Inisitituti
40 Faatasia i se Feagaiga Fou ma Tumau-Faavavau


“Faatasia i se Feagaiga Fou ma Tumau-Faavavau” mataupu 40 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 40: Faatasia i se Feagaiga Fou ma Tumau-Faavavau

Mataupu 40

Ata
Maa o le La

Faatasia i se Feagaiga Fou ma Tumau-Faavavau

Ina ua toe foi mai Iosefa i Navu i le aso 10  o Ianuari, 1843, na lolofi ane uo ma aiga i lona fale e faamalo ia te ia. E lei leva mulimuli ane, na la faia ai ma Ema se aiga fiafia o le afiafi e faamanatu ai lona manumalo ma le la sefuluono tausaga o le faaipoipoga. Na fatuina e Uilisone Law ma Ilaisa Sinou ni pese mo le aiga fiafia, ma na laulau atu e Iosefa ma Ema le taumafataga ao toe leotetele le valaaulia ma fefaasoaai ni tala.1

Na olioli Iosefa i le faatasi ai ma e pele. “Afai e leai so’u faamoemoe e toe vaai i lo’u tama, tina, uso, tuafafine ma uo,” na vave ona ia mafaufau ai, “o le a pa lo’u loto i se minute,”2 Na fiafia o ia i le iloaina o papatisoga mo e o soifua ma e ua maliliu, le faaeega paia, ma le faaipoipoga e faavavau na saunia ala mo le Au Paia e osi ai feagaiga paia ma faamauina ai i latou faatasi ma mautinoa ai o la latou sootaga e faaauau pea i tua atu o le tuugamau.

Ae peitai e oo mai i lea taimi e leai ni tamaitai ma na o ni nai alii ua mauaina le faaeega paia, ma o le tele o le Au Paia e le o iloaina lava le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau. Na mafaufau pea Iosefa i le folafolaga o le a ia ola e faauma lana misiona, ma na naunau atu o ia mo le malumalu ia faauma ina ia mafai ona ia faailoa atu i le Au Paia nei sauniga. Na faaauau pea ona ia lagonaina ua puupuu lava le taimi.

Ae na ia faanatinati pea i luma, ma uunaia le Au Paia ia faia foi e i latou. Na ia talitonu i faamanuiaga ofoofogia na saunia mo i latou e mauaina sauniga paia ma usiusitai i tulafono a le Atua. O le taimi nei, e sili atu i se isi lava taimi, o lana sini o le faalauteleina atu lea o le malamalama paia na ia mauaina i se aofaiga sili atu o le Au Paia, e fesoasoani ai ia i latou e osia ma tausia feagaiga na o le a siitia ma faaeaina ai i latou.3


Na liu aisa le Vaitafe o le Misisipi i lena taumalulu, ma poloka ai le feoaiga o vaa laau ma vaa o le vaitafe i luga ma lalo o le vai. Na toulu soo le kiona, ma na maatiati mai matagi malulu i luga o fanua laugatasi ma luga o le mato. Na o ni nai Au Paia na nonofo umi i fafo ona o le tele o i latou na i ai na oni seevae maualalalo, suki manifinifi, ma ni pulupulu masaesae e puipuia i latou mai le malulu ma le kiona ua liusuavai ma le palapala.4

Ao faasolo ina uma le taumalulu, na malulu pea le ea ao faamama e Emili Paterika ni lavalava ma tausia tamaiti i le fale o Samita. Mo le sili atu i le lua tausaga, na la nonofo ai ma lona uso matua o Ilaisa ma galulue i le Au Samita, e le mamao mai le mea o loo nofo ai lo la tina ma lona toalua fou.5

Na auai Emili i le Aualofa ma na masani ona talanoa ma isi tamaitai na siomia ai o ia. Mai i lea taimi i lea taimi e faalogo ai o ia i musumusu e uiga i le autaunonofo. Na sili atu ma le tolusefulu le Au Paia na taliaina le faatinoga, e aofia ai ona uso fai e toalua ma se tasi o ona tuagane fai. E lei iloaina e Emili lava ia se mea e uiga i ai.6

I se tausaga na muamua atu, e ui i lea, na taua ai e Iosefa na i ai se mea na te fia tau atu ia te ia. Na ia ofo mai e tusia i se tusi, ae na ia fai atu ia te ia e aua, i le popole nei i ai se mea e tau mai ai e uiga i le autaunonofo. Mulimuli ane, na ia salamo i lana filifiliga ma tau atu i lona uso e uiga i le talanoaga, ma faasoa atu sina mea itiiti na ia iloaina e uiga i le faatinoga. Na foliga le fiafia Ilaisa, ma na le toe ta’ua loa e Emili.7

I le leai o se isi e talanoa atu i ai, na lagonaina e Emili e pei o loo ia tauivi na o ia i se vai loloto. Na ia liliu atu i le Alii ma tatalo ia iloa le mea e fai, ma i le mavae ai oni masina, na ia maua ai se faamaoniga mamana faapea e tatau ona ia faalogo i le mea e tau atu e Iosefa ia te ia—e tusa lava pe faatatau i le autaunonofo.8

I le aso 4  o Mati, i ni nai aso o mavae lona aso fanau lona sefuluiva, na fai atu ai Iosefa e fia talanoa ia Emili i le fale o Heber Kimball. Na ia alu atu i le taimi lava na uma ai ana galuega, ua saunia lona mafaufau e talia le mataupu faavae o le autaunonofo. E pei ona faamoemoeina, na aoaoina atu e Iosefa ia te ia ma fesili atu pe o le a faamauina o ia ia te ia. Na ia malie mai, ma na faatinoina e Heber le sauniga.9

I le fa aso mulimuli ane, na faamauina ai foi lona uso o Ilaisa ia Iosefa. Ua mafai nei ona talanoa le auso i le tasi ma le isi ma faasoa atu mea na la malamalama i ai ma lagonaina e uiga i feagaiga na la osia.10


Na faaauau e le Au Paia ona puipuia Iosefa e faasaga i tuuaiga na faaalia e Ioane Bennett. O le tele o mea na tusia e Ioane na matuai faateleina lava po o le le moni aiai lava, ae o lana faamatalaga faapea na faaipoipo atu Iosefa i ni tamaitai e toatele na sao. I le le iloaina o lenei mea moni, na matuai tetee lava Ailama Samita ma Viliamu Law i faamatalaga uma lava a Ioane ma e aunoa ma le iloaina na ia faaleaogaina le faatinoga a le Au Paia na usitaia le autaunonofo.11

O lenei mea na faapopoleina ai Polika Iaga. Na ia talitonu, afai e tumau pea le le iloaina e le au Peresitene Sili o le faatinoga, o la latou faaleaogaina o ava e toatele e mafai ona taofia ai Iosefa ma isi mai le faataunuuina o le poloaiga a le Alii.

Ua uma ona taumafai Iosefa e aunoa ma se faamanuiaina e aoao lona uso ma Viliamu e uiga i le autaunonofo. I se tasi taimi, i se fonotaga a le aufono, na ia faatoa amata ona faamatala atu le mataupu ae faalavelave ane Viliamu. “Afai e tau mai e se agelu mai le lagi ia te au faapea e tatau i se alii ona faia ni ava e sili atu i le tasi,” na ia fai atu ai, “o le a ou fasiotia o ia!”

Na mafai ona iloa e Polika o faatinoga a Ailama ma Viliamu na mafatia ai Iosefa. I se tasi aso Sa, ao faaumaina e Polika ana feau, na taunuu faafuasei atu ai Iosefa i le faitotoa o lona fale. “Ou te manao e te alu i lo’u fale ma lauga ai,” na fai atu ai Iosefa.

Na masani lava ona fiafia Polika e feiloai ma le Au Paia, ae na ia iloa o le a lauga foi Ailama i lena afiafi. “E sili ai pe a ou le alu,” sa ia fai atu ai.12

Na iloa uma e Polika ma lona faletua o Maria Ana e ala i le tatalo ma le musumusuga ua tatau ona la faatinoina le autaunonofo. Faatasi ai ma le faamaoniga a Maria Ana, na faamauina ai Polika i se tamaitai e igoa ia Lusi Ana Decker ia Iuni 1842, o se tausaga talu ona aoaoina o ia e Iosefa i le mataupu faavae. Na tetea Lusi ma lana tane muamua ae na i ai ni fanau laiti e tausia.13

“Uso Polika,” na faaauau atu ai Iosefa, “afai e te le sau faatasi ma au, o le a ou le alu i le aiga i lo’u fale nanei.”

Ma le musua, na ioe atu ai Polika e lauga, ma na la savavali atu i le fale ma le perofeta. Na la maua atu Ailama o loo tu i autafa o le afi, ma talanoa atu i se fale ua tumu i tagata. Na ia uu i lona lima le Tusi Paia, Tusi a Mamona, ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma folafola atu o le tulafono na na tuuina mai e le Atua ia i latou e fausia ai Lona malo.

“O se isi lava mea e sili atu nai lo nei mea,” na fai atu ai Ailama, “e mai le tagata ae le o le Atua.”

Na faalogologo atu Polika i le lauga a Ailama, ma ona lagona ua faamalolosia. I ona tafatafa, na alaala ai Iosefa ma ona foliga o loo ufiufi e ona lima. Ina ua uma Ailama, na eu atu e Iosefa Polika ma fai atu, “Tu i luga.”

Na tu i luga Polika ma sii i luga tusitusiga paia na tuuina e Ailama i lalo. Na ia tuu tusi i ona luma, taitasi, ina ia mafai e tagata uma i le potu ona vaai i ai. “Ou te le mafai ona faafesuiaia lefulefu o vaotuitui mo nei tusi e tolu,” na ia folafola atu ai, “e aunoa ma perofeta soifua a le Atua.”14 O le leai o se perofeta o aso e gata ai, na ia saunoa atu ai, o le a le sili atu ai le Au Paia nai lo le taimi ae lei faaalia mai e le Atua le talalelei e ala mai ia Iosefa Samita.

Ina ua ia faaiuina lana lauga, na mafai ona iloa atu e Polika ua ootia Ailama. Na ia tulai i luga, ma talosaga atu ai Ailama i le lotomaualalo i le Au Paia e faamagalo mai o ia. E sa’o Polika, o lana tala lea. E pei lava ona taua tusitusiga paia, e le mafai lava ona suitulaga mo se perofeta soifua.15


O lena tautotogo, na asiasi soo atu ai Iosefa i siteki laiti o le ekalesia lata ane. Soo se mea lava e malaga i ai o ia, na faatasi atu ai lana failautusi fou o Viliamu Clayton, o se alii talavou atamai mai Egelani. Na faapotopoto ane i Navu Viliamu ma lona toalua, o Ruta, i le 1840 ma na vave lava ona faafaigaluega e le perofeta.16

I le aso 1  o Aperila, na malaga ai mo se afa aso Viliamu ma Iosefa ma Osone Hyde, lea faatoa foi mai Ierusalema, i se fonotaga i se taulaga na faaigoa o Ramusa.17 O le taeao na sosoo ai, na faalogologo ai Viliamu ao lauga Osone faapea o se faamanuiaga i le Au Paia le i ai o le Tama ma le Alo e mau i o latou loto seia oo i le Afio Faalua Mai.18

Mulimuli ane, ao latou olioli i se taumafataga i le fale o le tuafafine o Iosefa o Sofarania, na faapea atu Iosefa, “Uso e Hyde, o le a ou tuuina atu ni faasa’oga ia te oe.”

“O le a taliaina lava ma le loto faafetai,” na tali atu ai Osone.

“O le manatu e faapea e mau le Tamā ma le Alo i le loto o le tagata, o se taofiga faa-lotu tuai, ma ua sese,” na fai atu ai Iosefa. “O le a tatou vaai ai ia te Ia e pei ona i ai o Ia. O le a tatou vaai o Ia o se tagata e pei o i tatou lava.”19

Na tele mea na saunoa atu ai Iosefa i lea mataupu ao faaauau le konafesi mulimuli ane i lena afiafi. “Ua i ai i le Tamā se tino o aano ma ivi e mafai ona pa’i i ai e pei o le tagata; ua faapea foi le Alo; ae o le Agaga Paia e leai se tino o aano ma ivi, ae o se peresona Agaga.”20

Ao saunoa Iosefa, na tusia i lalo e Viliamu le tele o le lauga i le mea na ia mafaia i lana api talaaga. Na taulai atu o ia i upumoni mamana na faasoa atu e Iosefa ma na naunau atu ia iloa atili.

Na faamaumau e Viliamu le aoaoga a Iosefa faapea o le malamalama ma le poto e maua e tagata i le olaga o le a toetutu faatasi mai ma i latou i le Toetu. “Ma afai e maua e se tagata le poto ma le tomai sili atu i le olaga lenei i lo se isi tagata e ala i lona filiga ma le usiusitai, o le a maua e ia le avanoa tele atu i le lalolagi a sau.”21

I se masina mulimuli ane, na toe foi atu ai Iosefa ma Viliamu i Ramusa ma nonofo i le fale o Peniamina ma Melisa Johnson. Na aoaoina le Au Johnson e Iosefa faapea e mafai ona faamauina le tamaitai ma le alii faatasi mo le faavavau i le faaipoipoga o le feagaiga fou ma le tumau-faavavau. Ua na o le ulu atu i totonu o lenei feagaiga, o se faatulagaga lea o le perisitua, na ia aoao atu ai, e mafai ai ona latou mauaina le faaeaga. A le o lena, o le a latou gata la latou fesootaiga i tua atu o le tuugamau, ma tuuina ai se mutaaga i lo latou alualu i luma ma le faatoateleina e faavavau.

Na ootia lava Viliamu i le faamatalaga a Iosefa o le faaipoipoga e faavavau. “Ou te lagonaina le fia faatasi ma la’u ava i se feagaiga fou e tumau-faavavau,” na ia tusia ai i lana api talaaga, “ma tatalo ia vave ia ona faia.”22


O le toe foi mai o Osone Hyde mai Ierusalema o lona uiga ua tatau ona siitia ese e Pita ma Maria Maughan lo la aiga mai le fale o Hyde i Navu. I le leai o se mea e nonofo ai, na latou tolauapi ai i se fanua i le aai na latou mauaina mai le komiti o le malumalu, faatasi ai ma le malamalama faapea o le a galue Pita i le malumalu e totogi ai le fanua. O Maria, i le taimi lea, na faafesuiaia ni taaiga o vulu na ia aumaia mai Egelani mo meaai.

Na vave lava ona galue Pita o se tipimaa, e tipiina ma faatulagaina poloka maamora mo le malumalu.23 O le taimi lea, ua sefululua futu le maualuluga o puipui i nisi nofoaga, ma ua faatuina se fola le tumau e faatagaina ai le Au Paia e fai ai fonotaga i totonu o le malumalu.24

O le fale o le a sili atu le tele ma taugata nai lo le malumalu na asiasi i ai Pita ma Maria i Katelani. O le a i ai pea potu e faapotopoto ai i lona fogafale muamua ma le lua. Ae o le pito i fafo o le malumalu i Navu o le a teuteuina i maamora taugata e vaneina o fetu, masina, ma la, e faamanatu ai malo o le mamalu na faamatalaina e Iosefa i le faaaliga o le Toetu e faapea foi le faamatalaga a Ioane le Talifaaaliga o le lotu o “le fafine ua ofu i le la, ua i lalo o ona vae le masina, o i lona ulu foi le palealii o fetu e sefulu ma le lua.”25

Mai i lea vaiaso i lea vaiaso, na faaaoga ai e tagata faigaluega fanai’a e vane mai ai maa mai i ni lua i matu o le taulaga. Ona latou vaneina lea o maa ini poloka e le gatusa ma faaaoga taavale e toso e povi e tosoina atu ai i le falekamuta i talaane o le malumalu. O iina, e tipiina ai e alii e pei o Pita ia poloka ia fetaui lelei ao vaneina e tusiata tomai ma foaina maa e sili atu le teuteuina. A ua saunia loa se maa, e faapipii e le aufaigaluega i se siligi umi lava ma sisi atu ai i lona tulaga.26

Faatasi ai ma se galuega tumau ma se latou lava fanua, na totoina e Pita ma Maria se faatoaga togalaau faisua, galulue i le fausia o lo latou fale, ma na tulimatai atu i ni aso matagoifie i le lumanai.27


I le lua masina talu lona faamauga ia Iosefa, na galue pea Emili i aso uma i le fale o le Au Samita, i le faamamaina ma le suiina o lavalava ma le tausia o tamaiti. Na sefululua tausaga o Iulia Samita i lena tautotogo ma na aoga valiata.28 Na faasolo foi ina matutua ia tama. O Iosefa laitiiti na sefulu tausaga, o Feterika na ono, ma Alesana na toeitiiti lava lima. O tamaiti matutua na auai i le aoga faatasi ma le uso laitiiti o Emili o Litia. Na taaalo foi Iosefa laitiiti ma lona tuagane e iva tausaga, o Eteuati Laitiiti.29

I le filifili ai e faamau atu ia Iosefa, na talitonu Emili i lana molimau faapea o loo ia faatinoina i le usiusitai i le poloaiga a le Alii. Sa la faaauau ona la tausia ma lona uso o Ilaisa a la faaipoipoga faalilolilo. O i latou ma isi na faatinoina le autaunonofo e lei faapea lava o le faiava e toatele, lea na latou mafaufau i ai o se faaupuga faalelalolagi, e le o se sauniga o le perisitua.30 Pe a faaleaogaina e Iosefa po o se isi le “faiava e toatele” po o le “faiava faaleagaga” i nofoaga faitele, o i latou na faatinoina le autaunonofo na malamalama latou te le o faatatau i a latou sootaga o le feagaiga.31

E ese ai mai le Tusi Paia, na leai ni faataitaiga a Iosefa po o ni mamanu e mulimuli ai, ma e lei tuuina mai soo e le Alii ia te ia ni faatonuga tonu pe faapefea ona usiusitai i Lana afioga. E pei o isi poloaiga ma faaaliga, na agai atu loa Iosefa i luma e tusa ai ma lana faamasinoga sili. Faatoa tusia i le tele o tausaga mulimuli ane e Emili ma isi ni mafaufauga i le usitai o Iosefa i le mataupu faavae ma o latou lava aafiaga i le autaunonofo i Navu. O a latou tala na masani ona pupuu ma e le atoatoa.32

Ona e lei tusia i lalo e Iosefa po o Ema o la lagona e uiga i le autaunonofo, e tele fesili ua tuua e le taliina. I ana tusitusiga, na faamaumau ai e Emili nisi o a latou tauiviga ma le faatinoga. E i ai taimi na matuai tetee ai lava Ema i ai ao isi taimi e taliaina lava ma le le manao i ai o se poloaiga. I le le mautonu ai i le va o le faatagaga a le Alii e faatino le autaunonofo ma le tetee o Ema, na filifili ai Iosefa i nisi taimi e faaipoipo i tamaitai e aunoa ma le iloaina e Ema, ma fatuina ai ni tulaga faanoanoa mo tagata uma na aafia.33

I le amataga o Me, na talanoa ai Ema ia Emili ma Ilaisa na o i laua ma faamatala atu i ai le mataupu faavae o le autaunonofo ia i laua.34 Na ia tau atu ia Iosefa o le a ia ioeina lona faamau atu i nisi ava e toalua ae ia mafai ona ia filifilia i laua, ma na ia filifilia Emili ma Ilaisa, ae aunoa ma le iloaina ua uma ona faamauina i laua ia Iosefa.35

Nai lo le tau atu o lana faamauga muamua, na talitonu Emili o le tausia o le filemu i le mataupu o le mea sili lea mo ia e fai.36 I ni nai aso mulimuli ane, na toe faamauina ai o ia ma Ilaisa ia Iosefa, o le taimi lea na avea ai Ema o se molimau.37


I le aso 14  o Me, ao malaga Iosefa mo se isi konafesi, na lauga ai Ailama i le malumalu e faasaga i alii ua sili atu ma le toatasi le ava. Na faasino atu i le faaleaogaina e Iakopo o autaunonofo e lei faamaonia i le Tusi a Mamona, na taua e Ailama le faatinoga o le amioleaga i luma o le Atua.38

Ina ua uma le lauga, na amata e Ailama ona fesiligia lona lava mautinoa e uiga i mea na ia aoao atu. O talanoaga e uiga i le autaunonofo na salalau solo i Navu, ma o tala feaveai faapea na tele i ai ni nai ava a Iosefa na taatele foi.39

Na manao Ailama e talitonu o lenei mea e le o sao, ma na ia mafaufau pe le o tauina mai ea e Iosefa ia te ia se mea. Na i ai taimi, i mea uma, na ona taua ai e Iosefa le faatinoga, atonu na sueina Ailama e vaai pe o le a lana tali atu. Ma na lagonaina e Ailama na i ai ni mea na tau atu e losefa i le Toasefululua na te le aoaoina ai o ia.

I se tasi aso ina ua uma le lauga, na vaai ai Ailama ia Polika i talaane o lona fale ma fesili atu pe mafai ona la talanoa. “Ou te iloa e i ai se mea po o se isi mea ou te le malamalama ai na faaalia i le Toasefululua,” na ia fai atu ai. “E moni ea lenei mea?”

Na nonofo nei alii i luga o se faaputuga laau o le pa. “Ou te le iloa se mea e uiga i mea ua e iloa,” na tali atu ai Polika ma le faaeteete, “ae ou te iloa mea ua ou iloa.”

“Na ou le talitonuina mo se taimi umi lava faapea na maua e Iosefa se faaaliga faapea o se alii e tatau ona sili atu ma le tasi le ava,” na fai atu ai Ailama.

“O le a ou tau atu ia te oe lenei mea,” na fai atu ai Polika, “pe afai e te tauto mai ma lou sii i luga o lou lima i luma o le Atua faapea o le a e le faia lava se isi upu e faasaga ia Iosefa ma ana faatinoga ma aoaoga faavae o loo ia laugaina.”

Na tu i luga Ailama. “O le a ou faia ma lo’u loto atoa,” na ia fai atu ai. “Ou te fia iloa le mea moni.”

Ao aoaoina o ia e Polika e uiga i le faaaliga a le Alii ia Iosefa i le autaunonofo, na tagi Ailama, ua talitonu na faatinoina e Iosefa i lalo o le poloaiga.40


I le faaiuga o Me 1843, na faamauina ai Ema ma Iosefa faatasi mo le faavavau i se potu i luga o le faleoloa o Iosefa, ma iu ai ina faamamaluina ai le mea ua leva ona la naunau i ai.41 Ona valaaulia lea e Iosefa Polika ma Maria Ana Iaga, Uiliata ma Jennetta Richards, Ailama ma Maria Filitia Samita, ma le uso o Maria ua maliu lana tane, o Mesi Thompson, ina ia feiloai ma ia i le taeao e sosoo ai ia maua ai lea lava sauniga.42

Ae lei faia le fonotaga, na popole Ailama e uiga i le tulaga lavelave o lona aiga. Afai o faamanuiaga o le faaipoipoga e faavavau e faatoa maua e i latou e faamauina faatasi e le perisitua, o le a le mea o le a tupu i lana ava muamua, o Ierusa, na maliu i le ono tausaga talu ai?

“E mafai ona faamauina o ia ia te oe i le mataupu faavae lava lea e pei ona mafai ona papatisoina oe mo e ua maliliu,” na fai atu ai Iosefa.

“O le a se mea e mafai ona ou faia mo la’u ava lona lua?” Na fesili ai Ailama.

“E mafai foi ona e osia se feagaiga ma ia mo le faavavau,” na fai atu ai Iosefa.

Na malie mai Maria e auauna atu e sui ia Ierusa i le faamauga faapitoa. “Ma o le a ou faamau atu ia te oe mo le faavavau,” na ia tau atu ai ia Ailama. “Ou te alofa ia te oe, ma ou te le fia tuueseeseina ma oe.”43

I le taeao o le aso 29  o Me, na feiloai ai Iosefa ma isi i luga o lona faleoloa, ma na faamauina ai ulugalii taitasi faatasi, ua tuufaatasia ai i latou mo le faavavau. I le avea ai ma le fafine e toatasi i le potu ua maliu lana tane, na le mafai e Mesi Thompson ona taofia lona lagonaina o le ese mai isi. Ae o le iloa e mafai lava ona faamauina o ia i lana tane ua maliu, o Ropeti, lea na maliu i se fiva malaria i ni nai tausaga talu ai, na ia lagona ai e pei o loo manatu mai le Atua ia te ia ma lona tulaga.44

Ina ua oo i le taimi e maua ai e Mesi le sauniga, na fai atu Iosefa e leai se isi e mafai ona ia manatu e sili atu nai lo lona tuagane faaletulafono o Ailama e fai ma sui mo Ropeti. Na ia faamauina o ia ia Ropeti, ona faamauina ai lea o Ailama ia Ierusa ae sui ai Maria.45

Na tapunia e Iosefa le latou fonotaga i se viiga ma se tatalo, ma na faaalu e uo le taimi o totoe o le taeao e talanoa ai e uiga i mea a le Atua. Na foliga mai na fofoina mea uma ia na puapuagatia sai le Au Paia mo ni nai tausaga talu ai i se lagona autasi matagofie.46