Inisitituti
29 Le Atua ma le Saolotoga


“Le Atua ma le Saolotoga,” mataupu 29 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 29: “Le Atua ma le Saolotoga“

Mataupu 29

Le Atua ma le Saolotoga

Ata
Fale laau o loo Mu

I le maea ai o le pau o Te Uiti, na agai ai tamaloloa na puleaina faamalosi le aai i matu i Atamu-onai-Amani. I nuu tuaoi, sa amata ona faatulaga vaega faatupu faalavelave e osofaia Fa Uesi ma isi tolauapiga e faasolo atu i Shoal Creek, ma folafola le tuliesea o le Au Paia mai Tavesi i le Itumalo o Caldwell County, ma e mai i Caldwell i seoli.1 O le taitai o Alesana Tonifani, o se leoleo i le vaega o le militeri a le setete sa fesoasoani faaletulafono i le lotu i se taimi ua tuanai, sa faamalosia lava le militeri a le Itumalo o Caldwell, o se iunite aloaia o le militeri a le setete na tele lava i le Au Paia o Aso e Gata Ai, e puipuia o latou nuu mai osofaiga a le fili.

O le iloaina ua i ai le Au Paia i le Itumalo o Tavesi i se tulaga pagatia tele, na poloaiina ai e Iosefa ma Sini le militeri a le Itumalo o Caldwell ma isi alii faaauupegaina i Atamu-onai- Amani. Na feosofi i solofanua Iosefa ma Ailama, ma tietie atu i matu faatasi ma le vaega.2

Ia Oketopa 16, 1838, ao faatuina e le au le tolauapiga i fafo atu o Atamu-onai-Amani, na pau mai se aisa mafiafia ma fola uma ai le itumalo. I lalo atu i le vaitafe, na tapena ai Akenese Samita mo le po. Na faaipoipo atu Akenese i le uso laitiiti o Iosefa, o Tona Kalo, lea sa lei i ai iina. Sa na o ia i le fale, sei vagana ai lana fanau teine laiti e toalua.

I se taimi ae lei oo i le vaeluaga o le po, na osofaia ai e se vaega o tamaloloa lona fale ma siosiomia o ia. I lona fefe tele, na opo mai ai e Akenese lana fanau teine ao tutuli ese i latou i fafo i le aisa i le faalala atu i ai o fana.

Na faapupuu faatasi Akenese ma teineiti, e aunoa ma ni ofu mafanafana po o ni palanikeke e faamafanafanaina ai i latou, ao faamumu e tamaloloa le afi i le fale. Na vave lava ona sosolo le mumu o le afi, ma aveina atu le ausa uliuli mafiafia i le lagi i le po. O mea uma lava na umia e Akenese na vave lava ona siomia i le afi.

Na iloa e Akenese ua tatau ona ia solaese. O le nofoaga e sili ona saogalemu e o i ai o Atamu-onai-Amani, e na o le tolu maila le mamao, ae ua pogisa, o le aisa ua oo i tapuvae le loloto, ma o ana teineiti na le lava le matutua e savavali ai i laua lava i se mea mamao. O le a umi lava le faigamalaga, ae paga lea, o le a ea se isi filifiliga na te faia? Sa le mafai ona ia nofo i le fale.

Na siiina teineiti taitasi i le suilapalapa, ma asa atu ai Akenese i sisifo ao tutuli ese e tagata leaga isi Au Paia i fafo i le aisa ao susunuina o latou fale. Na amata ona susu ma pepe ona vae i le malulu, ma o ona lima ma le tua na tiga mai le siiina o lana fanau.

Na vave ona ia oo i se alavai aisa umi lava mo ni maila i itu uma e lua. Sa loloto le vai, ae sa le loloto tele e aau ai i le isi itu. O le faasusu na matautia i lea ituaiga o tau malulu, ae o le fesoasoani ua na oni nai maila lava oo i ai. O le asaina o le vai ua na o le pau lea o lana filifiliga pe afai na te manao ia saogalemu lana fanau teine.

Na ia siiina teineiti maualuga lava, ma asa atu loa Akenese i totonu o le alavai seia iu ina siomia o ia e le vai ma na oo le loloto o le vai i lona puimanava.3


O se taimi i le taeao po lava o Oketopa 17, na taupalalasi atu ai Akenese ma lana fanau teine i totonu o Atamu-onai-Amani, ua matuai vaivai lava ma maalilili. Na taunuu mai isi tagata na pagatia i le osofaiga i tulaga lava ia o le faavauvau. O le toatele o i latou o fafine ma tamaiti ma na sili laitiiti atu lava ofu na latou ofuina nai lo o latou ofumoe. Na latou fai mai na tutuli ese i latou mai lo latou laueleele, susunu o latou fale, ma faataape a latou povi, solofanua, ma mamoe.4

O foliga o le au sulufai na mata’u ai Iosefa. I lana lauga i le aso Fa o Iulai, na fai atu ai Sini o le a le amataina e le Au Paia se osofaiga. Ae afai e o o latou fili e le tauia, o le mea na tupu i Te Uiti e mafai ona tupu i Atamu-onai-Amani.

I le faamoemoe e faaitiitia tagata leaga ma faauma vave le faafitauli, na filifili ai le Au Paia e savavali atu i nuu tuaoi na lagolagoina ma faaauupegaina o latou fili. Na vaevaeina o latou tamaloloa i ni vaega se fa, na taitaia e taitai o le ekalesia ma le militeri osofaiga i Kalatina ma isi nuu e lua. O le vaega lona fa o le a puipuia le eria i le savavali.5

O le taeao na sosoo ai, Oketopa 18, na pogisa ma puaoa. Na tietie atu Tavita Patten mai Atamu-onai-Amani faatasi ma se vaega e selau tamaloloa faaauupegaina, mo Kalatina.6 Ina ua latou taunuu atu i le taulaga, na maua atu e tamaloloa ua gaogao sei vagana ai ni tagata faifaiaga o e na sosola ina ua oo atu tamaloloa.

O le taimi lava na gaogao ai auala, na osofai ai loa e tamaloloa le faleoloa ae faatumu o latou lima i meaai ma mea e manaomia e le Au Paia sulufai i Atamu-onai-Amani. Na feosofi mai le faleoloa ni nai tamaloloa ma ato ma paelo mamafa, na latou siiina i luga o taavale solofanua na latou aumaia. Ina ua gaogao fata, na o atu tamaloloa i isi faleoloa ma fale o aiga, ave ie soosoo, ie afu, ofu mafanafana, ma lavalava.

Na faia le osofaiga mo ni nai itula. O le taimi lava na latou aveeseina ai mea uma na mafai ona latou aveina, na susunu ai loa e tamaloloa le faleoloa ma isi fale ma tietie ese atu loa mai le taulaga.7


Mai le tumutumu o le mauga e iloa atu ai Atamu-onai-Amani, na mafai ona iloa mamao atu ai e le Au Paia se asu o taviovio atu i le lagi i luga o Kalatina.8 Na le fia vaai Tomasi Marsh, lea na sau i le nuu ma le militeri, i ia faailoga o le feteenai, i le mautinoa o le a liliu e osofaiga le malo o le setete faasaga i le ekalesia ma mafua ai le puapuagatia o tagata mama. Na talitonu Tomasi na faatele e Iosefa ma Sini le taufaamatau o osofaiga a tagata leaga ia la tautalaga maololosi ma lauga. E oo lava ina ua oo mai le solo a le au sulufai ua pagatia i totonu o le nuu, na musu o ia e talitonu faapea o osofaiga i o latou fale ua na oni faalavelave taitoatasi.

Na seasea lava ona toe ioe Tomasi ia Iosefa. O le tausaga talu ai, ina ua ia alu i Katelani e saunia aposetolo mo le misiona i Egelani, na le fiafia Tomasi ina ua ia iloaina ua amata le misiona e aunoa ma ia. Sa aoaoina o ia e le Atua ia lotomaualalo ma aua le tetee i le perofeta. Ae na ia faaauau pea ona fesiligia le manuia o le misiona i Peretania, ma na ia masalosalo o le a faamanuiaina e aunoa ma lana taitaiga.

Mulimuli ane, ina ua siitia atu i Misuri, o lona faletua, o Elisapeta, na misa ma se isi fafine ona o se maliega na la faia e fesuiai susu mo le faia o le sisi. Ina ua uma ona faalogo le epikopo ma le au fautua maualuga i le mataupu ma tuuaia Elisapeta, na talosaga e Tomasi le toe iloiloina o le mataupu ia Iosefa ma le Au Peresitene Sili. Na latou filifili foi e sese Elisapeta.9

O le mea na tupu na manu’a ai le faamaualuga o Tomasi, ma na ia taumafai e nana lona inoino. Na faateleina lona ita, ma na ia manao i isi tagata uma ia feita. Sa faalua lava ona fesili atu Iosefa ia te ia pe o le a ia pau ese. “Pe a e vaai ia te au ua tuua le ekalesia,” na tali atu ai Tomasi, “o le a e vaai i se tagata lelei ua tuua le ekalesia,”10

Sa le’i umi ae ia vaaia nao le leaga lava i le perofeta. Na ia tuuaia Iosefa mo le faalavelave i Misuri ma vaai masei i lana tali atu i le vevesi. Na ia iloa foi nisi sa tutusa o latou manatu, e aofia ai ma se uso a aposetolo o Osone Hyde, o le sa toe vaivai le faatuatua ina ua foi mai i Egelani.11

E lei leva ona foi atu le au osofai i Atamu-onai-Amani, ae taunuu mai ripoti ua lalata mai le au faatupu faalavelave i Fa Uesi. I le faateia, na toe foi faatopetope atu au a le Au Paia i le Itumalo o Caldwell e puipui le taulaga ma o latou aiga.12

Na toe foi atu Tomasi ma i latou, ae e lei alu e puipui le taulaga. Nai lo lena, na ia tapena ana meatotino ma tuua Fa Uesi i le pogisa o le po. Na ia talitonu o le a to faaua mai faasalaga paia i luga o Iosefa ma le Au Paia o loo mulimuli ia te ia. Afai e faaumatia e le au faatupu faalavelave po o le malo Fa Uesi, o lona manatu lea, ua faia ona ua finagalo le Atua e tupu.13

I le agai atu ai i saute, sa manao Tomasi e alu mamao ese atu mai Misuri. Ae na te lei tuua le setete, na i ai sana pepa e tusia.14


Ao mamafa osofaiga ma misa i le salafa o Misuri, na leiloa Salesa. Ina ua tuua Te Uiti, na ia feseai i laufanua laugatasi, i le le mautinoa pe o le ala na ia savalia e tau atu i Fa Uesi. Ua mavae atu ni vaiaso talu ona ia vaai mulimuli i lona aiga E leai se ala na te iloa ai pe na latou taunuu i Fa Uesi, pe o latou saogalemu foi mai tagata leaga.

O le mea sili e mafai ona ia faia o le savali pea, aloese mai le feiloai i ni tagata, ma faamoemoe na te mauaina se tagata e faasino atu ia te ia le auala sao.

O se tasi afiafi na ia vaaia ai se tamaloa o loo seleseleina sana i se fanua na galueaiina. Na foliga mai na o le toatasi le tamaloa ma e le faaauupegaina. Afai sa le alofa ma agaleaga o ia i le Au Paia, o le mea e sili ona leaga e mafai ona ia faia o le tuliese o Salesa mai lona fanua. Ae afai e iu ina faauo o ia, atonu na te ofoina mai se nofoaga e moe ai ma sina mea e ai.

Na savali atu i le faifaatoaga, ma fesili atu Salesa pe mafai ona ia maua se malu mo le po. E lei tali mai le faifaatoaga i le fesili ae nai lo lena na fesili ia Salesa pe o ia o se Mamona.

I le iloaina e mafai ona le maua ai sana meaai ma se nofoaga mafanafana e moe ai, na fai atu Salesa o ia o se Mamona. Na fai atu le faifaatoaga e leai se mea na te ofoina atu ia te ia ma tau atu ia te ia na mamao lava lona ala mai Fa Uesi.

“O au o se tagata e matuai fou lava i le itumalo,” na tau atu ai e Salesa i le faifaatoaga. Ua leiloa lona ala ma ua le mafai ona toe savali i se isi mamao. Na manunua ona vae ma tiga. Ua goto le la, ma o loo loma mai se isi po malulu i luga o fanua laugatasi.

Na foliga mai ua gaualofa le faifaatoaga ia te ia. Na ia tau atu ia Salesa faapea na i ai ni tamaloloa na nonofo i lona fale i le taimi o le poloka i Te Uiti. Na auai i latou i le au faatupu faalavelave ma na tuu atu ia te ia ia tauto mai e le faatagaina lava se Mamona e nonofo faatasi ma ia.

Ae na ia tau atu ia Salesa le mea e mafai ona ia maua ai se malu e lata ane ma faasino atu ia te ia le ala i Fa Uesi. Sa le o se mea tele, peitai na o le pau lea o se mea na mafai ona ia ofoina atu.

Na faafetai atu Salesa i le tamaloa ma toe malaga ese atu i le malamalama ua fai ifo lava.15


I le po o Oketopa 24, na autilo atu ai Turusila Hendricks i fafo o le faamalama o lona fale i le Itumalo o Caldwell. I Fa Uesi e lata ane, na mataalia lava le Au Paia. O la latou osofaiga i le Itumalo o Tavesi na mafua ai ona tele a latou uo i le militeri a Misuri na faasagatau ia i latou ma tuuaia i latou mo le faafitauli atoa lava.16 O le taimi lenei, i ni nai maila i saute o le fale o Turusila, ua amata ai e tagata leaga ni afi i togavao, ma ua liua ai i le uliuli le fanua laugatasi i le ausa.17

Faatasi ai ma le le mautonu i le siosiomaga, na saunia ai Turusila ma lona toalua, o Iakopo e tuua lo latou fale ma sosola i Fa Uesi. I le iloaina o le a itiiti ni meaai i vaiaso o lumanai, na latou pikiina ai ma faaninii kapisi mai a latou faatoaga ma tuu i ai le masima e fai ai le pikokapisi.

Na latou galulue e oo i le leva o le po. I le latalata i le sefulu, na o atu ai Turusila ma Iakopo i le fanua e sue se maa e faagoto ai kapisi ma faamasima ai. I le savali atu i tua o Iakopo, na mafai ai ona vaai atu Turusila i lona tagata umi e manino lava i le malamalama itiiti o le masina. Na ofo o ia i le umi tele o ia—ma na tei i le oo mai o se manatu ia te ia faapea atonu e le toe vaai ia te ia o tu i le matuai umi lava lea.

Mulimuli ane, ina ua uma le galuega ma na o atu Turusila ma Iakopo e momoe, ae tuitui atu lo latou tuaoi, o Salesa Rich i le faitotoa. Na osofaia e tagata leaga nuu i saute, na ia lipoti atu ai. O aiga o le Au Paia na tutuliese mai o latou aiga, ma na fasia ni tamaloloa se toalua pe toatolu ma ave faapagota. O loo la faatulagaina ma Tavita Patten se vaega laveai e toe aumaia ai i latou.

Na tu i luga Turusila ma faaola le afi ao aumaia e Iakopo lana solofanua. Ona ia aumaia lea o fana a Iakopo ma tuu i totonu o taga o lona pelaue. Ina ua ia toe foi mai, na ia siiina mai lana pelu ma faamauina ma le faaeteete i lona sulugatiti. Na ia tuiina lona pelaue, ma faatofa atu loa Iakopo ma oso i lana solofanua. Ona tuuina atu lea e Turusila le isi fana ia te ia.

“Aua nei fanaina oe i le tua,” na ia fai atu ai.18


Toeitiiti lava o le taimi na tautevateva atu ai Salesa i totonu o Fa Uesi, na talosagaina ai o ia e faatasi atu i le vaega laveai. E ui lava na lelava o ia ma tigavae, na faanoi mai e Salesa se solofanua ma se fana ma malaga ese atu loa ma le isi fasefulu tamaloloa.19

Na latou tietie atu i saute, faapotopoto mai tamaloloa mai isi nuu i fafo atu seia faitauina le latou vaega ua latalata i le fitusefulu-lima. Na taofia pagota i se tolauapiga i le Vaitafe Piopio, e sefululua maila mai Fa Uesi. Faatasi ai ma tamaloloa o loo tietie atu ma Salesa na i ai Pale Palate, le aposetolo lea na papatisoina o ia i Kanata.

Sa pogisa ma filemu le po. Na o le pau leo na latou lagonaina o pao o vae o solofanua ma le tatagi o auupega i o latou taga ma fusi. Na mafai ona latou iloa mamao atu, le mumu mai o afi i fanua laugatasi. Mai i lea taimi i lea taimi na lele ane ai se fetulele i luga ae.20

Na taunuu atu tamaloloa i le Vaitafe Piopio ae lei malamalama le taeao. Ao latou latalata atu i le tolauapiga a le fili, na latou feosofi i lalo ma faatulaga i ni vaega. “Faalagolago i le Alii mo le manumalo,” na fai atu ai Tavita Patten i le taimi lava na latou faapotopoto ai. Na ia faatonuina i latou e mulimuli ia te ia i le auala o le vaitafe.21

Na savavali atu Salesa ma isi tamaloloa ma le le leoa i luga o se matie maualalo seia latou mafai ona iloa atu afi o le tolauapiga o faasolo i le vaitafe. I le tumutumu o le matie, na latou faalogoina ai se leo maati o se leoleo: “O ai lea ua sau?”

“O uo,” na fai atu ai Tavita.

“O e faaauupegaina?” na feslili atu ai le leoleo.

“Ioe.”

“Ia tuu i lalo a outou auupega.”

“O mai e ave atu.”22

“Tuu i lalo!”

I le le mautonu na mulimuli ane, na fana atu ai e le leoleo le Au Paia, ma o se alii talavou na tu i talaane o Salesa na pau i lalo ina ua pa le pulu i lona fatafata. Na vave lava ona tuumuli le leoleo, ma tolotolo i lalo o le matie.23

“Tau mo le saolotoga,” na valaau atu ai Tavita. “Osofai, alii!”

Na taufetuli atu Salesa ma tamaloloa i lalo o le matie ma faia ni laina faasolo i se auala ma tua o se laina o laau ma pa laau mafiafia. I lalo ifo o i latou, na faavave mai ai tamaloloa o le tolauapiga mai o latou faleie ma lalafi faasolo i le auvai. Ao lei mafai ona fana faasolo atu e le vaega laveai ni pulu i le tolauapiga, na latou faalogo atu o valaau le kapeteni o le fili, “Alii, tafana loa!”24

Na fepasia’i ae i luga o le ulu o Salesa pulu ma le saogalemu, ae o Iakopo Hendricks, lea na i ai i se tulaga i autafa o le auala, na lavea i se pulu i le ua ma solovi ifo ai i le eleele.25

“Fana!” Na valaau atu ai Tavita Patten, ma na faafuasei lava ona pisi le taeao i taugafana.

Ao toe utuina e tamaloloa mai itu uma e lua a latou auupuga, na i ai se filemu uigaese lava i le tafa o taua. Na valaau atu Salesa Rich, “O le Atua ma le saolotoga!” ma na toe faaleo mai lava pea e le Au Paia ana upu seia faatonuina atu e Tavita le isi osofaiga.

Na osofai atu i lalo o le matie le Au Paia ao fana mai se isi laina pulu e le au Misuri ae lei tuumuli atu e kolosi le vaitafe. Ao ia faatonu atu, na vaaia e Tavita se tamaloa o loo se ese ma tuliloa ia te ia. Na liliu mai le tamaloa ma, i le iloaina o le pelaue paepae o Tavita, na faapa sao mai loa se pulu i le aposetolo. Na ulu le pulu i lona manava ma na ia pau i lalo.26

Ina ua taape le au Misuri, na uma ai iina le taua. Na taooto i le fanua se tasi o le tolauapiga ma se tasi o le Au Paia ua feoti. O Tavita Patten ma se tasi o le Au Paia na lata ona feoti.27 Na malamalama pea Iakopo Hendricks, ae ua ia le lagonaina se mea i lalo atu o lona ua.28

O Salesa Hales ma le toatele o tamaloloa i le vaega na sao mai pe na o ni nai manua laiti. Na latou sailia le tolauapiga a le fili ma maua ai le Au Paia na faapagotaina. Ona latou tauaveina atu lea o Iakopo ma Tavita i luga o le matie agai i se taavale solofanua faatasi ma isi vaega na manunua.

E oso ae le la, ua toe i luga le Au Paia o a latou solofanua, ma tietie atu i matu i Fa Uesi.29


Na oo atu lipoti ua faateleina le sese o le taua i le Vaitafe Piopio i le kesi a le kovana Misuri o Lilburn Boggs i le taimi lava na uma ai le taugafana. O nisi lipoti na faapea na fasiotia e le Au Paia le limasefulu tagata Misuri i le misa. O isi na faapea mai o le aofaiga o tagata oti e latalata i le onosefulu. Faatasi ai ma le tele naua o tala salalau e uiga i le taua, na le iloa e Boggs po o le a tonu le mea na tupu.

I taimi o faafitauli i nuu tuaoi, na vave lava ona faatulaga militeri ma na masani ona foliga ma amio e pei oni tagata le taupulea e aunoa ma le tulafono. O lena taeao, na osofaia ai e le Au Paia ae le o se au faatupu faalavelave, e pei ona latou manatu ai, ae o se vaega o le militeri o le setete o Misuri. Ma o lena mea na vaai i ai o se tetee i le setete.30

O se tagatanuu ua leva o Initipene, na lagolagoina e Boggs le tuliesea o le Au Paia mai le Itumalo o Siakisone ma na le manao e puipui a latou aia tatau. Ae na ia tu pea i le ogatotonu o le misa, e ui lava na augani atu itu uma e lua mo lana fesoasoani.31 Ao salalau lipoti o le osofaiga a Mamona, na tusi atu tagatanuu i le salafa o le setete ia te ia, ma uunaia se mea e fai faasaga i le Au Paia.

I na tusi ma faamatalaga na oo atu i le kesi a le kovana sa i ai se folafolaga faamaonia mai se aposetolo o le ekalesia, o Tomasi Marsh, faapea ua naunau Iosefa e taitaia le setete, le atunuu, ma mulimuli ane le lalolagi atoa lava.

“E talitonuina e tagata faamaoni Mamona uma lava e faapea o valoaga a Samita e sili atu i tulafono o le laueleele,“ na lapatai atu ai Tomasi.32 Na faapipii faatasi ai i le folafolaga faamaonia se faamatalaga mai ia Osone Hyde e molimau i lona moni.33

O pepa nei na tuuina atu ia Boggs mea uma na ia manaomia e fai ai se moliaga e faasaga i le Au Paia. Na vave lava ina ua uma le misa i le Vaitafe Piopio, na ia poloaiina loa ni nai vaega o tamaloloa o le militeri a Misuri e pue mai au a Mamona ma faasiilima le Au Paia. Na ia auina atu foi se poloaiga i le taitai o loo vaaia le Vaega Muamua o fitafita a Misuri.

“Faamatalaga o le amio e sili ona matautia,“ na tusi atu ai le kovana ia Oketopa 27, 1838, “ua i ai nei tagata Mamona i le uiga o le le usitai faaalia i tulafono ma le faia o le taua i tagata o lenei setete. O a outou faatonuga o le faavave o a outou faatinoga i le vave e mafai ai. O Mamona e tatau ona taulimaina o ni fili ma e tatau ona fasiotia pe tutuliese mai le setete.”34