I le avea ai o se korama, sa tatau foi i aposetolo e toasefululua ona galulue o se aufono maualuga femalagaai ma auauna atu i eria e i fafo atu o le vaavaaiga a fautua maualuga i Ohaio ma Misuri.23 I lea malosiaga, e mafai ona latou faatonutonuina le galuega faifeautalai, vaaia paranesi, ma sue tupe mo Siona ma le malumalu.

I se tasi Aso Sa i le amataga o Fepuari, sa valaaulia ai e Iosefa ia Polika ma Iosefa Iaga i lona fale. “Ou te mana’o e te lua logoina atu i le usoga uma o loo nonofo i paranesi, i se mamao talafeagai mai lenei nofoaga, ina ia faapotopoto i se konafesi aoao i le Aso Toonai a sau,” na ia ta’u atu ai i le au uso. I lena konafesi, sa ia faamalamalama atu ai, o le a tofia alii e toasefululua i le korama fou.

“Ma o oe,” sa fai atu ai Iosefa ia Polika, “o se tasi o i latou na.”24


O le vaiaso na sosoo ai, aso 14 Fepuari, 1835, sa faapotopoto ai le Au Paia i Katelani mo le konafesi. I lalo o le taitaiga a Iosefa, sa faasilasila atu ai e Oliva, Tavita, ma o latou uso a molimau o le Tusi a Mamona, o Matini Harisi, ia sui o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. O nei alii ua valaauina sa faia ni misiona talai, ma o le toavalu o i latou sa savavali i le Tolaupiga a Isaraelu.25

O Tomasi Marsh ma Tavita Patten, ua taitolusefulu ma ona tupu tausaga, o uso aupito matutua ia o le Toasefululua. O Tomasi o se tasi o uluai tagata liliu mai, na maua se molimau i le Tusi a Mamona, a o lolomiina kopi muamua o le tusi. Na auauna atu Tavita i lea misiona ma lea misiona i le tolu tausaga talu lona liliu mai.26

E pei ona ta’ua i se vaiaso na muamua atu e Iosefa, sa tofia foi Polika i le korama. Sa faapena foi i lana uo sili, o Heber Kimball. O ia alii e toalua sa galulue faamaoni o ni kapeteni i le Tolauapiga a Isaraelu. Ia o le a toe tuua foi e Polika lona nofoa o se kamuta ma Heber i lana uili fai omea, ae o i le feau a le Alii.

E faapei o aposetolo o le Feagaiga Fou, o Peteru ma Aneterea ma Iakopo ma Ioane, e toalua soa o le au uso na tofia i le Toasefululua. O Pale ma Osona Palate sa faasalalauina atu le talalelei i sasae ma sisifo ma ua tuuto atu nei i la’ua lava e galulue i paranesi o le ekalesia i soo se mea. O Luka ma Limani Johnson, sa talai atu i saute ma matu ma o le a toe o atu foi, i le taimi nei ma le pule faaaposetolo.27

Sa filifilia e le Alii i latou sa aotauina ma i latou foi e lei aooga. O Osona Haite ma Viliamu McLellin sa faiaoga i le Aoga a Perofeta ma sa aumaia lo la’ua atamai naunau i le korama. E ui ina sa na o le luasefulu tolu tausaga le matua, ae o Ioane Boynton sa matua faamanuiaina lava o se faifeutalai ma sa na o ia le aposetolo sa alu i se iunivesite. O le uso laitiiti o le perofeta o Viliamu e lei maua le faamanuiaga lea e tasi o le aotauina aloaia, ae o ia o se failauga e susua upu, e le fefe e fetaiai ma tetee, ma e vave foi i le puipuia o e le tagolima.28

Ina ua uma ona tofia ia aposetolo, sa tuu atu ia i latou e Oliva se poloaiga faapitoa. “Ia aua lava nei fiu e taumafai seia iu ina ua outou vaai i le Atua, faafesagai,” na ia ta’u atu ai ia te i latou. “Ia faamalosia o outou faatuatua; ia lafoai ese o outou masalosaloga, a outou agasala, ma o outou le talitonu uma; ma e leai se mea e mafai ona taofia outou mai le o mai i le Atua.”

Sa ia folafola atu ia te i latou o le a latou talai atu le talalelei i malo mamao ma faapotopoto mai le tele o fanau a le Atua i le saogalemu o Siona.

“O le a avea o outou ma tausimea i luga o lenei galuega,” na ia molimau atu ai. “Ua ia i tatou se galuega e fai lea e leai lava nisi tagata e mafai ona faia. E tatau ona outou folafola atu le talalelei i lona faigofie ma le mama a’ia’i, ma e matou te fautuaina atu outou i le Atua ma le upu o Lona alofa tunoa.”29


E lua vaiaso talu ona uma ona faatulaga le Toasefululua, sa faatuina ai e Iosefa se isi korama o le perisitua e au faatasi atu ma aposetolo i le faasalalauina o le talalelei, e faamalolosia ia paranesi, ma ao mai foai mo le ekalesia. O uso o lenei korama fou, sa ta’ua o le Korama a Fitugafulu, o tama tuai uma o le Tolauapiga a Isaraelu. Sa tatau ona latou femalagaai i nuu mamao ma le lautele, e mulimuli i le faataitaiga a le Feagaiga Fou o soo fitugafulu sa femalagaai taitoalua i aai uma e folafola atu le afioga a Iesu.30

Sa filifilia e le Alii alii e toafitu e pulefaamalumalu i le korama, e aofia ai Iosefa Iaga ma Sylvester Samita, le kapeteni o le vaega sa tauaimisa ma le perofeta i le taimi o le savaliga a le Tolauapiga a Isaraelu. Faatasi ai ma le fesoasoani a le aufautua maualuga a Katelani, sa foia e nei alii e toalua a la feeseeseaiga i lena taumafanafana ma faia ni faaleleiga.31

E lei umi ona valaauina i latou, ae talanoa atu le perofeta i korama fou. “O nisi o outou o loo feitai ia te au ona sa outou le tau i Misuri,” na ia fai atu ai. “Ae faataga mai au ou te ta’u atu ia te outou, e lei finagalo le Atua ia te outou e tau.” Nai lo lena, sa faamalamalama atu e Iosefa, sa valaauina i latou e le Atua i Misuri e tofotofo lo latou naunautai e ositaulaga ma faapaia o latou olaga i Siona, ma ia faateleina le mana o lo latou faatuatua.

“O le a le mafai ona Ia faatulagaina lona malo i ni tamalii e toasefululua e tatalaina faitotoa o le talalelei i atunuu o le lalolagi, ma ni tamalii e toa fitusefulu i lalo o la latou taitaiga ia mulimuli i o latou tulagaaao, seiloga na Ia aveina i latou mai se tino o alii o e na ofoina atu o latou ola, ma o e na faia se osigataulaga maoae e pei ona sa faia e Aperaamo.”32