Potutusi
Lesona 153: Faaaliga 4–5


Lesona 153

Faaaliga 4–5

Folasaga

Na vaai le Aposetolo o Ioane i tagata faamamaluina o tapuai atu i le Tama Faalelagi a o afio o Ia i Lona nofoalii. Na vaai foi Ioane i se tusi sa faamaufaailogaina i faamaufaailoga e fitu ma vaaia le Tamai Mamoe, po o Iesu Keriso, o le ua agavaa e tatala le tusi.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Faaaliga 4

Ua vaai Ioane i tagata faamamaluina o tapuai atu i le Tama Faalelagi

Mafaufau e usu le viiga “Mamalu i le Atua” (Viiga, nu. 40) o le pese amata, pe usu faatasi se isi viiga e viia ma faamamalu ai le Atua.

Fai atu i tamaiti aoga e vaai faalemafaufau o loo latou i ai i le malo selesitila. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faamatala mai o latou manatu pe o le a faapei i le malo selesitila.

Faamalamalama atu, e pei ona tusia i le Faaaliga 4–5, na vaai le Aposetolo o Ioane i se faaaliga vaaia o se vaega o le malo selesitila. Fai atu mo se volenitia e tusi se ata i luga o le laupapa. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai e faitau leotele mai le Faaaliga 4:1–8, ma fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na vaai i ai Ioane. Faatonu le tagata volenitia e tusi le ata, a o faitau mai nei fuaiupu, o le mea na vaai i ai Ioane. Atonu e manaomia ona faitau ma malolo mai lea taimi i lea taimi i latou o loo faitau ina ia mafai e le tamaitiiti aoga o loo tusia le ata ona faauma le tusiga o vaega taitasi o le ata. (Fai atu i le tagata volenitia e aua le tusia le “ua tietie foi le tasi i le nofoalii” [fuaiupu 2], po o le Tama Faalelagi, e faaali ai le faaaloalo ia te Ia. Mo nisi tagata auai faaopoopo, e mafai ona e valaaulia nisi o tamaiti aoga e auauai i le tusiga o le ata.)

Faamalamalama atu, ina ia i ai “i le agaga” (fuaiupu 2) o lona uiga ia siomia e le Agaga i se tulaga faafaaaliga po o se faaaliga vaaia, ma faamalamalama atu o le maa “iasepi” i le fuaiupu 3 e ono faailoa mai o se maa lanu po o se taimane ma o se “maa salikea” (fuaiupu 3) o se maa taua e masani ona lanumumu pe lanumoli pei a mumu.

Faamalamalama atu o faaaliga i ona po nei ua fesoasoani tatou te malamalama atili ai e uiga i le mea na vaai i ai Ioane. Mo se faataitaiga, na tuuina mai e le Alii le faaaliga o loo tusia i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77 ina ua fesili atu le Perofeta o Iosefa Samita ia te Ia e faamatala mai nisi o faailoga ma mea na tutupu o loo tusia i le Faaaliga 1–11

Vaevae tamaiti aoga i ni vaega taitoalua pe taitoatolu, ma tuu atu i vaega taitasi se kopi o le pepa e tufa atu lenei. Valaaulia tamaiti aoga i vaega taitasi e faitau faatasi leotele fuaitau o mau fefaasinoa’i ma ia tusi i luga o le siata ia faamatalaga faaopoopo latou te maua e uiga i le mea na vaai i ai Ioane.

Ata
pepa e tufa atu , Faaaliga 4

Faaaliga 4

Tusitaiala a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou—Lesona 153

O le Mea Na Vaai I Ai Ioane

Mau Fefaasinoa’i

Faamatalaga Faaopoopo

Nofoalii (Faaaliga 4:2–3)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 137:1–4

Toeaina e toaluasefulufa ma pale auro (Faaaliga 4:4)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:5

Agaga e Fitu o le Atua (Faaaliga 4:5)

Faaliliuga a Iosefa Samita, Faaaliga 4:5 (i le Faaaliga 4:5, vaefaamatalaga a)

Sami tioata (Faaaliga 4:6)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:1; 130:6–9

Meaola e fa (Faaaliga 4:6–7)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:2–3

Mata e tele o meaola ma apaau e ono (Faaaliga 4:8)

Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:4

A uma ua lava se taimi, valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea sa latou mauaina. Pe a manaomia, faaaoga tali nei e faamanino pe faaopoopo atu i malamalamaaga o tamaiti aoga: O le Atua o loo saofai i se nofoalii i le malo selesitila; o toeaina e 24 ma pale [i o latou ulu] o toeaina faamaoni o e auai i ekalesia e fitu; o auauna e toafitu a le Atua o loo faatatau i ai, ae le o agaga e fitu; o le sami tioata o le lalolagi i lona tulaga faamamaluina, faaselesitila; o meaola e fa o meaola moni lava ua fai ma sui o vasega (po o ituaiga) o meaola faamamaluina; o mata o meaola e faatusa i le malamalama ma le poto sili, ae o apaau o meaola ua faatusa i le mana e feosofai ma gaoioi ai.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Faaaliga 4:8–11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo tala ma mea na fai e i latou na faapotopoto faataaliolio i le Tama Faalelagi.

  • O le a le faamatalaga na fai mai e i latou na faapotopoto faataamilo i le Tama Faalelagi e uiga ia te Ia? O a a latou mea na fai?

  • O le a le mea e faatusa i ai le lafo atu e toeaina o o latou pale i luma o le nofoalii o le Tama Faalelagi? (O tali e ono e aofia ai lo latou iloa o le silisili ese o le Tama Faalelagi; o lo latou faailoaina atu ua nofoaitalafu lo latou faaeaga ia te Ia; ma lo latou faaaloalo, faamemelo, ma le usitai tuuto atu ia te Ia.)

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i lenei faamatalaga e uiga i auala e mafai ona aafia ai i tatou i le iloaina o le silisili ese o le Tama Faalelagi? (Atonu e faaaoga e tamaiti aoga ni faaupuga eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le mataupu faavae lenei: A o tatou iloa le silisili ese o le Tama Faalelagi, tatou te mananao e tapuai ma vivii atu ia te Ia.)

  • O a ni mea e mafai ona fesoasoani tatou te iloa ai le silisili ese o le Tama Faalelagi?

Faaaliga 5

Ua vaai Ioane i se tusi na faamaufaailogaina i faamau e fitu ma le Tamai Mamoe o le ua agavaa e talaia

Valaaulia ni isi o tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Faaaliga 5:1–4. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mea na vaai i ai Ioane i le aao o le Tama Faalelagi.

  • O le a le mea na vaai i ai Ioane i le aao o le Tama Faalelagi? (O se tusi, po o se tusitaai, e fitu ona faamaufaailoga.)

Faamalamalama atu, i aso anamua, o pepa faamatalaga taua na faamauina i le ’ele po o ga’o faamaufaailoga. E na o le tagata lava e anaina le pepa o faamatalaga ma i latou o e na fatagaina e le tagata e anaina na mafai ona tatalaina faamaufaailoga ma faitau i anomea.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 2, o le a le tulaga manaomia e tatau ona i ai i le tagata e mafai ona tatalaina le tusi?

Valaaulia tamaiti aoga e faitau filemu le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:6–7, ma vaavaai mo le uiga o le tusi ma faamaufaailoga.

  • O a mea o loo i ai i le tusi?

Faamalamalama atu o le periota e 7,000 tausaga e faasino i le taimi talu mai le Pau o Atamu ma Eva. E le o faatatau i le matua tonu o le lalolagi e aofia ai vaitaimi o le foafoaga.

  • E tusa ai ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga 77:7, o le a le mea na faatusa i ai ia faamaufaailoga e fitu? (O periota e ta’i fitu afe tausaga o le i ai o le lalolagi mo se taimi le tumau, mai le Pau o Atamu e oo i le faaiuga o le Meleniuma.)

Ia faailoa atu, a mafaufau i le uiga o le tusi ma faamaufaailoga, ina ua foliga mai na leai se tagata na agavaa e tatala le tusi, atonu na manatu ai Ioane, o le a le faaalia mai pe faataunuuina le finagalo ma galuega a le Atua.

  • O le a le mea o le a tupu i le fanau a le Tama Faalelagi pe afai e le mafai ona faataunuuina Lana fuafuaga mo lo latou faaolataga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 5:5–7. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau foi le Faaliliuga a Iosefa Samita i le fuaiupu 6, vaefaamatalaga e. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mafuaaga na ta’u atu ai ia Ioane e aua le tagi. Atonu e te manao e faamalamalama atu, i tusitusiga paia o seu e masani ona fai ma faailoga o le malosi po o le pule; o mata e mafai ona faatusa i le malamalama ma le atamai; ae o le numera sefululua e mafai ona faatusa i le malo ma le faalapotopotoga paia, po o le perisitua.

  • Aisea na faatonu ai Ioane e aua le tagi?

  • O le a se mea ua faaali mai i le faalagiga na faaaogaina mo Iesu Keriso o loo tusia i le Faaaliga 5:6 e uiga ia te Ia? (Sa fai o ia ma taulaga e osi ai le taulaga lea na tuuina mai e togiola mo le fanau a le Atua [tagai foi Isaia 53:7; 1 Korinito 5:7; 1 Peteru 1:18–19]. Atonu e manaomia ona e faamalamalama atu, “o le Tamai Mamoe e peiseai na fasia” [Faaaliga 5:6] e faatatau i le faaalia e le Tamai Mamoe o ni faailoga e peiseai na fasia. Faailoa atu sa faatatau atu Ioane le Papatiso i le Faaola o le “Tamai Mamoe a le Atua” [Ioane 1:29, 36].)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Faaaliga 5:8–10. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona viia e tagata na siomia le nofoalii o le Tama Faalelagi le Tamai Mamoe. Atonu e te manao e faamalamalama atu o “ipu ua tumu i mea manogi” (fuaiupu 8) e faatatau i iputi lautetele po o ipu faaofuofu e tumu i mea manogi.

  • Na faapefea ona viia e nei mea le Tamai Mamoe po o Iesu Keriso?

  • E tusa ai ma mea na vaai ma faalogo i ai Ioane e uiga i le Tamai Mamoe, o le a se upumoni e mafai ona tatou aoao mai ai e uiga ia Iesu Keriso? (E ono faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le upumoni lenei: E na’o Iesu Keriso lava e agavaa ma mafai ona togiolaina i tatou.)

  • Aisea ua na’o Iesu Keriso ai e agavaa ma mafai ona togiolaina i tatou?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 10, o le a le tulaga o le a avea ai i latou o e togiolaina e Iesu Keriso? (O tupu ma faitaulaga, lea e aofia ai tamaitai o ni masiofo ma ni faitaulaga fafine [tagai Bruce R. McConkie, Mormon Doctrine, 2nd ed. (1966), 613].)

Fai atu i tamaiti aoga e mafaufau loloto po o le a le uiga patino ia i latou o le fuafuaga o le faaolataga a le Tama Faalelagi ma le matafaioi a le Faaola i lena fuafuaga. Valaaulia tagata o le vasega e tusi o latou manatu ma lagona i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. Logo i latou o le a valaaulia i latou e faasoa mai se mea na latou tusia i se taimi mulimuli ane o le lesona.

Valaaulia ni nai tagata aoga e feauauai i le faitauina leotele mai le Faaaliga 5:11–14. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona auai atu isi i le viia ma le faafetaia o Iesu Keriso ma le Tama Faalelagi.

  • Ina ua uma ona aumai e le Tamai Mamoe le tusi mai le aao o le Tama Faalelagi, aisea na tapuai ma viia ai e tagata faamamaluina ma foafoaga uma i Laua? (Na iloa e tagata le agalelei o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ma lagona le agaga faafetai mo le matafaioi a le Tamai Mamoe i le fuafuaga a le Tama Faalelagi.)

  • O le a se upumoni e mafai ona tatou aoao i ai e uiga i mea e mafai ona taitai atu ai i tatou e tapuai ma viia le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso pei ona sa vaai Ioane o faia e agelu ma mea na foafoaina. (Atonu e faaaoga e tamaiti aoga ni upu eseese, ae ia mautinoa latou te faailoa mai le mataupu faavae lenei: A tatou iloa ma lagona le faafetai mo mea ua faia e le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso mo i tatou, tatou te mananao foi e tapuai ma viia i Laua.)

Ia faailoa atu o agelu faamamaluina ma foafoaga uma na tapuai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso i viiga. E faapena foi ona tatou lagiina viiga e tapuai ma viia ai i Laua. Valaaulia le vasega e usu le “Foafoaga Uma a le Atua” (Viiga, nu. 39) po o se isi viiga e viia pe faamamaluina ai le Atua, ma fai atu ia i latou e mafaufau pe faapefea ona fesootai le viiga i le Faaaliga 5:9–14.

  • E faaopoopo atu i le tapuaia o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso e ala i musika, o le a se isi mea e mafai ona tatou faia e tapuai atu ai ia i Laua?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua. Fai atu i le vasega e faalogologo po o le a le mea na ia aoao mai e uiga i le tapuai:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O le tapuaiga moni ma le atoatoa e aofia ai le mulimuli i tulaga aao o le Alo o le Atua; e aofia ai le tausiga o poloaiga ma le usiusitai i le finagalo o le Tama i le tulaga lea tatou te siisii atu ai mai lea alofa tunoa i lea alofa tunoa seia iu ina faamamaluina i tatou ia Keriso e faapei ona i ai o ia i lona Tama. E matuai sili atu nai lo le tatalo ma lauga ma pese. O le ola ai ma le faia ma le usiusitai. O le faaaoao i le soifuaga o le Faataitai sili” (“E Faapefea Ona Tapuai,” Liahona, Oke. 1972, 129, 130).

  • E faapefea ona faaaopoopo atu aoaoga a Elder McConkie i lou malamalama i auala e mafai ona tatou tapuai atu ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • O a ni auala ua faamanuiaina ai i tatou e ala i le tapuaia ma le viia o le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

  • Aisea e te manao ai e tapuai atu ma viia le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso? (Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai ni o latou manatu ma lagona na latou tusia i se taimi na muamua atu o le lesona.)

Mafaufau e faasoa atu ou lagona e uiga i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso, e aofia ai le pogai e te tapuai atu ai ia i Laua ma le lotomalie.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto ma tali i le fesili lenei i totonu o a latou api aoga po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

  • O a nisi mea e mafai ona e faia e tapuai ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

A ua lava loa se taimi mo tamaiti aoga e tusitusi ai, uunai i latou e faaaoga mea na latou tusia.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Faaaliga 4–5. O Faafaailoga o mea na vaai i ai Ioane

Tagai i le itulau 541 o le Tusi Lesona a le Tagata Aoga Feagaiga Fou (Church Educational System manual, 2014) mo faamatalaga e uiga i mea ola e fa (Faaaliga 4:6–9), o faalagiga “Leona o le ituaiga o Iuta” ma le “Aa o Tavita” (Faaaliga 5:5), ma le matafaioi a le Faaola i le avea ai ma le Tamai Mamoe a le Atua (Faaaliga 5:6–14).

Faaaliga 4:3. “O le tietie mai foi [i luga o le nofoalii] ua pei o le maa iasepi ma le salikea lona tino mai”

Na faamalamalama mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le pogai atonu na ta’ua ai e Ioane ia maa iasepi ma le salikea (tagai Faaaliga 4:3):

“I le taumafai ai e tusitusi mo le malamalama faaletino o le ofoofogia, mamalu, ma le matagofie o le Silisili Ese o Silisili Ese, na faatusaina ai e Ioane lona foliga mai i maa taua ma maa e afa le taua. O iasepi na ta’ua ua talitonuina e le au faitofa o se taimane …

“… E mafai faapefea ona maua e perofeta i le olaga nei ona maua le gagana e faamatala mai ai i o latou uso a tagata i le olaga nei le maoae ma le mataina o le matagofie o lena lalolagi faavavau e malosi ma mamalu faaselesitila? Latou te saunoa e uiga i nuanua ma maataua, e uiga i le faataaliolio o le mumu o le afi, o malala ola o le afi e feemo mai ai uila; latou te faamatala mai e uiga i faititili ma leo, i le pao o le tatafe o vai e tele, ma faaaliga mamalu o le malosi ma le matagofie—o [ia talatalaga] uma, o se taumafaiga e tusitusi i ni upu o le olaga nei ia mea na o le pau lava le ala e mafai ona vaaia ma iloa ai, e ala lea i le mana o le Agaga. (Esekielu 1 ma le 10; Isaia 6.) Ae ia viia le Alii ona sa latou faia ni taumafaiga faapena ina ia mafai e i latou e le’i vaai ma faalogo i ai ona maua sina malamalama itiiti e uiga i na mea o loo natia i tua o pupuni o le lagi” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:464–66).

Faaaliga 4:6. “O se sami tioata”

O le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita e uiga i le “sami tioata” (Faaaliga 4:6):

“A o faia le [matou taumafataga] o le afiafi, sa ou faapea atu i lo’u aiga ma uo na i ai, i le taimi na faapaiaina ai le lalolagi ma avea e pei o se sami tioata, o le a avea ma urima ma tumema tele e tasi, ma e mafai e le Au Paia ona autilo i ai i totonu ma vaai ai e pei ona vaaia ai” (i le History of the Church, 5:279).

Na tuuina mai e Peresitene Polika Iaga le malamalamaaga sa’o ma loloto lenei:

“O le lalolagi lenei o le a avea ma se tino selesitla—e pei o se sami tioata, po o le, pei o se urima ma se tumema; ma a e fia iloa soo se mea, e mafai ona e autilo i totonu o lenei lalolagi ma vaaia ai faavavau uma a le Atua” (i le Journal of Discourses, 8:200; tagai foi MF&F 88:17–20, 25–26; 130:6–9).