Inisitituti
45 O Se Faavae Malosi Aoao


“O Se Faavae Malosi Aoao,” mataupu 45 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 45: “O Se Faavae Malosi Aoao”

Mataupu 45

Ata
Palota Lagolago

O Se Faavae Malosi Aoao

Ae lei oso le la i le aso 28 Iuni, na tali ai e Ema se tuitui faanatinati i lona faitotoa. Na ia maua lona tei o Lorenesi Wasson o tu i le faasitepu o le faitotoa, ua pefua uma. O ana upu na faamaonia ai le mea na sili ona ia fefe i ai.1

Na vave lava ona feala le aai atoa ao tietie atu Pota Rockwell i auala ma alaga atu le tala fou i le maliu ai o Iosefa.2 Na faapotopoto se vaega o le Au Paia i fafo o le fale o le au Samita toeitiiti lava i le taimi lava lena, ae na nonofo pea Ema ma lana fanau i totonu faatasi ma na o ni nai uo lava ma tagata o loo nonofo ma i latou. O lona tina faale-tulafono, o Lusi Samita, na savali solo i le fola o lona potumoe, ma vaai atu i fafo o le faamalama ma le le manatu i ai . Sa feopoai faatasi le fanau i totonu o se isi potu.3

Na nofonofo Ema na o ia, ma faavauvau le leoa. Ina ua mavae sina taimi, na ia punou ifo ma ufi ona foliga i ona lima ma tagi, “Aisea ua ou nofofua ai ma matua oti lau fanau?”

Na faalogoina lana tagi, ma ulu atu i le potu, Ioane Greene, le leoleo o le aai o Navu. Na taumafai e faamafanafana o ia, ma na ia faapea atu o ona faigata o le a avea ma se pale o le ola mo ia.

“O lo’u toalua sa avea ma o’u pale,” na ia avaavau atu ai. “Aisea, Oi le Atua e, ua tuulafoaia ai faapea au?”4


Mulimuli ane i lena aso, na tietie atu ai Uiliata Risati ma Samuelu Samita i Navu i ni taavale solofanua o loo aveina atu ai tino o Iosefa ma Ailama. Ina ia puipuia i laua mai le vevela o le la o le taumafanafana, na tuu ai tino i totonu o ni pusa laupapa ma ufi i ni vaovao.5

Na matuai faateia lava Uiliata ma Samuelu foi mai le osofaiga o le aso talu ai. Na taumafai Samuelu e asi ona uso i le falepuipui, ae e lei taunuu atu o ia i Karefasi, na tafana atu o ia e se au faatupu faalavelave ma tulia o ia mo le sili atu i le lua itula i solofanua.6 O Uiliata, i le taimi lea, na sao mai le osofaiga ma sina manua laitiiti lava i lona lautaliga, ua faataunuu ai le valoaga na faia e Iosefa i se tausaga talu ai faapea o le a felelei solo pulufana ia Uiliata, ma lavevea ai ana uo i le itu taumatau ma le agavale, ae o le a le masae ai sona ofu.7

O Ioane Teila, i le isi itu, na tulua le ola ma le oti i se faletalimalo i Karefasi, na tigaina i le manua ma le mafai ai ona tuua le taulaga.8 O le po ua mavae, na tusia ai e Uiliata ma Ioane se tusi puupuu i le Au Paia, ma aioi atu ia i latou ia aua nei taui ma sui mo le fasiotia o Iosefa ma Ailama. Ina ua uma ona tusia e Uiliata le tusi, na vaivai tele Ioane mai le totomasaa na tau le mafai ai ona saini lona suafa i le tusi.9

Ao latalata atu Uiliata ma Samuelu i le malumalu, na faafeiloaia taavale solofanua e se vaega o le Au Paia ma mulimuli atu ia i laua i le taulaga. Toeitiiti lava o tagata uma o Navu na auai i le solo ao agai lemu atu taavale solofanua e pasi atu i le tulaga o le malumalu ma lalo o le matie agai i le Maota o Navu. Na fetagisi lava le Au Paia ao latou savavali atu i le aai.10

Ina ua taunuu le solo i le fale o le au Samita, na oso Uiliata i luga o le tulaga lea na lauga mulimuli atu ai Iosefa i le Au a Navu. Na tiloitilo atu i se faatasiga o tagata e sefulu afe, ma na iloa atu e Uiliata na toatele na feitai i le kovana ma le au faatupu faalavelave.11

“Talitonu i le tulafono mo le toefaaleleia,” na ia aioi atu ai. “Tuu le taui ma sui i le Alii.”12


O lena afiafi, na saunia e Lusi Samita o ia lava ao ia faatalitali ma Ema, Maria, ma lana fanau laiti i fafo o le potu ai o le Maota o Navu. I se taimi na muamua atu, na siiina ai e ni nai alii tino o Iosefa ma Ailama i totonu o le fale ma faataeele ma fai o laua laei. Talu mai lena taimi na faatalitali ai Lusi ma lona aiga e vaai i tino. Na tau le mafai e Lusi ona pulea ona lagona, ma na ia tatalo ina ia ona maua le malosi e vaai ai i ona atalii na fasiotia.

Ina ua saunia tino, na muamua atu Ema i totonu ae na vave lava ona pau i lalo ma na manaomia ona sii ese mai le potu. Na mulimuli atu Maria ia te ia, ma le gatete ao ia savali atu. Faatasi ma lana fanau laiti e toalua o loo pipii mau ia te ia, na ia tootuli ai i tafatafa o Ailama, opo mai lona ulu i ona lima, ma tagi masusu lava. “Pe na latou fanaina oe, la’u pele Ailama?” na ia fai atu ai, ma seluselu lona lauulu i lona lima. Na lofituina o ia i le faavauvau.

Faatasi ai ma le fesoasoani a ni uo, na vave lava ona toe foi ane Ema i le potu ma faatasi atu ma Maria i tafatafa o Ailama. Na ia tuu atu lona lima i le muaulu malulu o lona tuagane faale-tulafono ma tautala filemu atu ia te ia. Ona ia faliu lea i ana uo ma faapea atu, “O lea ua mafai nei ona ou vaai ia te ia. O lea ua ou malosi.”

Na tu i luga Ema ma savali atu i le tino o Iosefa e aunoa ma se fesoasoani. Na ia tootuli i ona tafatafa ma tuu atu lona lima i lona alafau. “Oi, Iosefa, Iosefa e!” o lana tala lea. “Pe ua iu lava ina latou aveeseina oe mai ia te au?”13 Na tootuli ifo Iosefa Laitiiti ma kisi atu i lona tama.

Na matuai lofituina lava Lusi i le faanoanoa na siomia o ia ma na le mafai ai ona ia tautala. “Lou Atua e,” na ia tatalo le leoa ai. “Aisea ua e tuulafoaiina ai lenei aiga?” Na lolofi mai i lona mafaufau faigata na oo i lona aiga, ae ina ua ia vaai atu i foliga ua leai ni ola o lana fanau tama, na la foliga filemu lava. Na ia iloa ua saogalemu Iosefa ma Ailama mai o laua fili.

“Ua ou aumaia i laua ia te a’u,” na ia faalogo atu ai i se leo o fai mai, “ina ia la maua le malologa.”14

O le aso na sosoo ai, e faitau afe tagata na laina i fafo o le Maota o Navu e faamamaluina le auuso. Na vevela ma na leai ni ao i le lagi o lena aso o le taumafanafana. Mai i lea itula i lea itula, na ulufale mai ai le Au Paia i le tasi faitotoa, pasi ane i pusa maliu, ma ulufafo atu i le isi faitotoa. Na i totonu le auuso i ni pusa maliu na teuina i ni ie papae ma ni veloveta vaivai, uliuli. O se tioata i luga ae o o la foliga na mafai ai e le au faanoanoa ona vaai atu ia i laua mo le taimi mulimuli.15

Ina ua uma le maimoaga, na fai atu e Viliamu Phelps le lauga o le falelauasiga o le perofeta i se faatasiga e fia afe o le Au Paia. “O le a sa’u tala o le a fai atu ia Iosefa le tagata vaai?” na ia fesili atu ai. “E lei sau o ia o se sui o manatu o tagata lautele, ae i le na o le suafa lava o Iesu Keriso.”

“Na sau o ia e tuuina mai poloaiga ma le tulafono a le Alii, ia fausia malumalu, ma aoaoina tagata ia faaleleia i le alofa ma le alofa mutimutivale,” na molimau atu ai Viliamu. “Na ia sau e faatulaga la tatou ekalesia i le lalolagi, i luga o mataupu faavae mama ma faavavau o faaaliga, perofeta, ma aposetolo.”16


Ina ua mavae le falelauasiga, na tusi atu Maria Ana Iaga e uiga i le faalavelave ia Polika, lea na faitau selau maila i le itu i sasae o loo tutu ai mo Iosefa faatasi ma ni nai sui o le Toasefululua. “Ua tele naua puapuaga ua matou oo i ai i lenei nofoaga talu ona e tuua le aiga,” na ia faamatala atu ai. “O lo tatou tuagane pele o Iosefa Samita ma Ailama ua fasiotia e le au faatupu faalavelave feai.” Na faamautinoa atu e Maria Ana ia Polika o loo malolosi lo latou aiga, ae na te le iloa pe o le a le saogalemu o loo latou i ai. Mo vaiaso e tolu talu ai, na taofia ai uma meli mo Navu, ma o le taufaafefe o osofaiga a le au faatupu faalavelave na faaauau pea.

“Na faamanuiaina au e pulea ou lagona i le taimi o lenei faalavelave,” na tusi atu ai Maria Ana. “Ou te faamoemoe o le a e faaeteete ao e agai mai i le fale ma aua nei faaalia oe lava ia i latou o le a lamatia ai lou ola.”17

O le aso lava lena, na tusi atu ai Vilate ia Heber. “Ou te lei tusia muamua lava se tusi ia te oe i lalo o ni tulaga ua sili ona faigata e pei ona tuuina i ai nei i matou,” na ia tau atu ai ia te ia. “Tau ina ia le faatagaina e le Atua ona ou toe molimauina se isi tulaga faapenei.”

Na faalogo Vilate o loo saili pea e Viliamu Law ma ana uo se taui e faasaga i taitai o le ekalesia. I le fefe ai mo le saogalemu o Heber, na tau le manao ai o ia e sau lona toalua i le fale. “O lau tatalo faifaipea nei e mo le Alii ia faasaoina i tatou uma lava ia toe feiloai,” na ia tusi atu ai. “E leai sou masalosalo o le a latou saili e fasioti oe, ae talosia ia tuu atu e le Alii ia te oe le poto e solaese ai mai o latou lima.”18

I se taimi puupuu mulimuli ane, sa tusi atu ai Fipe Uitilafi i ona matua ma faamatala atu i ai le osofaiga i Karefasi. “O nei mea o le a le taofia ai le galuega e sili atu nai lo le maliu o Keriso, ae o le a taavale atu pea i luma i se televave e sili atu,” na molimau atu ai Fipe. “Ou te talitonu ua i ai nei Iosefa ma Ailama i le mea e mafai ai ona la faia se lelei e sili atu mo le ekalesia nai lo o le faatasi ma i tatou.”

“Ua sili atu lou malosi i le faatuatua nai lo soo se isi lava taimi,” na ia faamautinoa atu ai. “O le a ou le tuuesea lava le faatuatuaga o le faaMamona moni e tusa lava pe ou te oti ai i totonu o le tasi le itula mai le taimi o loo ou tusia ai lenei tusi, aua ua ou iloa ma le mautinoa o le galuega lenei a le Atua.”19


Ao agai atu tusi a Maria Ana, Vilate, ma Fipe i sasae, na faalogo Polika Iaga ma Osone Palate i tala i le fasiotiga o Iosefa ma Ailama, ae na leai se isi na mafai ona faamaonia le tala. Ona oo lea i le aso 16 Iulai, na maua ai e se tagata o le ekalesia i le paranesi a Niu Egelani na latou asia se tusi mai Navu na faamatalaina ai auiliili le tala fou faanoanoa. Ina ua faitau Polika i le tusi, na ia lagonaina e pei o le a pa lona ulu. Na te le’i lagonaina muamua lea ituaiga o faavauvau.

Na vave lava ona liliu atu lona mafaufau i le perisitua. Na umia e Iosefa ki uma na manaomia e fai ai faaeega paia o le Au Paia ma faamauina ai i latou mo le faavavau. A aunoa ma na ki, o le a le mafai ona agai i luma le galuega a le Alii. Mo sina taimi, na lagona ai e Polika le fefe faapea ua ave e Iosefa na ki i le tuugamau.

Ona, faafuasei mai lea o se faaaliga, ma na manatua ai e Polika le ala na faaee ai e Iosefa ia ki i luga o Aposetolo e Toasefululua. Na ia poina ma le malosi lona tulivae, ma faapea atu, “O ki o le malo o loo iinei lava i le ekalesia.”20

Na malaga Polika ma Osone i Posetona e feiloai ma isi aposetolo i setete i sasae. Na latou filifili e toe foi vave atu i le fale ma fautuaina faifeautalai uma lava e i ai aiga i Navu ia toe foi atu foi.21

“Ia lototetele,” na tau atu ai e Polika i le Au Paia i le eria. “Pe a auina atu e le Atua se tagata e fai se galuega, e le mafai e tiapolo uma i seoli ona fasiotia o ia sei vagana ua maea lana galuega.” Na ia molimau atu na tuuina atu e Iosefa ki uma o le perisitua i le Toasefululua ae lei maliu, ma tuua ai i le Au Paia mea uma latou te manaomia e faaauau ai.22


I tua i Navu, ao faanoanoa Ema i lona toalua, na ia amata ona popole i le tausia o lana fanau ma lona tina faale-tulafono na o ia. Na faia e Iosefa taumafaiga uma aloaia ina ia tuueseese ai meatotino a lona aiga mai mea na umia e le ekalesia, ae na ia tuua pea ni aitalafu tetele ma e aunoa ma se uili. Sei vagana ai ua vave ona tofia e le ekalesia se tasi e vaaia meatotino e sui tulaga ia Iosefa i le avea ai ma pule o meatotino a le ekalesia, na fefe Ema, o le a tuua lona aiga i le mativa.23

Na fevaevaeai taitai o le Ekalesia i Navu po o ai na i ai le pule e faia le tofiga. O nisi tagata na talitonu o le tiutetauave e tatau ona pau ia Samuelu Samita, le uso matua o le perofeta o loo soifua, ae na mai o ia ina ua mavae le tulieseina mai Karefasi, ma na maliu faafuasei lava i le faaiuga o Iulai.24 O isi na talitonu e tatau ona filifili e taitai o le siteki o le lotoifale le tagata fou e vaaia meatotino. Na mananao Uiliata Risati ma Viliamu Phelps e tolopo le faaiuga seia toe foi mai le Toasefululua mai a latou misiona i setete i sasae ina ia mafai ona latou auai i le filifiliga.

Ae na popole tele Ema mo se faaiuga ma na manao i taitai o le ekalesia ia faia loa lava le filifiliga o le tagata e vaaia meatotino. O lana filifiliga mo le tofiga o Viliamu Marks, le peresitene o le siteki o Navu.25 Ae ui i lea, na matuai tetee lava Epikopo Neueli Uitini i le filifiliga, ona o Viliamu na teena le autaunonofo ma na le manatu tele i sauniga o le malumalu.

“Afai e tofia Marks,” na folafola faalilolilo atu ai le epikopo, “o le a faaleagaina o tatou faamanuiaga faaleagaga, ona e le fiafia tele o ia i mea e sili ona taua.” I le iloaina o le ekalesia e sili atu i le na o se faalapotopotoga o i ai ni meatotino tautupe ma ni tiutetauave aloaia, na talitonu Neueli o le tagata fou e vaaia meatotino e tatau ona avea ma se tasi e lagolagoina atoatoa mea na faaalia e le Alii ia Iosefa.26

I le vaitaimi lava lea, na lava le malosi o Ioane Teila mai ona manua e toe foi atu ai i Navu. Na toe foi mai foi Pale Palate mai lana misiona ma faatasi atu ia Ioane, Uiliata Risati, ma Viliamu Phelps i le uunaia o Ema ma Viliamu Marks e faatali mo le toe foi mai o isi aposetolo. Na latou talitonu e sili atu le taua o le filifilia o le tagata e vaaia meatotino e ala i le pule tatau nai lo le faia o se filifiliga faavavevave.27

Ona taunuu mai lea o Sini Rikitone i le aso 3 Aokuso i Navu. I le avea ai ma soa a Iosefa i le faatosinaga mo le peresitene, na siitia atu ai Sini i se isi setete ina ia ausia ai tulaga manaomia faale-tulafono mo le tofiga. Ae ina ua ia faalogo i le maliu o le perofeta, na toe faanatinati mai loa Sini i Ilinoi, ma le mautinoa o lona tofiga i le Au Peresitene Sili ua agavaa ai o ia e taitai le ekalesia.

Ina ia faamalosia lana mau, na faailoa atu e Sini na ia mauaina se faaaliga mai le Atua na faaali atu ia te ia ua manaomia e le ekalesia se leoleo—se tasi o le a popole mo le ekalesia i le toesea ai o Iosefa ma faaauau ona tautala atu mo ia.28

O le taunuu mai o Sini na popole ai Pale ma isi aposetolo i Navu. O le faafitauli i le tagata e vaaia meatotino na manino ai e manaomia e le ekalesia se pule faamalumalu e faia filifiliga taua. Ae na latou iloaina o Sini, e pei foi o Viliamu Marks, na teena le tele o aoaoga ma faatinoga na faaalia mai e le Alii ia Iosefa. E sili atu le taua, na latou iloaina na faaitiitia le faalagolago atu o Iosefa ia Sini i tausaga ua mavae ma e lei faaeeina atu ki uma o le perisitua ia te ia.29

O le aso ina ua mavae lona taunuu mai, na ofo atu ai faalauaitele Sini e taitaia le ekalesia. Na te lei fai atua se tala e uiga i le faaumaina o le malumalu po o le faaeeina o le Au Paia i le mana faaleagaga. Nai lo o lena, na ia lapataia i latou faapea o loo lumanai taimi faigata ma na folafola atu e taitaia i latou ma le lototoa i aso e gata ai.30

Mulimuli ane, i se fonotaga a taitai o le ekalesia, na finau atu ai Sini ia faapotopoto le Au Paia i le lua aso e filifili se taitai fou ma tofia ai se tagata e vaaia meatotino. I le popole, na valaau atu ai Uiliata ma isi aposetolo ia lava se taimi e iloilo ai manatu o Sini ma faatali le toe foi mai o isi o le latou korama.

Na ioeina e Viliamu Marks ma faatulaga le fonotaga mo le aso 8 o Aokuso, i le toe fa aso.31


I le afiafi o le aso 6 o Aokuso , na vave lava ona salalau le tala faapea o Polika Iaga, Heber Kimball, Osone Palate, Uilifoti Uitilafi, ma Laimani Wight ua taunuu i Navu i le vaasitima. Na vave lava ona faafeiloaia aposetolo e le Au Paia i luga o auala ao latou agai atu i le fale.32

O le aoauli na sosoo ai, na faatasi atu ai aposetolo faatoa taunuu mai ma Uiliata Risati, Ioane Teila, Pale Palate, ma Siaosi A. O Samita i se fono ma Sini ma isi aufono o le ekalesia.33 I le taimi lea, ua suia le mafaufau o Sini e uiga i le filifilia o se taitai fou i le aso 8 o Aokuso. Nai lo o lena, na ia faapea mai na ia manao e fai se fono tatalo faatasi ma le Au Paia i lena aso, ae tolopo le filifiliga seia o mai faatasi taitai o le ekalesia ma “faamafanafana e le tasi le loto o le isi.”34

Ae, na finau pea Sini i lana aia tatau e taitaia le ekalesia. “Na faaali mai ia te au faapea o lenei ekalesia e tatau ona fausia i luga o Iosefa,” na ia tau atu ai i aufono, “ma o faamanuiaga uma lava tatou te maua e tatau ona maua mai ia te ia.” Na ia fai mai o lana faaaliga talu ai nei na o se faaauauina o lena faaaliga mamalu o le lagi na ia vaaia faatasi ma Iosefa i le sili atu ma se sefulu tausaga talu ai.

“Na faauuina au o se failauga ia Iosefa,” na ia faaauau ai, e faatatau i se faaaliga na maua e Iosefa i le 1833, “ma e tatau ona ou sau i Navu e vaai ua taitaia le ekalesia i le faatulagaga tatau.”35

E lei ofo Uilifoti i upu a Sini. ”Sa o se ituaiga o faaaliga tuai,” na ia tusia ai i lana api talaaga.36

Ina ua uma ona lauga atu Sini, na tulai i luga Polika ma molimau atu faapea na faaee e Iosefa ki uma ma mana o le faaaposetolo i luga o le Toasefululua. “Ou te le popole po o ai e taitaia le Ekalesia,” na ia fai atu ai, “ae tasi le mea e tatau ona ou iloa, ma o lena mea e faapea po o le a le finagalo o le Atua i ai.”37

I le aso 8 o Aokuso, le aso o le fono tatalo a Sini, na misia ai e Polika se fonotaga o le taeao-po faatasi ma lana korama, o se mea na te lei faia lava muamua.38 Na laa atu i fafo, ma na ia vaaia ai le fia afe o le Au Paia ua faapotopoto i le togalaau i talaane o le malumalu. Na savili lava le taeao, ma na tulai Sini i totonu o se taavale solofanua ma na u lona tua i se matagi malosi, ma le le motu. Nai lo o le faia o se fono tatalo, na toe ofoina atu foi e Sini o ia lava o se leoleo i le ekalesia.

Na saunoa atu Sini i le silia ma se itula, ma molimau atu faapea o Iosefa ma Ailama o le a umia lo la pule o le perisitua e oo atu i le faavavau ma na faatulagaina lelei aufono o le perisitua e taitaia le ekalesia pe a maliliu. ”O le a tutu tagata uma lava i lona lava tulaga i lona lava valaauga i luma o Ieova,” na folafola atu ai e Sini. Ona ia toe faatuina atu ai lea faapea o lona lava tulaga ma le valaauga o le avea ma failauga a Iosefa. Na te lei faamoemoeina le faalapotopotoga ia palota i lena mataupu, ae na ia manao ia iloa e le Au Paia ona manatu.39

Ina ua uma le lauga a Sini, na valaau atu Polika i le aofia ia faatali mo ni nai minute. Na ia tau atu na ia manao ia lava le taimi e faanoanoa ai i le maliu o Iosefa ae lei faatulagaina pisinisi a le ekalesia, ae ua ia lagonaina se manao faanatinati o le Au Paia ia filifili se taitai fou. Na ia popole ona o nisi o i latou na mananao tele mo le mana e faasaga i le finagalo o le Atua.

Ina ia foia le faafitauli, na fesili atu Polika i le Au Paia ia toe foi atu i le aoauli lena e lagolagoina se taitai fou o le ekalesia. O le a latou palota i le korama o se tino o le ekalesia. “E mafai ona tatou faia lena pisinisi i le lima minute,” na ia fai atu ai. “O le a tatou le faasagatau i le tasi ma le isi, ma o alii ma tamaitai uma lava o le a fai atu amene.”40


O lena aoauli, na toe foi atu ai Emili Hoyt i le togalaau mo le fonotaga. O se tausoga i le perofeta, sa i le faaiuga o le tolusefulu tausaga Emili ma o se tagata faauu o se aoga faafaiaoga. I ni nai tausaga talu ai, na la galulue felatai ai ma lona toalua, o Samuelu, ma Iosefa ma Ailama, ma o le maliliu faafuasei a le auuso na faanoanoa ai i laua. E ui na la nonofo i le isi itu o le vaitafe i le Teritori o Aioua, na o mai Emili ma Samuelu i Navu i lena aso ia auai i le fono tatalo a Sini.41

I le latalata i le lua, na alaala faatasi ai korama a perisitua ma aufono i o latou nofoaga i luga ma autafa o le tulaga. Ona tulai lea o Polika Iaga e saunoa atu i le Au Paia.42 “Ua tele lava tala e uiga ia Peresitene Rikitone e avea ma peresitene o le ekalesia,” na ia fai atu ai, “ae ou te fai atu ia te outou o le Korama a le Toasefululua o loo i ai ki o le malo o le Atua i le lalolagi atoa.”43

Ao faalogologo atu Emili ia Polika o lauga, na ia mauaina o ia lava o tepa vave atu i luga ia te ia ia mautinoa pe le o Iosefa lea o loo saunoa. Na ia te ia foliga o Iosefa, lana auala o mafaufauga, ma e oo lava i le leo o lona siufofoga.44

”O Uso Iosefa, le perofeta, na faataatiaina le faavae mo se galuega tele, ma o le a tatou fausia ai i luga,” na faaauau ai Polika. “Ua faataatia se faavae maoae aoao, ma e mafai ona tatou fausia se malo e lei i ai muamua lava i le lalolagi. E mafai ona tatou fausia se malo e saoasaoa atu nai lo le mafaia e Satani ona fasiotia uma le Au Paia.

Ae e manaomia le Au Paia ia galulue faatasi, na folafola atu ai Polika, i le mulimuli i le finagalo o le Alii ma ola i le faatuatua. “Afai tou te mananao ia Sini Rikitone po o Viiamu Law e taitaia outou, pe so o se isi lava, e taliaina lava outou ia i latou,” na ia saunoa atu ai, “ae ou te tau atu ia te outou i le suafa o le Alii o le a le mafai e se tagata ona tuu se tasi i le va o le Toasefululua ma le perofeta o Iosefa. Aisea? Na ia tuuina atu i o latou lima ki o le malo i lenei tisipenisione mulimuli, mo le lalolagi atoa lava.”45

I le lagonaina o le Agaga ma le mana lea na i luga o Iosefa ua i ai nei i luga o Polika, na vaavaai atu Emili i le aposetolo ua valaau atu i le Au Paia ina ia lagolagoina le Toasefululua o ni taitai o le ekalesia. “O alii uma lava, tamaitai uma lava, ma korama uma lava ua faatulagaina tatau nei,” na ia saunoa atu ai. “O i latou uma lava e finagalo i ai i le faalapotopotoga uma lava o le Au Paia, faaali mai i le siitia o le aao taumatau.”

Na sii e Emili ma le faapotopotoga atoa lava o latou lima.46

“Ua tele naua mea e fai,” na saunoa atu ai Polika. “Na faataatia le faavae e lo tatou perofeta, ma o le a tatou fausia ai i luga o lena faavae. E leai lava se isi faavae e mafai ona faataatia ae o lena ua faataatiaina, ma o le a tatou maua o tatou faaeega paia pe a finagalo i ai le Alii.”47

I le fitu tausaga mulimui ane, na tusia ai e Emili lona aafiaga i le vaaia o Polika ao saunoa atu i le Au Paia, ma molimau mai i le ala na matuai foliga mai ai ma le leo e pei o Iosefa i luga o le tulaga. I ni tausaga o i luma atu, e faitau taseni ni Au Paia na faaopoopo atu a latou molimau i lana molimau, ma faamatalaina le ala na latou vaaia ai le foliga faaperofeta o Iosefa ua pau i luga o Polika i lena aso.48

“Afai e i ai se tasi e masalosalo i le aia a Polika e pulea mataupu mo le Au Paia,” na tusia e Emili, “pau le mea ou te fai atu ia te outou o lenei: Ia maua le Agaga o le Atua ma iloa mo outou lava ia. O le a saunia e le Alii mea uma mo Ia lava.”49


O le aso na sosoo ma le konafesi, na lagona ai e Uilifoti se ao pogisa o loo i ai pea i luga o le aai. “Ua leai le perofeta ma le peteriaka,” na ia tusia ai i lana api talaaga, “ma ua foliga mai ua tau leai se manao e faia soo se mea.” E ui i lea, na o atu loa Uilifoti ma le Toasefululua e galulue. Na latou feiloai i lena aoauli ma tofia epikopo Neueli Uitini ma Siaosi Mila e auauna atu e vaaia meatotino mo le ekalesia ma foia ai faafitauli e faatatau i mea tautupe a Iosefa.50

E tolu aso mulimuli ane, na latou valaaulia ai Amasa Laimani i le Korama a le Toasefululua ma vaevaeina le Iunaite Setete i sasae ma Kanata i ni itu e pule faamalumalu ai faitaulaga sili. O Polika, Heber, ma Uiliata o le a valaaulia alii i nei tofiga ma vaaia le lotu i Amerika ao Uilifoti o le a malaga faatasi ma Fipe i Egelani e pulefaamalumalu i le misiona a Peretania ma pulea lona faatulagaina o le lomitusi.51

Ao saunia Uilifoti mo lana misiona, na tauivi isi aposetolo e faamalosia le ekalesia i Navu. O le Au Paia i le fonotaga i le aso 8 o Aokuso na lagolagoina le Toasefululua, ae o nisi alii na taumafai lava i latou e vaevae le ekalesia ma toso ese atu tagata. O le toatasi o i latou, o Iakopo Strang, o se tagata fou o le ekalesia lea na fai mai na ia maua se tusi mai ia Iosefa e tofia ai o ia e avea ma tagata moni lava e sosoo ma ia. Na i ai se fale o Iakopo i le Teritori o Uisikonesini ma na manao i le Au Paia ia faapotopoto iina.52

Na lapataia le Au Paia e Polika ia aua nei mulimuli atu i tagata tetee. “Aua nei taapeape,” na ia augani atu ai ia i latou. “Nonofo iinei i Navu, ma fausia le malumalu ma maua o outou faaeega paia.”53

Na tumau pea le taulai a le ekalesia i le faaumaina o le malumalu. I le aso 27 o Aokuso, i le po ae latou te lei tuua mo Egelani, na asiasi atu ai Uilifoti ma Fipe i le malumalu faatasi ma ni uo. Na tutu ai i le faavae o ona puipui, ia na oo atu i luga toeitiiti lava i le tumutumu o le fogafale lua, na olioli Uilifoti ma Fipe i le ala na aumaia ai e le susulu o le masina le mamalu ma le matagofie o le fausaga.

Na la feaei atu i se apefai i le tumutumu o puipui ma tootutuli i lalo e tatalo. Na faailoa atu e Uilifoti lona agaga faafetai i le Alii mo le tuuina i le Au Paia o le mana e fausia ai le malumalu ma ole atu ina ia latou mafai ona faaumaina, ma maua le faaeega paia, ma ia totoina le galuega a le Atua i le lalolagi atoa. Na ia ole atu foi i le Alii e faasaoina o ia ma Fipe i le misiona.

“Fesoasoani ia i maua ia faatumuina la ma misiona i le amiotonu,” na ia tatalo atu ai, “ma ia mafai ona toe foi mai i lenei laueleele ma savalia potu o le maota o le Alii i le filemu.”54

O le aso na sosoo ai, ae lei malaga ese le au Uitilafi, na tuuina atu ai e Polika ia Fipe se faamanuiaga mo le galuega o loo i ona luma. “O le a faamanuiaina oe i lau misiona e faapea foi ma lau tane, ma o le a avea oulua ma auala o le faia o le tele o mea lelei,” “Afai o le a oulua o atu i le lotomaualalo atoatoa, o le a faasaoina outou e toe foi mai ma feiloai ma le Au Paia i le malumalu ma o le a olioli ai i totonu.”

Mulimuli ane i lena aoauli, sa malaga atu ai Uilifoti ma Fipe mo Egelani. Na faatasi ai ma i laua faifeautalai o Tanu Jones ma lona faletua, o Sieni, ia na agai atu i Uelese e faataunuu ai le valoaga a Iosefa.55