Potutusi
Lesona 84: Galuega 3


Lesona 84

Galuega 3

Folasaga

I le faitotoa o le malumalu, sa faamalolo ai e Peteru faatasi ma Ioane se tagata sa fanau mai o pipili. Ona aoao atu lea e Peteru ia tagata o e sa molimauina le faamalologa o lenei tagata. Sa ia tautino atu ia Iesu Keriso, ma valaaulia i latou e salamo ma sa ia valoia le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Galuega 3:1–11

Ua faamalolo e Peteru ma Ioane se tagata sa fanau mai o pipili

Valaaulia le vasega e mafaufau i se taimi na latou talosagaina ai se mea faapitoa (atonu o se meaalofa o se aso fanau po o le Kerisimasi) ae ese se mea na e mauaina. Fai i nisi o i latou e faasoa mai o latou aafiaga ma faamatala pe o a o latou lagona ina ua latou le mauaina le mea sa latou mananao ai.

  • E mafai faapefea ona tatou faatusatusaina nei aafiaga i le sailia o faamanuiaga mai le Tama Faalelagi e ala i le tatalo? (O nisi taimi e le tali mai le Tama Faalelagi i a tatou tatalo i auala tatou te faamoemoeina pe tuuina mai foi faamanuiaga tatou te ole atu ai.)

Fai i le vasega e mafaufau i aafiaga latou te lei mauaina ai le tali po o faamanuiaga mai le Tama Faalelagi lea sa latou faamoemoeina.

Valaaulia le vasega e vaavaai mo se mataupu faavae a o latou suesueina le Galuega 3 lea o le a fesoasoani ia i latou pe a latou le mauaina tali po o faamanuiaga latou te faamoemoeina mai le Alii.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 3:1–3. Fai i le vasega e mulimuli ai, ma vaavaai po o ai na fetaiai ma Peteru ma Ioane i le faitotoa o le malumalu.

  • O ai na fetaiai ma Peteru ma Ioane i le faitotoa o le malumalu?

  • O le a le uiga o le faapea na “ ole [atu lenei tagata] mo se meaalofa”? (fuaiupu 3). (Atonu e te manao e faamatala e faapea o le meaalofao mea ia e foai atu e tagata i e matitiva.)

Tau i ai ua tatou aoao mai i le Galuega 4:22o le tagata pipili ua silia ma le 40 tausaga le matua.

  • Mafaufau sa lei mafai e lenei tagata ona savali i le 40 tausaga, mata o a tulaga na i ai vae o le tagata pipili lea?

Valaaulia le vasega e mafaufau pe o a o latou lagona pe ana i ai i le tulaga o le tagata pipili.

  • O a ni ala masani atonu e tali atu ai tagata i se tasi e i ai i lea tulaga o le pipili?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 3:4–7. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai po o le a le mea na faia e Peteru i lea tagata.

  • O le a le mea na faia e Peteru i lea tagata?

  • O le a le mea o tulaga ese mai ai mea na faatino e Peteru ma ana upu?

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Galuega 3:8 ma fesili ma vaavaai mo mea na faia e lea tagata ina ua mavae le “faatuina o ia e Peteru i luga” (fuaiupu 7).

  • O le a le mea na faia e le tagata ina ua uma ona “faatu o ia i luga” e Peteru?

  • O a ni auala ua sili atu ai faamanuiaga na maua e lea tagata nai lo meaalofa sa ia muai ole atu ai?

Fautuaina le vasega e toe mafaufau i le aafiaga na latou maua ai se tali po o se faamanuiaga mai le Tama Faalelagi lea sa ese mai le tali po o le faamanuiaga sa latou faamoemoeina.

  • O le a le upumoni e mafai ona tatou aoao mai i le Galuega 3:1–8 e mafai ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou le mauaina le tali po o le faamanuiaga tatou te faamoemoe i ai mai le Tama Faalelagi? (E ono faaaoga e le vasega ni upueseese ae e tatau ona faailoa maia le upumoni lenei: Atonu e le tali mai le Tama Faalelagi i a tatou tatalo i ala tatou e mananao ai pe faamoemoe ai mai ia te Ia, ae o Ana tali i taimi uma e mo lo tatou lelei sili atu. Tusi le upumoni lea i le laupapa, ma fuafua e valaaulia le vasega e tusi i le laina o a latou tusi paia i autafa o le fuaiupu 6).

  • Mata e faapefea ona ese le tali mai o le Tama Faalelagi i a tatou tatalo nai lo le ala tatou te mananao ai pe faamoemoe ai mai ia te Ia? (Mo se faataitaiga, atonu Na te aumaia ia i tatou le malosi e onosaia ai se tofotofoga nai lo le aveesea, pe atonu foi Na te aumaia ia i tatou le poto e fesoasoani ai ia i tatou e foiaina se faafitauli nai lo le foiaina mo i tatou.)

Faamatala i le tala o loo tusia i le Galuega 3:1–8, ua iloa gofie ai o le mea na maua e lenei tagata sa sili atu nai lo le mea sa ia ole atu ai. Peitai, i isi taimi atonu e le manino e faapea o mea ua tatou maua, e sili atu nai lo mea sa tatou ole atu ai.

  • E mafai faapefea e le manatuaina o le upumoni o loo tusia i le laupapa ona fesoasoani ia i tatou pe a tatou mauaina se tali i le tatalo e ese mai le tali sa tatou faamoemoeina?

Valaaulia le vasega e mafaufau i aafiaga na ese ai le tali atu a le Alii i a latou tatalo mai le tali sa latou mananao ai ae i’u ane e mo lo latou lelei sili atu. Fai i ni nai tagata e faasoa mai o latou aafiaga. Atonu foi e te manao e faasoa atu sou lava aafiaga.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Galuega 3:9–11. Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaavaai pe na faapefea ona tali atu tagata i le faamalologa o lenei tagata.

  • Na faapefea ona tali atu tagata i le faamalologa o lea tagata?

Galuega 3:12–26

Ua molimau atu Peteru ia Iesu Keriso ma talai atu le salamo

Valaaulia le vasega e mafaufau e faapea sa latou i ai faatasi ma tagata i le malumalu ma molimauina le faamalologa o le tagata pipili. Tau i ai o nei tagata sa tele ina latou vaaia le tagata pipili pe a latou ulu atu i faitotoa o le malumalu, ae ina ua uma ona faamaloloina o ia, sa latou vaaia o ia ua osooso ma savali.

  • Pe ana fai na e i ai faatasi ma nei tagata i le malumalu mata e faapefea ona suia lau vaaiga ia Peteru ma Ioane ina ua uma ona e molimauina lenei vavega?

Vaevae tagata o le vasega i ni paga. Valaaulia paga taitasi e faitau leotele faatasi le Galuega 3:12–16, ma vaavaai pe na faapefea ona faamatala e Peteru le faamalologa o le tagata pipili i le motu o tagata. A uma ua lava se tami, fesili:

  • Pe na manatu Peteru e faapea o ia lava na faamaloloina le tagata?

  • O le a le mana na fai atu ai Peteru na faamalolo ai le tagata? A maea ona tali mai tamaiti aoga, tusi le upumoni lenei i le laupapa: E mafai e auauna a Iesu Keriso ona faia o vavega e ala i le faatuatua i Lona suafa.

Faamatala na faaaoga e Peteru lea mea e aoao atu ai e uiga ia Iesu Keriso, o le sa faasalaina talu ai nei i le oti e Ona lava tagata ae na faatoilaloina le oti e ala i Lona Toetu.

Valaaulia se tagata e faitau leotele le Galuega 3:17–21 e aofia ai suiga i le Faaliliuga a Iosefa Samita fuaiupu 17 (tagai vaefaamatalaga a) ma le 20 (tagai vaefaamatalaga e). Fai atu i le vasega e mulimuli i le faitauga, ma vaai mo le valaaulia a Peteru i tagata.

  • O a mea na valaaulia e Peteru ia tagata e fai?

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega i le savali a Peteru, tau i ai sa tautala atu Peteru i tagata o e sa alalaga atu pe malilie i le Faasatauroga o Iesu Keriso (tagai Galuega 3:14–15). Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei mai i le Perofeta o Iosefa Samita.

Ata
Perofeta o Iosefa Samita

“E lei fai atu [Peteru] ia i latou, ‘Salamo ma ia papatisoina, mo le faamagaloga o a outou agasala;’ ae sa ia fai atu, ‘O lenei, ina salamo ia outou ma outou liliu, ina ia soloiesea a outou agasala, ina ia oo mai ai o tausaga e filemu ai mai luma o le Alii.’ [Galuega 3:19.]

“… Sa lei mafai ona papatisoina i latou mo le faamagaloina o agasala aua sa latou faamaligiina le toto e le sala” (i le History of the Church, 6:253).

Ta’u i ai le fasifuaitau “pe a oo mai taimi o le faafouga mai le afioaga o le Alii; ma o le a ia auina mai Iesu Keriso” (fuaiupu 19–20).

  • O le a sou manatu o le a le mea o faatatau i ai lenei fasifuaitau?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Bruce R. McConkie

“O le vaitau atofaina lenei, otaimi o le faafouga, e tatau ona i ai i le afio mai faalua o le Atalii o le Tagata, i le aso e toe auina mai ai e le Atua ia Keriso i le lalolagi.

“… O le aso o le ‘a toe faafou ai le lalolagi ma maua ai lona mamalu faaparataiso.’ (Mataupu Faavae Lona Sefulu o le Faatuatua.) O le aso o le ‘lalolagi fou’ lea na vaai i ai ia IsaiaIsa. 65:17), o le lalolagi o le a pulea pe a le toe i ai se amioleaga, pe a amatalia le vaitau o le meleniuma” (i le Conference Report, Oct. 1967, 43).

Ata
O Le Afio Mai Faalua

Faaali le ata i le laupapa le ata O Le Afio Mai Faalua (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 66; tagai foi i le LDS.org). Faaigoa i le tusi ai O taimi o le faafouga i le laupapa i autafa o le ata.

  • E faapefea ona faafouina le lalolagi i le Afio Mai Faalua o Iesu Keriso? (O le a faamamaina mai le amioleaga.)

Faasino i ai le fasifuaitau “o taimi e toefuatai ai mea uma lava” (fuaiupu 21).

  • O le a sou manatu o le a le mea e faatatau i ai le “taimi e toefuatai ai mea uma lava”? (Atonu e te manao e faasino i ai le Galuega 3:21, vaefaamatalaga-,ae fesoasoani ai ia malamalama le vasega o loo faasino lea i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai. O le a afio pea Iesu Keriso i le lagi i le o le vaitau o le a oo mai o le liliuese, ae o le a toe foi mai o Ia i le lalolagi e toefuatai mai po o le toefuataiga o mea uma e tatau ai o le talalelei. Atonu foi e te manao e tau i ai sa faaaoga e Peteru le fasifuaitau “taimi e toefuatai mai ai mea uma lava” e faamatala ai taimi o le a asiasi mai ai Iesu Keriso i le lalolagi a o lei oo i Lona Afio Mai Faalua.)

  • O anafea na asiasi mai ai Iesu Keriso i le lalolagi o se vaega o le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai? (Atonu e taua e le vasega le faaali atu o le Faaola i le Uluai Faaaliga Vaaia a Iosefa Samita [tagai Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:17] ma i le Malumalu o Katelani [tagai MF&F 110:2–5].)

Ata
O Le Uluai Faaaliga

Faaali atu le ata i luga o le laupapa O Le Uluai Faaaliga (Tusi Ata o le Talalelei [2009], nu. 90; tagai foi i le LDS.org). Faaigoa i le tusi ai o le O taimi o le toefuatai mai o mea uma i luga o le laupapa i autafa o le ata.

  • E tusa ai ma le fuaiupu 21, o ai na faaopoopo ia Peteru sa talanoa e uiga i le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai? (I le faaaogaina o a latou lava upu, e ao i le vasega ona faailoa mai le aoaoga faavae lenei: Na muai faailoa mai e perofeta i augatupulaga uma le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai.)

Otooto le Galuega 3:22–26 i le faamatala e faapea na molimau mai Peteru e faapea o Mose “ma perofeta uma e afua ia Samuelu ma e na mulimuli mai” (fuaiupu 24) na saunoa e uiga ia Iesu Keriso ma lapatai mai i taunuuga o le teenaina o Ia (fuaiupu 23).

Atonu e te manao e faaiu i le faasoa atu o lau molimau e faapea na afio mai Iesu Keriso i le lalolagi o se vaega o le Toefuataiga o le talalelei i aso e gata ai ma o le a toe foi mai o Ia i Lona Afio Mai Faalua e faamama le lalolagi mai amioleaga.

Ata
aikona o le mau tauloto
Mau Tauloto—Galuega 3:19–21

Ina ia fesoasoani ia malamalama le vasega pe faapefea ona faaaoga le Galuega 3:19–21 i se faatulagaga faafaifeautalai, tuuina atu le tulaga lea: Ua fesili se tagata sailiili, “O fea o le Tusi Paia o fai mai ai o le a toefuatai mai le talalelei i aso e gata ai?”

Vaevae le vasega i ni paga. Fesili i paga taitasi e saunia se tali i le fesili lea e faaaoga ai le Galuega 3:19–21 ma ia le itiiti ifo i le tasi se mau mai le Tusi Paia. E mafai ona e fautuaina i latou e vaai i lalo o le “Toefuataiga o le Talalelei” i le Topical Guide.

A uma ua lava se taimi, valaaulia se tagata e faatino ia taga o se tagata sailiili ma se tasi o paga e avea o ni faifeautalai i luma o le vasega. Fai i le paga e faatinoina faifeautalai e faasoa atu la laua tali na saunia i le tagata o loo avea ma tagata sailiili.

Tala ma Faamatalaga o Talaaga

Galuega 3:6. “O le mea ua ia te au, ou te avatu lea ia te oe”

A o galue o se faaao o aoaoga faalelotu i le Iunivesite a Polika Iaga, sa faamalamalama ai e Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

“Sa lei i ai se tupe a Peteru ae sa ia te ia le tamaoaiga: ‘o mea sa ia te ia’ e aofia ai ki o le malo o le Atua i le lalolagi, mana o le perisitua e faatulai mai ai e ua oti, faatuatua e faamalolosia ai ponaivi ma musele, o se lima taumatau malosi o le faaaumeaina faa-Kerisiano. Sa le mafai e ia ona tuu atu ni ario po o auro ae sa mafai ona ia tuuina atu le mea e faatauina pea lava e ‘aunoa ma se tupe ma e aunoa ma se tau’ (Isa. 55:1)—ma sa ia tuuina atu” (“O Le Ata Lafoia Umi o Peteru,” Ensign, Sept. 1975, 30).

Galuega 3:7. “Ua tago atu foi o ia i lona lima taumatau, ua faatu ia te ia i luga”

Sa faamatala e Elder Bruce R. McConkie o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faapea o le tala ia Peteru i le faamaloloina o le tagata pipili ua faapupula mai ai le upumoni e faapea o i latou e umia le perisitua e galulue e avea ma sui o Iesu Keriso pe a latou tuuina atu faamanuiaga:

“E lei ole atu Peteru i le Alii e faamalolo le pipili; e lei tatalo o ia i le Atua e liligi mai lona alofa tunoa ma le mana faamalolo i luga o le tagata pipili. Nai lo lena—o le galue ai i le suafa o le Alii ma le mana o se pule faalefaitaulaga ua uma ona faamatuu atu ia te ia—na ia poloaiina ai e ia lava le vavega ina ia tupu. O Peteru o le auauna a le Alii, o lona sui ma lana avefeau; sa tu o ia i le tulaga o Keriso, e faia mea semanu e faia e le Matai lava ia pe ana i ai” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 2:46).

O loo faapupula mai foi lenei upumoni i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 36:2, lea na fetalai ai le Alii, “O le a faaee ou lima i ou luga [Edward Partridge] e ala i le lima o lau auauna o Sini Rikitone.”

Na aoao mai Peresitene Harold B. Lee i se tasi upumoni taua, na faaaoga ai le faataitaiga o le amio a Peteru ina ua uma ona faamalolo le tagata pipili i le mana o le perisitua:

“Pe ua outou vaai nei i le ata o lena agaga tamalii, o le alii sili o aposetolo, atonu, faatasi ai ma ona lima i luga o tauau o lenei tagata, ma faapea atu, ‘O lenei lou uso lelei e, ia e lototele, o le a ou laalaa faatasi nei ma oe. Ta savavali faatasi, ma ou te tautino atu ia te oe e mafai ona e savali, aua ua e mauaina se faamanuiaga e ala i le mana ma le pule na tuuina mai e le Atua ia i ma’ua o ni alii, o ana auauna.’ Ona osooso ai lea o le tagata ma le olioli

“E le mafai ona outou sii ae e le tasi le isi sei vagana ai ua outou tutu i ni tulaga maualuluga nai lo ia. E tatau ona e mautinoa, afai e tatau ona e laveaiina le tagata, ona tatau lea e oe lava ona faatuina se faataitaiga o le mea e te manao na te faia. E le mafai ona e tutuina se afi i se isi agaga vagana ai ua mumu i lou lava loto” (“Ia Outou Tutu i Nofoaga Paia,” Ensign, July 1973, 123).