Inisitituti
30 Tau pei o ni Agelu


“Tau pei o ni Agelu,” mataupu 30 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 30: “Tau pei o ni Agelu”

Mataupu 30

Ata
Tuufaatasia Autau

Tau pei o ni Agelu

O le aoauli o Oketopa 30,1838, sa malu ma manaia le ea i le Fale Gaosi Laupapa a Hawn, o se tamai nuu i le Itumalo o Caldwell. Na taaalo tamaiti i lalo ifo o se lagi lanumoana i luga o auvai o le Alavai o Shoal. Na fai tagamea a fafine i le vaitafe ma saunia meaai. O nisi tamaloloa sa i fanua, o loo aoina mai fua o faatoaga mo le taumalulu, ao isi o loo galulue i totonu o fale gaosi laupapa i autafa o le vaitafe.1

Na nofonofo Amanata Samita i totonu o se faleie ao lana fanau teine, o Alavira ma Otenisia, sa taaalo latalata ane. O lana tane, o Warren, sa i ai i le fale gaosi uamea faatasi ma ona atalii e toatolu, o Uiliata, Satiu, ma Alema.2

O le au Samita sa na ona pasi ane i le Fale Gaosi Laupapa a Hawn. Sa malaga faatasi i latou ma le vaega o le Au Paia matitiva ia na tuua Katelani muamua atu i lena taumafanafana. Na telegese le malaga a le aiga i le mavae ai o lea faafitauli ma lea faafitauli, ma faamalosia ai i latou e o ese mai isi o le au malaga. O le toatele o le vaega ua taunuu i Fa Uesi, ma na naunau lava Amanata ma Warren e faaauau le malaga.3

Ao malolo Amanata i le faleie, na ia vaaia se maalo o se isi i fafo ma na le toe minoi. Na agai mai i lalo o le nuu se vaega o tamaloloa faaauupegaina, ma o latou mata ua vali uli.4

E pei o isi Au Paia i le eria, na popole Amanata e uiga i osofaiga a le au faatupu faalavelave. Ae lei malolo i le Fale Gaosi Laupapa a Hawn, na taofia la latou tamai vaega e ni tamaloloa ma osofaia a latou taavale solofanua, faoa a latou auupega, ma leoleoina i latou mo le tolu aso faatoa tuu atu ai i latou e o.5

Ina ua taunuu mai le latou vaega i le Fale Gaosi Laupapa a Hawn, na faamautinoaina i latou e taitai o le lotoifale faapea na saogalemu lava le nuu. O Tavita Evans, le taitai o le Au Paia iina, na faia se maliega ma o latou tuaoi, ia na faapea mai na latou mananao e nonofo filemu faatasi ma le Au Paia. Ae mo le saogalemu, na ia tuuina ai ni leoleo faataamilo i le nuu.

O lea la ua lamatia le Au Paia i le Fale Gaosi Laupapa a Hawn. Na afisi mai e Amanata ana teineiti laiti, ma tamoe atu i totonu o le togavao i tafatafa o le vai a le fale gaosi laupapa. Na ia faalogoina le pa mai o le fana i ona tua, ma se solopulu na ii ane i ona autafa ae o isi o loo fetolofi atu mo laau.6

I tafatafa o le fale gaosi uamea, na talotalo atu ai e Tavita lona pulou ma ee atu ia taofia fana. Na le amanaia o ia e le au faatupu faalavelave ma faaauau pea mai pea i luma, ma toe tafana atu i le Au Paia na taumafai e sosola.7

Ao mau pea Amanata i lana fanau teine, na ia tamoe atu ai i totonu o se vanu vaapiapi ao felelei ane nisi pulufana e pasi ane ia te ia. Ina ua ia taunuu atu i le taele o le tamai vanu, na latou faavave atu loa ma teineiti e kolosi se laupapa e sopoia ai le vai ma agai atu i luga o se matie i le isi itu.

O Maria Stedwell, o se fafine na tamoe i ona tafatafa, na sisii ona lima i le au faatupu faalavelave ma aioi atu mo le filemu. Na toe faapa mai e le au faatupu faalavelave le fana, ma ati ai le pulufana i lona lima.

Na ee atu Amanata ia Maria e lafi i tua o se laau na pau. Na latou taufetuli atu ma lana fanau teine i totonu o le togavao ma lalafi i tua o ni faapuloulou i le isi itu o le matie.

Ina ua lilo mai le au faatupu faalavelave, na toso mai e Amanata ana teineiti faalatalata mai ma faalogologo atu ao fetaliai leo o papa o fana i le nuu atoa.8


Ina ua amata le taugafana, na mulimuli atu le tamatama e ono-tausaga le matua a Amanata, o Alema, ma lona uso e matua atu o Satiu i lo la tama i totonu o le fale gaosi uamea, lea na teu ai e le Au Paia ni nai fana na latou umiaina. O ni nai tasene o tamaloloa na taumafai e tetee atu ma le malosi le au osofai, i totonu o le fale, e faaaoga ai le faleoloa o se puipuiga. O i latou na i ai fana na faapa atu fana i le au faatupu faalavelave i va o puipui laau.

I le fefefe tele, na fetolofi atu ai Alema ma Satiu i lalo o ala’ea o le fale gaosi uamea faatasi ma le isi tamaitiiti. Na siomia e le au faatupu faalavelave le faleoloa ma agai mai i le Au Paia. Na feosofi atu nisi tamaloloa i fafo o le faitotoa, ma feei atu mo le filemu, ae o le sosoo mai o fana na fasiotia ai i latou.9

Na lafi pea Alema i lalo o ala’ea ao leotetele atili leo o fana ma sili atu ona faateleina. Na agai mai pea le au faatupu faalavelave e siomia le faleoloa, ma sunui mai a latou fana i va o puipui o le fale, ma faapa atu fana i tamaloloa i se va latalata lava. Na taitoatasi le Au Paia, ma palalasi i le eleele ma o latou fatafata, lima, ma suilapalapa ua pupu i pulufana. Mai lalo o ala’ea, na mafai ona lagona atu e Alema tamaloloa o loo oi mai i le tiga.10

Na vave lava ona osofai mai e le au faatupu faalavelave le faitotoa, ma tafana atu i isi tamaloloa ao latou taumafai e sosola. Na lavea le tamaitiiti na lafi i talaane o Alema ini pulufana se tolu, ma na gau ifo i lalo lona tino. Na vaai mai se tasi tamaloa ia Alema ma faapa atu le fana ia te ia, ma lavea ai lona suilapalapa i se manua lapoa lava.11 Na iloa atu e se tasi tamaloa ia Satiu ma toso faatata atu o ia i fafo. Na ia sunui atu le gutu o lana fana ma le malosi i le ulu o le alii e sefulu-tausaga- le matua ma oomi le kilipa, ma fasioti ai loa lava o ia.12

Na liliuese le ulu o se tasi o le au faatupu faalavelave. “O se matuai maasiasi lava le fasiotia o na tamaiti laiti,” na ia fai atu ai.

“O lia e tutupu mai ai utu,” na tali atu ai se isi alii.13


I le le malamalama i le poloaiga a le Kovana e faaumatia le Au Paia, na faamoemoe lava le Au Paia i Fa Uesi o le a auina atu e Boggs se fesoasoani ae lei osofaia lo latou taulaga e le au faatupu faalavelave. Ina ua latou vaaia se autau ua agai mai pe a ma le lua selau ma le lima sefulu tagata i se mea mamao lava ia Oketopa 30, na faaosofia lo latou olioli. Ua iu lava, na latou manatu ai, ina auina mai e le kovana le militeri a le setete e puipuia i latou.14

Na taitaia le autau e le Taitai o Alesana Doniphan, lea na fesoasoani i le Au Paia i le taimi ua tuanai. Na faatulaga e le Taitai o Doniphan lana au i se laina e faafeagai ma au a le Au Paia na faatulaga i fafo tonu atu lava o Fa Uesi, ma na sisi i luga e le Au Paia se fua paepae o le filemu. Na faatalitali pea le taitai mo poloaiga tusitusia mai le kovana, ae e lei o mai o ia ma ana au e puipui Fa Uesi. Na latou i ai iina e pulea le Au Paia.15

E ui lava na ia iloaina e toatele atu au a le Au Paia i au a Misuri, o Siaosi Hinkle, le Au Paia o Aso e Gata Ai na vaaia le autau a le Itumalo o Caldwell, na amata ona popole ma poloaiina ana au e solomuli. Ao solomuli tamaloloa, na tietie atu Iosefa i totonu o a latou laina, na le mautonu i le poloaiga a Siaosi.

“Solomuli?” o lana alaga lea. “O fea i le suafa o le Atua o le a tatou solomuli i ai?” Na ia tau atu i tamaloloa e toe foi i le laufanua ma toe faatulaga a latou laina.16

Ona oo mai lea o avefeau mai le militeri a Misuri i le Au Paia faatasi ma poloaiga ia faamautinoa ai le aveesea saogalemu o Atamu Lightner ma lona aiga mai le taulaga. O Atamu e le o se tagata o le ekalesia, ae na faaipoipo atu o ia ia Maria Rollins e luafesfulu-tausaga le matua, le tamaitai talavou lea na faasaoina itulau o le Tusi o Poloaiga mai se au faatupu faalavelave i ni tausaga ae lei o i Initipene.

Na samania mai Atamu ma Maria mai Fa Uesi faatasi ma le tuafafine o Atamu o Litia ma lona toalua, o Ioane Cleminson. Ina ua latou iloa le mea na mananao ai fitafita, na liliu atu Maria ia Litia ma fesili atu ia te ia pe o le a sona manatu i le mea la te faia.

“O le a ta faia le mea e te fai mai ai,” na tali atu ai Litia.

Na fesili atu Maria i avefeaau pe mafai ona tuua e fafine ma tamaiti Fa Uesi ae lei osofaia.

“Leai,” na latou tali atu ai.

“Pe o le a outou faatagaina le aiga o lou tina e o ese?” Sa fesili atu ai Maria.

“O faatonuga a le kovana na faapea e leai se tasi ae na o le lua aiga e tatau ona o,” na tau atu ai ia te ia.17

“Afai o le tulaga lena, ou te musu e alu,” na fai atu ai Maria. “O le mea latou te feoti ai, o le a ou oti ai, aua o au o se Mamona maoioi lava, ma ou te le ma ai.”

“Mafaufau i lau tane ma le tamaitiiti,” na fai atu ai avefeau.

“E mafai ona ia alu ma ave le tamaitiiti faatasi ma ia, pe a ia manao ai,” le tala a Maria, “ae o le a ou puapuagatia faatasi ma isi.”18

Ao tuumuli atu avefeau, na tietie atu Iosefa ia i latou ma faapea atu, “O atu ma tau atu i lena autau ia tuumuli ese i totonu o le lima minute pe o le a matou tuuina atu i latou i seoli!”19

Na tietie ese atu tagata o le militeri i la latou laina, ma na vave ona toe tuumuli atu i la latou tolauapiga autu.20 Mulimuli ane i lena aso, na taunuu mai ai le isi afe valuselau o le autau i lalo o le taitaiga a le Taitai o Samuelu Luka, lea sa avea ma taitai na tutulieseina le Au Paia mai le Itumalo o Siakisone i le lima tausaga talu ai.21

Na le sili atu ma le tolu selau le Au Paia faaauupegaina i Fa Uesi, ae na latou naunau e puipuia o latou aiga ma auaiga. Na faapotopoto e le perofeta le autau a le Au Paia i le faatafafa o le taulaga ma tau atu ia i latou ia saunia mo le taua.22

“Ia tau e pei o ni agelu,” na tau atu ai e Iosefa. Na ia talitonu afai e osofai mai le militeri a Misuri, o le a auina mai e le Alii le lua agelu mo tamaloloa taitoatasi na latou le mauaina.23

Ae e le’i manao le perofeta e faaita i se tasi. O lena po, na faaputu ai e le Au Paia soo se mea na latou maua, ma faia ai se pa lea na oo atu i se maila ma le afa i tuaoi i sasae, saute, ma sisifo o le aai. Ao fausia e tamaloloa pa puipui i va o falelaau ma taavale solofanua, na faapotopoto mai e fafine sapalai e saunia ai mo se osofaiga.

Na galulue leoleo i le po atoa.24


I le Fale Gaosi Laupapa a Hawn, na sau ai Uiliata Samita e sefulutasi-tausaga-le-matua—o le tama tama matua a Amanata Samita—mai tua o se laau i tafatafa o le vai a le fale gaosi laupapa ma tolotolo atu i le faleoloa a le gaosi uamea. Ina ua amata le osofaiga, na ia taumafai e nonofo faatasi ma lona tama ma ona uso, ae na le mafai ona ia tulei atu lona ala i totonu o le faleoloa ma na ia lafi ai i tua o se faaputuga laau. Ao salalau atu le au faatupu faalavelave ma maua lona nofoaga, na ia see mai lea fale i lea fale, ma alo mai pulufana ao ia tamoe, seia oo ina tuumuli ese le au faatupu faalavelave mai le nuu.

I le faleoloa gaosi uamea, na maua ai e Uiliata le tino maliu o lona tama o faalava i le faitotoa. Na ia vaaia le tino o lona uso o Satiu, ma lona ulu ua matuai nuti leaga lava mai le pulufana. O isi tino—e sili atu ma se tasene—na taatitia faaputuputu i luga o le fola i totonu o le faleoloa. Na saili solo Uiliata i lo latou lotolotoi ma maua ai lona uso o Alema. Na taoto le tama ua le minoi i le palapala, ae na manava pea o ia. Na lavatoto uma lona ofuvae i le mea na fana ai o ia.25

Na sii mai e Uiliata Alema i ona lima ma ave atu o ia i fafo. Na ia vaaia lo latou tina o sau agai ia i latou mai le togavao. “Ua latou fasiotia lau Alema laitiiti!” Na tagi ai Amanata ina ua ia vaaia i laua.

“Leai, Tina,” na fai atu ai Uiliata, “ae ua feoti Tama ma Satiu.”

Na ia sii atu lona uso i lo latou tolauapiga ma faataoto o ia i lalo ma le faaeteete. Na suegi solo e le au faatupu faalavelave le faleie, tipi lua le faamalu, ma faasalalau solo vaomago. Na folafola faalelei e Amanata vaomago i le mea sili na ia mafaia ma ufiufi i se ie e fai ai se moega mo Alema. Ona ia tipi ese lea o lona ofuvae e vaai i le manua.26

Na tafetotoi le manua ma taufaafefe. Na matuai leai lava se soo ponaivi o le suilapalapa. Na leai se malamalama o Amanata pe faapefea ona fesoasoani ia te ia.

Atonu e mafai ona ia auina atu Uiliata mo se fesoasoani, ae o fea o le a ia alu i ai? Na ala atu i le ie manifinifi o lona faleie, na mafai ai ona lagona atu e Amanata le oi o tagata manunua ma le tagi aue o le Au Paia ua feoti taitoalua ma tama, atalii ma uso. O soo se tasi e ono mafai ona fesoasoani ia te ia o la ua fesoasoani atu foi i se tasi po o faavauvau foi. Na ia iloaina e tatau ona ia faalagolago i le Atua.27

Ina ua toe ala mai Alema, ma fesili atu Amanata ia te ia pe na te manatu o le a mafai e le Alii ona faia sona suilapalapa fou. Na fai atu Alema e talitonu i ai o ia pe afai e manatu foi i ai o ia.

Na faapotopoto mai e Amanata le isi ana fanau e toatolu faataamilo ia Alema. “Oi, lou Tama Faalelagi,” na ia tatalo atu ai, “Ua e silafia mai lau tama pele ua manua ma silafia lo’u le iloa o se mea. Oi, le Tama Faalelagi, faasino mai ia te au le mea e fai.”28

Na ia faauma lana tatalo ma faalogoina se leo ua faatonu mai ana faatinoga. Na olaola mai pea le tainafi a le aiga i fafo, ma na ia faavave lava ona palu faatasi lefulefu ma le vai e fai ai se vaimanua. Na ia faasusu se ieie mama i le vaimanua ma faamama ai ma le faaeteete le manua o Alema, ma toe faia pea lava pea lea faagasologa seia oo ina mama le manua.

Ona ia auina atu lea o Uiliata e ao mai ni aa mai se laau o le emu. Ina ua foi mai o ia, na tui e Amanata ia aa ina ia malu ma faapotopoto i se potoi. Na ia tuu le potoi i luga o le manua o Alema ma fusi i se ieie.

“Taoto laia faapena, ma aua le minoi,” na ia tau atu i lana tama, “ma o le a faia e le Alii mo oe se isi suilapalapa.”29

O le taimi lava na ia iloa ai ua moe o ia ma ua saogalemu isi tamaiti i le faleie, na laa atu loa i fafo Amanata ma tagi ai.30


O le taeao na sosoo ai, Oketopa 31, na fono ai Siaosi Hinkle ma isi taitai o le militeri a le Au Paia faatasi ma le Taitai o Doniphan i lalo o se fua paepae o le filemu. E lei mauaina lava e Doniphan ni faatonuga a le kovana, ae na ia iloaina sa latou faamaonia le faaumatiaina o le Au Paia. Soo se talanoaga o le filemu, na ia faamatala ai, o le a faatali seia ona mauaina ni faatonuga. Na ia tau atu foi ia Siaosi faapea o le Taitai o Luka, le fili tuai o le Au Paia, lea ua taitai nei i au a le militeri.31

Na toe foi atu i Fa Uesi, ma lipoti atu e Siaosi mea na ia aoao e uiga ia Iosefa. I le taimi lea, ua taunuu mai avefeau mai le Fale Gaosi Laupapa a Hawn ma talafou o le fasiotiga tagata. E sefulufitu tagata na fasiotia ma na sili atu ma se tasene na manunua.32

O na lipoti uma na faanoanoa tele ai Iosefa. O le feteenaiga ma tagata Misuri na faateleina nai lo osofaiga ma nai vevesi laiti. Afai e sopoia e le au faatupu faalavelave ma militeri le pa puipui a le Au Paia, e mafai e tagata i Fa Uesi ona oo foi i le mea na tupu ia i latou i le Fale Gaosi Laupapa a Hawn.33

“Aioi e pei o se maile mo le filemu,” na uunai atu ai Iosefa ia Siaosi. Na saunoa le perofeta e sili ia te ia le oti pe alu i le falepuipui mo le luasefulu tausaga nai lo le fasiotia o le Au Paia.34

Mulimuli ane i lena aso, na oo mai ai faatonuga a le kovana, ma na fuafua Siaosi ma isi taitai o le militeri e feiloai ma le Taitai o Luka i se matie i talaane o Fa Uesi. Na taunuu mai le taitai i le aoauli ma faitau leotele le poloaiga o le faaumatiaga. Sa faateia le Au Paia. O Fa Uesi, na latou iloaina, sa siomia i le toeitiiti lava tolu afe tagata o le militeri a Misuri, o le toatele o i latou na naunau mo se taua. Na o le pau lava le mea a Luka e fai o le faaleo atu o le poloaiga ma o le a faatumuina loa le aai i ana au.

Ae peitai na fai mai le taitai na naunau o ia ma ana au e faaali atu sina alofa mutimutivale pe afai e tuuina mai e le Au Paia o latou taitai, tuuina mai uma a latou auupega, ma ioe mai e faatau atu o latou fanua ma tuua loa le setete e le toe foi mai. Na ia tuuina atu ia Siaosi le itula e tasi e ioe ai i tuutuuga. A leai, e leai se mea o le a taofia ai ana au mai le fasiotia o le Au Paia.35

Na toe foi atu Siaosi i Fa Uesi i lena afiafi, e le mautinoa pe o le a tuuto atu Iosefa i na tuutuuga. O le taitai o le militeri a le Itumalo o Caldwell, na i ai ia Siaosi le pule e feutagai ai ma le fili. Ae na manao Iosefa ia te ia e faafesootai le Au Peresitene Sili ae lei ioe i soo se fuafuaga mai au a le setete.

Ona ua puupuu le taimi o totoe ma ua saunia le militeri a Misuri e osofai le taulaga, na tau atu e Siaosi ia Iosefa faapea na manao le Taitai o Luka e talanoa ia te ia ma isi taitai o le ekalesia e uiga i le faaumaina o le faafitauli. I le naunau e aveese le Au Paia mai le tulaga lamatia, na malie ai Iosefa e talanoa i lalo o le fua o le filemu. E ui lava ina sa le o ia o se tagata o le militeri, na manao Iosefa e fai soo se mea na te mafaia e foia ai le faafitauli.36

Na la tuua Fa Uesi ma Siaosi ae toeitiiti lava goto le la faatasi ma Sini Rikitone, Pale Palate, Laimani Wight, ma Siaosi Robinson. I le afa o le ala i le tolauapiga a Misuri, na latou vaaia ai le Taitai o Luka o tietie mai e faafeiloai i latou faatasi ma ni nai fitafita ma se fana fanua. Na manatu Iosefa na latou o mai e taitai atu i latou ma le saogalemu i le tolauapiga a Misuri.

Na taofi e le taitai lana solofanua i luma o tamaloloa ma faatonuina ana au e siomia Iosefa ma i latou. Na laa mai i luma Siaosi Hinkle i le taitai ma faapea atu, “O pagota nei na ou malie atu e tuuina mai.”

Na sei e le Taitai o Luka lana pelu. “Alii,” na ia saunoa atu ai, “o outou o a’u pagota.” Na feei au a Misuri i ni leo ii o le taua ma siomia le au pagota.37

Na faateia Iosefa. O le a le mea ua fai e Siaosi? Na liua le le mautonu o le perofeta i le ita, ma na ia manao e talanoa ia Luka, ae na le amanaia o ia e le taitai ma tietie ese atu.

Na faasavali atu e au ia Iosefa ma isi tamaloloa i le tolauapiga a Misuri. Na faafeiloaia i latou e se motu o fitafita i ni taufaafefe malolosi ma upu leaga. Ao pasi atu Iosefa ma ana uo i a latou laina, na feei ane tamaloloa ma le manumalo ma feanu atu i o latou foliga ma o latou ofu.

Na tuuina e le Taitai o Luka ia Iosefa ma ana uo i lalo o ni leoleoga malolosi ma faamalosia i latou ia momoe i luga o le eleele malulu. Ua uma o latou aso o ni tagata saoloto. Ua avea nei i latou ma ni pagota o le taua.38