Potutusi
Lesona 155: Faaaliga 6–11, Vaega 2


Lesona 155

Faaaliga 6–11, Vaega 2

Folasaga

Na vaai Ioane i le tatalaina o le faamaufaailoga lona fitu ma aoao ai e uiga i lana misiona e auai i le faapotopotoina mai o Isaraelu i aso e gata ai.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Faaaliga 8–9

Ua vaai Ioane i le tatalaina o le faamaufaailoga lona fitu

Vaevae tamaiti aoga i ni paga, ma fai atu i tamaiti aoga e faamatala atu i a latou paga mea na latou aoaoina i a latou suesuega o le Faaaliga 6–7 lea e mafai ona fesoasoani ia tumau ai lo latou olioli ma le mautinoa i le totonugalemu o le le mautonu ma faigata.

Tusi i luga o le laupapa le mataupu faavae lenei na faailoa mai i le lesona na muamua atu: Afai tatou te onosai ma le faamaoni i tofotofoga, ma mama e ala i le Togiola a Iesu Keriso, o le a tatou olioli i le mamalu selesitila faatasi ma le Atua. Uunai tamaiti aoga e vaavaai pe faapefea ona faatatau lenei mataupu faavae i mea e tutupu o le a latou aoao i ai i le lesona o le aso.

Ia saunia le siata lenei e avea o se pepa e tufa atu , pe tusi i luga o le laupapa:

Ata
O le faaaliga vaaia a Ioane e uiga i faamaufaailoga e fitu
  • E tusa ai ma lenei siata, e fia fuaiupu i le tusi o Faaaliga e faatatau i mea e tutupu o faamaufaailoga muamua e ono? (25.)

  • E fia fuaiupu e faatatau i mea e tutupu o le faamaufaailoga lona fitu? (211 + 15 = 226.)

Ia faailoa atu, na tele atu mea na tusia e Ioane e uiga i mea e tutupu e faatatau i le periota o le afe tausaga lona fitu nai lo o mea e tutupu na ia tusia e faatatau i soo se isi lava [periota]. Sa faapitoa lava ona ia tusia e uiga i mea o le a tutupu mai le taimi o le tatalaina o le faamaufaailoga lona fitu e oo i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso.

  • Aisea e te manatu na taulai atu ai e Ioane ana tusitusiga i mea e tutupu i le faamaufaailoga lona fitu?

Aotele le Faaaliga 8:1–6 i le faamalamalama atu, o nei fuaiupu o loo faamatala ai le tatalaga e le Faaola o le faamaufaailoga lona fitu. Na vaai Ioane i agelu e toafitu o e na tuuina atu i ai pu e fitu. I aso anamua, na faaaoga ai pu e “laga ai faailo, faailo ai [se autau] mo le taua, pe faasilasila atu ai le taunuu atu o se tagata mamalu” (Gerald N. Lund, “Seeing the Book of Revelation as a Book of Revelation,” Ensign, Tes. 1987, 50). I le tulaga lenei, o le iliina o pu o le a faailo ai le amataga o ni mala eseese ma le faatafunaga e sauniuni ai mo le nofotupu faameleniuma o Iesu Keriso.

Valaaulia tamaiti aoga e tusi le “O le Faamaufaailoga Lona Fitu” i le pito i luga o se pepa po o a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia, ma tusi ai ata o pu e fitu e faasolo agai i lalo o le itulau.

Tusi mau nei i luga o le laupapa, ae aua le tusia ai fesili taitasi o loo sosoo mai i tusi o mau taitasi. Valaaulia tamaiti aoga e tusi ia mau i talaane o pu o loo i a latou pepa.

Muamua—Faaaliga 8:7. O le a le mea na tupu o se taunuuga o le “uatoa ma le afi” lea na pau ifo i le lalolagi ina ua ili e le agelu muamua lana pu?

Lona Lua—Faaaliga 8:8–9. O a mea e tolu na aafia ai ina ua iliina le pu lona lua?

Lona Tolu—Faaaliga 8:10–11. O le a le igoa o le fetu lea na pau? (Faamalamalama atu o le oona o se laau maaleale oona na faaaoga e faailoga ai le “mala oona po o le faanoanoa” [Bible Dictionary, “Wormwood”].) O le a le mea na tupu ina ua pau?

Lona Fa—Faaaliga 8:12. Ina ua uma le iliina o le pu lona fa, o a mea e tolu na faapouliuligia ua na o se vaega?

Lona Lima—Faaaliga 9:1–3. O le a le mea na sau i fafo mai le to e le gata ina ua tatalaina e le agelu lona lima?

Lona Ono—Faaaliga 9:13–16, 18. E toafia fitafita na aafia i le taua tele lea na vaai i ai Ioane ina ua uma ona iliina le pu lona ono? O le a le vaega o tagata na ia vaaia na fasiotia i lenei taua?

Lona Fitu—Faaaliga 11:15.

Vaevae le vasega i ni vaega se ono, ma tofi atu i vaega taitasi se tasi o mau muamua e ono ua lisiina i le laupapa (afai e toalaiti lau vasega, atonu e te manao e atofa atu ni mau e sili atu ma le tasi i nisi o vaega). Fai atu i vaega e faitau leotele faatasi a latou mau fuaitau na atofa atu, ma vaavaai mo le mea na tupu ina ua uma ona iliina ia pu. Valaaulia i latou e tusi mea latou te maua i talane o le pu e faatatau i ai i luga o a latou pepa.

A ua lava loa le taimi, valaaulia se tagata se toatasi mai vaega taitasi e lipoti mai mea na latou mauaina. Valaaulia tagata aoga e tusi ia mea na maua e vaega taitasi i talane o pu e fetaui i ai i a latou pepa. A o lipoti mai tamaiti aoga, afai e manaomia, fai atu fesili e o faatasi ma tusi o mau na atofa atu i a latou vaega.

  • E mafai faapefea ona fesoasoani le mataupu faavae na tatou mauaina i le lesona na muamua atu, ia i latou o e ola i le taimi o mea e tutupu o le faamaufaailoga lona fitu?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 9:20–21. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le auala o le a tali mai ai tagata amioleaga e sao mai i nei mala. Valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea latou te mauaina.

  • O le a se mea e aoao mai e lenei mea ia i tatou e uiga i le amioleaga o nei tagata?

Faaaliga 10

Ua aoao e se agelu ia Ioane e uiga i lana misiona i aso e gata ai

Faamalamalama atu, o le Faaaliga 10 o loo i ai se malolo i le faamatalaga o le iliina o le pu lona fitu ma o latou mala e o mai faatasi ai. Tatou te faitau i lenei mataupu, na aoaoina Ioane e se isi agelu.

Tusi i le laupapa upu Suamalie ma le Oona.

  • O a nisi o aafiaga i le olaga e mafai ona faapea e suamalie toe oona?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 10:1–3. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na uu e le agelu.

  • O le a le mea na uu e le agelu?

Valaaulia ni tagata se toalua e feauauai i le faitauina leotele o le Faaaliga 10:8–11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na faatonuina Ioane e fai i le tusi.

  • O le a le mea na faatonuina Ioane e fai i le tusi? Na faapei lona tofo?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea ua faatusa i ai le aina e Ioane o le tusi.

  • E tusa ai ma lenei fuaiupu, o le a le mea ua faatusa i ai le aina e Ioane o le tusi? (O le talia e Ioane o lana misiona e fesoasoani e “faapotopoto mai ituaiga o Isaraelu” ma “toefuatai mai mea uma” i aso e gata ai.)

Faailoa atu, na faamanuiaina Ioane o le a le oti, ina ia mafai ona ia aumaia tagata i le Faaola (tagai MF&F 7:1–4).

  • O le a le mea e ono oo ia Ioane i le faataunuuina o lana misiona o le a faapea ona suamalie? O le a le mea e ono oona?

Faaaliga 11

Ua vaai Ioane i perofeta e toalua ua fasiotia i Ierusalema ma le iliina o le pu lona fitu

Faamalamalama atu, e amata le Faaaliga 11 i le faamatalaga e Ioane o mea e tutupu o le a muamua mai i le iliina o le pu lona fitu ma le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso. I le taimi lenei, o le a tele atu le malosi ma le pulea e e amioleaga o le lalolagi, ma o le a taumafai se autau e faoa Ierusalema.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 11:3–6. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea o le a fai e molimau e toalua i Ierusalema i le taimi lenei.

  • O le a le mea o le a fai e molimau e toalua?

  • O le a le uiga o le “[o le a alu atu] le afi ai o la gutu”? (fuaiupu 5). (O lenei mea e ono faatusa i le malosi o molimau o le a laua tuuina atu [tagai Ieremia 5:14; 20:9].)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:15. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o ai nei molimau e toalua. Fai atu i tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou maua.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 11:7–12. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea o le a tupu i nei perofeta e toalua pe a uma ona faamaeaina le la galuega i tagata Iutaia.

  • O a mea o le a faia e tagata amioleaga ina ua fasiotia ia molimau e toalua?

  • O le a le mea o le a tupu i molimau e toalua ina ua maliliu mo aso e tolu ma le afa?

  • O a ni taga a tagata o le a fai pe a toe faatuina mai ia molimau e toalua mai le oti ma aveina a’e i le lagi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le }Faaaliga 11:13–15. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea o le a tupu a o le’i oo i le, ma i le taimi e iliina ai le pu lona fitu? Valaaulia tamaiti aoga e tusi mea latou te maua i a latou pepa i talaane o le pu lona fitu.

  • A uma le iliina o le pu lona fitu, o ai o le a nofotupu i luga “o malo o le lalolagi”? (fuaiupu 15).

Aotele le Faaaliga 11:16–19 i le faamalamalama atu, o toeaina e 24 na faafetaia ma viia le Atua mo le tauia o e amiotonu ma le faasalaina o e amioleaga. Na vaaia foi e Ioane i le faaaliga vaaia le malumalu faalelagi o le Atua ma le ato laau o le feagaiga, lea ua faatusa i le afioaga o le Atua.

Faaiu le lesona o le aso i le faasoa atu o ou lava lagona o le faafetai ma le viia o le Atua ona o Lona agalelei ma le faamasinotonu.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Faaaliga 8–11. Faamatalaga faaopoopo

Mo ni faamatalaga faaopoopo i le anotusi o le Faaaliga 8–11, tagai i le faamatalaga mo nei mataupu o loo maua i le Tusi Lesona a le Tagata Aoga Feagaiga Fou (Church Educational System manual, 2014) i itulau e 545–49.

Faaaliga 10:1–3, 8–11. O le tusi itiiti na tuuina atu ia Ioane e ai

Na aoao mai Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“O le faatinoga e Ioane o le aina o se tusi o loo i ai le afioga a le Atua, ia te ia, sa ogatasi lea ma le aganuu ma agaifanua a Isaraelu anamua. O le faatinoga na faatusaina i lona aina o le areto o le ola, sa ia tofo i le manaia o le afioga a le Atua, sa fiafia o ia i le afioga a le Atua—lea sa ‘suamalie i [lona] gutu e pei o le meli.’ Ae sa ‘oona lea i [lona] manava’; o faamasinoga ma mala na folafolaina atu ia i latou o e na auina atu i ai le afioga a le Alii, lea na mafua ai ona leai sona faamoemoe ma faanoanoa lona loto” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:507).

“O lena tusi sa ‘suamalie e pei o le meli’ i le gutu o Ioane ae na ‘oona’ i lona manava (Faaaliga 10:10) atonu na fautuaina mai, o lana misiona o le a aofia ai le tele o aafiaga suamalie ma fiafia ae faapea foi i le teenaina ma aafiaga tiga (tagai foi Salamo 119:103)” (Tusi Lesona a le Tagata Aoga Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 548).