Inisitituti
35 O se Nofoaga Matagofie


“O se Nofoaga Matagofie,” mataupu 35 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 35: “O se Nofoaga Matagofie”

Mataupu 35

Ata
Lima Tuufaatasi

O Se Nofoaga Matagofie

Ao faaauau le faamai pipisi o le malaria i Komese i le 1840, sa asiasi atu Emili Paterika ma lona uso o Harieta i faleie, taavale solofanua, ma fale e lei uma o le au mamai. O lea ua sefuluono ona tausaga, ma ua masani Emili i le nofo i tulaga faigata. Toeitiiti lava atoa le sefulu tausaga, sa fetulinai lona aiga mai i lea fale faatauvaa i lea fale faatauvaa, ma le le mauaina o se avanoa e olioli ai i se fale mautu e pei ona latou i ai i Ohaio.

Na tausia e nei uso e na mamai seia oo ina maua foi i laua i fiva ma le tetete. I le iloa ai ua lamatia ola o le la fanau teine, sa aveina atu e Eteuati ma Litia Paterika i laua mai se faleie i se potu mautotogi laiitiiti i se fale-e-teu-ai-mea tuufua i tafatafa o le vaitafe. Ona galue lea o Eteuati e fausia se fale mo lona aiga i se fanua e tasi le maila le mamao ese.

Ae o tofotofoga i Misuri na aafia ai le soifua maloloina o le epikopo, ma na oo ai i se tulaga na le mafai ai ona galue. E lei umi ae maua foi o ia i se fiva, lea na ia togafitiina i vailaau seia oo ina lava lona malosi e fai ai se galuega i se vaiaso se tasi pe lua i le fale. Ina ua toe foi mai le mai, na ia toe inuina nisi vailaau ma toe foi e galue.

I lena taimi, o le potu pumoomoo, ma vevela i le fale-e-teu-ai-mea sa laiitiiti sona aoga e fesoasoani ia Emili, Harieta, po o nai o la tei, o e na mamai foi. Na tumau pea le fiva a Emili i le tautotogo atoa o le 1840, ae o le fiva o Harieta na faasolosolo ina tuga tele. Sa maliu o ia i le ogatotonu o Me i le sefuluvalu o ona tausaga.1

Sa faanoanoa tele le Au Paterika i le maliu o Harieta. Ina ua uma le falelauasiga, sa taumafai Eteuati e sii atu lona aiga i se fale povi e lei uma i le latou fanua, ma le faamoemoe o le a maua ai se faamalumalu e sili atu. Ae o le mamafa o le galuega na faavaivaiina ai o ia ma sa ia matapogia. Ina ia fesoasoani i le aiga, o uso a Au Paia o Viliamu ma Jane Law sa aveina Emili ma nai ona tei i le latou fale ma tausia i latou ia toe malolosi.

Sa taoto Eteuati i le moega mo ni nai aso ao lei maliu, i le na o se vaiaso ma le afa talu le maliu o Harieta. O le toesea i le maliu na faavauvau tele ai Emili. Sa vavalalata lana mafutaga ia Harieta, ma sa ia iloa na ositaulaga e lona tama mea uma ina ia tausia ai lona aiga ma le ekalesia—e ui ina tiga lona agaga i Au Paia tomumumu, tagata e o ese i le le faatuatua, ma tuaoi saua.2

Ina ua mavae se taimi, na manuia Emili mai le pouliuli o le mai ma le faavauvau, ae ua ese nei lona olaga. Ina ia tausia lona aiga le tagolima, ua tatau ona sue ni a la galuega ma lona uso e sefuluiva-tausaga, o Ilaisa. Sa i ai le tomai ia Ilaisa e faafaigaluegaina ai o se suisui, ae o Emili sa leai sona tomai. Sa mafai ona ia fufuluina ipu, salu ma faamama fola o fale, ma faia isi galuega tau fale, ioe, ae faapena foi le tele o tagata uma i le pitonuu.3

O le mea e lelei ai, sa lei galo i le Au Paia le tele o osigataulaga a lona tama na fai mo le ekalesia. “E leai se isi tamaloa na sili atu lona talitonuina o le ekalesia nai lo o ia,” o le faitauina lea o le molimau mo Epikopo Paterika i le Times and Seasons, le nusipepa a le Au Paia. “O lana lotu o le mea lea sa sili ona taua i lona olaga; aua na ia faaaoga i ai lona ola, ma mo lena lotu na ia tuuina ai lona ola.”4

Ina ia faamamaluina o ia ma tausia lona aiga, na faauma e le Au Paia le fale na amata e le epikopo, ma tuuina atu ai i lona aiga se nofoaga e mafai ona latou taua o lo latou lava fale.5


E oo atu i le tautotogo o le 1840, ua amata ona faamanuiaina le aai fou i luga o le Misisipi. Sa eliina e le Au Paia autu ma alavai e faatafe atu i ai le vai mai faataufusi i autafa o le vaitafe ma faaleleia atili ai le fanua mo le nonofo ai. Na latou fuafuaina auala, faataoto faavae, fale faaiviivi, totoina togalaau, ma atinaeina faatoaga. E oo atu ia Iuni, ua lata i le lua selau ma le lima sefulu fale fou ua tutu o se faamaoniga o lo latou galulue malosi.6

I le le faamalieina i le igoa Komese, na toe faaigoaina e Iosefa le nofoaga o Navu i le taimi na ia taunuu ai. “O le igoa o lo tatou aai,” na ia faamatalaina atu i se folafolaga a le Au Peresitene Sili, “e maua mai i le faaEperu ma e faatatau i se tulaga po o se nofoaga matagofie, e tauaveina ai foi ma le agaga o le malolo.7 Sa faamoemoe Iosefa o Navu o le a matagofie ma o se malologa e pei o lona igoa ma tuuina atu i le Au Paia sina malologa mai faafitauli o tausaga ua mavae.

Ae peitai na ia silafia o le filemu ma le malologa o le a le faigofie ona oo mai. Ina ia alo ese mai le feitagai ma sauaga na latou aafia ai i Ohaio ma Misuri, na manaomia e le Au Paia ona faia ni sootaga malolosi atu ma i latou lava ma faia ni faauoga tumau ma o latou tuaoi.8

I le vaitaimi lava lea, sa maua ai e Iosefa se tusi mai ia Viliamu Phelps, lea na siitia atu i Ohaio ina ua ia tuua le ekalesia ma molimau e faasagatau ia Iosefa i se fale faamasino i Misuri. “Ua ou iloa le tulaga ua ou i ai, ua e iloaina, ma ua silafia e le Atua,” na tusi atu ai Viliamu, “ma ou te manao ia laveaiina au pe afai e fesoasoani mai a’u uo ia te a’u.”9

I le iloa ai o Viliamu o se tagata lelei e ui lava i ona vaivaiga, sa toe tusi atu i ai Iosefa i se taimi puupuu mulimuli ane. “E moni ua matou mafatia tele ona o le taunuuga o au amioga,” na ia ta’u atu ai. “Ae ui i lea, ua uma ona inuina le ipu, ua faia le finagalo o lo tatou Tama Faalelagi, ma o loo matou ola pea.” I le fiafia e faagalo mea leaga na faia ia i latou i Misuri, sa faamagalo e Iosefa Viliamu ma toe tuu o ia e galue i le ekalesia.

“Sau ia, le uso pele, aua o lea ua uma le taua,” na tusi atu ai Iosefa, “aua o uo sa i ai muamua e toe uo foi i le faaiuga.”10

Sa lagonaina foi e Iosefa le tatau ai ona tuuina atu i le Au Paia ni isi taitaiga faaleagaga. I totonu o le falepuipui o Liperate, sa tauina atu e le Alii ia te ia ua iloa ona aso, ma sa tau atu e Iosefa i ana uo na te le manatu o le a ia ola e oo atu i le fasefulu. Ua tatau ia te ia ona aoao atili atu le Au Paia i mea na faaalia mai e le Atua ia te ia ae lei tuai.11

E ui i lea, o le fausiaina o se aai ma le puleaina o manaoga faaletino o le ekalesia, na alu ai le tele o le taimi o Iosefa. Sa ia galue malosi i taimi uma i pisinisi faalelotu, ma ua leva ona ia faalagolago i alii e pei o Epikopo Paterika e fesoasoani e amo le avega. O lea la ua leai Eteuati, sa amata ona faalagolago atili atu Iosefa ia Epikopo Neueli Uitini ma isi epikopo na valaaulia i Navu. Ae peitai na ia iloa na ia manaomia lava le fesoasoani sili atu i le taitaia o le itu faaletino o le taitaiga o le ekalesia ina ia mafai ona ia taulai atu i lana galuega faaleagaga.12

E lei leva lava, ae maua e Iosefa se isi tusi, o le taimi la lea e mai se tagata e le masani ai e igoa ia Ioane Cook Bennett. Sa fai mai Ioane ua ia fuafua e siitia mai i Navu, auai i le ekalesia, ma ofo atu ana auaunaga i le Au Paia. O ia o se fomai ma o se ofisa maualuga i le militeri a le setete o Ilinoi sa avea foi o se faifeau ma se polofesa. “Ou te talitonu o le a sili atu lou fiafia faatasi ma oe,” na ia fai mai ai. “Tusi vave mai ia te au.”13

I ni aso mulimuli ane, na maua ai e Iosefa nisi tusi se lua mai ia Ioane. “E mafai ona e faalagolago mai ia te au,” na folafola mai ai Ioane. “Ou te faamoemoe o le a vave oo mai lena taimi e avea ai ou tagata ma o’u tagata, ma lou Atua ma o’u Atua.” Na ia ta’u atu ia Iosefa o lona tomai e tautala i le va ma tagata ma se malosi e le mavae o le a taua tele mo le Au Paia.14

“O lo’u naunau e faatasi ma oe ua faatupuina i lea aso ma lea aso,” na ia faapea mai ai, “ma o le a ou faamutaina nei lava lau pisinisi faapolofesa ma faaauau atu i lo outou aiga fiafia, pe afai e te manatu ua sili lena!”15

Sa toe vaavaai Iosefa i tusi, ua faamalosiauina o lo o i ai se isi e agavaa e pei o Ioane o fia manao e faatasi ma le Au Paia. O se tagata e i ai ona tomai o le a mafai ona fesoasoani moni lava i le ekalesia e faatuina o ia lava i Ilinoi.

“Afai e mafai ona e sau iinei i lenei tau e sauaina faatasi ma tagata o le Atua,” na tusi atu ai Iosefa ia Ioane, “e leai se isi e sili atu sona fiafia pe faafeiloaiina lelei oe nai lo o a’u.”16


Ao amata ona tino mai Navu, na toe mafaufau Iosefa i le faapotopotoina. I Egelani, na auina mai ai talu ai nei e aposetolo se vaega e toa fasefulu-tasi o le Au Paia e kolosi le vasa, mo Navu. Sa fuafua Iosefa e faafeiloai atu nisi foi vaega e sili atu i isi masina ma tausaga a sau.

“O le nofoaga autu lenei o le faapotopotoina,” na ia faasilasilaina i se lauga i lena Iulai. “Po o ai lava o le a faia, faataga o ia e sau ma tofo fua i le mativa o Navu!”

Na ia iloa o le tutulieseina mai Misuri ma le tusi talosaga le manuia i le malo ua tuua ai le tele o tagata i le le mautonu e uiga i le lumanai o Siona ma le faapotopotoina. Sa manao Iosefa ia i latou ia malamalama o Siona e sili atu nai lo o se vaega o fanua i le Itumalo o Siakisone. “O le mea e faapotopoto ai le Au Paia o Siona lea,” na ia faapea atu ai.

Ua poloaiina nei i latou e le Alii ia faatuina ni siteki i Navu ma eria lata ane. Pe a oo i le taimi, ao faapotopoto mai isi Au Paia i Siona, o le a faatuina e le ekalesia ni siteki faaopoopo ma o le a faamanuia e le Alii le laueleele.

Ao lei faaiuina lana lauga, na faasilasila atu e Iosefa, “Ou te tuuina atu au lava e fausia se malumalu sili e pei ona faia e Solomona, pe afai e lagolagoina au e le ekalesia.” Na ia faaloaloa atu lona lima ma faasino atu i se nofoaga maualuga i luga o le matie i le mea o le a fausiaina ai e le Au Paia le maota paia. “Afai o le finagalo o le Atua ia ou ola ina ia ou vaai ua maea le malumalu,” na ia fai atu ai ma le naunautai, “O le a ou fai atu, ‘Oi, le Alii e, ua lava lea. Le Alii e, tuu mai i lau auauna ia alu ma le filemu.’”17

I ni nai vaiaso mulimuli ane, ao faaauau ai pea ona maualuga le vevela i Navu ma na maumau ai pea nisi ola ona o mai, sa maliu ai le uo a Iosefa o Seymore Brunson.18 I le falelauasiga, na tuuina atu ai e Iosefa upu faamafanafana i le faletua o Seymore, o Harieta, ma le afe o Au Paia i le faapotopotoga. Ao ia saunoa, na ia tilotilo atu ia Jane Neyman, o le na maliu lana tama tama talavou o Sirusi ae lei papatisoina.

I le iloaina o lo o popole Jane e uiga i le tulaga manuia o le agaga o lana tama, sa filifili loa Iosefa e faasoa atu le mea na aoao atu e le Alii ia te ia e uiga i le faaolataga o e, e pei o lona ia lava uso o Alavini, lea na oti e lei papatisoina.19

Na tatalaina le Tusi Paia, ma faitau atu e Iosefa upu a le aposetolo o Paulo ia Korinito: “A faapea, pe faapefea e ua papatisoina ma sui o e ua oti, afai e moni e le toetutu e ua oti? Ona o le a ea ua papatisoina ai i latou ma sui o e ua oti?”20 Na ia matauina o upu a Paulo o ni faamaoniga e mafai ona papatisoina se tagata ola e sui mo se tagata ua maliu, ma faalautele atu ai le aoga o le papatisoga ia i latou o e ua oti i le tino ae ola pea o latou agaga.

Sa fai atu Iosefa o le fuafuaga o le faaolataga a le Atua na fuafuaina e faaolaina ai i latou uma o e ua naunau e usitai i le tulafono a le Atua, e aofia ai ma le anoanoai o tagata na maliliu e aunoa ma se iloa e uiga ia Iesu Keriso po o Ana aoaoga.21

E lei leva ona uma le lauga, ae alu ane Jane i le vaitafe ma se toeaina o le ekalesia ma papatisoina mo Sirusi. Ina ua faalogo Iosefa e uiga i le papatisoga mulimuli ane i lena afiafi, na ia fesili po o a upu a le toeaina na faaaoga i le sauniga. Ina ua toe laulauina atu ia te ia, na faamautu atu e Iosefa na sao le faatinoga o le papatisoga e le toeaina.22


Na taunuu Ioane Bennett i Navu ia Setema 1840, ma sa naunau Iosefa e saili lana fautuaga i le puleaina o mataupu faaletulafono ma faalemalo a Navu ma le ekalesia. O Ioane sa tupulaga ma le perofeta ae sa sili atu lona aoaoina. O ia o se tamaloa puupuu ma le lauulu uliuli ua amata ona sina, mata paauli, ma ni foliga paee, aulelei. Na ia taliaina fiafia le papatisoga.23

Sa ova le popole o Lusi Samita e uiga i lona toalua mai ua le ano tele i le tagata fou tautaua. E pei o Epikopo Paterika, o Iosefa le Matua sa tuua Misuri ma le ma’i, ma o le taumafanafana faamai tagata a Navu na atili ai ona vaivai o ia. Sa faamoemoe Lusi o le a i’u ina manuia o ia, ae ina ua uma ona ia faasuati mai le toto i se tasi aso, sa fefe o ia ua lata mai lona oti.

Ina ua faalogo Iosefa ma Ailama e uiga i le faasolo leaga o le tulaga o le la tama, na la vave atu loa i autafa o lona moega.24

Na auina atu le feau e Lusi i isi tagata o le aiga ao nofo Iosefa e toalua ma lona tama. Na ia tau atu i lona tama e uiga i le papatisoga mo e ua maliliu ma faamanuiaga e maua mai ai mo fanau uma a le Atua. Na ova le olioli,ma sa augani atu Iosefa le Matua ia te ia ia faia le sauniga mo Alavini.

E lei umi ae nonofo Lusi faatasi ma le toatele o lana fanau e faataamilo i le moega o lo latou tama. Sa manao Iosefa le Matua e avatu ia te i latou taitoatasi se faamanuiaga faamavae ao i ai pea lona malosi e tautala ai. Ina ua oo i le taimi o Iosefa, sa tuu atu lima o Iosefa le Matua i luga o le ulu o lona atalii.

“Ia tumau i le faatuatua ma o le a faamanuiaina oe, ma o le a faamanuiaina lou aiga, ma au fanau pe a mavae atu oe,” na ia fai atu ai. “O le a e ola e faauma lau galuega.”

“Oi, Tama,” na tagi atu ai Iosefa, “o le a ou ola ea?”

“Ioe, o le a e ola,” na fai mai ai le peteriaka, “ma o le a e faataatia le fuafuaga o galuega uma e finagalo ai le Atua i ou lima.”

Ina ua uma ona faamanuia e Iosefa le Matua lana fanau, na ia liliu atu ia Lusi. “Tina,” na ia fai atu ai, “o oe ose tasi o fafine tulaga ese i le lalolagi.”

Na faafiti Lusi, ae na faaauau pea lona toalua. “Na masani ona ta moomoo ia ta feoti i le taimi e tasi,” na ia fai atu ai, “ae e le tatau ona e manao e te oti pe a ou oti, ona e tatau ona e nofo e faamafanafana tamaiti pe a ou alu.”

Ina ua uma sana toma, sa alaga atu Iosefa le Matua, “Ua ou vaai atu ia Alavini.” Ona ia tuufaatasi lea o ona lima ma amata ona manava lemu, seia oo ina amata ona pupuu ana manava, ma ia maliu filemu atu ai.25


I ni nai vaiaso talu le maliu o Iosefa le Matua, na faapotopoto ai le Au Paia i Navu mo le konafesi aoao ia Oketopa 1840. Na aoao atili atu i latou e Iosefa e uiga i le papatisoga mo e ua maliliu, ma faamalamalama atu o agaga o e ua maliliu o loo faatali i o latou aiga o loo feola ina ia mauaina le sauniga faaola mo i latou.26

I le va o sauniga o le konafesi, na faavavevave atu ai le Au Paia i le Vaitafe o Misisipi, i le mea o loo tutu ai ni nai toeaina i le vai e oo atu i o latou puimanava, ma valaau mai ia i latou ia papatisoina mo matua o o latou matua, tama, tina, uso ma tuafafine, ma fanau ua maliliu. Na vave lava mulimuli ane, ona papatisoina Ailama mo lona uso o Alavini.27

Ao matamata atu Vilate Kimball i toeaina i le vaitafe, na ia manao ia papatisoina mo lona tina, lea na maliu i le silia ma le sefulu tausaga talu ai. Sa ia moomoo maimau pe ana ua toe foi mai Heber mai Egelani e faatinoina le sauniga, ae talu ai na uunaia e Iosefa le Au Paia ia faaolaina e ua maliliu i le vave e mafai ai, sa ia filifili ai e papatisoina mo lona tina i le taimi lava lena.28

O mafaufauga foi o Ema Samita sa i ai i le aiga. O lona tama, o Isaako Hale, na maliu ia Ianuari 1839. Na te lei faamagaloina lava o ia ma Iosefa. I ni tausaga ae lei maliu o ia, na oo lava ina ia faatagaina tagata e faifai i le ekalesia e lolomiina se tusi na ia tusia e faaluma ai Iosefa ma taua le Tusi a Mamona “o se pepelo faavasivasi o mea sese ma amiogaleaga.”29

E ui i lea, na alofa Ema i lona tama ma sa papatisoina mo ia i le vaitafe.30 Na ia le taliaina le talalelei toefuataiina i lenei olaga, ae sa ia faamoemoe o le a le tumau ai faapena e faavavau.


I lena tautoulu, sa tusia ai e Iosefa ma Ioane Bennett se pepa o tulafono mo Navu. O le tusi na faia ia tuuina atu ai i le Au Paia le saolotoga e mafai ai ona latou pulea i latou lava ma puipui mai ituaiga amioletonu na latou puapuagatia ai i Misuri. Afai e pasia e le palemene a le setete le pepa tulafono, o le a mafai e tagatanuu o Navu ona pasia a latou lava tulafono mo le aai, faagaoioi fale faamasino i le lotoifale, faatu se iunivesite, ma faatulaga se militeri.31

Na faaauau pea ona tuputupu ae fuafuaga a Iosefa mo le ekalesia. I le faasauni ai mo le faapotopoto mai o le tele ma le tele o le Au Paia, na faavaeina e le perofeta ni nai siteki i nuu fou e lata ane i Navu. Na ia valaauina foi Osone Hyde ma Ioane Page e malaga atu i se misiona i Palesitina, lea o le a la faapaiaina ai Ierusalema mo le faapotopotoina o le fanau a Aperaamo. Ina ia taunuu iina, e tatau i aposetolo ona sopoia Europa, ma maua ai e i laua avanoa e talai ai le talalelei i le tele o ona aai.32

“E ono vave ona tatou faamoemoe e vaai i le lolofi mai i lenei nofoaga, o tagata mai laueleele uma ma nuu uma,” na folafola atu ai e Iosefa ma le Au Peresitene Sili, “tagata o gagana uma, ma o gagana uma ma lanu uma, o le a faatasi mai ma i tatou ona tapuai i le Alii o Au i Lona malumalu paia.”33

I le amataga o Tesema, na faamanuiaina ai Ioane Bennett i le uunaiga o le palemene a le setete o Ilinoi e talia le pepa tulafono a Navu, e tuuina atu ai i le Au Paia le pule e faatino ai a latou fuafuaga mo le aai. Ina ua toe foi atu Ioane i Navu ma le manumalo, sa viia o ia e Iosefa i taimi uma e mafai ai.34

Mulimuli ane ina ua silia ma se tasi le masina, ia Ianuari 19, 1841, na faamanuiaina ai e le Alii le Au Paia i se faaaliga fou. Na ia faamautinoa atu ia te i latou ua ia faafeiloaia Eteuati Paterika ma Iosefa le Matua i Ona aao, faatasi ma Tavita Patten, lea na fasiotia i le vevesi i le Vaitafe Piopio. Na valaauina Ailama Samita e sui tulaga i lona tama o se peteriaka o le ekalesia ma sa tofia foi e galue o se perofeta, tagata vaai, ma le tali faaaliga faatasi ma Iosefa, ma faataunuuina le matafaioi a Oliva Kaotui na umia muamua i le ekalesia.35

E faaopoopo i lena, na faatonuina e le Alii Ioane Bennett e tu i tafatafa o Iosefa ma faaauau pea ona talanoa ia i latou o i fafo o le ekalesia mo le Au Paia, ma folafola atu ia te ia faamanuiaga i le tulaga o ana galuega amiotonu. “O le a lē iʼuvale lona taui pe afai e talia e ia fautuaga,” na fetalai mai ai le Alii. “Ua ou vaai i le galuega na ia faia, o lea o le a ou taliaina pe afai e faaauau pea o ia.”36

Na taliaina foi e le Alii taumafaiga ua tuanai a le Au Paia e fausiaina Siona i le Itumalo o Siakisone, ae ua Ia poloaiina nei i latou e fausia Navu, faatuina nisi siteki, ma fausia se fale talimalo e taua o le Maota i Navu, lea o le a maua ai se nofoaga e malolo ma mafaufau ai tagata asiasi i le upu a le Atua ma le mamalu o Siona.37

Ae sili ona taua, na poloaiina e le Alii le Au Paia e fausia se malumalu fou. “Ia tuu atu ia fausia lenei fale mo lo’u igoa,” na Ia fetalai mai ai, “ina ia mafai ona Ou faaali atu ai i totonu a’u sauniga i lo’u nuu.”38

O le papatisoga mo e ua maliliu o se tasi o nei sauniga. Talu mai lena taimi na faatagaina ai e le Alii le Au Paia e faatinoina papatisoga i le Vaitafe o Misisipi, ae o lea ua Ia poloaiina i latou e taofi le sauniga seia latou faapaiaina se faatanoa papatisoga faapitoa i totonu o le malumalu. “Aua o lenei sauniga,” na Ia fetalai mai ai, “e a lo’u fale.”39

O isi sauniga o le malumalu ma upu moni musuia fou o le a oo atu mulimuli. “Ua ʼOu manatu ua tatau ona faaali atu i laʼu ekalesia mea sa taofi natia mai luma atu o le faavaega o le lalolagi, o mea e faatatau i le tisipenisione o le ʼatoaga o taimi,” na folafola mai ai le Alii. “Ma o le a ʼOu faaali atu i laʼu auauna o Iosefa mea uma e faatatau i lenei fale, ma lona perisitua.”40

I le folafolaina e tauia lo latou filiga ma le usiusitai, na uunaia e le Alii le Au Paia e galulue i lo latou malosi atoa i le malumalu. “Ia fausia se fale i loʼu igoa, i le nofoaga lava lenei, ina ia outou faamaonia mai outou lava ia te aʼu tou te faamaoni i mea uma Ou te poloaiina ai outou,” na Ia poloai mai ai, “ina ia Ou faamanuiaina outou, ma faapaleina outou i le mamalu, ola pea, ma le ola e faavavau.”41

Ao amata le tausaga fou, sa foliga lelei le lumanai mo le Au Paia. Ia Fepuari 1, 1841, na latou filifilia ai Ioane Bennett e faipule i Navu, lea sa avea ai foi o ia ma faamasino sili o le fale faamasino o le aai. Na avea foi o ia ma faauluulu o le iunivesite fou, taitai sili o le militeri, ma o se fesoasoani i le Au Peresitene Sili.42 Sa faatuatuaina e Iosefa ma isi taitai o le ekalesia lona tomai e taitaia le aai ma faaleleia.

Ao faalautele ai le pule ma matafaioi a Ioane, sa le mafai ona teena e Ema na ia fesoasoani tele i le Au Paia. Ae sa ia le fiafia e pei ona fiafia ai le Au Paia ia te ia. Na ia manatu o Ioane sa savali faaalialia solo i le taulaga e pei o se taitai mimita, ma a le taumafai o ia e faafiafia Iosefa, na ia foliga e manatu nao ia lava ma le amanaia ai isi.

Mo ana taleni ma mea uma na aoga ai, sa i ai se mea e uiga ia Ioane Bennett na faapopoleina ai o ia.43