Inisitituti
5 Ua Leiloloa Mea Uma


“Ua Leiloloa Mea Uma,” mataupu 5 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 5: “Ua Leiloloa Mea Uma”

MATAUPU 5

Ua Leiloloa Mea Uma

Ata
Itulau ua uma ona Faaliliu

Ina ua mavae ona aumai e Iosefa ia papatusi auro i le fale, sa taumafai lava tagata su’e oa mo le tele o vaiaso e gaoia. Ina ia tausisia le saogalemu o faamaumauga, sa tatau ona aveesea mai lea nofoaga i lea nofoaga, nana papatusi i lalo o le magalafu, i lalo o le fola o le faleoloa o lona tama, ma i faaputuga saito. Sa matua le mafai ona ia faavaivaia lana puipuiga.

Sa tutu ia tuaoi fiailoa i autafa o le fale ma tauanau o ia e faaali atu ia te i latou papatusi. Sa tumau pea le musu o Iosefa, tusa foi pe ofo atu se tagata e totogi o ia. Sa matua naunau o ia e tausi faalelei ia papatusi, ma le faalagolago i le folafolaga a le Alii afai na te faia mea uma na te mafaia, o le a puipuia lava.1

O nei mea faalavefau sa tele ina taofia ai o ia mai le suesueina o papatusi ma aoao atili e uiga i le Urima ma le Tumema. Sa ia iloa sa tatau i faaliliu upu ona fesoasoani ia te ia e faaliliu ia papatusi, ae na te lei faaaogaina lava ia maa vaai e faitau ai se gagana anamua. Sa naunau o ia e amata le galuega, ae sa lei manino ia te ia pe faapefea ona fai.2

A o suesue Iosefa i papatusi, sa oo ina naunau atu se pule o fanua e faaaloalogia i Palamaira e igoa ia Matini Harisi i lana galuega. Sa matua Matini e pei o se tama o Iosefa ma o nisi taimi sa ia faafaigaluegaina ai Iosefa e fesoasoani i lona fanua. Sa faalogo Matini e uiga i papatusi auro ae sa lei manatu mamafa i ai seia oo ina valaauliaina o ia e le tina o Iosefa ia asiasi atu i lana tama.3

Sa faigaluega Iosefa i le taimi na alu atu ai Matini i le fale, o lea na ia fesiligia ai Ema ma isi tagata o le aiga e uiga i papatusi. Ina ua taunuu atu Iosefa i le fale, sa uu e Matini lona lima ma fesili i ai mo nisi faamatalaga. Sa ta’u atu e Iosefa ia te ia e uiga i papatusi auro ma faatonuga a Moronae e faaliliu ma lolomi ia tusiga o i ai.

“Afai o se galuega a le tiapolo,” sa fai atu ai Matini, “O le a leai ma sa’u mea e faia i ai.” Ae afai o se galuega a le Alii, sa ia manao e fesoasoani ia Iosefa e folafola atu i le lalolagi.

Sa tuu atu e Iosefa ia Matini e sii i luga le pusa o loo loka ai i totonu papatusi. Sa mafai ona iloa e Matini se mea mamafa i totonu, ae sa lei faatalitonuina o ia o se seti o papatusi auro. “E le tatau ona e tuuaia a’u i le le talitonu i lau tala,” sa ia fai atu ai ia Iosefa.

Ina ua taunuu Matini i le fale i le tuneva o le po, sa ia tolotolo lemu atu i lona potumoe ma tatalo ai, ma folafola atu i le Atua na te foai atu mea uma ua ia te ia pe afai e mafai ona ia iloaina o loo faia e Iosefa se galuega paia.

A o ia tatalo, sa lagona e Matini se leo filemu ma le itiiti o fetalai atu i lona loto. Sa ia iloa ai iina o ia papatusi sa aumai mai le Atua—ma ia iloa ai e ao ona ia fesoasoani atu ia Iosefa e faasoa atu lea savali i le lalolagi.4


I le faatausi’usi’uga o le 1827, sa iloa ai e Ema ua ma’itaga o ia ma sa tusi atu ai i ona matua. Sa toeitiiti atoa le tausaga talu ona faaipoipo o ia ma Iosefa, ae sa le fiafia pea lona tama ma lona tina. Ae sa malilie le au Hales e faataga le ulugalii talavou e toefoi atu i Haramoni ina ia mafai ai ona fanau Ema e latalata i lona aiga.

E ui o le a aveesea ai o ia mai ona lava matua ma tei, ae sa naunau lava Iosefa e alu. Sa taumafai pea tagata i Niu Ioka e gaoi ia papatusi, ma o le malaga atu i se nofoaga fou na mafai ai ona maua le filemu ma le faalilolilo na ia manaomiaina e fai ai le galuega a le Alii. Ae paga lea, sa i ai ana aitalafu ma sa leai se tupe e malaga ai.5

I le faamoemoe ai ia faatulaga lelei ana mea tautupe, sa alu atu ai Iosefa i le taulaga e totogi nisi o ana aitalafu. A o i ai o ia i totonu o se faleoloa e totogi atu se tupe, sa savali atu Matini Harisi ia te ia. “Uso Samita, o le limasefulu tala lea,” sa ia fai atu ai. “Ou te avatu ia te oe e fai ai le galuega a le Alii.”

Sa popole Iosefa i le taliaina o le tupe ma folafola atu na te toe totogiina, ae sa fai atu i ai Matini e aua le popole fua i ai. O le tupe o se meaalofa, ma sa ia valaau atu i tagata uma sa i ai i totonu o le potu ia molimauina lona tuu atua faameaalofa.6

E lei pine, ae totogi e Iosefa ana aitalafu ma uta loa lana taavale toso. Ona la tuua loa lea ma Ema, ma o atu i Haramoni faatasi ma papatusi auro sa natia i totonu o se paelo o fatu pi.7


Sa taunuu le ulugalii i le fale tele o le au Hale pe tusa o le vaiaso mulimuli ane.8 E lei umi, ae faatonuina e le tama o Ema ia vaai i papatusi auro, ae sa fai atu Iosefa e mafai ona na ona ia faaali atu ia te ia o le pusa sa teu ai. Ma le le fiafia, sa sii i luga e Isaako le pusa e loka ma lagonaina ai lona mamafa, ae sa tumau pea lona masalosalo. Sa ia fai atu ia Iosefa, e le mafai ona teuina le pusa i totonu o le fale vagana ua ia faaali atu ia te ia le mea sa i ai i totonu.9

O le i ai o le tama o Ema, o le a le faigofie ona faaliliu, ae sa taumafai Iosefa i le mea sili. Faatasi ma le fesoasoani a Ema, sa ia kopiina le tele o mataitusi uigaese mai papatusi i pepa.10. Ona, ia taumafai lea mo ni vaiaso, e faaliliuina i le Urima ma le Tumema. Sa manaomia e le faagasologa o ia ia faia nisi mea sili atu nai lo le na ona vaai i totonu o mea faaliliu. Sa tatau ona lotomaualalo o ia ma faaaoga le faatuatua a o ia suesueina ia mataitusi.11

I ni nai masina mulimuli ane, sa alu atu ai Matini i Haramoni. Sa ia fai mai na ia lagona ua valaauina e le Alii ia malaga i le Aai o Niu Ioka ia feutagai ma tagata atamamai faapitoa i gagana faaanamua. Sa faamoemoe o ia e mafai ona latou faaliliuina ia mataitusi.12

Sa kopi e Iosefa nisi mataitusi se tele mai papatusi, tusi i lalo lana faaliliuga, ma tuu atu le pepa ia Matini. Ona vaavaai atu lea o ia ma Ema a o agai atu le la uo i sasae e feutagai ma le au sikola lauiloa.13


Ina ua taunuu atu Matini i le Aai o Niu Ioka, sa ia alu atu e vaai ia Charles Anthon, o se polofesa o le FaaLatina ma le FaaEleni i le Kolisi o Kolomupia. O Polofesa Anthon o se tagata talavou—pe tusa ma le sefululima tausaga e laitiiti ai ia Matini—ma sa sili ona lauiloa i le lolomiina o se tusi talaaga lauiloa e uiga i le aganuu FaaEleni ma le FaaRoma. Sa amata foi ona ia aoina ia tala e uiga i Initia Amerika.14

O Anthon o se sikola e le finaua’ia ma e musu e faalavelaveina, ae sa ia talia Matini ma sa ia suesueina ia mataitusi ma le faaliliuga na saunia e Iosefa.15 E ui sa le iloaina e le polofesa le FaaAikupito, ae sa ia faitauina ni nai suesuega e uiga i le gagana ma sa ia iloa foliga o lea gagana. I le tagai ai i mataitusi, sa ia vaaia ai ni mea talitutusa ma le FaaAikupito ma tau atu ai ia Matini sa sa’o le faaliliuga.

Sa toe faaali atu e Matini nisi mataitusi, ma sa suesueina e Anthon. Sa ia fai mai o loo i ai ni mataitusi mai le tele o gagana faaanamua ma tuu atu ai ia Matini se tusi faamaonia e faamaonia ai lo latou moni ma le faamaoni. Sa ia fautuaina foi ia faaali atu [e Matini] ia mataitusi i se isi tagata atamai e igoa ia Samuel Mitchill, lea sa faiaoga muamua i Kolomupia.16

“O ia o se tagata sili ona atamai i nei gagana faaanamua,” sa fai atu ai Anthon, “ma ou te le masalosalo lava o le a ia mafai ona tuu atu ia te oe sina faamalieloto.”17

Sa tuu e Matini le tusi faamaoni i totonu o lana taga, ae a o ia savali ese atu, sa toe valaau atu Anthon e toe foi atu. Sa ia manao ia iloa pe na faapefea ona maua e Iosefa ia papatusi auro.

“O se agelu a le Atua,” sa fai atu ai Matini, “na faaali atu ia te ia.” Sa ia molimau atu o le faaliliuga o papatusi o le a suia ai le lalolagi ma laveai ai mai le faafanoga. Ma o lea la ua i ai ia te ia lo latou moni faamaoni, ua ia faamoemoe ai e faatau atu lana faatoaga ma foai atu tupe ina ia lolomiina ai le faaliliuga.

“Se’i ou toe vaai lava i lena tusi faamaonia,” sa fai atu ai Anthon.

Sa tago atu Matini i lana taga ma tuu atu ai ia te ia. Sa saesae ninii e Anthon ma fai atu e leai se mea faapena ua taua o auaunaga a agelu. A faapea e manao Iosefa e faaliliu ia papatusi, e mafai ona ia aumaia i Kolomupia ma tuu atu i se tagata atamai na te faaliliuina.

Sa faamalamalama atu i ai e Matini o loo faamaufaailogaina se vaega o papatusi ma e le o faatagaina Iosefa na te faaali atu i se tasi.

“E le mafai ona ou faitauina se tusi ua faamaufaailogaina,” sa fai atu ai Anthon. Sa ia lapataia Matini e masalo o loo faavalea o ia e Iosefa. “Ia faaeteete i tagata pepelo,” sa ia fai atu ai.18

Sa tuua e Matini ia Polofesa Anthon ma valaau atu ia Samuel Mitchill. Sa talileleia ia Matini ma le faaaloalo, faalogo atu i lana tala, ma tagai i mataitusi ma le faaliliuga. Sa le malamalama i ai o ia, ae sa ia fai atu o ia tusitusiga ua faamanatu atu ai ia te ia ia ata mamanu o tusitusiga faaAikupito anamua ma o ni tusitusiga o se malo ua tafiesea.19

Sa tuua e Matini le aai i sina taimi puupuu mulimuli ane ma toefoi atu i Haramoni, ua matua faatalitonuina nai lo se isi lava taimi faapea o loo ia Iosefa ia papatusi auro ma le mana e faaliliu ai. Sa ia faamatala atu ia Iosefa ana talanoaga ma polofesa ma le faaiuga afai e le mafai e nisi o tagata sili ona atamamai i Amerika ona faaliliuina le tusi, e ao la ona faia e Iosefa.

“Ou te le mafaia,” sa fai atu ai Iosefa, sa lofituina i le galuega, “aua e le i aoaoina au.” Ae sa ia iloaina sa saunia e le Alii faaliliu upu ina ia mafai ona ia faaliliuina papatusi.20

Sa malie i ai Matini. Sa ia fuafua e toe foi atu i Palamaira e faatulaga lana pisinisi, ma toe foi vave atu e fai ma tusiupu a Iosefa.21


Ia Aperila 1829, sa nonofo Ema ma Iosefa i se fale i talaane o le Vaitafe o Susquehanna, e le mamao mai le fale o ona matua.22 E ui ina sa lei malosi lelei i lona maitaga, ae sa tele taimi na avea ai Ema ma tusiupu ia Iosefa ina ua amata ona ia faaliliuina le tusifaamaumau. I se tasi aso, a o ia faia le faaliliuga, sa faafuasei ona sesega Iosefa. “Ema, pe sa i ai se papuipui na si’o ai Ierusalema?” na ia fesili ai.

“Ioe,” na fai mai ai o ia, i le toe manatuaina o faamatalaga o lena mea i le Tusi Paia.

“Oi,” sa fai atu ai Iosefa ma le toafimalie, “Sa ou popole ina nei faaseseina au.”23

Sa maofa Ema e lei avea le le lava o le malamalama o lona toalua i le talafaasolopito o tusi paia ma mea e faalavelaveina ai le faaliliuga. Sa toetoe ina a le mafai e Iosefa ona tusia se tusi e onomea. Ae na alu le fia itula o nofo o ia i ona autafa a o ia faalau maia ia faamaumauga e aunoa ma se fesoasoani mai se tusi po o se isi tusiga. Sa iloa e ia [Ema] e na o le Atua e mafai ona musuia o ia e faaliliu e pei ona sa ia faia ai.24

I se taimi, ina ua taunuu ane Matini mai Palamaira ma sui e avea ma tusiupu, na maua ai e Ema se avanoa e malolo ai a o lei fanau mai le pepe.25 Ae sa lei faigofie lana malologa. Sa naunau Lusi, le toalua o Matini la te o ma ia i Haramoni, ma sa malolosi uma uiga patino o le au Harisi.26 Sa masalosalo Lusi i le manao o Matini e lagolago Iosefa i mea tautupe ma sa ita ua alu Matini i le Aai o Niu Ioka e aunoa ma ia. Ina ua tau atu e Matini ia te ia o loo alu i Haramoni e fesoasoani i le faaliliuga, sa ia alu atu ai ma ia, i le fia vaai i papatusi.

Sa amata ona le lelei le faalogo a Lusi, ma a le mafai ona malamalama o ia i mea o loo talanoa ai tagata, o nisi taimi na te mafaufau ai o loo latou faitioina o ia. Sa i ai foi si ona lagona o le faalilolilo. Ina ua musu Iosefa e faaali atu ia te ia papatusi, sa amata ona ia su’eina le fale, su’eni solo fata, kapoti, ma pusatu a le aiga, ma le faamoemoe e maua ai. Sa tau leai se filifiliga a Iosefa ae nana papatusi i le togavao.27

E le’i leva ae tuua e Lusi le fale ae alu nofo i se tuaoi. Sa toe maua e Ema ana fata ma kapoti mo ia lava, ae ua fai Lusi i tuaoi, o Iosefa o se taufaavalea o loo manao i tupe a Matini. Ina ua mavae se vaiaso o le faatupu vevesi, sa toe foi ai loa Lusi i Palamaira.

Faatasi ma le toe mauaina o le filemu, sa vave ia faaliliuga a Iosefa ma Matini. Ua faatupulaia le silafia o Iosefa i lana matafaioi paia ose tagatavaai ma le talifaaaliga. I le faaaogaina o mea faaliliu upu po o se isi maa vaai, sa mafai ai ona ia faaliliu papatusi pe sa i ona luma po o afifi foi i se tasi o ie lino a Ema i luga o le laulau.28

Mai ia Aperila, Me, ma le amataga o Iuni, sa faalogo ai Ema i le fati o le faalauina e Iosefa o faamaumauga.29 Sa ia talanoa lemu ae manino, taofi mai lea taimi i lea taimi e faatali mo Matini e fai atu “ua tusia” pe a uma ona ia tusia mea na faalau atu e Iosefa.30 Sa soloa’i atu foi Ema e fai ma tusiupu ma sa maofa i taimi e faalavelaveaina ai faapea ma malologa, e toe sosoo ai lava e Iosefa mai le mea na gata ai e aunoa ma le tau faamanatu atu i ai.31

Sa lei pine ae oo i le taimi e fanau mai ai le pepe a Ema. Sa oo ina mafiafia le faaputuga o itulau o tusitusiga, ma sa oo ina faatalitonuina Matini afai e mafai e lona toalua ona faitauina ia faaliliuga, o le a ia iloa lona taua, ma tuu ai le faalavelave mai i le la galuega.32 Sa ia faamoemoe foi o le a fiafia ai Lusi i le auala o loo ia faaaluina ai lona taimi ma tupe e fesoasoani ai e aumai le afioga a le Atua.

I se tasi aso, sa talosaga ai Matini ia Iosefa mo se faatagaga e ave ai tusitusiga i Palamaira mo ni nai vaiaso.33 O le manatuaina o mea na faia e Lusi Harisi i le taimi na asiasi ane i le fale, o lea sa masalosalo ai Iosefa i lea manatu. Ae na ia manao e faamalie ia Matini, o le sa talitonu ia te ia i le taimi na matua toatele ai nisi na le talitonu i lana upu.34

I le le mautinoa ai po o le a le mea e fai, sa tatalo ai Iosefa mo se taitaiga, ma sa ta’u atu i ai e le Alii e aua ne’i tuua Matini e ave itulau.35 Ae sa mautinoa lava e Matini o le faaali atu o itulau i lona toalua o le a suia ai mea, ma na ia augani atu ai ia Iosefa e toe ole atu. Sa faia lava e Iosefa, ae o le tali lava e tasi. Peitai, sa toe uunai e Matini o ia e toe ole atu mo le taimi lona tolu, ma o le taimi la lea na faataga ai loa e le Atua i la’ua e fai le mea la te mananao ai.

Sa ta’u atu e Iosefa ia Matini e mafai ona ia aveina itulau mo le lua vaiaso pe afai na te osi feagaiga e lokaina ma faaali atu tau lava na o tagata faapitoa o lona aiga. Sa faia e Matini le folafolaga ma toe foi atu i Palamaira, ma tusitusiga i lona lima.36

Ina ua alu Matini, sa faaali atu Moronae ia Iosefa ma aveese ia mea faaliliu upu mai ia te ia.37


O le aso na sosooai ma le alu ese atu o Matini, na feagai ai Ema ma se tiga ogaoga ma sa fanauina ai se tama. Sa auvaivai ma ma’i le pepe ma sa lei umi se taimi na ola ai. Sa tuua ai e lenei mea Ema i se tulaga mafatia tele faaletino ma faalelagona, ma mo se taimi sa foliga mai ai e ono oti foi o ia. Sa tausi o ia e le aunoa e Iosefa, ma sa le’i tuua lava ona autafa mo se taimi umi.38

Ina ua mavae vaiaso e lua, sa amata ona toe malosi Ema, ma liliu atu ona manatu ia Matini ma tusitusiga. “Ua lagona lava lo’u atuatuvale tele,” sa ia fai atu ai ia Iosefa, “ua le mafai se malolo ma e le mafai lava ona maua se to’a seiloga ua ou iloa po o le a se mea ua fai e Matini i [tusitusiga].”

Sa ia augani atu ia Iosefa e su’e Matini, ae sa le manao Iosefa e tuua o ia. “Aami lo’u tina,” sa ia fai atu ai, “e sau ma te nonofo a o e toesea ai.”39

Sa tietie atu Iosefa i se taavale solofanua i matu. Sa na o sina meaitiiti sa ‘ai ma se moe itiiti i le taimi o le malaga, sa fefe ua ia faatiga i le Alii i lona le faalogo ina ua Ia fetalai mai e aua ne’i tuua Matini e ave ia tusitusiga.40

Sa oso a’e le la i le taimi na ia taunuu ai i le fale o ona matua i Maniseta. Sa saunia e le au Samita le malu taeao ma auina atu se valaaulia ia Matini ia latou faatasi. E ta ane le valu, ua i ai le taumafataga i luga o le laulau, ae sa lei alu ane Matini. Sa amata ona faatupulaia le le to’a o Iosefa ma le aiga a o latou faatalitali ai mo ia.

Mulimuli ane, i le mavae ai o le silia ma le fa itula, sa iloa mamao atu ai Matini, o savalivali lemu agai mai i le fale, ma ona mata o loo taulai atu i le auala i ona luma.41 I le faitotoa o le pa sa ia tu ai, nofo i luga o le pa, ma toso ifo i lalo lona pulou i ona mata. Ona ia sau lea i totonu ma nofo i lalo ma ai e aunoa ma se tala.

Sa vaavaai atu le aiga a o piki i luga e Matini lana sipuni, e pei ua sauni e ai, ona faapa’u lea i lalo. “Ua leiloa lo’u agaga!” sa ia tagi, ma oomi ona taugamata i ona lima. “Ua leiloa lo’u agaga.”

Sa osotu i luga Iosefa. “Matini, ua leiloa ia oe tusitusiga?”

“Ioe,” sa fai atu ai Matini. “Ua leiloloa, ma ua ou le iloa po o fea.”

“Auoi, lo’u Atua e, lo’u Atua e,” sa oi ai Iosefa, ma uu ana moto. “Ua leiloloa mea uma!”

Sa amata ona ia savali solo i tua ma luma. Sa ia le iloa po o le a le mea e fai. “Toe foi,” sa ia faatonuina ai Matini. “Toe su’e.”

“E le toe aoga,” o le tagi lea a Matini. “Ua uma ona ou sueina nofoaga uma i le fale. Ua uma foi ona ou saeia moega ma aluga, ma ua ou iloa ua leai se mea.”

“ E tatau ea la ona ou toe foi atu i lo’u toalua ma lea tala?” Sa fefe Iosefa ne’i oti o ia i lenei tala. “Ma e faapefea ona ou alu atu i luma o le Alii?”

Sa taumafai lona tina e faamafanafana ia te ia. Sa ia fai atu atonu o le a faamagalo o ia e le Alii pe afai e salamo ma le faamaulalo o ia. Ae sa matua tagitu’i Iosefa, matua ita ia te ia lava mo le le usitai i le Alii i le taimi muamua. Sa le manogi se ai mo le aso atoa. Sa ia moe i le po ma alu ai i le taeao na sosoo ai i Haramoni.42

A o vaai atu Lusi i lona alu ese atu, sa matua mamafatu lona loto. Sa foliga mai o mea uma na latou faamoemoe i ai o se aiga—o mea uma na aumaia le olioli i ni nai tausaga ua mavae—ua faafuasei ona mou atu nei.43

Faamatalaga

  1. Joseph Smith—History 1:59; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 8, i le JSP, H1:236–38 (draft 2); Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [1]–[2]; Knight, Reminiscences, 3.

  2. Knight, Reminiscences, 3–4; Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [1]–[3]; Joseph Smith History, circa Summer 1832, 1, i le JSP, H1:11.

  3. “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, Aug. 1859, 167–68; Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [3]–[4]; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 8, i le JSP, H1:238 (draft 2). Topic: Witnesses of the Book of Mormon

  4. “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, Aug. 1859, 168–70.

  5. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 8–9, i le JSP, H1:238 (draft 2); Knight, Reminiscences, 3; “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, Aug. 1859, 170.

  6. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [6]; Lucy Mack Smith, History, 1845, 121.

  7. “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, Aug. 1859, 170.

  8. “Mormonism—No. II,” Tiffany’s Monthly, Aug. 1859, 170; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:240 (draft 2).

  9. Isaac Hale, Affidavit, Mar. 20, 1834, i le “Mormonism,” Susquehanna Register, and Northern Pennsylvanian, May 1, 1834, [1].

  10. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:240 (draft 2); Knight, Reminiscences, 3.

  11. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [3]; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:240 (draft 2); “Letter from Elder W. H. Kelley,” Saints’ Herald, Mar. 1, 1882, 68; taga’i foi i le Mataupu Faavae ma Feagaiga 9:7–8 (Revelation, Apr. 1829–D, i le josephsmithpapers.org).

  12. Joseph Smith History, circa Summer 1832, 5, i le JSP, H1:15; Knight, Reminiscences, 3. Topic: Book of Mormon Translation

  13. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:238–40 (draft 2); Joseph Smith History, circa Summer 1832, 5, i le JSP, H1:15.

  14. MacKay, “Git Them Translated,” 98–100.

  15. Bennett, “Read This I Pray Thee,” 192.

  16. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:240 (draft 2); Bennett, Journal, Aug. 8, 1831, i le Arrington, “James Gordon Bennett’s 1831 Report on ‘The Mormonites,’” 355.

  17. [James Gordon Bennett], “Mormon Religion—Clerical Ambition—Western New York—the Mormonites Gone to Ohio,” Morning Courier and New-York Enquirer, Sept. 1, 1831, [2].

  18. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:240–42 (draft 2); Jennings, “Charles Anthon,” 171–87; Bennett, “Read This I Pray Thee,” 178–216.

  19. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:244 (draft 2); Bennett, Journal, Aug. 8, 1831, i le Arrington, “James Gordon Bennett’s 1831 Report on ‘The Mormonites,’” 355; Knight, Reminiscences, 4. Topic: Martin Harris’s Consultations with Scholars

  20. Joseph Smith History, circa Summer 1832, 5, i le JSP, H1:15; Isaia 29:11–12; 2 Nifae 27:15–19.

  21. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [8]; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:244; Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 289–90.

  22. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:244 (draft 2); Isaac Hale, Affidavit, Mar. 20, 1834, i le “Mormonism,” Susquehanna Register, and Northern Pennsylvanian, May 1, 1834, [1]; Agreement with Isaac Hale, Apr. 6, 1829, i le JSP, D1:28–34.

  23. Briggs, “A Visit to Nauvoo in 1856,” 454; see also Edmund C. Briggs to Joseph Smith, June 4, 1884, Saints’ Herald, June 21, 1884, 396.

  24. Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 289–90; Briggs, “A Visit to Nauvoo in 1856,” 454.

  25. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, in JSP, H1:244 (draft 2); Isaac Hale, Affidavit, Mar. 20, 1834, i le “Mormonism,” Susquehanna Register, and Northern Pennsylvanian, May 1, 1834, [1].

  26. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [8].

  27. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [3]–[5], [8]–[9].

  28. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [9]–[10]; Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 289–90.

  29. I se tala iloga, sa saunoa ai Ema Samita sa ia galue i le potu lava e tasi sa i ai Iosefa ma Oliva Kaotui a o la faamaeaina le faaliliuga i le 1829, ma sa peiseai foi sa i ai o ia a o galulue faaliliu ia Iosefa ma Matini i le 1828. (Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 290.)

  30. William Pilkington, Affidavit, Cache County, UT, Apr. 3, 1934, i le William Pilkington, Autobiography and Statements, Church History Library; “One of the Three Witnesses,” Deseret News, Dec. 28, 1881, 10.

  31. Briggs, “A Visit to Nauvoo in 1856,” 454; Joseph Smith III, “Last Testimony of Sister Emma,” Saints’ Herald, Oct. 1, 1879, 289–90.

  32. Tagai i le Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [10]; Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:244; Joseph Smith History, circa Summer 1832, 5, i le JSP, H1:15; Knight, Reminiscences, 5; ma le Historical Introduction to Preface to the Book of Mormon, circa Aug. 1829, i le JSP, D1:92–93.

  33. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9, i le JSP, H1:244 (draft 2); Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [10].

  34. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 6, [10]–[11]; book 7, [1].

  35. Joseph Smith History, circa Summer 1832, 5, i le JSP, H1:15.

  36. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9–10, i le JSP, H1:244–46 (draft 2); Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 7, [1]; Knight, Reminiscences, 5.

  37. Joseph Smith History, 1838–56, volume A-1, 9–10, i le JSP, H1:244–46 (draft 2).

  38. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 7, [1]–[2]. Autu: Joseph and Emma Hale Smith Family

  39. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 7, [1]–[2].

  40. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 7, [2]–[4].

  41. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 7, [5].

  42. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 7, [5]–[7]. Autu: Lost Manuscript of the Book of Mormon

  43. Lucy Mack Smith, History, 1844–45, book 7, [7]. Autu: Lucy Mack Smith