Inisitituti
37 O Le a Tatou Faamaonia ai i Latou


“O Le a Tatou Faamaonia ai i Latou ,” mataupu 37 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 37:“O Le a Tatou Faamaonia ai i Latou”

Mataupu 37

Ata
Ata Vali ma Laau Toto

O Le a Tatou Faamaonia ai i Latou

Ia Ianuari 5, 1842, na tatala ai e Iosefa se faleoloa i Navu ma faafeiloai ma le fiafia ana tagata faatau e toatele. “Ou te fiafia lava e faigaluega mo le Au Paia ma avea ma auauna ia i latou uma lava,” na ia tau atu ai i se uo i se tusi,“ma le faamoemoe o le a faaeaina a’u i le taimi tatau ai a le Alii.”1

O le aoaoga faavae o le faaeaga na mamafa lava i le mafaufau o Iosefa.2 Ia Fepuari, na amata ai ona mafaufau o ia i tusitaai faaAikupito na ia faatauina i Katelani ma le faaliliuga e le i maea o tusitusiga a Aperaamo.3 O le tusitusiga paia fou na aoao mai faapea na auina mai e le Atua Ana fanau i le lalolagi e sue ai lo latou faatuatua ma le naunau e usiusitai i Ana poloaiga.

“O le a tatou tofotofoina ai i latou,” na fetalai ai le Faaola ae lei foafoaina le lalolagi, “e vaai pe latou te faia mea uma o soo se mea e poloaiina ai i latou e le Alii lo latou Atua.” O tagata e usitai i Ana poloaiga o le a faaeaina i le mamalu e sili atu. O i latou e filifili e le usiusitai i le Atua o le a le maua nei faamanuiaga e faavavau.4

Na manao Iosefa e fesoasoani i le Au Paia e aoao nei upumoni ina ia latou mafai ona alualu i luma i le faaeaga ma ulu atu i le afioaga o le Atua. I Katelani, o le mana o le faaeega paia na faamalolosia ai le tele o alii mo luitau faigata o le galuega faamisiona. Ae na folafola atu e le Atua le tuuina atu o se faaeega paia faaleagaga e sili atu i le malumalu o Navu. E ala i le faaalia mai o ni sauniga ma le malamalama faaopoopo i alii ma tamaitai faatuatua o le ekalesia, o le a faia i latou e le Alii o ni tupu ma ni masiofo, faitaulaga ma faitaulaga tamaitai, e pei ona valoia mai e Ioane le Talifaaaliga i le Feagaiga Fou.5

Na uunaia e Iosefa le Toasefululua ma isi uo faatuatuaina ina ia usiusitai i le Alii ao ia saunia i latou e maua lenei faaeega o le mana paia. Na ia aoao atu foi le mataupu faavae o le autaunonofo i ni nai Au Paia e sili atu ma molimau atu i lona pogai mamana. O le taumafanafana talu ai, ae lei atoa se vaiaso talu ona taliu mai aposetolo mai Egelani ma taunuu mai i Navu, na ia aoao atu ai le mataupu faavae i se vaega o i latou ma faatonuina i latou ia usiusitai i ai o se poloaiga mai le Alii.6 E ui e le manaomia le autaunonofo mo le faaeaga po o le faaeega e sili atu o le mana, ae o le usiusitai i le Alii ma le naunau e tuuto atu le olaga o se tasi ia te Ia na manaomia.

E pei o Iosefa, na faafitia e aposetolo i le taimi muamua le mataupu faavae fou. Na lagonaina e Polika se atuatuvale maoae i le faaiuga e faaipoipo i se isi ava o lea na ia moomoo ai ia vave oo i le tuugamau. Na mananao Heber Kimball, Ioane Teila, ma Uilifoti Uitilafi ia faatuai lo latou usiusitai i le umi e mafai ai.7

I le mulimuli ai i le poloaiga a le Alii, na faamauina foi Iosefa i isi fafine talu mai le la faaipoipoga ma Luisa Beaman. Pe a ia aoao atu i se fafine e uiga i autaunonofo, sa ia faatonuina o ia ia saili lana lava faamaoniga faaleagaga faapea o le faamauina ia te ia e sao. E lei taliaina e fafine uma lana valaaulia, ae na talia e nisi.8

I Navu, na ulu atu ai nisi Au Paia i le autaunonofo mo le taimi nei ma le faavavau, o lona uiga o la latou faamauga o le a aoga mo lenei olaga ma le olaga a sau. E pei o faaipoipoga o le alii i le tamaitai e tasi, o nei faaipoipoga e mafai ona aofia ai fesootaiga faalefeusuaiga ma le mauaina o fanau. O isi autaunonofo sa na o mo le faavavau, ma o tagata e auai na malamalama o la latou faamauga o le a aoga i le olaga a sau.9

I nisi tulaga, o se fafine na faaipoipo mo le olaga nei i se Au Paia tetee, po o se tamaloa e le o se tasi o le ekalesia, po o se tagata lelei foi o le ekalesia, e mafai ona faamauina mo le ola e faavavau i se isi alii. A uma le sauniga o le faamauga, e faaauau pea e le fafine ona nonofo ma lana tane o i ai nei ao ia mauaina faamanuiaga o se faaipoipoga e faavavau ma le faaeaga i le olaga a sau.10

I le amataga o le 1842, na talosaga atu ai Iosefa mo lea ituaiga o faaipoipoga ia Maria Lightner, e ana le tane, o Atamu, e le o se tagata o le ekalesia. I le la talanoaga, na tau atu ai e Iosefa ia Maria faapea na poloaiina e le Alii i laua ia faamauina mo le olaga a sau.11

“Afai na tau atu e le Atua ia te oe,” na fesili atu ai Maria, “aisea Na te le taua mai ai ia te au?”

“Tatalo ma le filiga,” na tali atu ai Iosefa, “aua na tau mai e le agelu ia te au e tatau ona maua sau molimau.”12


O le valaaulia a Iosefa na le mautonu ai Maria. I le aoaoina o ia e uiga i autaunonofo, na faamatala atu ai e Iosefa faamanuiaga e faavavau o le feagaiga o le faaipoipoga e faavavau.13 Ina ua faaipoipo Maria ma Atamu, na la faia ni folafolaga i le tasi ma le isi mo na o lenei olaga. O lea la ua ia malamalama o le a le mafai ona ia osia ni feagaiga e faavavau ma ia sei vagana ai ua ia malie muamua e papatisoina e le pule tatau.14

Na talanoa atu Maria ia Atamu e uiga i le papatisoga, ma augani atu ia te ia ina ia auai i le ekalesia. Na tau atu e Atamu ia te ia e faapea na te faaaloalogia Iosefa ae na te le talitonu i le talalelei toefuataiina ma o le a le mafai ona papatisoina.15

I le naunau atu mo faamanuiaga o le faaipoipoga e faavavau, ae i le iloaina o le a ia le mauaina na faamanuiaga faatasi ma Atamu, na mafaufau ai Maria po o le a le mea e fai. Na faatumuina lona mafaufau i masalosaloga. Na iu lava, ina tatalo atu o ia i le Alii ina ia auina mai se agelu e faamaonia ia te ia faapea o le valaaulia a Iosefa na sao.16

I se po, ao ia nofo i le fafine o lona aiga, na vaai ai Maria i se malamalama ua oo mai i lona potu. Na nofo i luga i le moega, ma na faateia o ia i le vaai i se agelu, e ofu paepae, o tu i tafatafa o ia. O foliga o le agelu na susulu ma matagofie, ma mata na ati ia te ia e pei o le uila emo.

I le fefe, na faapulou e Maria lona ulu i ieafu, ma na toe alu ese le agelu.

O le aso Sa na sosoo ai, na fesili atu ai Iosefa ia Maria pe na ia mauaina se tali.

“Ou te lei mauaina se molimau, ae na ou vaai i se mea ou te lei vaai lava i ai muamua,” na tautino atu ai e Maria. “Na ou vaai i se agelu ma na toeitiiti lava a ou oti i le fefe. Ou te lei tautala.”

“O se agelu lena a le Atua soifua,” na fai atu ai Iosefa. “Afai e te faatuatua o le a e vaaia ni mea e sili atu nai lo lena.”17

Na faaauau ona tatalo Maria. Na ia vaai i se agelu, lea na faamalosia ai lona faatuatua i upu a Iosefa. Ma na ia mauaina isi molimau faaleagaga i isi aso na sosoo ai ia na le mafai ona ia teena pe le amanaiaina. O le a mafai ona avea pea Atamu ma ana tane i lenei olaga, ae na ia manao ia mautinoa na ia mauaina faamanuiaga uma e mafai ona ia maua i le olaga a sau.18

Na vave lava ona ia taliaina le valaaulia a Iosefa, ma o Polika Iaga na faamauina i laua mo le olaga a sau.19


I lalo o le taitaiga a Iosefa, na amata ai e Ioane Teila ma Uilifoti Uitilafi ona lolomi le faaliliuga a le perofeta o le tusi a Aperaamo i lomiga ia Mati 1842 o le Times and Seasons. Ao faitau e le Au Paia le faamaumauga, na latou olioli i le iloaina o upumoni fou e uiga i le foafoaga o le lalolagi, le faamomoega o le olaga, ma le taunuuga e faavavau o fanau a le Atua. Na latou aoaoina faapea o Aperaamo na umiaina le Urima ma le Tumema ma na talanoa faafesagai ma le Alii. Na latou faitauina e faapea o le lalolagi ma mea uma o i ai na faatulagaina mai ni mea na i ai lava ina ia faataunuu ai le faaeaga o fanau faaleagaga a le Tama.20

Faatasi ai ma le fiafia i le lolomiga o le tusi a Aperaamo ma aoaoga faavae na ia aoaoina e faaleleia ai le agaga o le tagata, na faaauau e le Au Paia ona faia osigataulaga e fausia ai lo latou aai fou ma fausia le malumalu.

I le taimi lena, ua i ai i Navu le silia ma se afe ni fale laau, ma le tele o fale faaiviivi ma fale piliki malolosi ua maea pe o loo fausia.21 Ina ia faatulagaina ia sili atu le aai, na vaevaeina e Iosefa le aai i ni iunite se fa ma taua o uarota ma tofia ni epikopo e pulefaamalumalu ia i latou. O uarota taitasi na faamoemoeina e fesoasoani i le fausia o le malumalu e ala i le auina mai o ni tagata e galulue i le maota o le Alii i aso lona sefulu uma lava.22

O Makareta Cook, o se tamaitai e lei faaipoipo lea na tausia o ia lava o se suisui i Navu, na matamata atu ao faagasolo galuega o le malumalu. Na ia galue mo Sara Kimball, o se tasi o uluai tagata liliu mai i le ekalesia, lea na faaipoipo atu i se faipisinisi faamanuiaina e le o se tagata o le Ekalesia o le Au Paia o Aso e Gata Ai.

Ao galue Makareta, o nisi taimi la te talanoa ai ma Sara e uiga i taumafaiga e fausia le malumalu. O puipui sa na o ni nai futu le maualuluga, ae ua uma ona fausia e alii tomai se avanoa le tumau i le faavae o le malumalu ma na faatuina se faatanoa tele mo papatisoga mo e ua maliliu. O le faatanoa sa lapotopoto pei o se fuamoa o ni laupapa paina na mamanuina ma le tomai o loo tietie i tua o ni povi e sefululua na vaneina i lima ma faamaeaina i ni mamanu matagofie. Na maea loa ona faapaiaina le faatanoa, ona amata lea e le Au Paia ona faia papatisoga mo e ua maliliu.23

I le naunau e saofaga atu o ia lava i le malumalu, na matauina ai e Makareta o le toatele o tagata faigaluega na leai ni seevae talafeagai, ofuvae, ma ofutino. Na ia fautuaina Sara ina ia la galulue faatasi e saunia ni ofutino fou mo le aufaigaluega. Na fai atu Sara e mafai ona ia aumaia ie mo ofutino pe afai e suiina e Makareta. E mafai foi ona la faaaogaina le fesoasoani a isi fafine i Navu ma faatulaga se sosaiete e taitaia le galuega.24

I se taimi puupuu mulimuli ane, na valaaulia ai e Sara pe a ma se tasene o fafine i lona fale e talanoaina le sosaiete fou. Na latou fesili atu ia Ilaisa Snow, lea na iloaina i ana taleni tusitusi, ina ia tusia se faatulagaga o le sosaiete. Na vave lava ona galue Ilaisa i le faatulagaga ma faaali atu i le perofeta ina ua maea.

Sa fai mai Iosefa o le faatulagaga sili lea o lona ituaiga. “Ae e le o le mea lenei tou te mananao ai,” na fai atu ai o ia. “Tau atu i tuafafine ua taliaina la latou taulaga e le Alii ma ua ia te Ia se mea e sili atu mo i latou.” Na ia tau atu i le sosaiete ia latou feiloai ma ia i ni nai aso o i luma i lona faleoloa.

“O le a ou faatulagaina tamaitai e ala i le perisitua ma le mamanu o le perisitua,” o le saunoaga lea a Iosefa.25 “Ua ia te au nei le ki e mafai ai ona ou faia.”26


O le aso Tofi na sosoo ai, Mati 17, 1842, na a’ea’e atu ai Ema Samita i faasitepu o le potu tele i luga o le faleoloa a Iosefa. E toasefuluiva isi fafine, e aofia ai Makareta Cook, Sara Kimball, ma IIaisa Snow, na o mai e faatulaga le sosaiete fou. Na i ai foi iina Iosefa ma Uiliata Richards, lea na amata ona galue o se tusiupu a Iosefa ina ua foi mai Egelani, ma Ioane Teila.27

O le tamaitai na sili ona laitiiti na auai sa sefulu-lima-tausaga le matua o Sofia Marks. O le na aupito i matua, o Sara Cleveland, na limasefulu-fa tausaga. O le toatele o fafine na tupulaga ma Ema. E ese ai mai ia Leonora Teila, lea na fanau i Egelani, o fafine uma lava na o mai le Iunaite Setete i sasae ma na o mai i sisifo faatasi ma le Au Paia. O se vaega o i latou, e pei o Sara Kimball ma Sara Cleveland, na lelei le tamaoaiga, ao isi na umia na o ni nai mea iti lava mai lavalava na latou ofuina.

Na masani lelei lava fafine i le tasi ma le isi. O Filina Merrick ma Tesitemona Fuller na sao mai le fasiotiga tele i le Fale Gaosi Laupapa a Hawn. O Atalia Robinson ma Nanise Rikitone e auso. O Ema Samita ma Patisepa Samita e tausoga i le tulafono, e pei foi o Ilaisa Snow ma Sofia Packard. O Sara Cleveland ma Ana Uitini na fesoasoani ia Ema i taimi faigata o lona olaga, na tausia o ia ma lona aiga i o latou fale ina ua leai se isi mea latou te o i ai. O Elevira Cowles na mautotogi i le fale o Ema ma fesoasoani e tausi lana fanau.28

Na fiafia Ema i le manatu e amataina se sosaiete mo fafine i Navu. Talu ai nei lava, na auai atu ai Iosefa ma isi alii i se sosaiete ua selau-tausaga a tamaloloa na taua o le Masonirisaoloto, i le mavae ai o se taimi umi lava o fesoasoani Ailama Samita ma Ioane Bennett e faatulaga se vaega e taua o le faaMasonirika i le aai. Ae o fafine i Navu o le a avea ma se ituaiga o sosaiete e ese ai.29

Ina ua uma ona usuina e tagata uma “Le Agaga Paia” ma faia e Ioane Teila se tatalo, na tu i luga Iosefa ma faamatala atu o le sosaiete fou o le a faamalosia fafine e sailia ma tausia e manaomia le fesoasoani, ofo atu le faasa’oga amiotonu i e sese, ma faamalosia le nuu. Ona ia valaaulia lea o fafine e filifili se peresitene, lea o le a filifilia ni fesoasoani se toalua, e pei lava ona i ai i korama a le perisitua. Mo le taimi muamua lava, o le a i ai i fafine le pule aloaia ma tiutetauave i le ekalesia.30

O le uo a Ema o Ana Uitini na tuuina atu o ia e avea ma peresitene, ma na malilie uma i ai fafine i le potu. Ona filifilia lea e Ema Sara Cleveland ma Ana e avea ma ona fesoasoani.

Na faitau e Iosefa le faaaliga na ia mauaina mo Ema i le 1830 ma iloa ai na faauuina o ia ma vaetofia i lena taimi e faamatala atu tusitusiga paia ma aoao fafine i le ekalesia. Na taua o ia e le Alii o se “tamaitai filifilia,” na faamatala atu ai e Iosefa, aua na filifilia o ia e pulefaamalumalu.

Ona faauuina lea e Ioane Teila ia Sara ma Ana o ni fesoasoani ia Ema ma faamauina Ema i lona valaauga fou, ma faamanuiaina o ia i le malosi na ia manaomia. I le maea ai o le tuuina atu o nisi faatonuga, na tuuina atu loa e Iosefa le taimi ia te ia, ma na fautuaina atu e Ioane lo latou filifilia o se igoa mo le sosaiete.

Na tuuina mai e fesoasoani a Ema latou te ta’ua o le Sosaiete o le Toomaga a Tamaitai o Navu, ae na fautua atu e Ioane le igoa o le Sosaiete Agaalofa a Tamaitai o Navu i lo o lena, ma ta’ua ai ni igoa o isi sosaiete a fafine i le salafa o le atunuu.31

Na fai atu Ema e fiafia o ia i le “toomaga” nai lo le “agaalofa,” ae na fautua atu Ilaisa Snow o le “toomaga” e faatatau i se tali atu maoae i se mala matautia. Pe o le a le sili atu ea le taulai atu o la latou sosaiete i faafitauli o le olaga i aso uma?

“O le a tatou faia se mea tulaga ese,” na faamalosi atu ai Ema. “A paulia se vaa i se ogasami matautia, ae o loo i ai i totonu ni tagata Mamona se toatele, e tatau ona tatou manatunatu i lena mea o se valaau leotele mo se toomaga. Tatou te faamoemoeina ni mea tutupu tulaga ese ma ni valaau faanatinati.”

Na talia e tagata uma i le potu ana upu. “O le a tatau ona ou taliaina le igoa,” na fai atu ai Ioane. “E matuai malolosi lava ou manatu e le mafai ai ona ou luiina.”

I le fiafia tele i upu o solo, na fautuaina atu ai e Eliza sina suiga i le igoa. Nai lo le Sosaiete o le Toomaga a Tamaitai o Navu, na ia tuuina atu le igoa “o le Aualofa a Tamaitai o Navu.” Sa malilie uma i ai fafine.

“O sui taitasi e tatau ona tinou e fai le lelei,” na tau atu ai e Ema ia i latou. E sili atu nai lo isi mea uma lava, o le alofa mama e tatau ona uunaia ai la latou sosaiete. E pei o Paulo i le Feagaiga Fou, e leai se aoga o galuega lelei ia i latou pe afai e le i ai le alofa mama i o latou loto.32


Na feiloai soo Iosefa ma le Aualofa i lena tautotogo. Na vave lava ona faatupulaia le faalapotopotoga, ma na faaopoopo atu i ai le Au Paia tuai ma tagata faatoa papatiso na malaga mai i lona aofaiga. E oo atu i lana fonotaga lona tolu, na tau le lava le avanoa i le faleoloa o Iosefa mo tagata uma na mananao e auai. Na manao Iosefa i le Aualofa e saunia ona tagata mo le faaeega o le mana o le a latou mauaina i le malumalu. Na ia aoaoina fafine e tatau ona avea i latou ma se sosaiete filifilia, e tulagaese mai le tiapolo ma ia galueaiina e faatatau i le mamanu o le perisitua anamua.33

O le taimi lea, na popole ai Iosefa i lipoti faapea o ni nai tamaloloa i Navu na faia ni fesootaiga faalefeusuaiga i fafo atu o le faaipoipoga ma faapea mai o na ituaiga o amioga na faatagaina pe afai e faalilolilo. O faatosinaga, ia na faatamaia ai aoaoga a le Alii i le ola mama, na faasalalauina e tamaloloa o e na leai se mea e popole ai mo poloaiga. Afai e le taofia nei tamaloloa, e mafai ona avea i latou ma se pa pupuni matuia mo le Au Paia.

Ia Mati 31, na fai atu ai Iosefa ia Ema e faitau atu i le Aualofa se tusi, na fautuaina ai i latou e lei faatagaina lava e taitai o le ekalesia na ituaiga o amioga. “Matou te mananao ia taofia na amioga,” na folafola atu ai le tusi, “ona matou te moomoo e tausia poloaiga a le Atua i mea uma.”34

E sili atu i mea uma lava, na manao Iosefa i le Au Paia ina ia agavaa mo faamanuiaga o le faaeaga. “Afai tou te fia o i le mea o loo i ai le Atua, e tatau ona outou avea faapei o le Atua po o le maua o mataupu faavae o loo i le Atua,” na ia tau atu ai i le Au Paia i lena tautotogo. “O le tele lava ona tatou tau mamao mai le Atua, ua tatou pau atu i le tiapolo ma le maua ai le malamalama, ma a aunoa ma le malamalama e le mafai ona faaolaina i tatou.”35

Na ia talitonuina le au peresitene o le Aualofa ina ia taitai fafine o le ekalesia ma fesoasoani ia i latou ia faafaileleina lea ituaiga o malamalama ma le amiotonu ia i latou lava.

“O lenei sosaiete o le a mauaina faatonuga e ala mai i le faatulagaga na faatuina e le Atua—e ala i le taitaiga a i latou na tofia e taitai,” na ia folafola atu ai. “O lenei ou te tuuina atu le ki ia te outou i le suafa o le Atua, ma o le a olioli lenei sosaiete, ma o le a tafe mai le poto ma le malamalama mai le taimi nei.”36


Ia Me 4, 1842, na vaaia ai e Polika Iaga, Heber Kimball, ma Uiliata Richards le potu i luga o le faleoloa o Iosefa ua suia atoa. I luga o le puipui sa i ai se ata faatoa uma ona vali. Na tutu i tafatafa ane ni laau laiti ma laau toto, e pei o se togalaau. O le isi vaega o le potu na vavae ese i se kapeta o loo tautau ai e pei o se pupuni.37

Na valaaulia e Iosefa aposetolo e toatolu e o mai i le faleoloa i lena taeao mo se fonotaga faapitoa. Na ia valaaulia lona uso o Ailama ma Viliamu Law foi, o ni sui uma o le au Peresitene Sili ma o le toalua o ona faufautua sili. Na i ai foi ia epikopo Niueli Uitini ma Siaosi Miller, le peresitene o le siteki o Navu, o Viliamu Marks, ma se taitai o le ekalesia o Iakopo Adams.38

Mo le taimi o totoe o le aoauli, na faailoa atu ai e le perofeta se sauniga i nei alii. O se vaega o lena sauniga na aofia ai mulumuluga ma faauuga, e tutusa ma sauniga na tuuina atu i le malumalu i Katelani ma le falefetafai o Eperu anamua. Na tuuina atu i alii se ofu sa lena na ufiufiina o latou tino ma faamanatu ai ia i latou a latou feagaiga.39

O le sauniga fou na faaalia e le Atua ia Iosefa na aoaoina ai ni upumoni faaeaina. E faatatau i tala faatusi paia o le Foafoaga ma le Faatoaga o Etena, e aofia ai le tala fou o loo maua i le faaliliuga o le Aperaamo, e taialaina ia alii faasolosolo i le fuafuaga o le faaolataga. E pei o Aperaamo ma isi perofeta anamua, na latou maua le malamalama lena o le a mafai ai ona latou toe foi atu i le afioaga o le Atua.40 I le sauniga, na osia ai e alii ni feagaiga ina ia ola i ni olaga amiotonu, mama ma tuuto atu i latou lava i le auauna atu i le Alii.41

Na taua e Iosefa le sauniga o le faaeega paia ma talitonuina nei alii ia aua nei faaalia le malamalama faapitoa na latou aoaoina i lena aso. E pei o le faaeega o le mana i Katelani, na paia le sauniga ma na faapitoa lava mo le mafaufau faaleagaga. Ae peitai na sili atu nai lo le sasaaina mai o meaalofa faaleagaga ma le mana paia i luga o toeaina o le ekalesia. O le taimi lava na maea ai le malumalu, o le a mafai loa e alii ma tamaitai ona maua le sauniga, faamalolosia lo latou sootaga faalefeagaiga i le Atua, ma maua le mana sili atu ma le puipuiga i le faapaiaina o o latou olaga i le malo o le Atua.42

Ina ua uma le sauniga, na tuuina atu e Iosefa ni faatonuga ia Polika. “E le o faatulagaina sao lenei vaega,” na ia tau atu ai i le aposetolo, “ae ua tatou faia le mea sili tatou te mafaia i lalo o tulaga ua tuuina i ai i tatou, ma ou te faamoemoe mo oe e amata ona fuafuaina pe faapefea ona faatulaga ma faagasolo nei sauniga uma lava.”43

Ao latou tuua le faleoloa i lena aso, na faatumulia alii i le ofoofogia o upumoni na latou aoaoina mai le faaeega paia. O nisi o vaega o le sauniga na faamanatu mai ai ia Heber Kimball sauniga faaMasonika. I fonotaga a Masonirisaoloto, na faatino ai e alii se tala faafaatusa e uiga i le faatulagaga o le malumalu o Solomona. Na aoao le Au Masoni i foliga ma upu latou te tautino atu ai ia tausia le faalilolilo, o ia mea uma o se faatusa faapea na latou fausia se faavae mautu ma faaopoopo atu le malamalama ma le poto i ai mai i lea taimi i lea taimi.44

Ae peitai o le faaeega paia o se sauniga faaleperisitua mo alii faapea foi ma tamaitai, ma na aoao mai ai upumoni paia e le maua i le Masoniri, lea na naunau lava Heber ia aoao e isi.

“Ua matou mauaina nisi o mea taua e ala mai i le perofeta i le perisitua ia o le a olioli ai o oulua agaga,” na tusi atu ai Heber ia Pale ma Maria Ana Palate i Egelani. “E le mafai ona ou tuuina atu ia te oulua i luga o le pepa, aua e le mafai ona tusia, o lea e tatau ai ona oulua o mai ma mauaina mo oulua lava ia.“45