Inisitituti
25 Siitia Atu i Sisifo


“Siitia Atu i Sisifo” mataupu 25 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 25: “Siitia Atu i Sisifo“

Mataupu 25

Siitia Atu i Sisifo

Ata
Ata Faatusa i luga o Solofanua

Ina ua faia e Jennetta Richards se malaga puupuu i Preston, Egelani, ia Aokuso 1837, o ana uo o Ana ma Tomasi Walmesley na fai atua ni tala se tele e uiga i se vaega o faifeautalai mai Amerika.

Na ma’i Ana mo ni tausaga, ma na faasolosolo ina vaivai seia oo ina sili laitiiti atu lava nai lo pau ma ivi. Ina ua talai atu Heber Kimball ia te ia, na ia folafola atu faapea o le a faamaloloina o ia pe afai e i ai sona faatuatua, salamo, ma ulu ifo i vai o le papatisoga. Na papatiso Ana i le lotu fou i se taimi vave lava, faatasi ai ma le isi toavalu, ma na faasolo loa ina manuia o ia.

O le toatele o tagata na papatiso na auai i le lotu a Iakopo Filitia. E ui ina faatagaina e le Faifeau o Filitia faifeautalai e lauga i lana lotu, na ia teena le papatisoga e ia lava ma na iu ina le fiafia i le toesea o tagata o lana aulotu.1

Sa ootia Jennetta i le savali a faifeautalai Amerika. Na nofo o ia i se tamai nuu maotua e igoa ia Walkerfold, e sefululima maila mai alaasu ma auala tumutumu o Preston. O lona lava tama o se faifeau Kerisiano i le nuu, o lea na ola ae ai o ia faatasi ma le afioga a le Atua i lona aiga.

O lenei la, ua na o ni vaiaso atoa lona luasefulu tausaga, ae ua ia naunau e fia aoao atili i le upumoni a le Atua. Ina ua ia asiasi atu i le au Walmesley, na ia feiloai ia Heber ma na fiafia o ia i mea na ia tau atu e uiga i agelu, se talafaamaumau anamua na tusia i luga o papatusi auro, ma se perofeta soifua lea e mauaina faaaliga mai le Atua, e pei o perofeta anamua.

Na valaaulia e Heber Jennetta e faalogo ia te ia o lauga i lena afiafi. Sa ia alu ma faalogo ma na manao e faalogo atili. O le aso na sosoo ai, na ia toe faalogo ai ia te ia o lauga ma iloa ai na moni ana upu.

O le taeao na sosoo ai, na fai atu ai Jennetta ia Heber e papatiso o ia. Na la mulimuli atu ma Osone Hyde ia te ia i auvai o le Vaitafe Piopio, ma na faatofuina o ia e Heber i le vai. Ona la faamauina lea o ia i le auvai.

Na manao Jennetta e nofo i Preston faatasi ma isi Au Paia ina ua uma lona papatisoga, ae na ia manaomia ona toe foi atu i ona matua i Walkerfold. Na naunau o ia e faasoa atu lona faatuatuaga fou ia i laua, ae na ia le mautinoa pe o le a le tali a lona tama i lana faaiuga e faatasi atu i le Au Paia.

“O le a faamalulu e le Alii le loto o lou tama,” na tau atu ai e Heber ia te ia. “O le a i ai lava so’u avanoa e lauga ai i lana falesa.”

I le faamoemoe e sa’o o ia, na talosaga atu ai Jennetta ia Heber e tatalo mo ia.2


Na malaga Iosefa i lena lava taumafanafana i Kanata e asiasi i le Au Paia i Toronto. Ina ua leai o ia, na saunoa atu ai Iosefa le Matua i se sauniga o le aso Sa i le malumalu o Katelani e uiga i le faaletonu o le Sosaiete o le Saogalemu. Na ia puipuia le tulaga o lona atalii ma tauleagaina gaoioiga a le au tetee, ia sa nonofo i le isi tulimanu o le potu.

Ao lauga atu le peteriaka i le Au Paia, na tu i luga Warren Parrish ma fai atu e fia tautala. Na tau atu e Iosefa le Matua ia te ia e aua le faalavelave, ae na faavave atu Warren mai le isi itu o le potu ma faamalosi atu lona ala i le pulelaa. Sa ia pue mai Iosefa le Matua ma taumafai e toso ese o ia mai le pulelaa. Na ia valaau atu mo Oliva Kaotui, lea sa auauna atu o le komesina o le filemu o le lotoifale, ae e lei faia e Oliva se mea e fesoasoani ai i lana uo ua leva.

I le vaai atu i lona tama i se tulaga lamatia, na oso atu ai Viliamu i luga, opo ona lima faataamilo ia Warren, ma toso ese o ia mai le pulelaa. Na oso atu i luma Ioane Boynton, ma sei i fafo se pelu. Na ia faalala atu le pelu i le fatafata o Viliamu ma faafefe atu e tui lana uo aposetolo pe afai na te toe faia se isi laa. Na tase’i i fafo e isi au tetee naifi ma fana mai a latou taga ma faataamilo ia Viliamu.

Na faatumulia le malumalu i le vevesi. Na vave lava ona agai atu tagata i faitotoa po o le sosola i fafo i faamalama na lata ane. Na ulu mai leoleo i totonu o le potu, tautulei atu i le motu o tagata o taumafai e sosola, ma finau ma tamaloloa o loo faaauupegaina.3

Ina ua toe foi atu Iosefa i Katelani i ni nai vaiaso mulimuli ane na ia iloa ai le mea na tupu, na ia faatulagaina se konafesi faanatinati o le Au Paia ma valaau atu mo se palota mo taitai taitasi i le ekalesia.4 Na lagolagoina o ia e le Au Paia ma le au Peresitne Sili ae na teena Ioane Boynton, Luka Johnson, ma Laimani Johnson o ni sui o le Korama a le Toasefululua.5

Na manuia le palota mo le faatalitonuina, e ui na iloa e Iosefa e lei taitai uma faafitauli i Katelani. I le na o le pau lea o le siteki i le ekalesia, na faamoemoe o Katelani e maua ai se nofoaga e faapotopoto ai le Au Paia. Ae na tauivi le taulaga ma le tulaga tautupe ma le faaleagaga—ma na liliu e le au tetee tagata vaivai o le ekalesia e faasaga ia te ia. Mo le tele o tagata, na le toe mafai ona avea Katelani o se nofoaga filemu ma le malosi o le faaleagaga.

Talu ai nei, e ala mai i se faaaliga, na uunaia ai e le Alii Iosefa e fatuina ni siteki fou i Siona ma faalautele tuaoi o le ekalesia. Na talitonu Iosefa ma Sini ua oo i le taimi e o ai i Misuri, iloilo le nuu fou i Fa Uesi, ma faatulaga isi siteki o ni nofoaga o le faapotopotoina o le Au Paia.6

Na manao Iosefa e asiasi i Misuri mo nisi foi mafuaaga. Na ia popole ina nei amata ona aafia taitai o le ekalesia i Siona i le liliuese i Katelani. Ina ua latou mauaina Fa Uesi, e lei fefautuaai Ioane Uitimera ma Viliamu Phelps faatasi ma le au epikopo po o le au fautua maualuga, e pei ona faatonuina e le faaaliga. Na latou faatauina foi fanua i tupe na foai mai i o latou lava igoa ma faatau atu mo tupe faasili patino.

E ui lava ua ioeina e nei tamaloloa uma lo la sese, na masalomia pea e Iosefa ma isi taitai o le ekalesia o loo latou le faamaoni pea i lo latou puleaina o fanua i Misuri.7

Na popole foi Iosefa e uiga i le aafiaga a sui o lana lava Au Peresitene Sili o e na saunia e siitia atu i Fa Uesi. Na la feeseeseai ma Feterika Viliamu ona o le puleaina o le Sosaiete o le Saogalemu i Katelani, ma na leaga ai le la faigauo.8 O Oliva, i le taimi lea, na le fiafia ia Iosefa i le tele o ona matafaioi i tulaga tautupe ma faalemalo i le lotoifale. O i laua uma ma Tavita Uitimera, le peresitene o le ekalesia i Misuri, na lagonaina faapea o Iosefa na faaaluina le tele o faatosinaga i mataupu faaletino i lana matafaioi o se perofeta.9

E le’i au faatasi nei alii ma Warren Parrish po o isi au tetee, na faaitiitia lo la’ua faatuatuaina o Iosefa i le valu masina mulimuli, ma na ia popole e uiga i lo la’ua faatupuina o ni faafitauli i Siona.

Ae lei tuua Katelani, na tau atu e Iosefa i lona uso o Ailama ma Tomasi Marsh e o i Fa Uesi e muamua atu ia te ia e lapatai le Au Paia e uiga i le faateleina o le le lelei o lo latou va ma nei alii.10 Na taliaina e Ailama le misiona, e ui lava o lona uiga o le a tuua ai lona toalua, o Ierusa, ao lea toe ono vaiaso fanauina le la pepe lona ono.11


O le feeseeseaiga o Oliva ma le perofeta na mafua lava ona o le feeseeseai i le ala e taitai ai le ekalesia. Talu mai lona iloaina e uiga i le faia o faaipoipoga e tele i le taimi o le faaliliuga musuia o le Tusi Paia, na iloa ai e Iosefa o nisi taimi e poloai ai e le Atua Ona tagata e faatino lea mataupu faavae. E lei faatinoina loa lava e Iosefa lenei malamalama, ae i ni nai tausaga mulimuli ane na poloaiina ai o ia e se agelu a le Alii e faaipoipo atu i se isi ava faaopoopo.12

Ina ua mavae le mauaina o le poloaiga, na tauivi Iosefa e faatoilalo lona inoino faalenatura i lea manatu. Na mafai ona ia muai iloa atu puapuaga o le a oo mai ona o faaipoipoga e tele, ma na ia manao e liliuese mai ai. Ae na uunaia o ia e le agelu ia faia loa, ma faatonuina o ia e faasoa atu le faaaliga i na o tagata lava e le maluelue le amiosao. Na poloai atu foi le agelu ia Iosefa ia tausia faalilolilo seia silafia e le Alii ua talafeagai le faalauiloaina faalauaitele e ala atu i Ana auauna filifilia.13

I le taimi na nofo ai Iosefa i Katelani, na galue ai se tamaitai talavou e igoa ia Fani Alger i le aiga o Samita. Na silafia lelei e Iosefa lona aiga ma na talitonu ia i latou. O ona matua o ni Au Paia faatuatua o e na auai i le ekalesia i lona uluai tausaga. O le tamaloa o lona aiga, o Levi Hancock, na savali i le Tolauapiga a Isaraelu.14

I le mulimuli ai i le poloaiga a le Alii, na talosaga atu loa Iosefa e fia faaipoipo ia Fani faatasi ai ma le fesoasoani a Levi ma le faatagaga a ona matua.15 Na taliaina e Fani aoaoga ma le talosaga a Iosefa, ma na faatinoina e le tamaloa o lona aiga le sauniga.16

Talu ai e lei oo i le taimi e aoao atu ai le faaipoipoga e tele i le ekalesia, na tausia e Iosefa ma Fani le la faaipoipoga faalilolilo, e pei ona faatonuina e le agelu.17 Ae na salalau tala feaveai i nisi tagata i Katelani.18 E oo atu i le tautoulu o le 1836, ua siitia ese Fani.19

Na matuai loloto lava le faitioina o le mafutaga a Iosefa ma Fani e Oliva, e ui lava e lei manino tele sona iloaina e uiga i ai.20 O le iloaina foi e Ema e uiga i le faaipoipoga e le mautinoa foi. I se taimi, na faaipoipo atu ai Fani i se isi tamaloa ma na nofo ese mai le vaega autu o le Au Paia. Mulimuli ane i le olaga, na ia maua ai se tusi mai lona tuagane na fesili atu ai e uiga i lana faaipoipoga e tele ia Iosefa.

“O se mataupu atoa lava lena a i maua lava ia,” na toe tusi atu ai Fani, “ma e leai sa’u tala e fai atu.”21


I le tautoulu o le 1837, ao tuua e Iosefa ma Sini mo Fa Uesi, na nofo ai Uilifoti Uitilafi o se faifeautalai i le lotolotoi o tagata faifaiva ma tagata su’e tafola i motu o Fox i le Vasa Atalani i matu.22 Na taunuu atu o ia ma lana soa, o Ionatana Hale, i se tasi o motu e pagatia i le tau i le vaiaso mulimuli o Aokuso. E leai se tasi o i latou na malamalama lelei i le nofoaga, lea na ufitia e laau lauusiusi lanumeamata, ae na latou mananao e fesoasoani e faataunuu le valoaga a Isaia faapea o le nuu o le Alii o le a faapotopoto mai motu o le moana.23

Ae lei tuua e alii e toalua nei Katelani, o nisi o le au tetee na taumafai e faalotovaivai Ionatana mai le alu i Motu o Fox, ma vavalo mai o le a ia le papatisoina se isi iina. Na te lei manao e faamaonia lo latou sa’o.24

Sa galulue faatasi lava Uilifoti ma Ionatana mo ni nai masina. Ina ua la tuua Katelani, na la taumafai e faasoa atu le talalelei i le aiga o Uilifoti i le setete o Konetikate, ae na o le tamaloa, fafine o lona aiga, ma se tausoga na papatiso.25 Na vave lava ona faatasi atu ia i laua ia Fipe Uitilafi, ma na latou malaga atu i le talafatai o le aiga o ona matua i Maine, lea na ia nofo ai nei ao la faaauau le la misiona.26

O se tasi o tagata suesue muamua a Uilifoti ma Ionatana i motu o se faifeau e igoa ia Kitiona Newton. Na fai se latou taumafataga ma Uilifoti ma Ionatana ma na tuuina atu ia te ia se Tusi a Mamona. Mulimuli ane, ona o atu ai lea o faifeautalai i lana lotu ma lauga atu ai Uilifoti mai le Feagaiga Fou.27

O nai isi aso na sosoo ai, na lauga atu ai Uilifoti ma Ionatana i aso taitasi, ma sa masani lava i faleaoga. Na la iloaina o tagata i luga o motu sa atamamai, galulue malosi, ma agalelei. Na auai atu Kitiona ma lona aiga i le tele lava o a la fonotaga. Na suesue e le faifeau le Tusi a Mamona ma lagonaina le Agaga o molimau atu i lona moni. Ae na te lei iloaina pe mafai ona ia taliaina—ae maise lava pe afai o le a tuua ai lana aulotu.28

I se tasi taeao, i le maea ai o le silia ma se vaiaso i luga o motu, na fai atu ai se lauga a Uilifoti i se faapotopotoga tele lava i le lotu a Kitiona. Na popole le faifeau i le taliaina lelei o le lauga, o lea na ia talanoa atu ai i faifeautalai i se taimi mulimuli ane o lena aso. Na ia tau atu ia i laua faapea na lava lona faitauina o le Tusi a Mamona ma e le mafai ona ia taliaina. Sa ia fuafua e faaaoga faatosinaga uma na ia te ia i luga o motu e taofi ai le la talaiga.

Na alu atu Kitiona i le lotu e fai ai lana lava lauga, ma tuua ai Uilifoti ma Ionatana i le le mautinoa e uiga i lo laua faamanuiaina i le lumanai i luga o le motu. Ina ua taunuu atu Kitiona i lana lotu, na ia iloaina ai ua gaogao. E leai se tasi na sau e faalogo ia te ia o lauga atu.29

O lena po, na nonofo ai Uilifoti ma Ionatana i le fale o se kapeteni o le sami e igoa ia Justus Eames ma lona toalua, o Peti. Na fiafia mai le au Eames i le savali a faifeautalai, ma i le mavae ai o se tasi fonotaga i le aso Sa, na valaaulia i laua e Uilifoti ia papatiso. I lona olioli tele, na la taliaina.30

Na liliu atu ia Ionatana, ma faamanatu atu e Uilifoti le ala na vavalo ai le au tetee i Katelani i lo la le faamanuiaina i luga o motu. “Alu e papatiso o ia,” na fai atu ai Uilifoti, ma tusi atu ia Justus, “ma faamaonia o na tamaloloa o ni perofeta pepelo.”31


I le faia ai o lana galuega i Fa Uesi, sa faatali Ailama mo le taunuu mai o lona uso, ma le faamoemoe e aumaia e Iosefa se tala mai ia Ierusa. Sa vaaia e Ailama ma Tomasi le ola o Fa Uesi. Na fuaina e le Au Paia ni auala lautetele ma poloka tetele o le aai mo fale ma togalaau. Na ata leotetele ma taaalo tamaiti i auala, feosofi i solofanua, taavale solofanua, ma taavale toso ia na patapatatu ane ma pasia i latou. Na i ai i le taulaga ni fale ma ni tamai fale, o se faletalimalo, ma ni nai supamaketi ma faleoloa, e aofia ai se faleteuoloa a le epikopo. Sa i ai i le ogatotonu o le taulaga se tulaga mo se malumalu.32

Na tietie atu Iosefa ma Sini i totonu o Fa Uesi i le amataga o Novema, ae na leai se talafou na la maua mo Ailama. Ina ua la tuua Katelani i ni nai vaiaso na muamua atu, e lei fanau lava Ierusa.33

Na vave lava ona faatulagaina e Iosefa se konafesi i Fa Uesi e talanoaina ai auala e faatele ai le nuu mo le faatupulaia i le lumanai. Na mafai ona la vaai ma Sini i le eria e i ai avanoa mo le Au Paia e faapotopoto ai ma ola ai e aunoa ma ni tuaoi e tumutumu mai ma tele ai nisi vevesi. I le konafesi, na faailoa atu ai e Iosefa a latou fuafuaga mo le faateleina ma le tolopoina o nisi galuega i le malumalu fou seia faaalia mai e le Alii Lona finagalo e faatatau i le fale.

Na valaau foi e le perofeta se palota o le Au Paia i Fa Uesi e lagolago ai taitai o le ekalesia. O le taimi lea, na faamalolo ai Feterika Viliamu mai lona tofiga i le Au Peresitene Sili, ma na fautuaina e Sini Rikitone Ailama e faatumuina le avanoa. Na lagolagoina e le Au Paia le tofiga.34

O ni nai aso mulimuli ane, na maua ai e Ailama le talafou na umi ona tatalia i se tusi mai Katelani. Ae sa tusia e lona uso o Samuelu, ae le o Ierusa. “Le Uso Ailama,” na ia amata ai, “o lenei afiafi ou te nofo ai i lalo ma tusi atu ia te oe e faatino ai se tiute, i le iloaina o tamaloloa mafaufau lelei uma e mananao ia iloa le tulaga tonu lava o lona aiga.”

Sa fefoifoiai mata o Ailama i tua ma luma o le laupepa. Na fanauina e Ierusa se pepe teine malosi, ae o le tigafanau na tuua ai o ia ua vaivai. Na taumafai le aiga o Samita e tausia o ia ia toe malosi, ae na maliu o ia i le mavae ai o ni nai aso.35


Sa vave lava ona sauni Ailama ma Iosefa e toe foi atu i Katelani. Ae lei tuua, na feiloai Iosefa ma Tomasi na o latou ma Oliva.36 Na latou talanoa e uiga i le tetee o Oliva i le faaipoipoga a Iosefa ia Fani Alger, ae na tumau pea le le foia o o la eseesega.37 Mulimuli lava, na tuu atu e Iosefa lona lima ia Oliva ma fai atu e manao o ia e tuuese soo se eseesega na oo mai i lo la va. Na lulu e Oliva lona lima, ma na la faamavae loa.38

Na toe taunuu atu Iosefa, Sini, ma Ailama i Katelani i ni nai vaiaso mulimuli ane. I ni fale o aiga, na maua ai e Ailama lana fanau e toalima o loo faanoanoa pea i le toesea faafuasei o lo latou tina, lea na taoto ma tanumia i se fanuatanu i talaane o le malumalu. Faatasi ai ma ona tiute fou i le Au Peresitene Sili, na le iloa ai e Ailama pe o le a faapefea ona ia tausia i latou na o ia.39

Na uunaia e Iosefa lona uso e toe faaipoipo ma na fautuaina atu Maria Filitia.40 O ia o se tagata agalelei, aoaoina lelei, ma tuuto atu i le ekalesia. O le a avea o ia ma se soa sili mo Ailama ma se tina alofa mo lana fanau.

Na talosaga atu Ailama e fia faaipoipo ia Maria i se taimi puupuu lava mulimuli ane. I lona tolusefulu-ono tausaga, na maua ai e ia le sili atu ma le tasi le talosaga mo se faaipoipoga i lona olaga, ae sa ia le taliaina uma lava. I se tasi taimi, na lapataia ai o ia e lona tina ia aua nei faaipoipo i se tamaloa ua maliu sona toalua ma se fanau. Afai e malie o ia e faaipoipo ia Ailama, o le a faafuasei lava ona avea o ia ma se tina o tamaiti e toaono.

Na mafaufau Maria i le talosaga ma taliaina. Sa ia fiafia lava i le aiga o Samita, e mafaufau ia Iosefa o se tuagane, ma faaaloalo ia Ailama mo lona lotomaualalo.41 Na la faaipoipo i le aso ao lumanai le Kerisimasi.42


Na fiafia le toatele o le Au Paia ua toe foi atu Iosefa i Katelani, ae soo se faamoemoe faapea e mafai ona ia toefuatai le lototasi i le ekalesia na vave lava ona mou ese atu. Na fono faalevaiaso Warren Parrish, Luke Johnson, ma Ioane Boynton ma Karanisone Niueli ma isi fili o le ekalesia e faaleaoga le au Peresitene Sili. O isi tagata malolosi e pei o Matini Harisi na vave lava ona faatasi ma i latou, ma e oo atu i le faaiuga o le tausaga, ua faatulaga e taitai o le autetee se latou lava lotu.43

O se taimi puupuu lava mulimuli ane, na tusi atu ai Vilate Kimball i lona toalua i Egelani e uiga i le tulaga o le lotu i Ohaio. I le iloaina o le alofa o Heber mo Luke Johnson ma Ioane Boynton, o ona uso a korama, na faatuai ai ona tau atu e Vilate le tala fou matuia ia te ia.44

“E leai so’u masalosalo ae o le a tiga ai lou loto,” na ia tusi atu ai ia Heber. “Latou te tautino mai e talitonu i le Tusi a Mamona ma le Mataupu Faavae ma Feagaiga ae i galuega e faafitia ai ia tusi.”45

I le faaiuga o le tusi, na faaopoopo ai e Marinda Hyde se tamai tusi i lona toalua, o Osone. O le tuagane matua o Marinda o Luke Johnson, ma na faapea lava ona faamomoiloto le liliuese mo ia. “O na ituaiga taimi i Katelani e te lei molimauina lava e pei o le taimi nei,” na ia tusi atu ai, “ona e foliga mai o le mautinoa sa ia i latou taitoatasi ua leai.” Na tatau ona ia mataituina ma tatalo ia iloa mo ia lava le ala sao e ui ai i taimi faigata.

“A i ai se taimi ou te fia vaai ai ia te oe i lo’u olaga,” na ia tau atu ai ia Osone, “o le taimi lenei.”46

E leai se mea e foliga mai na tiga ai lagona o le au tetee. Na latou finau mai o Iosefa ma Sini na sese ona puleaina le Sosaiete o le Saogalemu i Katelani ma na faaseseina le Au Paia. Na talitonu Warren e tatau i se perofeta ona sili atu le faaleatua nai lo isi tagata, ma na ia faaaogaina le pau o le Sosaiete o le Saogalemu e faaalia ai le ala na le faamanuiaina ai Iosefa i lenei tulaga.47

I le mavae ai o ni masina o taumafai e faalelei ma taitai o le autetee, na tapeina ai e le aufautua maualuga a Katelani o latou igoa. Ona fao faamalosi ai lea e le autetee le malumalu mo a latou lava sauniga faalelotu ma faafefe mai e tuliesea soo se tasi e tumau pea le faamaoni ia Iosefa mai Katelani.

Na talitonu Vilate sa sese le autetee i le liliuese mai le Au Paia, ae na ia lagonaina le faanoanoa mo i latou nai lo le ita. “Mai mea uma na ou tau atu e uiga i lenei vaega o le autetee,” na ia tusi atu ai ia Heber, “o loo i ai nisi o i latou ou te alofa i ai, ma ou te manatu tele ma faanoanoa mo i latou.”48 Na ia iloaina o le pau o le Sosaiete o le Saogalemu na tofotofoina ai i latou faaleagaga ma faaletino. Na manatu foi o ia na faia e Iosefa ni measese ao pulea le faalapotopotoga, ae e lei uma lona faatuatua i le perofeta.

“O loo i ai au mafuaaga uma lava e talitonu ai na faalotomaualaloina e Iosefa o ia lava i luma o le Alii ma salamo,” na ia tau atu ai ia Heber. Ma sa ia faatuatuaina o le a onosaia e le ekalesia taimi faigata.

“Ua faapea mai le Alii, o i latou uma o e e lē onosaia le aoaiga, ae teena aʼu, e lē mafai ona faapaiaina,” na ia tusi atu ai. Atonu o lona uiga o le feagai ma le agaleaga i Katelani lava ia ao ia faatali ma tamaiti mo le toe foi mai o Heber mai lana misiona. Afai foi e oo ina leaga tele le tulaga, o lona uiga o le tuua o lo latou fale ae siitia atu i Misuri.

“Afai o le a tatau ona matou sosola,” na ia tau atu ai ia Heber, “O le a ou faia.”49


Na faateteleina le agaleaga ma le saua o le autetee i Katelani ao fotu mai le tausaga fou. Na i ai i luga ae o le ekalesia taufaafefe saua a le aufaatupu faalavelave, ma o aitalafu ma moliaga pepelo faalemalo na tulitulia le perofeta. E lei umi ae amata ona sue mai o ia e se leoleo o le lotoifale, e faaauupegaina ma se faatagaga e loka ai. Afai e maua, e mafai ona feagai Iosefa ma se faamasinoga taugata ma atonu e falepuipui ai.50

Ia Ianuari 12, 1838, na sailia ai e le perofeta le fesoasoani a le Alii ma maua ai se faaaliga. “Tuu atu i le au peresitene o lau ekalesia e ave o latou aiga,” na faatonu atu ai e le Alii, “ma siitia atu i sisifo i le vave e mafai ai ona kilia le ala.”

Na uunaia e le Alii uo a Iosefa ma o latou aiga e faapotopoto foi i Misuri. “Ia i ai le filemu i totonu ia te outou, O outou o nonofo i Siona,” na Ia folafola atu ai, “pe o le a leai se saogalemu mo outou.”51

Na vave lava ona fuafuaina e le au Samita ma le au Rikitone la latou sosolaga. O le a sosola ese tamaloloa e toalua mai Katelani i lena po, ma o le a mulimuli atu o la aiga i se taimi puupuu lava mulimuli ane i taavale solofanua.

O lena po, ina ua pogisa lava le nuu o Katelani, na feosofi ai Iosefa ma Sini i luga o a la solofanua ma tietie ese atu mai le taulaga.52 Na la malaga atu i saute seia oo i le taeao, i le mamao toeitiiti lava onosefulu maila. Ina ua vaivai a la solofanua, na malolo loa nei alii e faatali o la taitoalua ma fanau.

E lei faamoemoe Iosefa po o Sini e toe vaai i Katelani. Ina ua taunuu mai o la aiga, na faatasi atu loa i ai alii ia latou taavale solofanua ma malaga atu loa mo Fa Uesi.53