Inisitituti
36 Faaosofia i Latou e Faapotopoto


“Faaosofia i Latou e Faapotopoto,” mataupu 36 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 36: “Faaosofia i Latou e Faapotopoto”

Mataupu 36

Ata
Ierusalema

Faaosofia i Latou e Faapotopoto

I le tautotogo o le 1841, sa toe vaai tasi atu lava Maria Ana Davis i foliga o lona toalua ao lei tapunia le tapuni o lona pusamaliu ma sii atu loa lona tino maliu e ana uo i se tulimanu filemu o se fanuatanu o le lotu i Tireli, Egelani. O Ioane Davis na talavou ma malosi, ma sa na o le luasefulu-lima tausaga, i le taimi na maliu ai. Ao vaavaai atu Maria o saesae ese atu lona pusamaliu, na faafuasei lava ona ia lagonaina le tuuatoatasi, i lona tu ai ma lona ofu faanoanoa uliuli i se nuu ua nao ia ai lava le Au Paia o Aso-Gata-Ai.

Na oti Ioane ona o ona talitonuga. Na ia feiloai ma Maria i se fonotaga a le Au Paia i se tausaga talu ai, ae lei leva ona papatiso e Uilifoti Uitilafi le faitau selau o le Auuso Tuufaatasi i Herefordshire e latalata ane. E leai se isi o i laua ma Ioane na tapuai faatasi ma le Auuso Tuufaatasi, ae o le talalelei toefuataiina na vave lava ona salalau i totonu o le eria, ma tosina atu ai le vaai a le tele o tagata.1

Na tatala atu e Maria ma Ioane lo la fale i faifeautalai ma le faamoemoe e faatuina se aulotu i le eria. Na faasolo ina tupu tele ma faateleina le misiona i Peretania, ma i le mavae ai o le na o ni tausaga se fa, na silia i le ono afe le Au Paia i Egelani ma Sikotilani.2- E oo lava i Lonetona, lea na tauva malosi ai failauga i auala mai le tele o ekalesia ia maua ni tagata, na faatuina ai e faifeautalai se paranesi pe a ma le fa sefulu le Au Paia, na taitaia e se faifeau Amerika talavou e igoa ia Lorenese Sinou.3

Peitai, na tumau pea le faatuiese i totonu o le atunuu. Sa otaota auala i le tele o aai i tamai tusi taugofie, e talai atu ai soo se ituaiga manatu faalelotu.4 O nisi o ni tamai tusi aneti-Mamona na toe lolomiina mai le Iunaite Setete ma lapataia ai e faitauina e faasagatau i le Au Paia o Aso e Gata Ai.5

I le faamoemoe e faasa’o ripoti sese, sa amata ona tusi e Pale Palate ana ia lava tamai tusi ma lolomiina se nusipepa faalemasina, o le Latter-day Saints’ Millennial Star, o lea sa lomia ai tala fou mai le Au Paia i Navu ma Peretania atoa. Na faatulagaina foi e Polika Iaga ia i ai se tusi pese ma le Tusi a Mamona e lolomina mo le Au Paia i Peretania.6

I Tireli, sa feagai Maria ma Ioane ma sauaga ina ua amata ona talai fafeautalai i le la fale. O tamaloloa malolosi na masani ona faataapeapeina fonotaga ma tuliesea faifeautalai. Na faatuputupulaia le leaga seia oo i se tasi aso, na tatu’i ai e tamaloloa Ioane i le fola ma kikiina o ia e aunoa ma se alofa. E lei toe manuia lava o ia. I se taimi puupuu mulimuli ane, sa pau ai ma manua o ia ma amata ai ona tale mai i fafo le toto. Sa taumafai faifeautalai e asi le ulugalii, ae na taofia i laua e tuaoi saua. I le faataotolia ai i le moega, na faasolo ina vaivai Ioane seia oo ina oti o ia.

Ina ua uma le falelauasiga, na filifili Maria e faatasi atu i le faapotopotoina i Navu. O ni nai aposetolo, e aofia ai Polika Iaga ma Heber Kimball, na faasilasila talu ai nei o le a latou toe foi i le fale i lena tautotogo, ma ave ma i latou se vaega tele o le Au Paia Peretania. Sa fuafua Maria e malaga i Amerika i Matu vave lava mulimuli ane faatasi ma se vaega e laiitiiti atu o le Au Paia.

Talu ai na o ia le tagata o lona aiga na auai i le ekalesia, sa asia e Maria ona matua ma nai ona tei e faamavae i ai. Na ia manatu o le a tetee lona tama, ae sa na ona ia fesili ia te ia po o afea e alu ai ma po o le a le vaa.

I le aso na malaga atu ai Maria mo le taulaga o le uafu o Perisitolo, sa ma’i o ia i le faanoanoa. Na ui atu i le falesa na la faaipoipo ai ma Ioane i ni nai masina na muamua atu, ma sa ia mafaufau ai i mea uma na tupu ia te ia talu mai lena taimi.

O lea ua avea o ia o se fafine ua luasefulufa-tausaga ua oti lana tane, o le a ia alu toatasi i se laueleele fou, e lafo atu lona ola faatasi ma tagata o le Atua.7


I tua i Navu, na nofo ai le faatonu o le nusipepa o Tomasi Sharp i autafa o Iosefa Samita i luga o se tulaga ua faamaualuga ma vaai atu i se potopotoga e faitau afe o le Au Paia. Ua oo ia Aperila 6, 1841, o le aso fanau lona sefulu ma le tasi a le ekalesia ma o le aso muamua o se konafesi aoao. Sa tata se faaili pu i luga o le talanoaga o le faalapotopotoga. I ni nai minute, o le a faamanatuina ai e le Au Paia le aso taua i le faataatiaina o maatulimanu o le malumalu fou.

O Tomasi e le auai i le ekalesia, ae o le pulenuu o Navu, o Ioane Bennett, na valaauliaina o ia e faaalu lona aso faatasi ma le Au Paia.8 Sa lei tau mateina pe aisea. I le avea ai ma se faatonu o le nusipepa, e mafai e Tomasi ona faaleleia pe faaleagaina se vaaiga i se tagata i ni nai upu iti, ma sa aumaia o ia i Navu o se fesoasoani lelei.

E pei o le Au Paia, sa fou Tomasi i le nuu. E lei atoa lelei lona luasefulu-tolu tausaga, ae na ia sau i sisifo i le tausaga talu ai e galue o se loia ma na faamautu i le aai o Uoasoa, e tusa ma le tasi le aso e malaga ai i le itu i saute o Navu. I totonu o ni masina talu lona taunuu mai, sa avea ai o ia o se faatonu o le nusipepa e tasi lava e le o se nusipepa Mamona i le itumalo ma na lauiloa ai mo ana tusitusiga malolosi.9

Sa ia le ano i aoaoga a le Au Paia ma sa le ofo tele i lo latou tuuto i lo latou faatuatuaga.10 Ae na ia tautino mai o gaoioiga o le aso sa maoae.

Na amata le aso i le faapapaina leotetele o fanafanua ae mulimuli atu ai se savali a le militeri o le aai, e taua o le Au a Navu, e toa 650 tamaloloa. O Iosefa Samita ma Ioane Bennett, sa laeiina pelaue mafolafola lanu moana ma apeleti auro o au ofisa a le militeri, na faasavalia le Au i le taulaga ma i luga o le matie e agai i le faavae faatoa eliina o le malumalu. I le faaaloalo, na faatuina ai e le Au Paia Tomasi e lata i le amataga o le solo, e le mamao mai ia Iosefa ma ana au militeri.11

Na amata e Sini Rikitone le sauniga o le maatulimanu i se lauga musuia e tasi le itula le umi e uiga i tofotofoga talu ai nei o le Au Paia ma a latou taumafaiga e fausia ni malumalu. I le maea ai o le lauga, sa tu Iosefa i luga ma faatonuina le aufaigaluega ia tuu i lalo le maa tele i le itu i sautesasae o le faavae.

“O lenei maatulimanu autu, e suitulaga i le Au Peresitene Sili, ua faataatia tonu nei mo le Atua silisili ese,” na ia faasilasila atu ai, “ina ia i ai se nofoaga e tapuai atu ai le Au Paia i le Atua, ma ia i ai se mea e tofa ai le Atalii o le Tagata.”12

Ina ua maea le faamanatuina paia, sa valaaulia e Iosefa Tomasi ma isi malo faaaloalogia i lona maota mo se taumafataga o le pipi i le afiafi. Sa ia manao ia i latou e iloa e taliaina i latou i Navu. Afai latou te le autasi i lana faatuatuaga, na ia faamoemoe ia tau lava ina latou taliaina lana talimalo.13


Sa fiafia Iosefa e iloa sa lomia e Tomasi se tala lelei i le sauniga o le maatulimanu i lana nusipepa i le aso na sosoo ai. Mo le taimi muamua talu le faatulagaina o le ekalesia, na foliga mai ai ua maua e le Au Paia le agaalofa a o latou tuaoi, lagolago a le malo, ma uo i nofoaga taua.14

E ui ina taliaina e Iosefa se taimi o lagona lelei ma le filemu i Navu, ae peitai, na ia iloa na manao le Alii ia te ia e usitaia Ana poloaiga uma, e tusa lava pe tofotofoina ai le faatuatua o le Au Paia i le faataunuuina. Ae e leai se isi poloaiga e sili atu ai se tofotofoga nai lo o le autaunonofo.15

Sa malamalama Iosefa e ala i faaaliga o le faaipoipoga ma le aiga e tutotonu i le fuafuaga a le Atua. Na auina mai e le Alii Elia le perofeta i le malumalu o Katelani e toefuatai mai ki o le perisitua e faamauina faatasi ai augatupulaga e pei o uamea e sosoo ai se filifili. I lalo o le taitaiga a le Alii, na amata ona aoaoina e Iosefa nisi Au Paia faapea e mafai ona faamauina faatasi tane ma ava mo le olaga nei ma le faavavau, ma avea ma suli i faamanuiaga o Aperaamo ma faataunuuina le fuafuaga e faavavau a le Atua mo Lana fanau.16

O le perofeta o Iakopo i le Tusi a Mamona na aoao mai e le tatau ona i ai i se tamaloa “a ia na o le tasi le ava,” sei vagana ai ua poloaiina e le Atua.17 E pei ona faaalia e le tala ia Aperaamo ma Sarai, na poloaiina e le Atua i nisi taimi ni soo faatuatua e faia le autaunonofo o se auala e faalautele atu ai nei faamanuiaga i isi tagata taitoatasi ma ia tupuga mai ai tagata o le feagaiga i le Atua. E ui i tofotofoga na aumaia ai, o le faaipoipoga a Aperaamo i lona toalua faaautaunonofo o Akara na maua mai ai se nuu tele. E faapea foi ona tofotofoina e le faaipoipoga faaautaunonofo le Au Paia e faatinoina, ae na folafola mai e le Alii e faaeaina i latou mo lo latou usiusitai ma le ositaulaga.18

O tausaga na mulimuli mai i le malaga ese mai o Iosefa mai Katelani na faigata, ma sa ia le faailoaina atu i le Au Paia le autaunonofo i lena taimi. Ae sa ese le tulaga i Navu, lea ua iu ina maua ai e le Au Paia se fuataga o le saogalemu ma le mautu lelei.

Sa i ai foi le faatuatuaga o Iosefa i le Tulafono o le Iunaite Setete, lea sa puipuia ai le faatinoina ma le saoloto o talitonuga faalelotu. I le amataga o lena tausaga, na faamautinoa ai e le Aufono o le Aai o Navu lea aia tatau ina ua pasia se sauniga e faapea o vaega o talitonuga faalelotu uma ua faatagaina ia tapuai saoloto i Navu. Na faalautele atu le tulafono e tutusa i Kerisiano ma le-Kerisiano. E ui sa leai se isi i Navu na mulimuli i le Isalama, o le sauniga na patino lava le puipuia o Musalemi, o e na faatinoina le tele o toalua i nisi taimi.19 E ui na faanoanoa o ia ona o sui o malo i le aai autu o le atunuu, sa talitonu ma faatuatuaina e Iosefa mataupu autu faavae o le setete o Amerika e puipuia ai lana aia tatau e ola e tusa ma le finagalo a le Atua.20

E ui i lea, na ia iloa o le faatinoina o le autaunonofo o le a faateia ai tagata, ma sa ia musu pea e aoao faalautele atu. Ao taulai atu isi talitonuga ma nuu e talitonu i ituaiga eseese o faaipoipoga, ua leva ona aoaoina e le Au Paia le faaipoipoga i le toatasi. O le toatele o le Au Paia—e pei o le toatele o tagata Amerika—na faafesootaia le autaunonofo i nuu na latou manatu ua itiiti le aoaoina nai lo o latou.

O Iosefa lava ia e lei tuua se faamaumauga o ona manatu i le autaunonofo po o lana tauiviga e usitai i le poloaiga. O Ema foi e lei faamatalaina se mea e uiga i le taimi na ia iloa ai le faatinoina po o aafiaga na i ai i lana faaipoipoga. O tusitusiga a i latou na latalata ia i laua, e ui i lea, na faamanino mai ai o se mafuaaga o le ita mo i laua uma.

Ae na lagona e Iosefa le uunaiga ia aoaoina atu i le Au Paia, e ui i mea e ono tutupu mai ai ma lona lava ia musua. Afai na te faailoa le mataupu faavae i na oni tamaloloa ma fafine faatuatua, e mafai ona ia fausia se lagolago malosi i ai, ma sauniuni ai mo le taimi e aoao lautele ai. Ina ia taliaina le autaunonofo, e tatau i tagata ona faatoilaloina lo latou manatu faapito, toe mafaufau i tu faale-va-i-fafo, ma faatinoina le faatuatua tele e usiusitai i le Atua pe a Ia poloaiina mai se mea e matua fou lava i a latou tu ma agamasani.21

I se taimi o le tautoulu o le 1840, na amata ai ona talanoa Iosefa ma Luisa Beaman e luasefululima-tausaga e uiga i le faatinoga fou. O le aiga o Luisa na i ai i le lotolotoi o i latou na muamua lava talitonu i le Tusi a Mamona ma taliaina le talalelei toefuataiina. Ina ua maliliu ona matua, na ia see atu i le fale o lona uso matua o Maria ma le toalua o lona uso, o Bates Noble, o se tama tuai o le Tolauapiga o Isaraelu.22

Na i ai Bates ao talatalanoa Iosefa ma Luisa e uiga i le autaunonofo.23 “I le faailoa atu o lenei mea ia te oe, ua ou tuuina atu lo’u ola i ou lima,” na fai atu ai Iosefa ia te ia [Bates]. “Aua lava i se itula e manumalo ai le tiapolo ona e faalataina a’u i o’u fili.”24

I se taimi mulimuli ane, na faamalamalama atu ai Iosefa ia Luisa. Na te lei tusia se faamatalaga o ona lagona i le ofo, po o afea pe aisea foi na ia taliaina ai. Ae i le afiafi o Aperila 5, 1841, o le aso ao lumanai le konafesi aoao, na feiloai ai Iosefa ma Luisa ma Bates mo le sauniga. I le faatagaga a Iosefa, na faamauina faatasi ai e Bates lea toalua, ma toe laulauina atu upu o le sauniga ao fai mai e Iosefa ia te ia.25


I lena taumafanafana, na olioli ai le Au Paia ina ua tofia Ioane Bennett i se tofiga maualuga i le itu taufaamasinoga a le itumalo. Peitai o isi i le itumalo na feita, na fefefe i le tuputupu ae o le malosi faalemalo o le Au Paia. Na latou vaai i le tofiaina o Ioane o se taumafaiga a sui o malo i le itu agai ia mauaina palota a le Au Paia.26

O Tomasi Sharp, o le sa avea ma sui o le itu agai, sa fesiligia faalauaitele ia agavaa o Ioane mo le tofiga, o lona tulaga faaletagata, ma le moni o lona papatisoga talu ai nei. I se faamatalaga faalefaatonu i le nusipepa, na ia uunaia ai tagatanuu ia tetee i le tofiga.27

Na faateleina foi e Tomasi ripoti o le le malilie i totonu o le faitau selau o le Au Paia Peretania o lo o faapotopoto i le eria. “O lo o faapea e toatele ua filifili e o ese,” na ia ripoti ai, “ma ua lafoina tusi i Egelani, e lapatai ai a latou uo, o lo o fuafua e malaga mai, i le tulaga faanoanoa o i ai mea i le Aai o le Ekalesia.” O le mafuaaga o lo latou le malilie, na ia tautino ai, o le itiiti o le faatuatua i le misiona a le perofeta.28

I le ita tele ina ua uma ona faitauina le faamatalaga a le faatonu, na lau atu loa e Iosefa se tusi ma auina atu ia Tomasi, e faamuta ai lona totogiina o le nusipepa:

Lau susuga—O le a e faamutaina la’u pepa—o ona anotusi ua faia ia faaleagaina ai au, ma o le totogiina o le laupepa eleelea—lena fasi pepa o pepelo—lena punaoa o le amioleaga—e le faaaloalo i soo se tagata lelei.

Ma le le malie lava,

Iosefa Samita

P.S Faamolemole lolomi mea o i luga a’e i lau pepa le taualoa.29

I le inoino i le tusi, na lomia ai e Tomasi i le lomiga na sosoo ai i tafatafa o ni faamatalaga faifai e uiga i le valaauga faaperofeta a Iosefa. O nisi tagata na tuuaia Tomasi i le faaaogaina o lana nusipepa e faamimita ai le Au Paia.30 O lea la ua ia manao i ana tagata faitau ia iloa na ia vaai i le Au Paia o se taufaafefe faalemalo ua tuputupu a’e i aia tatau a isi tagatanuu i le itumalo.

E avea ma faamaoniga, na toe lomia ai e Tomasi se folafolaga na lomia talu ai nei e Iosefa o lo o valaau ai le Au Paia i nofoaga uma e faapotopoto mai ma fausia Navu. “Afai o lona finagalo o le a fai ma a latou tulafono,” na lapatai atu ai Tomasi i ana tagata faitau, “o le a la le mea o le a tupu—leai, o le a le mea o le a—tupu ia outou aia tatau e sili ona pele ma avanoa e sili ona taua?”31

Ao faateleina le faitio o Tomasi, sa popole Iosefa o le a ia liliu eseina isi i le itumalo e faasaga i le Au Paia.32 I le faatulagaina o maatulimanu o le malumalu ma le o mai o malaga mai Peratania i uta o vaa, sa tele mea e ono aafia. E le mafai e le Au Paia ona le maua Navu e pei ona latou le mauaina Initipene ma Fa Uesi.


O vaa folau lapopoa ma laiti na tumutumu ai uafu pisi o le Uafu o Perisitolo i sautesisifo o Egelani.33 Na laa atu i luga o le vaa lea o le a ave atu ai o ia i Amerika i Matu, sa iloa ai e Maria Ana Davis lona moega mama ma sa ia le vaai i ni utufiti. O ia ma isi pasese sa faataga e tuu nao le tasi le atopau i tafatafa o a latou moega ao isi o a latou mea totino sa teu i le potu e tuu ai ato o le vaa.

Sa nofo pea Maria i Perisitolo mo se vaiaso ao teuina le vaa. Mo le vavaeeseina mai isi, na latou tautauina ai ma isi pasese ni pupuni i le va o o latou moega, ma vaevae ai le potu tele i ni tamai potu. Na latou matamata foi i auala va iti o Perisitolo, ma olioli i le vaaiga ma manogi o le aai.

Sa faatalitali e Maria ona matua e taunuu mai i se aso e faamavae ia te ia. O le a se isi mea na fia iloa ai e lona tama le igoa o lana vaa ma le nofoaga e malaga ese ai?

Ae e lei o atu lava ona matua. Nai lo o lena, o loia—na totogi e lona tama ia taofia o ia e aua nei alu—ua amata ona asiasia le vaa i aso uma, ma fesili mo se fafine talavou ua oti lana tane e paauli ona mata ma se ofu uliuli. I le faanoanoa, ae na naunau ia faapotopoto i Siona, sa teu ese ai e Maria ona ofu faanoanoa ma amata ona ofu e pei o isi tamaitai talavou o i luga o le vaa.

E lei leva ae folau atu loa le vaa mo Kanata. Ina ua taunuu i le lua masina mulimuli ane, sa malaga atu loa i saute Maria ma lana vaega i le sitima, nofoa afi, ma se vaa i le vai seia oo ina taunuu i le uafu e latalata i Katelani. I le naunau ia i ai faatasi ma le Au Paia, sa o atu ai Maria ma ana uo i le taulaga, lea na latou maua ai Viliamu Phelps o taitaia se tamai paranesi o le ekalesia.34

O Katelani sa nao se ata lafoia o le mea na i ai muamua. I Aso Sa, sa faia e Viliamu sauniga i totonu o le malumalu, na tele lava ina nofo na o ia i pulelaa. Mai i lona nofoaga i le faalapotopotoga, sa manatu Maria na foliga tuulafoaia le malumalu.

I isi vaiaso mulimuli ane, na taunuu atu ai se isi vaega o le Au Paia Peretania i Katelani. O se tasi o le vaega, o Pita Maughan, sa fuafua e alu pea, ma pueina se sitima e oso atu i Vai Tetele e agai i Sikako ona malaga atu lea i le laueleele i Navu. I le naunau ia faauma la latou malaga, sa faatasi atu ai Maria ma nai isi Au Paia faatasi ma ia ma lana fanau laiti e toa ono.35

I le ala i Navu, na masani lelei ai Maria ma Pita. O ia o se tamaloa ua maliu lana ava ma sa galue i maina suauu i le itu i matusisifo o Egelani. O lana ava, o Ruta, sa maliu i le fanauina o se pepe ao lei mulimuli ane fuafua le aiga e malaga ese. Sa manatu Pita e nofo i Egelani, ae o Polika Iaga na uunaia o ia e sau i Navu.36

Ina ua taunuu Maria i Navu, sa ia sueina le aai mo uo mai Egelani. I le alu atu ai i auala, na ia vaaia ai se tamaloa o loo lauga i luga o se kalone ma tu ai e faalogologo. O le failauga o se tagata fiafia, ma o lana lauga i se gagana faigofie na faafiafiaina ai le tamai aofia. E fai lava ma, ia faalagolago atu i luma ma tuu ona lima i luga o tauau o se tamaloa umi i luma o ia, e pei o loo ia faalagolago atu i luga o se kesi.

Na iloa vave lava e Maria o ia o Iosefa Samita. I le mavae ai o le lima masina o malaga, ua iu lava ina tu o ia i le lotolotoi o le Au Paia ma faatasi ai ma le perofeta a le Atua.37


O le taimi lea, i le isi itu o le lalolagi, na ootia lava Osone Hyde i le fiafia ao ia tilotilo atu mo le taimi muamua i Ierusalema. O le aai anamua na tietie i le tumutumu o se matie e puipuia e vanu ma siomia e ni pa puipui mafiafia. Ao ia agai atu i le faitotoa i sisifo o le aai, ua vaivai mai ana malaga, na maua e Osone se vaaiga o ona pa ma olo o loo tutu maualuluga i tua atu.38

Na faamoemoe Osone e ulufale atu i Ierusalema faatasi ma Ioane Page, ae na toe foi atu Ioane i le fale ae lei tuua le Iunaite Setete. Na malaga ese toatasi, ma malaga atu ai Osone e ala atu i Egelani ma sopoia Europa, ma pasi atu i nisi o aai tetele o le konitineta. Ona ia agai atu lea i sautesisifo i Constantinople ma maua ai se sitima e agai atu i le aai tumatafaga o Iafa, lea na ia fuafua ai e malaga i Ierusalema faatasi ma se vaega o tamaloloa Egelani ma a latou auauna na matuai faaauupegaina lava.

I nai isi aso na sosoo ai, na savalia ai e Osone ala pefu, ma omoomo o Ierusalema ma feiloai ai ma taitai faalelotu ma taitai o le malo o le aai. E latalata i le sefulu afe tagata, e tele lava i tagata e tautatala faaArapi, na nonofo i Ierusalema. Sa i ai le aai i se tulaga mativa, ma nisi o ona vaega ua avea ma ni lapisi i le mavae ai o senituri o feteenaiga ma le tuulafoaiina.

E ui i lea, ao asiasi atu Osone i nofoaga na ia faitau i ai i le Tusi Paia, na ia maofa i le aai ma lona talafaasolopito paia. Ina ua ia vaaia tagata o faia galuega o aso faisoo o loo faamatalaina i faataoto a le Faaola, na ia vaai faalemafaufau ia te ia lava ua liua i tua i le taimi o Iesu. I Ketesemane, na ia fati mai ai se lala mai se laau o le olive ma mafaufau i le Togiola.39

Ia Oketopa 24, 1841, na alapo lava Osone ae lei ao ma savali atu i lalo o se aega e latalata i le mea na savali ai Iesu i le po ae lei oo i Lona Faasatauroga. Na aeae atu i le Mauga o Olive, ma toe vaai atu i tua Osone i le vanu o Ierusalema ma vaaia ai le Nofoaga o le Maa ofoofogia, o loo alu ae i luga e latalata i le mea na tu ai le malumalu i le taimi o le Faaola.40

I le iloa ai na folafola mai le Alii faapea o nisi o fanau a Aperaamo o le a faapotopotoina i Ierusalema ae lei oo i le Afio Faalua mai, na saofai ai le aposetolo i lalo ma tusi se tatalo, ma ole atu i le Atua e taitai mai e o totoe ua faataapeapeina i lo latou nuu folafolaina.41

“Uunaia i latou ia faapotopoto i luga o lenei laueleele e tusa ma lau afioga,” na tatalo atu ai Osone. “Tuu atu ia i latou ia o mai e pei o ni ao ma pei o ni lupe i o latou faamalama.”

Ina ua uma lana tatalo, na faia e Osone se faaputuga o maa i le tulaga ma toe savali atu i tua agai i le vanu ina ia faaputuina nisi maa i le Mauga o Siona o se faamanatu faatauvaa i le faataunuuina o lana misiona. Ona ia amataina lea o lana malaga umi i le fale.42