Potutusi
Lesona 97: Galuega 23–26


Lesona 97

Galuega 23–26

Folasaga

Na suesueina e taitai Iutaia ia Paulo, ma sa taupulepule se vaega o Iutaia e fasiotia o ia. Na aveina atu Paulo i Kaisareia, lea na ia puipuia ai o ia lava mai moliaga pepelo i luma o taitai e toatele o Roma. Sa ia toe faamatala lona liua ma molimau atu ia Iesu Keriso.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Galuega 23–25

Ua sauaina Paulo, faamasinoina, ma faafalepuipuiina

Ao lei amataina le vasega, tusi mea nei i se fasipepa: O poloaiga ma faamanuiaga a le Atua. Faaaoga se lipine po o se manoa e faailogaese ai se vaega o le potu, ma tuu le pepa i luga o le fola i totonu o le vaega lea. A amata le vasega, valaaulia se tagata e tu i totonu o le vaega lea e faatusa i poloaiga ma faamanuiaga a le Atua.

  • A o tatou latalata atu i le Atua e ala i le mulimuli i Ana poloaiga ma aoaoga, o a ni faamanuiaga e mafai ona tatou maua?

Valaaulia le tagata e savali ese mai le vaega lea e faatusa i poloaiga ma faamanuiaga a le Atua.

  • O a ni faatosinaga o le lalolagi e ono tosina ai se tasi e liliu ese mai ma le toe ola e tusa ai ma poloaiga ma aoaoga a le Atua?

  • O le a se mea e mafai ona tupu pe a faataumamao ese mai e tagata i latou lava mai le Atua?

Faafetai atu i le tagata lea, ma fai iai e nofo i lalo. Fai i le vasega e mafaufau pe o le fea itu o loo latou faasasaga nei i ai ma pe o le a le latalata po o le mamao ese o i latou mai i le Tama Faalelagi. Valaaulia le vasega e vaavaai mo upumoni a o latou suesueina le Galuega 23–26 ia o le a fesoasoani ia i latou pe a latou lagona ua faataumamao i latou lava mai i le Atua ma Ana faamanuiaga.

Faamanatu i le vasega o Paulo na puefaapagotaina i fafo atu o le malumalu i Ierusalema ma aumaia ai i luma o taitai Iutaia (tagai Galuega 21:30–33; 22:23–30). Aotele le Galuega 23:1–10 i le faamatala atu sa suesueina Paulo e nei taitai Iutaia ma sa faafalepuipuiina ai.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 23:11. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na tutupu a o i ai Paulo i le falepuipui. Valaaulia tamaiti aoga e lipoti mai mea ua latou mauaina.

  • O le a le mea na tau atu e le Alii ia Paulo i le falepuipui?

Faamanatu i le vasega le folafolaga o loo tusia i le Galuega 18:9–10 efaapea o le a faatasi le Alii ma Paulo ma puipuia o ia a o ia faia le galuega a le Alii. Valaaulia le vasega e maka le fasifuaitau “sa i ai le Alii ma ia” ma tusi le Galuega 18:9–10o se mau fefaasinoai i le laina i autafa o le fuaiupu 11.

Fai atu i se tamaitiiti e faitau leotele le aotelega lenei:

I le Galuega 23:12–25:27 ua tatou aoao ai e faapea o le kapeteni Roma na puefaapagotaina Paulo na auina atu o ia i Kaisareia ia taofia ai se vaega o Iutaia mai le fasiotia o ia. Na tautino atu e Paulo lona taumamaina i luma o le kovana Roma o Filiki. E ui ina faatalitonuina i le taumamaina o Paulo, ae sa taofia pea e Filiki ia Paulo e vaavaaia faapagota i le fale mo tausaga e lua. Ua suitulaga ia Feso ia Filiki e avea ma kovana Roma i Iutaia. Na asiasi atu le Tupu o Herota Akeripa, o le na pulea se vaega o matusasae o le Sami Kalilaia, ia Feso ma manao e faalogo i le moliaga o Paulo. Na aumaia Paulo i luma o le Tupu o Akeripa.

Galuega 26

Ua toe faamatala e Paulo lona liua ma molimau atu ia Iesu Keriso i luma o le Tupu o Akeripa

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Galuega 26:4–11. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea e Paulo ona faamatala lona olaga ua tuanai i le Tupu o Akeripa.

  • Na faapefea ona faamatala e Paulo lona olaga ua tuanai i le Tupu o Akeripa?

Faamatala o le taimi lea na toe faamatala ai e Paulo lona vaai i le Faaola. Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 26:16–18. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai mo le misiona na tuu atu e le Alii ia Paulo i le ala i Tamaseko.

  • O le a le misiona na tuu atu e le Alii ia Paulo? (Atonu e te manao e fautua atu i le vasega e maka ia fasifuaitau o loo faamatala ai le misiona a le Alii na tuu atu ia Paulo.)

Faamatala o le talaaga lea o le upu tofi (fuaiupu 18) e faasino i le ulufale atu i le malo o le Atua.

  • O le a se mea e mafai ona fesoasoani i se tasi e fulitua ai i le pogisa ma faatosinaga a Satani ma liliu agai atu ai i le malamalama ma poloaiga ma faamanuiaga a le Atua?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 26:19–23. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai mo mea na fai mai ai Paulo sa ia aoao atu i Iutaia ma Nuuese e tatau ona latou faia ia maua ai faamanuiaga o loo taua i le fuaiupu 18. Atonu e te faamatalaina lena fasifuaitau “faia amio e tatau ai ma le salamo” i le fuaiupu 20e mafai ona faauigaina i le ola amiotonu ina ia faaali atu ai ua e salamo moni.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 20, o le a le mea sa aoao atu e Paulo i Iutaia ma Nuuese e fai?

Tusi le faamatalaga lenei e lei maea i luga o le laupapa: Afai tatou te salamo ma liliu atu i le Atua …

  • E faavae i mea tatou te aoaoina mai i le fuaiupu 18, e faapefea ona e faamaeaina le faamatalaga o i le laupapa? (Aotele ia tali a le vasega i le faamaeaina o le faamatalaga o i le laupapa ina ia faitau ai e faapea: Afai tatou te salamo ma liliu atu i le Atua, e mafai ona tatou faatoilaloina le mana o Satani i o tatou olaga, maua le faamagaloga mo a tatou agasala, ma agavaa ai mo le malo selesitila.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i lenei mataupu faavae, valaaulia se tagata aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (mafaufau e saunia se kopi o le faamatalaga mo le vasega):

Ata
Elder Neil L. Andersen

“A tatou agasala, ua tatou liliu ese mai le Atua. A tatou salamo, ua tatou toe liliu atu i le Atua.

“O le valaaulia e salamo e seasea lava o se leo o le aoaiga ae o se talosaga alofa e toe liliu ma ia ‘toe-foi’ atu i le Atua [tagai i le Helamana 7:17]. O le augani mai a se Tama agalelei ma Lona Alo Pele e Toatasi ia tatou sili atu nai lo le tagata o tatou i ai, ia aapa atu i se ituaiga olaga maualuga atu, ia sui, ma ia lagona le fiafia i le tausiga o poloaiga”(“Salamo … Ina Ia ou Faamaloloina Outou,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2009, 40).

  • E tusa ai ma le saunoaga a Elder Andersen, o le a se mea e mafai ona tatou ausia pe a tatou salamo ma toe liliu atu i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Valaaulia le vasega e vaavaai a o latou suesue pea i le Galuega 26 mo mea na taofia ai Feso ma le Tupu o Akeripa mai le salamo, liliu atu i le Atua ma liua ai ia Iesu Kerisso. Tusi le faamatalaga lenei e lei maea i luga o le laupapa: Ina ia liua ia Iesu Keriso …

Vaevae tagata i ni paga. Valaaulia le vasega e faitau le Galuega 26:24–28 ma a latou paga. Fai i ai e faailoa mai ma faatusatusa ia auala na taufai tali atu ai Feso ma le Tupu o Akeripa i aoaoga a Paulo ma lana molimau i le Faaola. A o faitau e le vasega ma talanoaina ma a latou paga, kopi o le siata lea i le laupapa (aua nei tuu ai ia faamatalaga o i lalo o faaulutala taitasi):

Tali Atu i Aoaoga a Paulo

Feso

Tupu o Akeripa

Tautala atu ma le leotele

Fai mai o Paulo ua valea

Ua tuuaia Paulo o le vale

Toeitiiti a faaliliuina e fai ma Kerisiano

A uma ua lava se taimi, valaaulia ni tagata e o mai i le laupapa ma tusi mea sa latou maua (e tatau ona tutusa ia tali ma fuaitau o i le siata o loo i luga).

  • O le a se mea na faaalia mai i le tali a Feso e uiga i lona manatu i aoaoga a Paulo? (Faaopoopo le upu Le talitonui tali a le vasega i lalo o le faaulutala “Feso.”)

  • E tusa ai ma le fuaiupu 27, o le a le mea na ta’ua e Paulo sa ia iloa e uiga i le Tupu o Akeripa? (Faaopoopo le Sa talitonu i perofetai lalo o le faaulutala “Tupu o Akeripa.”)

  • O le a se mea ua mafai ona tatou aoao mai i le tala a Akeripa ia Paulo e uiga i le tautinoga a Akeripa e avea o se Kerisiano (tagai fuaiupu 28)? (Faaopoopo E lei naunau e tautino atu atoai lalo o le faaulutala “Tupu o Akeripa.”)

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 26:29. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu Paulo i le tala a le Tupu o Akeripa e faapea toeitiiti a na faaliliuina o ia e fai ma Kerisiano.

  • O le a le mea na manao ai Paulo i le tupu ma i latou uma o e sa faalogo i ana aoaoga?

  • O le a sou manatu o le a le mea na taofia ai Feso mai le liua ia Iesu Keriso?

  • O le a sou manatu o le a le mea na taofia ai le Tupu o Akeripa mai le liua?

  • O le a se mea ua mafai ona tatou aoao mai ia Feso ma le Tupu o Akeripa e uiga i mea e tatau ona tatou faia ia liua ai ia Iesu Keriso? (E ono faaaoga e le vasega ni upu eseese, ae ia mautinoa ua latou faailoa maia le mataupu faavae lenei: Ina ia liua ia Iesu Keriso, e tatau ona tatou filifili e talitonu ma ia tautino atu atoa e ola i le talalelei.

Ina ia fesoasoani i tagata o le vasega ia malamalama i nei mataupu faavae autu, valaaulia se tagata o le vasega e faitau leotele le tala lenei mai ia Peresitene Dieter F. Uchtdorf o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Dieter F. Uchtdorf

“Sa tutu se au uso tama talavou e toalua i luga o se tamai pupū e iloa atu vaimanino o se vaituloto lanumoana. O se nofoaga lauiloa lea e maulu ai, ma sa masani lava ona talanoa le au uso e uiga i le fepuna ai —o se mea na la vaai o faia e nisi.

“E ui lava sa la mananao uma e fepuna, a e sa le’i manao se isi o i laua e puna muamua. E le maualuga tele le pupū, ae i tama talavou ia e toalua, na foliga mai na faateleina le maualalo i taimi uma sa la punonou ai agai i luma—ma na vave ona mou ese atu le lotototoa.

“Mulimuli ane, na tuu e le tasi o le au uso lona vae i le tausiusiuga o le pupū ma agai atu i luma ma le mautinoa. O le taimi lena na musumusu atu ai lona uso, ‘Pei e lelei ona ta faatali seia oo i le taumafanafana a sau.’

Peitai, o le taimi foi lea ua toso atu ai e le malosi o le uso muamua o ia i luma. “Uso,” o lana tali mai, ‘ua ou tautino!’

Sa palasi o ia i totonu o le vai ma ea vave a’e ma se alaga o le faamanuiaina. Sa vave ona sosoo atu ai ma le uso lona lua. Mulimuli ane, na la talie e uiga i upu mulimuli a le alii lea na muamua ao le’i puna i le vai: ‘Uso, ua ou tautino.’

“O le tautino e tai pei lava o le puna i totonu o le vai. A lē o lou tautino po o lou lē tautino foi. A lē o lou minoi i luma po o lou tutu sasao ai lava. E leai se faalotolotolua. …

“O i latou o e faatagā tautino atu e ono faamoemoe e maua na o ni nai faamanuiaga o le molimau, olioli, ma le filemu. E na ona faataga tatala mai foi i ai pupuni o le lagi ia i latou. …

“O nisi o tulaga, tatou te tutu uma ai i se tulaga e faia ai filifiliga lea e iloa atu ai le vai. O la’u tatalo ia tatou maua le faatuatua, agai i luma, faafetauia ma le lototele o tatou atugaluga ma masalosaloga, ma faapea ifo ia i tatou lava, ‘Ua ou tautino!’” (“Uso, Ua Ou Tautino,” Liahona, Iulai 2011, 4, 5).

  • E foliga e faapei le tautino e ola i le talalelei i le puna i le vai?

  • E tusa ai ma le saunoaga a Peresitene Uchtdorf, aisea e taua ai le tautino atu atoa nai lo le “na o le pei e tautino” e ola i le talalelei?

  • Na faapefea ona fesoasoani lou tautino atu e ola i se poloaiga po o se mataupu faavae o le talalelei e faamalosia ai lou liua ia Iesu Keriso? Mafaufau e faasoa atu sa oe lava aafiaga.

Valaaulia le vasega e tusi ia latou api po o api talaaga mo le suesueina o le talalelei se lisi o poloaiga po o mataupu faavae o le talalelei latou te manatu ua matuai tautino atoa atu e ola ai. Fai i ai e mafaufau i soo se mataupu faavae o le talalelei ua latou manatu “toeitiiti lava” ae e lei “atoatoa” (Galuega 26:29) ona tautino atu e ola ai. Valaaulia le vasega e tusi se sini o mea e mafai ona latou faia e faateleina ai lo latou malamalama i ai ma tautino atu i se tasi o nei mataupu faavae. Fautuaina le vasega e tatalo mo se fesoasoani a o latou taumafai ia liua ia Iesu Keriso e ala i le ola atili atoatoa i le talalelei.

Aotele le Galuega 26:30–32 e ala i le faamatala e faapea na iloa e Feso ma le Tupu o Akeripa e taumamaina ia Paulo ma semanu e faasaolotoina o ia, ae ona sa toe talosagaina e Paulo lona faamasinoga e ave ia Kaisara o lea na manaomia ai lo laua auina atu o ia i Roma.

Faaiu i le toe iloiloina ma molimau atu i mataupu faavae o loo aoao mai i le Galuega 23–26

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Galuega 25:13. O ai Herota Akeripa?

Mo se siata e fesoasoani e faaalia ai ia sootaga i le va o tagata eseese o le aiga o Herota i le Feagaiga Fou, tagai i le ulutala “Herota”i le Bible Dictionary.

“O Herota Akeripa II (sa igoa foi o Marcus Julius Agrippa) o le lona fitu ai ma o le toe tupu foi lea i le aigatupu Iutaia o Herota. Sa pule o ia i le itu i sasae i matu o le Sami o Kalilaia pe tusa o le T.A. 55 i le 93. O ia o le atalii o Herota Akeripa I, o le sa faatonuina le fasiotia o Iakopo ma faafalepuipuiina ia Peteru (tagai Galuega 12:1–4); o le atalii o le atalii o Herota Anetipa, o le na faatonuina le vavaeeseina o le ulu o Ioane le Papatiso (tagai Mataio 14:1–12); ma o le atalii o le atalii o le atalii o Herota le Sili, o le na faatonuina le fasiotiina o tamameamea i Peteleema (tagai Mataio 2:16).

“O le malo o Akeripa e i le itu i matu o le teritori o Feso. O Akeripa ma lona tuafafine o Perenike … na asiasi atu ia Feso i Kaisareia a o faafalepuipuia ai Paulo iina. Talu ai o Akeripa o se Iutaia ma e sili ona masani i mataupu a Iutaia nai lo Feso, o se Roma, sa faamoemoe ai ia Feso o le a fesoasoani atu Akeripa ia te ia ia malamalama i tuuaiga e faasaga ia Paulo ma fesoasoani e faaupu lana tusi ia Kaisara (tagai Galuega 25:24–27; 26:3)” (Tusi Lesona a le Tagata Aoga o le Feagaiga Fou [Church Educational System manual, 2014], 326).

Galuega 26:24. “Paulo, ua e valea; o le tele o lou suesue i tusi ua avea ai oe ma vale”

Sa faatusatusa e le Perofeta o Iosefa Samita le sauaga na feagai ma ia ina ua mavae lana Uluai Faaaliga i aafiaga o le Aposetolo o Paulo (tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:24–25). Na vaai Paulo ma Iosefa Samita i le Faaola ma sa faalogo i Lona siufofoga. Na taufai molimau atu i laua na la vaai i se faaaliga. O le taunuuga, sa sauaina i laua uma ma faitioina, ae sa la tumau faamaoni i a la molimau ma tautinoga ia Iesu Keriso. E le gata i lea, e i ai tala e tele i le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita, e pei foi ona tele o tala i le faaaliga a Paulo o le Faaola (tagai Galuega 9:3–9; Galuega 22:6–11; Galuega 26:13–18). E ui i nai eseesega laiti i faamatalaga, ae e ioe a laua tala i le upumoni taua e faapea na tofu vaai i laua ma talanoa ma Iesu Keriso.

Galuega 26:28. “Toeitiiti e faaliliuina au e fai ma Kerisiano”

A o avea ai o se tasi o Fitugafulu, sa aoao mai e Elder Bruce C. Hafen:

“Afai e tatau ona tatou tuuina atu mea uma ua ia i tatou o la tatou foai la etoeitiiti o mea uma e le lava lea. Afai e toeititi lava e tausia ai poloaiga, e toeititi lava foi o tatou mauaina faamanuiaga” (O Le Togiola: O Mea Uma ma Tagata Uma,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 98).

Sa faaaoga e Peresitene Harold B. Lee ia upu a le Tupu o Akeripa e tagata o le Ekalesia o e sa taumafai e tuusaunoa mai i latou mai le tausia o poloaiga:

“Sa faia e se epikopo lelei se saunoaga malie e uiga i le mea sa ia taua o upu aupito faanoanoa ua ia iloa i se tagata o se tofiga maualuga. Na ia faitau mai upu i ona po o le Aposetolo o Paulo ina ua tuu atu e Paulo i luma o le Tupu o Akeripa lana molimau mamana i lona liua. O le tali a le Tupu o Akeripa o le, ‘Toeitiiti ona e faaliliuina lea o au e fai ma Kerisiano.’ (Galuega 26:28.) Ona fai mai lea o le epikopo, ‘Sa iloa e le tupu le mea moni ae sa lei ia te ia le lototoa e fai ai le mea sa manaomia. …’

“Ona taua lea e [le epikopo] o ni nai mea sa ia mauaina i lana lava uarota i se lauga puupuu ae mamana. ‘I le tali atu i le Matai, “Sau … mulimuli mai ia te au”Mareko 10:21, o nisi tagata toeitiiti lava,’ na ia fai mai ai, ‘ae e lei matuai faapea mai, “ua e faatauanauina au ia ou faamaoni ae ou te manaomia se isi fesoasoani ina ia pasi lau suega.”’ …

“[Sa faaauau le epikopo,] ‘Toeitiiti lava e tauanauina au e tausi ia paia le aso Sapati, ae o se mea malie le taalo soka i le Aso Sa.

“‘Toeitiiti lava e tauanauina au e alofa i lo’u tuaoi ae o ia o se tagata ula; e onosai ma talia manatu o isi, ae e matua sese lava; … e alu e faiaoga i aiga, ae ua matua malulu ma susu fafo i le po nei; e totogi sefuluai ma taulaga, ae o loo manaomia se matou TV lanu fou. … Toeitiiti lava! Toeitiiti lava! Toeitiiti lava!’” (I le Conference Report, Ape. 1964, 23–24).