Potutusi
Lesona 79: Ioane 20


Lesona 79

Ioane 20

Folasaga

I le Aso Sa i le mavae ai o le Faasatauroga, na iloa ai e Maria le Makatala ua gaogao le tuugamau ma tau atu ai ia Ioane ma Peteru, o e na tamomoe atu i le tuugamau ua gaogao. Na faaali atu le Keriso toetu ia Maria le Makatala ma mulimuli ane ai i Ona soo.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Ioane 20:1–10

Na iloa e Maria le Makatala le tuugamau ua gaogao ma tau atu ai ia Ioane ma Peteru, o e na tamomoe atu i le tuugamau

Ina ia saunia tamaiti aoga e suesue i le Ioane 20, valaaulia i latou e mafaufau i se taimi na maliu ai se tasi e pele ia i latou po o se tasi foi e pele i se tagata latou te iloa.

  • O a ni lagona atonu tatou te mauaina pe a maliu se tasi e pele ia i tatou?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le talaaga o le Ioane 20, faamanatu atu ia i latou ina ua mavae le maliu o Iesu pe tusa o le 3 i le afiafi o le Aso Faraile, sa tuuina Lona tino i totonu o se tuugamau i lena lava afiafi ma tuuina se maa tele e tapuni ai le faitotoa o le tuugamau. Na amata le Sapati i le goto ifo o le la. (Atonu e te manao e faamalamalama atu ao lei Toetu Iesu Keriso, na faamamaluina e le nuu o le feagaiga a le Alii le Sapati mai le goto ifo o le la i le Aso Faraile i le goto ifo o le la i le Aso Toonai.)

Valaaulia se tagata e faitau leotele le saunoaga lenei mai ia Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: Fai atu i le vasega e mafaufau faalemafaufau i lagona na oo i le au soo a Iesu i lena Aso Faraile faigata.

Ata
Elder Joseph B Wirthlin

“Ou te mafaufau i le pogisa na i ai lena Aso Faraile ina ua sii a’e Keriso i luga o le satauro.

I lena Aso Faraile matautia, na luluina ma oo ai ina pogisa le fogaeleele. O matagi taufaamatau na taia ai le lalolagi.

“Na olioli ai tagata taupulepule leaga o e na sailia Lona soifua. O lea la ua leai se Iesu, e mautinoa lava o i latou o e na mulimuli ia te Ia o le a taapeape. O lena aso sa latou tutulai manumalo.

“I lena aso, na saeluaina ai le ie puipui o le malumalu.

“Sa taufai lofituina Maria le Makatala ma Maria le tina o Iesu ona o le faavauvau ma le faanoanoa. O le tamalii maoae sa alofaina ma faamamaluina e i la’ua, a ua tautau mai ua maliu i luga o le satauro.

“O lena Aso Faraile na matuai faanoanoa ai le Au Aposetolo. O Iesu, lo latou Faaola—le tagata na savali i luga o le vai ma faatuina e na oti—lea na i ai Ia lava i le faalealofa o tagata amioleaga. Sa latou vaavaai atu ma le leai o se mea e mafai a o faatoilaloina o Ia e Ona fili.

“O lena Aso Faraile sa faalumaina ma taia, sauaina, ma upu leagaina ai le Faaola o tagata uma.

“O se Aso Faraile na faatumulia i le lofituina ma le mamafatu o le faanoanoa lea na faalavelave pea i loto o i latou o e na alofaina ma faamamaluina le Alo o le Atua.

“Ou te manatu mai aso uma talu mai le amataga o le talafaasolopito o lenei lalolagi, o lena Aso Faraile o le aso sili lea ona pogisa,(“O Le A Oo Mai Le Aso Sa,” Ensign po o le Liahona Nov. 2006, 29–30).

  • Pe ana faapea o oe o se tasi o soo ia na i ai i lena Aso Faraile, o a ni ou manatu po o ni lagona atonu na mauaina?

A uma ona tali mai tamaiti, faitau leotele atu ia faamatalaga faaopoopo nei a Elder Wirthlin:

“Peitai o le matautia o lena aso faanoanoa e lei tumau ai” (“O Le A OO Mai le Aso Sa,” 30).

Valaaulia tamaiti aoga e vaavaai mo le auala [e lei tumau ai] “le matautia o lena aso faanoanoa” a o latou suesue i le Ioane 20.

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 20:1-2. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, vaavaai mo le mea na iloaina e Maria le Makatala ina ua taunuu i le tuugamau a Iesu i le taeao o le uluai aso o le vaisapati, po o le Aso Sa.

  • O le a se mea na iloa e Maria?

  • O le a le mea na faia e Maria ina ua ia iloaina ua fuliese le maa mai le gutu o le tuugamau? O le a se mea na ia mafaufau i ai?

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Ioane 20:3-10. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, vaavaai mo le mea na faia e Peteru ma Ioane, o le sa faatatau i ai o “le tasi soo” (fuaiupu 3), ina ua faalogo i le tala a Maria.

  • O le a le mea na faia e Peteru ma Ioane ina ua faalogo i le tala a Maria?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 8, na faapefea ona tali mai Ioane i le vaai atu i le tuugamau ua avanoa? O le a le mea sa ia talitonu i ai?

Atonu e te manao e faamatala atu ana le vaai Ioane i le tuugamau ua avanoa, e le malamalama atoatoa o ia i le tautinoga a le Faaola faapea o le a toetu mai o Ia mai le oti i le aso lona tolu. Ina ua vaai atu Ioane i le tuugamau ua avanoa, sa manatua e ia ma talitonu (tagai Ioane 20:8–9).

Ioane 20:11–31

O le Faaola toetu ua faaali atu ia Maria le Makatala ma mulimuli ane i Ona soo

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 11:11–15. Faitau le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe o ai na talanoa ia Maria ina ua tuua e Peteru ma Ioane le tuugamau.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 20:16–18. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo mea na faatonuina e Iesu Maria e faia i le taimi na ia iloaina ai o Ia.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le fuaitau “aua e te tago mai ia te au” (fuaiupu 17), valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“I le Fatuga a King James o loo ta’ua ai Iesu o fetalai ’Aua e te tago mai ia te au.’ O le Faaliliuga a Iosefa Samita o loo faitauina ’Aua e te opo mai ia te au.’ O faaliliuga eseese mai le gagana Eleni ua aumaia ai le fuaitau faapea ’Aua e te pipii mai ia te au’ po o le ’Aua e te opo mai ia te au.’ O nisi ua aumaia ai le faauigaga ’Aua e te toe pipii mai ia te au,’ po o le ’Aua e te toe opo mai ia te au.’ Ua ta’ua e nisi le aua le toe opoina o ia po o le pipii atu ia te ia, ua tuua ai le faaiuga faapea ua uma ona opo e Maria. E i ai se mafuaaga aoga mo le mafaufauina faapea o le manatu na tuuina atu ia Maria e le Alii Toetu e mo lenei aafiaga: ‘E le mafai ona e taofia au iinei, aua e tatau ona ou alu atu i lou Tama’” (The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 4:264).

  • E tusa ai ma le fuaiupu 17, o le a le mea na faatonuina Maria e Iesu e fai?

Valaaulia tamaiti aoga e vaai faalemafaufau faapea sa avea i latou ma se tasi o soo o e na faalogo i le molimau a Maria. Fai atu i tamaiti aoga e tali ia fesili nei i a latou api o le vasega po o api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia:

  • O le a sou manatu o se mea semanu e te lagonaina a o e faalogo ia Maria?

  • Mata e te talitonu ia te ia? Aisea pe aisea e leai ai?

Pe a mavae se taimi talafeagai, valaaulia nisi o tagata aoga e faasoa mai mea na latou tusia. Faamanatu atu ia i latou sa faigata i nisi soo ona talitonu i le molimau a Maria (tagai Mareko 16:11).

Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 20:19–20, ma fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na tupu i lena afiafi.

  • O le a le mea na tupu i lena afiafi ina ua potopoto faatasi le au soo?

  • O le a se aoaoga faavae taua na aoaoina e Maria ma le au soo? (E mafai ona eseese upu e faaaoga e tamaiti aoga ae e tatau ona faailoa mai le aoaoga faavae lenei: Na manumalo Iesu Keriso i le oti e ala i Lona Toetu.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 20, na faapefea lagona o le au soo ina ua latou vaai i le Alii toetu?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lea mai ia Elder Joseph B. Wirthlin:

Ata
Elder Joseph B. Wirthlin

“Ma i se taimi vave, o mata sa faapea ona faatumulia i loimata lē matu, na soloia. O laugutu na musumusuina tatalo o le mafatia ma le faanoanoa ua faatumuina ai nei le lalolagi i viiga matagofie aua o Iesu o le Keriso, o le Alo o le Atua soifua, na tulai i o latou luma o le faapolopolo o le Toetu, o le faamaoniga o le oti ua na o le amataga o se olaga fou ma le matagofie” (“O Le A Oo Mai le Aso Sa,” 30).

  • E faapefea e le iloaina faapea o Iesu Keriso na toetu ona fesoasoani ia i tatou a o tatou faavauvau pe a maliu se tasi e pele ia i tatou? (Ona ua toetu mai Iesu Keriso, o tagata uma o e sa soifua i lenei lalolagi o le a toetutu foi [tagai 1 Korinito15:20–22].)

Otooto mai le Ioane 20:21–23 e ala i le faamatalaina faapea ina ua mavae ona faaali atu e Iesu i Ona soo o manua i Ona aoao ma lona itu, sa ia poloaiina i latou ia faia Lana galuega ma fetalai atu ia i latou, “Ia outou talia le Agaga Paia” (fuaiupu 22).

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 20:24–25. Valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga, vaavaai mo le Aposetolo o le sa lei i ai i lena taimi paia.

  • O ai le Aposetolo lea e lei i ai i le taimi lea na vaai ai isi soo i le Alii toetu?

  • E tusa ai ma le fuaiupu 25 o le a le tala a Toma i le mea sa ia manaomia ina ia talitonu ai.

  • Na faapefea ona ese le tali a Toma lea na faamaumauina i lenei fuaiupu mai le tali a Ioane ina ua ia vaai i le tuugamau ua avanoa e pei ona faamaumauina i le Ioane 20:8?

  • Aisea e te manatua ai na faigata ia Toma ona talitonu?

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauaua’i i le faitauina leotele mai o le Ioane 20:20–29. Fai atu i le vasega e vaavaai mo le mea na oo ia Toma ina ua mavae aso e valu lea na ia fai mai ai na te le talitonu ua toetu Iesu.

Nai lo le fai atu i tamaiti e faitau, e mafai ona e faaalia le ata vitio “Blessed Are They That Have Not Seen, and Yet Have Believed” (2:29) mai Vitio o Tusitusiga Paia O Le Soifuaga o Iesu Keriso ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e vaai faalemafaufau i le mea na tupu ia toma e pei ona tusia i nei fuaiupu. O loo maua lenei vitio i le LDS.org.

  • Ina ua uma ona faataga e Iesu Toma e pai atu i Ona aao ma lona itu, o le a se filifiliga na Ia tuuina atu ia Toma e fai? (Ia talitonu.)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 29, o le a se mea na finagalo Iesu ia malamalama i ai Toma?

  • O le a se mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai i le aoaoga a le Faaola? (A uma ona tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i luga o le laupapa: O le a faamanuiaina i tatou pe a tatou filifili ia talitonu ia Iesu Keriso e tusa lava pe afai e le mafai ona tatou vaai ia te Ia.)

Vaevae tamaiti aoga i ni vaega taitoalua pe taitoatolu, ma saunia ia tofu vaega ma se pepa e tufa atu o i ai fesili nei.

Ata
pepa e tufa atu, Filifili e Talitonu

O Le A Faamanuiaina i Tatou Pe Afai Tatou Te Filifili ia Talitonu ia Iesu Keriso E Tusa Lava Pe Tatou Te Le Vaai ia te Ia

Tusi Lesona a le Faiaoga Seminare o le Feagaiga Fou—Lesona 79

  1. Aisea e te filifili ai e talitonu ia Iesu Keriso tusa lava pe e te lei vaai ia te Ia i ou mata faaletino?

  2. O le a se mea e mafai ona tatou faia e faaalia ai ua tatou filifili e talitonu ia Iesu Keriso?

  3. Ua faamanuiaina faapefea oe i le filifili e talitonu ia Iesu Keriso?

Valaaulia vaega taitasi e talanoaina faatasi ia fesili nei ma tusi a latou tali i pepa na tufa atu po o totonu o a latou api talaaga mo le suesueina o tusitusiga paia. A uma ua lava se taimi, valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou maua i le vasega.

Faamalamalama atu faapea e ui na aoao mai e Iesu o le a faamanuiaina i tatou pe a tatou filifili ia talitonu ia te Ia e tusa lava pe afai tatou te le mafai ona vaai ia te Ia, Na te saunia molimau o se faavae mo la tatou talitonuga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Ioane 20:30–31. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le mafuaaga na tusia ai e Ioane nei mea na tutupu.

  • Aisea na tusia ai e Ioane nei mea na tutupu? (Atonu e te manao e faamatala atu o le upu ola [fuaiupu 31] e faatatau i le ola e faavavau.)

  • O a upu moni e mafai ona tatou aoaoina mai le fuaiupu 31 e uiga i molimau a aposetolo ma perofeta? (E mafai ona eseese upu e faaaoga e tamaiti aoga ae e tatau ona faailoa mai upumoni e talitutusa ma le mea lenei: Ua molimau mai aposetolo ma perofeta e uiga ia Iesu Keriso ina ia tatou talitonu o Ia o le Alo o le Atua. O le filifili e talitonu i le molimau ia Iesu Keriso na tuuina mai e aposetolo ma perofeta, e mafai ai ona tatou maua le ola e faavavau. O lenei talitonuga o loo tau atu ai o le a tauivi se tasi e tausia Ana poloaiga ma ola faamaoni i lena molimau.)

  • Na faapefea ona faamaonia e molimau a aposetolo ma perofeta lou talitonuga ia Iesu Keriso?

Faaiu e ala i le faasoa atu o lau molimau ia Iesu Keriso. Uunaia ia tamaiti aoga e faaaoga upumoni ia na latou mauaina i le Ioane 20 e ala i le fuafuaina pe faapefea ona latou faaalia lo latou talitonuga ia Iesu Keriso.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Ioane 20:11–18. O le uluai molimau i le Keriso toetu

Na faamatalaina e Peresitene James E. Faust o le Au Peresitene Sili o le uluai tagata na faaali i ai Iesu o se tagata toetu e matua taua lava:

“E leai se tamaitai e tatau ona ia fesiligia le faatauaina e le Faaola o le tulaga faatamaitai. O Maria le Makatala faavauvau o ia lava na muai asiasi atu i le tuugamau ina ua mavae le faasatauroga, ma ina ua vaai o ia ua fuli ese le maa, ma ua gaogao le tuugamau, sa ia momoe atu ma tau ia Peteru ma Ioane. Na o mai aposetolo e toalua e vaai, ona o ese atu ai lea ma le faanoanoa. A e sa nofo ai pea Maria. Sa tu latalata atu i le satauro [tagai i le Mataio 27:56; Mareko 15:40; Ioane 19:25]. Sa i ai o ia i le falelauasiga [tagai Mataio 27:61; Mareko15:47]. A o lenei ua tu o ia ma tagi i tafatafa o le tuugamau ua gaogao [tagai Ioane 20:11]. O iina sa faamamaluina ai o ia e avea ma tagata na muai vaai i le Alii toetu” (“Funa e, Se a le Mea E Te Tagi Ai?” Liahona, Ian. 1997, 66).

Ioane 20:16–20. “Ona fiafia lea o le au soo, ina ua latou vaai i le Alii”

Na faamatalaina e Elder Joseph B. Wirthlin o le Korama a Aposetolo e Toasefululua le faanoanoa o le au soo a Iesu Keriso i le Aso Faraile lea na faasatauroina ai o Ia. Ona ia faaopoopo mai lea:

“E lei faafualoa lena faanoanoa aua o le Aso Sa, na talaia ai e le Alii toetu noataga o le oti. Sa afio a’e o ia mai le tuugamau ma faaali mai ma le mamalu ma le manumalo o le Faaola o tagata uma. …

“O le a tofu i tatou ma o tatou lava Aso Faraile—o na aso na foliga mai ua nutililii le atulaulau ma ua siomia i tatou i nutigamea o lo tatou lalolagi. O le a tatou oo uma lava i na taimi nutimomoia pe a foliga mai o le a le mafai lava ona tatou toe tuufaatasia. O le a tofu lava i tatou uma ma o tatou Aso Faraile.

“Ae ou te molimau atu ia te outou i le suafa o Le sa faatoilaloina le oti—o le a oo mai le Aso Sa. I le pogisa o lo tatou faanoanoaga, o le a oo mai le Aso Sa.

“Po o le a lava lo tatou faavauvau, po o le a lava lo tatou faanoanoa, o le a oo mai lava le Aso Sa. I le olaga nei po o le isi, o le a oo mai le Aso Sa.

“Ou te molimau atu ia te outou e le o se tala faafagogo le Toetu. Ua ia te i tatou molimau patino a i latou sa vaai ia te Ia. E faitauafe i Lalolagi Tuai ma le Fou sa molimauina le Faaola toetu. Sa latou tagotago i manua i ona lima, vae ma le itu. Sa maligi o latou loimata o le olioli ua le mataofiofia, ao latou opoina o Ia” (“O Le A Oo Mai le Aso Sa,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 30).

Ioane 20:22. “Ua manava atu o Ia”

Na saunoa mai Peresitene Harold B. Lee e uiga i lenei faamatalaga:

“Ua ‘manava atu o Ia, ma faapea atu ia te i latou, Ia outou talia le Agaga Paia,’ (Ioane 20:22) ma i se avanoa uma lava o se faamautinoaga ma le poloaiga ia talia le Agaga Paia, po o le papatisoga a le Agaga, e ala i le faaee o lima aua o le faiga lena na mulimulitai i ai Ona soo mulimuli ane” (in Conference Report, Apr. 1955, 18).

Na fautuaina mai e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua o le fuaitau na “manava atu Iesu,’ … atonu o lona uiga na faaee atu ona aao i luga o i latou ao ia faia le folafolaga: ‘Ia talia le Agaga Paia.’” Na faaauau ona aoao atu Elder McConkie faapea o lenei mea na tupu o loo faailoa atu ai le eseesega i le va o le faaee atu o le meaalofa o le Agaga Paia ma le fiafia moni lava i lena meaalofa: “O i latou o e na mauaina, peitai latou te lei maua le fiafia moni lava i lena taimi, i le meaalofa o le Agaga Paia. … O le meaalofa o le Agaga Paia o le aia, e faavae i le faamaoni, e maua ai le mafutaga faifai pea ma lenei sui o le Aiga Atua; ma o lenei meaalofa ua tuuina atu e ala i le faaee o lima pe a mavae le papatisoga. Ua ofoina mai e lenei meaalofa ni faamanuiaga faapitoa pe a fai na o le a usitaia atoa le tulafono o aafia ai; o tagata uma o e ua tuuina atu i ai le meaalofa o le mea moni e le fiafia ai pe mauaina le meaalofa ua ofoina atu. I le tulaga o aposetolo o le fiafiaga moni lava i le meaalofa na tolopoina seia oo i le aso o le Penetekoso. Galuega 2.)” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 1:857).