Potutusi
Lesona 48: Luka 7:18–50


Lesona 48

Luka 7:18–50

Folasaga

Na viia e Iesu ia Ioane le Papatiso ma molimau atu na saunia e Ioane le ala mo Lana galuega. A o talisua Iesu ma Simona le Faresaio, sa faaalia e se fafine ua salamo lona faatuatua ma le alofa mo le Faaola.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Luka 7:18–35

Ua viia e Iesu ia Ioane le Papatiso ma molimau atu i le misiona a Ioane

Valaaulia tagata e galulue i paga, ma tuu atu i paga taitasi se fasipepa. Fai i paga e tusi i lalo ni mea moni se tele e uiga ia Ioane le Papatiso mai mea e mafai ona latou manatua i le tasi le minute. A uma le minute e tasi fai i tagata e faitau le aofaiga o mea moni o ia latou pepa.

  • E fia mea moni e uiga ia Ioane le Papatiso sa mafai ona e lisiina?

Valaaulia le vasega e ta’u i le vasega ni nai mea moni sa latou tusia.

Afai e mafai, faaali se vaoutuutu umi ma se fasi ie vaivai. Faamatala na faaaoga e Iesu nei mea e aoao atu ai tagata i uiga o Ioane le Papatiso. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Luka 7:24–26. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na aoao atu e Iesu e uiga ia Ioane le Papatiso a o faasino atu i se vaoutuutu ma se fasi ie vaivai.

  • Na ese faapefea Ioane le Papatiso mai se vaoutuutu po o se fuativao? (E le pei o se vaoutuutu, lea e luluina pe lelea solo i le matagi, o Ioane sa mausali ma e lei maluelue lana molimau ma i le faatinoina o lana misiona.)

Ata
Ioane le Papatiso o loo aoao atu

Ioane le Papatiso o loo talai atu

Faaali le ata o Ioane le Papatiso ma fesili:

  • Na faapefea ona ese Ioane le Papatiso mai i e “ofu i ofu matagofie” ma ua solo lelei “i maota o tupu” (fuaiupu 25)? (Sa nofo Ioane le Papatiso i le vaotoafa ma sa ofu i ofu sa faia i fulufulu kamela, o ofu sa matua talatala. Nai lo le saili atu i mea mananaia faaletino, sa saili Ioane le Papatiso mo le na ona faia o le finagalo o le Atua.)

  • O le a le fetalaiga a Iesu e uiga ia Ioane le papatiso i le fuaiupu 26?

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i le matafaioi tulagaese a Ioane le Papatiso, faamatala na sii mai e Iesu le valoaga sa tusia i le fiaselau o tausaga na muamua, lea na tautala e uiga i se “avefeau” o le a “saunia le ala i luma o le Mesia]”(Malaki 3:1). Fai atu i se tagata o le vasega e faitau leotele le Luka 7:27–28. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe aisea na tulagaese ai Ioane le Papatiso i perofeta.

  • O le a se matafaioi tulagaese ma le taua na muai faauuina Ioane le Papatiso e faatino? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae e tatau ona latou faailoa mai le upumoni lenei: O Ioane le Papatiso o le perofeta na muai faauuina e saunia le ala mo le Alo o le Atua ma papatisoina.

  • Na faapefea ona saunia e Ioane le Papatiso le ala mo le afio mai o Iesu Keriso?

Faamatala na saunoa le Perofeta o Iosefa Samita i le mea lea e faatatau ia i Luka 7:28:

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“Na vaavaai atu ia Iesu o le aupito itiiti i le malo o le Atua, ma [sa foliga mai] o le aupito itiiti i le aia tatau i le faamamaluina o se perofeta; e peiseai na Ia fetalai— ‘O ia le ua manatu i ai e aupito itiiti ia te outou e sili atu nai lo Ioane—o Au lea’” “(Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 82).

Otooto leLuka 7:29–35i le faamatala atu e toatele sa talitonu i aoaoga a Iesu, ae o le au Faresaio ma le au faitulafono sa i ai na latou teenaina Ana aoaoga. Sa faamatala e Iesu e faapea na latou teenaina le upumoni e ui e le o Ia o Ioane na aoaoina atu.

Luka 7:36–50

A o talisua Iesu ma Simona le Faresaio, sa mulumuluina e se fafine vae o Iesu i ona loimata.

Tusi le fesili lenei i luga o le laupapa: Pe mafai ea ona faamagaloina au?

Valaaulia le vasega e mafaufau i taimi atonu na latou tau mafaufau ai pe mafai ona faamagaloina i latou. Valaaulia i latou e vaavaai mo upumoni e tali ai le fesili lea a o latou faaauau ona suesue le Luka 7.

Ina ia fesoasoani i le vasega ia malamalama i le matalalaga ma le anotusi o leLuka 7:36–50, valaaulia se tagata e faitau leotele le ototoga lea ma le faamalamalamaga:

Sa valaaulia e se Faresaio e igoa ia Simona ia Iesu i se tausamaaga i lona fale. I ia ituaiga o tausamaaga, o le a faamaepaepa ai malo valaaulia i ‘aluga e faataamilo i se laulau maualalo, ma faaloaloa ese atu o latou vae mai le laulau. O agaifanua faaagafesootai i na ona po, sa faatagaina ai tagata e manaomia le fesoasoani, latou te aoina toega o meaai mai le taumafataga. O lea, e le o se mea e le masani ai le ulufale atu i ai o tagata e lei valaaulia i le fale i le taimi o le taumafataga (tagai James E. Talmage, Jesus the Christ, 3rd ed. [1916], 261).

  • Na faapefea ona faamatala e Luka le fafine o loo faaalia i le Luka 7:37?

  • Na faapefea ona faaalia e le fafine lona alofa mo le Faaola? (Atonu e te manao e faamatala faapea “o se pusa alapasa o le suauu” o se fagu e tumu i le suauu manogi taugata.)

  • O le a le mea na manatu i ai Simona ina ua ia vaai i le mea sa faia e le fafine?

Ina ia iloilo le faataoto na aoao atu e Iesu, fai i se tagata e faitau leotele le Luka 7:40–43. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na aoao atu e Iesu ia Simona.

Kopi le siata lenei i luga o le laupapa:

Tagata e nono ai se tasi =

Tagata na nonoina le 50 tenari =

Tagata na nonoina le 500 tenari =

Faamatala o se tagata e nonoina atu tupe; o se tagata e nonoina mai tupe o se tagata aitalafu lea. Na ioe le tagata aitalafu e toe totogi atu i le na nono mai ai pe alu i le falepuipui. Fai i se tagata e otooto mai le faataoto i ana lava upu.

  • O ai e faatusa i ai le tagata na nonoina atu tupe? (Tusi Iesu Keriso i luga o le laupapa i autafa o le “Tagata na nonoina atu tupe.”)

  • O le fea o tagata aitalafu e mafai ona faatusa i ai le fafine, ma o le fea e mafai ona faatusa i ai Simona le Faresaio? Aisea? (Tusi Simona le Faresaio i lalo o le “Tagata na nonoina le 50 tenari” ma le Fafine i lalo o le “Tagata na nonoina le 500 tenari.”)

Faamatala i le taimi o Iesu o se agaifanua mo le e talimalo ona faamamaluina ana malo faaaloalogia e ala i le ofoina atu o taga o le agalelei e pei o le sogi atu ia i latou e faafeiloai ai, tuuina atu vai mo i latou e mulumulu ai o latou vae, ma uuina o latou ulu i le suauu (tagai James E. Talmage, Jesus the Christ, 261).

Toe faaauau le vitio i le time code 7:25 ma taofi pe a uma ona fetalai Iesu, “Ina alu ia oe ma le manuia” (Luka 7:50) (time code 8:52). Pe, valaaulia ni tagata e feauauai e faitau leotele mai le Luka 7:44–47. Fai i le vasega e vaavaai pe na faapefea ona taulimaina e Simona ia Iesu pe a faatusatusa i le ala na taulima ai e le fafine o Ia ma pe mata o a foi o la’ua lagona e uiga ia Iesu.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 44–47, o a ni nai eseesega i le va o le taulimaina e Simona o Iesu ma le ala na taulimaina ai e le fafine o Ia ma pe mata o a o la’ua lagona ia Iesu? (Tusi tali a le vasega i le siata i luga o le laupapa.)

Pe a uma ona lipoti ane e le vasega mea sa latou maua, ua tatau ona foliga faapea lesiata:

Tagata e nono ai se tasi = Iesu Keriso

Tagata na nonoina le 50 tenariSimona le Faresaio

E lei tuuina atu ia Iesu se vai e mulumulu ai ona vae

E lei sogi atu ia te Ia

E lei uuina o Ia i le suauu

Laitiiti lona alofa ia te Ia

Tagata na nonoina le 500 tenariFafine

Sa mulumuluina Ona vae i ona loimata ma soloia i lona lauulu

Sa sogi atu i Ona vae

Sa uuina Ona vae i le suauu

Sa tele lona alofa ia te Ia

  • O le a le faamanuiaga na maua e la fafine mai le Faaola?

Ta’u i ai e ala i le faatuatua atu faaataata o Simona i le tagata na nonoina le 50 tenari, sa fautuaina atu foi e le Faaola e manaomia foi e Simona le faamagaloga mo ana agasala.

Valaaulia le vasega e faitau filemu le Luka 7:47–50, ma fai i ai e vaavaai pe o le a le mea na mafai ai e lenei fafine ona maua le faamagaloga.

  • O a ni mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i lenei tala? I le faaaogaina o upu a tagata aoga, tusi mataupu faavae nei i luga o le laupapa: A o tatou faaaogaina lo tatou faatuatua e ala i le faaalia o lo tatou alolofa mo ma le tuu atu i le Alii, e mafai ona tatou maua Lana faamagaloga. A o tatou mauaina le faamagaloga a le Alii, e atili faatumulia i tatou i le manao e alolofa ma auauna atu ia te Ia.

  • Aisea tatou te ono mananao ai e alolofa ma auauna atu i le Faaola ia faateleina pe a tatou maua Lana faamagaloga?

Valaaulia ni tagata se toatolu e tofu faitauina leotele se parakalafa o le saunoaga lenei a Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Neil L. Andersen

“E tele se eseesega o le agavaa ma le amiotonu faaletagata lava ia. Ae, o le salamo o se faamanuiaga ia i tatou uma. E tatau ona tatou tofu lagonaina aao alofa o le Faaola e ala i le faamagaloina o a tatou agasala.

“I tausaga ua mavae, na talosagaina a’u ina ia ma feiloai ma se alii o le, a o lei taitai oo i le ma feiloaiga, na ola ai i se olaga le taupulea. O se taunuuga o ana filifiliga le lelei, na le toe avea ai o ia ma se tagata o le Ekalesia. Ua leva ona toe foi mai o ia i le Ekalesia ma sa faamaoni i le tausiga o poloaiga, ae o ana amioga i aso ua mavae na faasoesa pea i lona mafaufau. O le ma feiloaiga, na ou lagonaina ai lona maasiasi ma lona salamo tele i le solia o ana feagaiga. Ina ua maea le ma faatalanoaga, sa tuu o’u lima i luga o lona ulu ma tuu atu ia te ia se faamanuiaga faaleperisitua. Ae ou te le’i tautala atu, na ou lagonaina se lagona malosi o le alofa ma le faamagaloga a le Faaola mo ia. Ina ua uma le faamanuiaga, sa ma feopoai ma sa matua tagi le alii.

“Ou te maofa i aao alofa o le Faaola na siomia ai ma le alofa mo le tagata salamo, e tusa lava pe o le a le ogaoga o le agasala ua lafoaia. Ou te molimau atu e mafai ma e naunau le Faaola e faamagalo a tatou agasala. Sei vagana ai agasala a i latou o e ua filifilia le malaia ina ua latou iloa lelei, e leai se agasala e le mafai ona le faamagaloina. O se matua faamanuiaga ofoofogia mo i tatou taitoatasi le liliu ese mai ia tatou agasala ae o mai ia Keriso. O le amiotonu paia o se tasi lea o fua aupito suamalie o le talalelei, o le aveese o le tausalaina ma le tiga mai o tatou loto ae suia i le olioli ma le filemu o le mafaufau” (“Salamo … Ina Ia Ou Faamaloloina Outou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 40–41).

Valaaulia le vasega e mafaufau i se taimi na latou iloa ai le faamagaloga a le Alii. Fai i ai e mafaufau pe o a ni o latou mafaufauga ma pe o a foi ni o latou lagona i le Faaola.

Tagai i le fesili o loo i luga o le laupapa. Fai i le vasega e faamatala mai pe faapefea ona latou tali atu i se tasi e fesili mai “Pe mafai ea ona faamagaloina au?”

Faaiu le lesona i le molimau atu o Iesu Keriso ua i ai le mana e faamagalo ai i tatou pe afai tatou te faaaoga le faatuatua ia te Ia ma salamo i a tatou agasala.

Ata
aikona o mau tauloto
Toe Faamanatuina o Mau Tauloto

Ina ia fesoasoani i le vasega e toefaamanatu ia mau tauloto e lima sa latou suesueina i lenei kosi, atonu e te manao e tuu atu ia i latou sina suega puupuu. Saunia ia upu tatala mai le faailogatusi seminare ma fai i le vasega e tusi i lalo ia tusi o mau e o faatasi ai. Tagai i le faaopoopoga o lenei tusi lesona mo nisi manatu.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Luka 7:18–20. Pe na masalosalo ia Ioane le Papatiso o Iesu o le Mesia?

Na tuuina mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le tali manino i le fesili lea:

“Soo se taofi le faavaea faapea sa le mautinoa e Ioane le Papatiso pe faaletonu foi i lona mafaufau, e uiga i le faasinomaga ma le misiona a le Matai, e matua le faamaonia lava. O le mea moni, o le Elaia na faafalepuipuiina ma le teuteuala o lo tatou Alii sa faaaogaina lenei auala e faatauanauina ai ona soo e faatuatuanai o ia ae mulimuli ia Iesu.

“Sa silafia e Ioane pe o ai Iesu; sa lei fetotoai le Papatiso faapei o se vaoutuutu i le matagi. … O lenei faatinoga o le auina atu o ona soo ia Iesu o le mea moni o se molimau sili mulimuli lea i le vaega a Ioane faapea, o Iesu o le Tamai Mamoe a le Atua, aua na silafia e le Papatiso o le vaai tino o ona soo i le Matai ma faalogo patino i ana aoaoga, o le a a latou mulimuli ai i le malamalama e sili atu”(Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:261–62).

Sa malamalama ia Ioane le Papatiso i se upumoni taua lea na toe faamamafa mai e Peresitene James E. Faust:

“Ua tofu maua e i tatou taitoatasi a tatou lava molimau e faatatau ia Iesu o le Keriso. E le mafai ona tatou maua mai o se mea ua faaaoga mai se isi” (“O Se Molimau ia Keriso,” Ensign po o le Liahona, Mat. 2005, 3).

Luka 7:20–22. Aisea e faatino ai e le Alii ia vavega?

Sa faamatala e Peresitene Polika Iaga le matafaioi e faia e vavega i le galuega a le Alii:

“O vavega … e faatoafilemu ai le Au Paia, ma e faamalolosia ai ma faamautu le faatuatua o i latou o e alolofa, matatau, ma auauna atu i le Atua” (Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 341).

Luka 7:24–28. “E leai se perofeta i e na faananau i fafine e sili ia Ioane le Papatiso”

Na faamalamalama e le Perofeta o Iosefa Samita le mafuaaga na manatu ai Iesu faapea o Ioane le Papatiso o le perofeta ua aupito silisili:

“Muamua. Sa tuuina atu ia te ia se misiona paia o le teuteuina muamua o le ala i le lalolagi. O ai lava sa i tuutino atu i ai lena ituaiga o faatuatuaga muamua pe talu mai lena taimi? E leai se isi.

“Lona lua. Sa tuuina atu ia te ia le misiona taua, ma sa manaomia mai i ona lima, e papatisoina le Atalii o le Tagata. O ai lava na maua le faamamaluga e faia ai lena mea? O ai lava sa maua lena avanoa maoae ma le mamalu? O ai lava na taitai ifoa le Alo o le Atua i le vai o le papatisoga,ma maua le avanoa le laumaua o le vaai atu i le Agaga Paia o faapepepe ifo e peiseai o se lupe, pe i sefaailogao le lupe, e molimauina ai lena faatautaiga? …

“Lona tolu. O Ioane, i lena taimi, na o le pau lea o le taitai faatulafonoina mo mataupu o le malo sa i ai i lena taimi i le lalolagi, ma sa umia ki o le mana. Sa tatau ona usitaia e Iutaia ana faatonuga pe o le a malaia, i la latou lava tulafono; ma o Keriso lava Ia na faataunuuina le amiotonu uma i le usiusitai ai i le tulafono sa ia tuuina atu ia Mose i luga o le mauga, ma o lea ua faalauteleina ai ma faamamaluina ai, nai lo le faaumatiaina. Na se’ia mai e le atalii o Sakaria ia ki, le malo, le mana, le mamalu mai Iutaia, e ala i le faauuga paia ma le finagalo o le lagi, ma o mafuaaga nei e tolu ua avea ai o ia ma perofeta aupito silisili na fanau mai i se fafine” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita [2007], 81–82).

Luke 7:37–50. O le a se mea ua tatou iloa e uiga i le fafine?

Na tusia e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua faapea o le fafine o loo ta’ua i le Luka2:37–50 na alu atu i le Faaola a ua uma ona salamo ma ua manao e faaali atu lona alofa. I le ta’ua ai o le agalelei sa ia faaalia, fai mai a ia, “O nei mea uma o le galuega ma le ifo atu o se fafine ua tuuto atu ma le faamaoni, o le sa avea ma tagata agasala ae ua mama nei; ua saoloto nei mai le avega mamafa o le mau faatiga; o lea ua savali nei i se olaga ua fou ona o ia lea ua sogi atu i vae ma lea ua ua ia faaee atu i ai le migao uma ma le alofa maoae musuia lea na mafai ona maua e le mana atoa o lona agaga” (The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 2:200).

Luka 7:47–50 “Ua faamagaloina ana agasala e tele”

Sa faaleo mai e Elder Shayne M. Bowen o le Korama a Fitugafulu ma toe tali se fesili pe i ai se tagata e manao i le faamagaloga a ua le oo i ai le gafatia e maua ai e ala i le Togiola a Iesu Keriso:

“Mata e mafai ona toe maua se ola na soona lafoaiina ma ua matua eleelea ai ma foliga mai e le mafai ona faamagaloina le tagata? Ae faapefea le tagata o loo faia se taumafaiga faamaoni ae ua toe pau atu foi faafia i le agasala ma ua ia lagona ai e leai se auala e mafai ai ona motusia le mamanu ua foliga mai e leai se iuga? Ae faapefea tagata ua suia le olaga ae e le mafai ona faamagalo ia te ia lava? …

“O loo avanoa le Togiola a Iesu Keriso mo i tatou uma. O Lana Togiola e le iu. E faatatau mo tagata uma, e oo foi ia te oe. E mafai ona faamama ai, toe maua mai ai, ma faapaiaina oe. O le uiga lena o le le iu—atoa, mae’ae’a, mea uma, faavavau” ( “O Le Togiola e Mafai Ona Faamama, ma Faapaiaina O Tatou Olaga,” Ensign or Liahona, Nov. 2006, 33–34).