Inisitituti
28 Lava le Umi e Tofotofoina Ai


“Lava le Umi e Tofotofoina Ai,” mataupu 28 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 28: “Lava le Umi e Tofotofoina Ai,”

Mataupu 28

Lava le Umi e Tofotofoina Ai,”

Ata
Paelo Uisiki

Aokuso 6, 1838, o le Aso o le Palota i Misuri. O lena taeao, na tietie atu ai Ioane Butler i le taulaga o Kalatina, le nofoa o le malo o le Itumalo o Tavesi, ina ia palota.1

Na avea Ioane ma se Au Paia o Aso e Gata Ai mo ni nai tausaga. O ia ma lona faletua o Karoline, na siitia atu i se tamai nuu i tafatafa o Atamu-Onai-Amani i lena taumafanafana. Sa avea o ia ma kapeteni o le militeri o le lotoifale ma o se sa Tanu.2

Na faatoa faavaeina i se tausaga o muamua atu, o Kalatina sa na o sina vaega itiiti lava o fale ma falekalapu. Ina ua taunuu atu Ioane i le faatafafa o le taulaga, na ia maua atu ai ua tumu i alii mai le salafa o le itumalo. Na faatuina se nofoaga mo le palota i se tamai fale i le tasi itu o le faatafafa.3 Ao laina atu alii e fai a latou palota, na filogia faatasi le au faatosina ma le motu o tagata i fafo.4

Na faatasi atu Ioane i se vaega itiiti o le Au Paia o loo tutu ese mai le vaega autu o tagata. O uiga faaalia i le Itumalo o Tavesi e lei fiafia lava i le Au Paia. Ina ua uma ona faatuina e Iosefa se siteki i Atamu-Onai-Amani, na faamanuiaina le nuu ma na silia ma le lua selau fale na fausia. Ua mafai nei ona faatosina e le Au Paia le palota a le itumalo, ma o lena mea na feita ai le toatele o isi na nofoia le nuu. Ina ia aloese mai faafitauli, na fuafua Ioane ma ana uo e palota faatasi ona toe foi atu ai lea faavave i aiga.5

Ao agai atu Ioane i le nofoaga o le palota, na pe’a se sui mo le setete, o Viliamu Peniston, i luga o se paelo uisiki e fai se lauga. Na taumafai Viliamu ia maua palota a le Au Paia i le amataga o lena tausaga, ae ina ua ia iloaina o le toatele o i latou na fiafia i se isi sui tauva, na ia osofaia loa i latou.

“O taitai Mamona o se vaega o gaoi solofanua, tagata pepelo, ma taufaasese,” na ee atu ai Viliamu i alii na faapotopoto latalata ane. Na amata ona le mautonu Ioane. E le tau manaomia ni mea se tele mo Viliamu e faasagatau mai ai le motu o tagata ia te ia ma ana uo. O le toatele o alii o loo feita ia i latou, ma o le toatele na inu uisiki talu ona tatala falepalota.

Na lapataia e Viliamu le au palota faapea o le a gaoi e le Au Paia a latou meatotino ma faatoilalo la latou palota.6 E le o i latou o ni tagata o le itumalo, na ia fai atu ai, ma e leai sa latou aia tatau e auai i le palota. “Na ou taitaia se au fouvale e tutuli ese outou mai le Itumalo o Kalei,” na ia mimita atu ai, ao liliu atu ia Ioane ma isi Au Paia, “ma o le a le taofia outou mai le osofaia nei.”7

Na toe pasi atu nisi uisiki i le motu o tagata. Na faalogo atu Ioane o fetuu e nisi alii le Au Paia. Na amata ona ia solomuli ese. Na sili atu ma le ono futu lona umi ma na malualii, ae na sau o ia i Kalatina e palota, ae le o le fusu.8

Na faafuasei lava, ona taumafai se alii i le motu o tagata e tui se tasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Na oso atu se isi Au Paia e puipui o ia, ae na tulei o ia i tua e le motu o tagata. Na uu mai e se Au Paia lona tolu se fasi laau mai le faaputuga laau lata ane ma ta ai le na osofaia le Au Paia faalava i le ulu. Na pau le alii latalata i vae o Ioane. Na uu mai e alii i itu uma e lua ni pake ma sei i fafo ni naifi ma ni sasa.9

Na toalaiti le Au Paia i le tai fa i le tasi, ae na naunau Ioane e puipui ona uso a Au Paia ma o latou taitai. I le iloaina atu o se faaputuga o laau o le pa, na ia uu mai loa se fasi laau mafiafia ma oso atu i le misa. “Oi ioe, outou sa Tanu,” na ia valaau atu ai, “o le galuega lea mo tatou!”

Na ia taisi i alii na osofaia le Au Paia, ma fuafuaina sasau taitasi ia pauu ai i lalo ona fili, ae le fasiotia. Na fufusu atu foi ana uo, i le faaaogaina o auupega mai laau ma maa. Na latou taisia i lalo soo se tasi e oso mai ia i latou, ma faaiu ai le misa i le lua minute.10

I lona tau manava, na tilotilo atu ai Ioane i fafo i le faatafafa o le taulaga. Na taatitia alii ua le gaoioi i luga o le eleele. O isi na fetolofi ese atu. O Viliamu Peniston na oso ese mai lana paelo uisiki ma sola i luga o se mauga na latalata ane.

Na sau se alii mai le motu o tagata ma fai mai ua mafai nei ona palota le Au Paia. “Tuu i lalo lau laau,” na ia fai atu ai. “E le toe aoga.”11

Na atili ai le uu mau e Ioane o le laau o le pa. Na ia manao e fai lana palota, ae na ia iloaina o le a maileia o ia pe a ia alu i totonu o le tamai fale ma taumafai e palota e aunoa ma se auupega. Nai lo lena, na ia toe liliu ma amata ona savali ese.

“ E tatau ona matou avea oe faapagota,” na valaau atu ai se isi alii. Na ia fai mai o nisi o alii na taisi e Ioane atonu o le a feoti.

“O au o se tagata e tausia tulafono,” na fai atu ai Ioane, “ae ou te le manao e faamasinoina e se au faatupu faalavelave.” Na ia oso i lana solofanua ma tuua le taulaga.12


O le aso na sosoo ai, na tietie atu ai Ioane i Fa Uesi ma ta’u atu ia Iosefa e uiga i le misa. O lipoti o tagata feoti i Kalatina na vave lava ona salalau i Misuri i matu, ma na saunia le au faatupu faalavelave e osofaia le Au Paia. I le fefe nei avea Ioane ma taulaiga mo le taui ma sui, na fai atu ai Iosefa ia te ia pe ua ia aveeseina lona aiga mai le Itumalo o Tavesi.

“Leai,” na fai atu ai Ioane.

“Alu loa ma aveese i latou i le taimi nei lava,” na fai atu ai Iosefa ia te ia, “ma aua nei e moe i se isi po iina.”

“Ae ou te le manao e avea ma tagata palaai,” na tali atu ai Ioane.

“Alu ma fai le mea ua ou tau atu ia te oe,” na fai atu ai Iosefa.13

Na tuua vave loa e Ioane Iosefa mo lona aiga, ma na tietie atu loa Iosefa ma se vaega o tagata ofo fua mai ua faaauupegaina e puipui le Au Paia i le Itumalo o Tavesi. Ina ua latou taunuu atu i Atamu- Onai-Amani, na latou iloa ai e leai se tasi i itu uma o le misa i Kalatina na maliu. I le lagonaina o le fiafia, na momoe Iosefa ma lana aumalaga ia Laimani Wight.

O le taeao na sosoo ai, na tietie atu ai Laimani ma se au faaauupegaina o le Au Paia i le fale o Atamu Black, le komesina o le filemu o le lotoifale O tala feaveai na faapea mai o Atamu o loo faapotopotoina se au faatupu faalavelave e osofaia le Au Paia. Na manao Laimani ia te ia ia sainia se faamatalaga e faapea o le a ia faamautinoaina le faia lelei o le Au Paia i le Itumalo o Tavesi, ae na musu Atamu.

I se taimi mulimuli ane o lena aso, na toe foi atu ai Iosefa ma le selau o le Au Paia i le tamai fale o Atamu. Na ave e Samasoni Avard, o se taitai o sa Tanu i Fa Uesi, le toatolu o ana tamaloloa i totonu o le fale ma taumafai e faamalosia le faamasino o le filemu ia sainia le faamatalaga. Na musu foi Atamu, ma manao e vaai ia Iosefa. O le taimi lena na faatasi atu ai le perofeta i le feutagaiga ma faamautu loa le mataupu i le filemu, ma ioeina ia tuu atu i le Komesina e tusi ma sainia lana lava faamatalaga.14

Ae e lei umi ona i ai le filemu. O le taimi lava na uma ai le fonotaga, na poloai ai e Atamu ia Iosefa ma Laimani ia lokaina mo le siosiomia o lona tamai fale e se au ua faaauupegaina ma faafefeina o ia. Na aloese Iosefa mai le lokaina i le fesili atu ia faamasinoina o ia i lona lava itumalo o Kalauela nai lo Tavesi, lea e matuai toatele ai tagatanuu e feita i le Au Paia.15

O le taimi lea, o tagata i Misuri i matu atoa lava, na faia ni fonotaga e talanoa ai lipoti mai Kalatina ma le faateleina o le numera o le Au Paia ua nonofo i lo latou lotolotoi. O tamai au faatupu faalavelave na osofaia fale ma fale o manu a tagata o le ekalesia i Tavesi ma taulai atu i nuu tuaoi na nofoia e le Au Paia o Aso e Gata Ai.16

Ina ia faafilemuina le vevesi, na toe foi atu Iosefa i le Itumalo o Tavesi i le amataga o Setema e tali moliaga e faasaga ia te ia. I le taimi o le faamasinoga, na taliaina ai e Atamu faapea o Iosefa e lei faamalosia o ia e saini le faamatalaga. E ui lava i lea, na poloaiina e le faamasino le perofeta ia toe foi atu i le lua masina mo se faamasinoga.17

Na i ai ni uo a le Au Paia i le malo o Misuri, ma na vave lava ona faapotopoto mai le militeri a le setete e faataape vaega faasoesa. Ae o tagata i totonu ma tafatafa o le Itumalo o Tavesi na naunau pea e tutuli ese le Au Paia mai o latou tuaoi.

“O i latou o loo saua i le Au Paia,” na tusi atu ai Iosefa i se uo,“e le o momoe i Misuri.”18


I le aso mulimuli o Aokuso, na tietie atu ai Fipe ma Uilifoti Uitilafi i se matafaga paepae oneone e le mamao mai le fale o ona matua i Maine. Sa pe le tai. Na sosolo mai galu mai le Vasa Atalani ma fafati i luga o le matafaga. I se vaega e iloa atu, e le mamao mai le horisona, na fepasiai ai vaa ma le filemu, ma o latou la tapoleni mamafa o loo lealea i le matagi. O se vaega o manulele o loo felelei faataamilomilo i luga ae ma tutu i luga o le vai.

Na taofi lana solofanua, ma oso i lalo Fipe ma ao mai ni atigifigota na salalau solo i le oneone. Na ia manao e alu ma ave o se faamanatu pe a la siitia atu ma Uilifoti i sisifo i Siona. Na soifua ae Fipe i talaane o le vasa i le tele o lona olaga, ma o atigifigota o se vaega o le laufanua o le aiga.19

Talu mai lona valaauga i le Korama a le Toasefululua, na naunau lava Uilifoti ia oo atu i Misuri. O lana asiasiga talu ai i motu o Fox na puupuu lava na mafai ai ona uunaia le tamai vaega o le Au Paia e malaga faatasi ma ia ma Fipe i Siona. Na ia toe foi atu i le nuutele o Amerika ma le faanoanoa. O nisi o tagata o le paranesi na malilie e malaga ma i latou. O isi—e aofia ai Justus ma Peti Eames, o tagata muamua na papatiso i atumotu—na nonofo e lei o.

“O le a latou malamalama i le valea o la latou filifiliga,” na fai atu ai Uilifoti.20

Ae e lei, matuai naunau foi Fipe e alu. Na fiafia o ia e toe nonofo ma ona matua. Na manaia, mafanafana, ma sa masani o ia i lo latou fale. Afai e nofo o ia i Maine, o le a le mamao lava o ia mai aiga ma uo.21 O Misuri, i le isi itu, sa afe lima selau maila le mamao. Afai e alu o ia, atonu e le toe vaai o ia i lona aiga. Pe ua saunia o ia e faia lena osigataulaga?

Na tau atu e Fipe ona lagona ia Uilifoti. Na lagona e ia le alofa i lona popolega e uiga i le tuua o aiga, ae na le tutusa lona lagona i le piitaga o Fipe i le aiga. Na ia iloaina, e pei foi o Fipe, o Siona o se nofoaga mo le saogalemu ma le puipuiga.

“O le a ou alu i le laueleele o Siona po o fea lava e auina atu i ai au e le Atua,” na ia tusia i lana apitalaaga, “afai e tatau ona ou tuua le tele o tama, tina, uso, ma tuafafine e pei ona mafai ona tu i le va o Maine ma Misuri—ma ai na o laulaau e sakaina i le ala.”22

Ia Setema, na faatalitali ai Fipe ma Uilifoti mo le paranesi i motu o Fox e o mai i le nuutele ma amata la latou malaga i sisifo. Ae ao gasolo aso taitasi ma e lei oo mai lava ni tagata o le paranesi, na amata loa ona le onosai Uilifoti. Ua amata ona faaiu le tausaga. O le umi lava ona latou tolopoina la latou malaga, o le tele foi lea ona latou ono feagai ma le leaga o le tau i le ala.

O isi tulaga na atili ai ona le mautonu Fipe e alu. O le la tama teine, o Sara Ema, na maua i se tale leaga lava, ma na mafaufau Fipe pe o se mea atamai le aveina o ia i sea malaga umi tele i le tau malulu.23 Ona faasalalau mai lea i le nusipepa o le lotoifale se lipoti na faateleina le sese e uiga i le misa i le aso o le palota i le Itumalo mamao lava o Tavesi. Na faateia tagata uma i le talafou.

“E le o se mea lelei le o iina,” na tau atu e tuaoi ia Fipe ma Uilifoti. “O le a fasiotia outou,”24

I ni nai aso mulimuli ane, pe a ma le limasefulu le Au Paia mai motu o Fox na taunuu mai, ua saunia e malaga i Siona. Na iloa e Fipe ua oo i le taimi e tuua ai, o Uilifoti ua tatau ona faatasi atu i le Toasefululua i Misuri. Ae na ia lagonaina le malosi tele o le piitaga i le aiga ma le auaiga. O le a faigata le ala i Misuri, ma o loo faaletonu pea le mai o Sara Ema. Ma e leai se faamaoniga o le a latou saogalemu mai tagata faatupu faalavelave i le taimi latou te taunuu ai i lo latou aiga fou.

Ae peitai, sa talitonu pea Fipe i le faapotopotoina. Na ia tuua le aiga ae mulimuli i le Alii muamua, ma na naunau o ia e toe faia foi. Ina ua ia faatofa atu i ona matua, na ia lagona le pei o Ruta i le Feagaiga Tuai, na tuua le aiga ma auaiga mo lona faatuatua.

E ui i le faigata ona tuua, na ia tuu atu lona faatuatuaga i le Atua ma pe’a atu i totonu o le taavale solofanua.25


I le faaiuga o Setema, na taunuu mai ai Salesa Hales e lua-sefulu-tasi-tausaga ma se vaega o le Au Paia mai Kanata i Te Uiti, Misuri. O le tasi mai le afe na tali atu i le valaau e faapotopoto i Siona, na ia tuua Toronto faatasi ma ona matua ma ona tei i le amataga o lena tausaga. O Te Uiti e fitusefulu maila i saute sasae o Fa Uesi ma na saunia se nofoaga mo solo o taavale solofanua e malolo ai ma toe maua meaai ae lei faaauau i le Itumalo o Caldwell.26

Ae ina ua taunuu mai Salesa, sa poloka le taulaga. Pe a ma le fa selau le Au Paia na nonofo i Te Uiti, ma na faamalosia i latou e tuaoi i totonu ma talaane o le nuu ina ia latou siitia ese mai le eria, ma uunaia i latou ia oo atu ia Oketopa 1 ua o po o le feagai ma le faaumatiaga. O Siaosi Hinkle, le taitai o le Au Paia i Te Uiti, na musu e tuua le nuu. Na ia tau atu o le a nonofo le Au Paia ma tau mo la latou aia tatau e nonofo ai iina.27

Na faateteleina le popole i Te Uiti ona o tala feaveai faapea o sa Tanu o loo sauni e sii le taua i tagata o Misuri. O le tele o tagatanuu na amata ona faapotopoto e faasagatau i le Au Paia ma ua tolauapi nei i tuaoi o Te Uiti, ua saunia e osofaia le taulaga i soo se taimi. Na auina atu e le Au Paia se talosaga i le kovana Misuri o Lilburn Boggs mo le puipuiga.28

O le tele o le Au Paia Kanata na faaauau atu i Fa Uesi, ma le naunau e aloese mai feteenaiga, ae o Siaosi na fesili atu ia Salesa ia nonofo ma puipui Te Uiti mai tagata faatupu faavalelave. O se faifaatoaga ma se faipese, na sili atu le lelei o Salesa i se palau po o se pu usu nai lo se fana. Ae na manaomia e Siaosi ni alii e fausia ni pa taamilo i Te Uiti ma saunia mo le taua.29

Ia Oketopa aso 2, le aso talu ona uma le tapulaa mo le Au Paia e tuua ai le nuu, na amata ai e tagata leaga ona tafana i latou. O le taimi muamua, e lei tali atu le Au Paia i ni fana. Ae ina ua mavae aso e lua, na faatulaga loa tulaga o Salesa ma nisi o alii e toasefululua faasolo i a latou pa ma toe tafana atu, ma manua ai se tamaloa e toatasi.

Na osofaia e tagata leaga pa ma na sosola atu ai Salesa ma isi na fetolofi atu mo le saogalemu i ni falelaau na lataane.30 Na poloka e tagata leaga auala i totonu o Te Uiti, ma taofia ai le Au Paia mai meaai ma isi sapalai.

E lua po mulimuli ane, ia Oketopa 6, na oo ane ai faanana Iosefa ma Ailama Samita i totonu o le taulaga faatasi ma Laimani Wight ma se tamai au o alii faaauupegaina. Na latou mauaina atu le Au Paia ua toeitiiti leai ni meaai ma isi mea e manaomia. Sei vagana ai ua uma vave le poloka, o le a faavaivaia e le fiaaai ma faamai le Au Paia ae lei faapaina mai e tagata leaga se isi fana.31

Na saunia Laimani e puipuia Te Uiti seia oo i le iuga, ae peitai ina ua vaai Iosefa i le tulaga pagatia na i ai, na ia manao ia faia se feutagaiga mo se fofo filemu.32 Na ia mautinoa afai e fasiotia ni tagata Misuri i le poloka, o le a oo mai loa tagata leaga i le taulaga ma fasiotia uma le Au Paia.

Na auina atu e Iosefa se talosaga mo le fesoasoani a Kovana Boggs, ma auina se tagata Misuri faauo e aveina atu le talosaga. Na foi mai le avefeau i le fa aso mulimuli ane ma le tala fou o le a le puipuia e le Kovana le Au Paia mai osofaiga. Na finau mai Boggs o le faafitauli sa i le va o i latou ma tagata leaga.

“E tatau ona latou tau ia malo ai,” na ia fai atu ai.33

Faatasi ai ma fili o loo faapotopoto e toeitiiti lava o itumalo uma e latalata ane, ma le Au Paia ua le mauaina se lagolago faatuatuaina mai le militeri a le setete, na iloa e Iosefa ua tatau ona ia faaumaina le poloka. Na le manao o ia e tuu atu ia manumalo tagata leaga, ae o le Au Paia i Te Uiti na vaivai ma ua matuai toaitiiti lava. O le puipuia atili o le nuu e mafai ona avea o se measese matautia tele. Ma le le loto i ai, na ia filifili ai ua oo i le taimi e tuua ai Te Uiti ma tuumuli atu loa i Fa Uesi.

I le taeao o Oketopa 11, na uta ai e le Au Paia ni nai meatotino itiiti na mafai ona latou aveina i taavale solofanua ma amata loa ona malaga e kolosi le laufanua laugatasi.34 Na manao Salesa e o faatasi ma i latou, ae o se isi Au Paia Kanata, e lei saunia e tuua, na fai atu ia te ia e nofo ma fesoasoani ia te ia. Na malie i ai Salesa, ma faamoemoe o le a vave lava ona mafai ona la maua atu ma lana uo le isi vaega o le Au Paia.

Ae ina ua iu ina la sosola ese mai le taulaga, na toe foi i tua lana uo ina ua vaivai lana solofanua. I le le manao ai e toe nofo umi i lenei teritori agaleaga, na amata loa ona savali Salesa na o ia i luga o fanua laugatasi e le masani ai. Na ia agai atu i matusisifo, i le itu o le Itumalo o Caldwell, faatasi ma sina iloa itiiti lava po o fea o loo ia agai i ai.35


Ia Oketopa 15, na o ni nai aso talu ona taunuu le Au Paia o Te Uiti i Fa Uesi, na valaau faatasi ai e Iosefa alii uma lava i le taulaga. E faitau selau le Au Paia na tuumuli atu i Fa Uesi, na sosola mai gaoioiga a tagata leaga i le kolosi ai o Misuri i matu. O le tele o i latou ua nonofo nei i taavale solofanua po o faleie ua salalau solo i le taulaga. Na suia le tau i le malulu, ma na faaofiofi i ni avanoa laiti le Au Paia ma le faanoanoa.36

Na mafai ona vaai atu Iosefa i le tulaga ua vave ona le mafai ona puleaina. Sa ia mauaina ni lipoti faapea o o latou fili na faapotopoto mai itu uma lava. Ina ua osofaia i latou e tagata leaga i itumalo o Siakisone ma Kalei, na taumafai le Au Paia e onosaia ma le filemu, i le tuumuli mai faigata ma faalagolago i loia ma faamasino e toefaafoi mai a latou aia tatau. Ae o fea ua latou oo i ai? Sa lelava o ia mai le sauaina, ma na ia manao ia tu atu ma le malosi e faasaga i o latou fili. Ua leai ni filifiliga a le Au Paia e toe faia.

“Ua lava le umi ua tofotofoina ai i tatou,” na ee atu ai Iosefa i alii na siomia o ia. “O ai le vale saupau e tagi atu, ‘Le tulafono! Le tulafono!’ ae o taimi uma lava e taitaiina faasaga tau mai ia i tatou ae le mo i tatou?”

O tausaga e tele o fanua e gaoia ma solitulafono e le faasalaina e faasagatau i le Au Paia na tuua ai o ia ua itiiti le faatuatua i taitai o malo ma loia, ma le le naunau o le kovana e fesoasoani i le Au Paia ua na ona faamalosia ai lena vaaiga. “O le a tatou faia e i tatou lava a tatou mataupu i o tatou lima ma puleaina e i tatou lava,” na fai atu ai Iosefa. “Na tatou talosaga atu i le kovana, ae o le a ia le faia se mea mo i tatou. Na tatou taumafai atu i le militeri a le itumalo, ae o le a latou le faia se mea.”

Na ia talitonu o le setete lava ia e le sili atu nai lo se vaega leaga. “Na tatou onosaia le vaega leaga i Te Uiti,” na ia fai mai ai, “ae o lenei ua latou saunia se osofaiga i Tavesi.” Na ia musu e tuu atu se isi lava mea ia aveesea mai le Au Paia.37

O le a latou puipuia i latou lava, na folafola atu ai e le perofeta, pe feoti ai i le taumafaiga.38