Inisitituti
7 Uso a Auauna


“Uso a Auauna,” mataupu 7 o le Au Paia: O Le Tala o le Ekalesia a Iesu Keriso i Aso e Gata Ai, Voluma 1, O Le Tagavai o le Upumoni, 1815–1846 (2018)

Mataupu 7: “Uso a Auauna”

Mataupu 7

Uso a Auauna

Ata
O Faaaliga i le Vao

O le tautotogo o le 1829 sa malulu ma timuga lea na oo lava ia Me. A o nonofo ai i totonu o fale ia faifaatoaga i Haramoni, ma tolopo le totoina o a latou faatoaga o le tautotogo seia oo ina faaleleia le tau, sa faaliliu pea e Iosefa ma Oliva le tele o faamaumauga i le mea na gata ai lo la mafai.1

Sa oo ina la tau atu i le tala e uiga i le mea na tupu ia sa Nifaē ma sa Lamanā ina ua maliu Iesu i Ierusalema. Sa faamatalaina ai mafui’e tetele ma matagi ia na tetemū ai tagata ma suia ai foliga o le eleele. O nisi aai na goto ifo i le palapala, ae o isi na apoia e le afi ma mu ai. Na vaeluaina e le uila le lagi mo itula ma na mou ese le la, ma ufitia ai ē na totoe i le pouliuli mafiafia. Sa fetagisi tagata mo le tolu aso, ma faavauvau mo o latou tagata ua feoti.2

Mulimuli ane, na ulufia e le siufofoga o Iesu Keriso le faanoanoa. “Pe tou te le foi mai nei ea ia te au,” sa Ia fesilli atu ai, “ma salamo ia outou agasala, ma liliu, ina ia ou faamaloloina outou?”3 Sa Ia sii ese le pouliuli, ma sa salamo tagata. Sa lei pine, ae faapotopoto atu le toatele o i latou i se malumalu i se laueleele na taua o Nuumau, lea na latou talanoa ai i suiga ofoofogia i le laueleele.4

A o talanoa tagata o le tasi ma le isi, sa latou vaaia le Alo o le Atua o afio ifo mai le lagi. “O Au o Iesu Keriso,” sa Ia fetalai atu ai, “o le na molimau i ai perofeta o le a sau i le lalolagi.”5 Sa Ia mafuta ma i latou mo se taimi, sa aoao atu Lana talalelei, ma poloaiina i latou ia papatisoina e ala i le faatofuina mo le faamagaloga o agasala.

“Soo se tasi e talitonu mai ia te au, ma papatisoina, o ia lava lea o le a faaolaina,” sa Ia tautino mai ai. “O i latou ia o i latou o e o le a mautofi i le malo o le Atua.”6 A o lei toe afio ae i le lagi, sa Ia tuu atu i alii amiotonu le pule e papatiso ai i latou na talitonu ia te Ia.7

A o la faaliliu, sa taia Iosefa ma Oliva i nei aoaoga. E pei foi o lona uso o Alevine, sa lei papatisoina foi Iosefa, ma sa ia manao ai ia iloa atili e uiga i le sauniga ma le pule tatau e faatino ai.8


Ia Me 15, 1829, sa matafi ese le timu ma savavali atu ai Iosefa ma Oliva i totonu i le togavao e latalata ane i le Vaitafe o Susikuana. Sa la tootutuli, ma ole atu i le Atua e uiga i le papatisoga ma le faamagaloga o agasala. A o la tatalo, sa tulei mai le filemu i le siufofoga o le Togiola ia i la’ua, ma sa faaali atu se agelu i se ao o le malamalama. Sa ia faailoa mai o ia o Ioane le Papatiso ma tuu ona aao i luga o o la ulu. Sa faatumulia o la loto i le olioli a o siomia i laua e le alofa o le Atua.

“I luga o oulua o’u uso a auauna e,” sa tautino atu ai Ioane, “i le suafa o le Mesia ou te faaee atu i ai le Perisitua o Arona, ua umia ki o asiasiga a agelu, ma o le talalelei o le salamo, ma o le papatisoga o le faatofuina mo le faamagaloina o agasala.”9

Sa mālū le siufofoga o le agelu, ae sa foliga mai na matua tuia ai loto o Iosefa ma Oliva.10 Sa ia faamanino mai o le Perisitua Arona ua faatagaina ai i laua e faatino papatisoga. Ma ia poloaiina i laua ia papatiso e le tasi le isi pe a ia aluese. Sa ia fai mai foi o le a la mauaina mulimuli ane le mana faaopoopo o le perisitua, lea o le a la maua ai le pule e faaee ai le meaalofa o le Agaga Paia i le tasi ma le isi ma i luga o i latou la te papatisoina.

Ina ua tuua e Ioane le Papatiso, sa savavali atu Iosefa ma Oliva i le vaitafe ma savavali atu i totonu. Sa muamua ona papatiso e Iosefa ia Oliva, ma o le taimi lava na ea a’e ai o ia i luga o le vai, sa amata ai e Oliva ona vavalo e uiga i mea o le a le o toe mamao ae tutupu. Ona papatiso lea e Oliva o Iosefa, lea na tu ae mai le vai ma vavalo e uiga i le tulai ae o le ekalesia a Keriso, lea na folafola mai e le Alii e faatu i totonu o i latou.11

I le mulimuli ai i faatonuga a Ioane le Papatiso, sa la toe foi atu ai i le togavao ma faauu e le tasi le isi i le Perisitua Arona. I le la suesuega o le Tusi Paia, faapea ai ma le la faaliliuga o le faamaumauga anamua, sa tele ai ina faitau Iosefa ma Oliva e uiga i le perisitua ma le pule e galue ai i le suafa o le Atua. O lenei la ua tauaveina e i laua lava lena pule.

Ina ua mavae le la papatisoga, sa iloa e Iosefa ma Oliva, o mau ia na foliga mai na faigata ma fenumiai, ua faafuasei lava ona manino atili. Sa lofia uma o la mafaufau i le upumoni ma le malamalama.12


I Niu Ioka, sa matua naunau ai lava le uo a Oliva, o Tavita Uitimera e aoao atili e uiga i le galuega a Iosefa. E ui sa nofo Tavita i Faiete, pe tusa o le tolusefulu maila mai Maniseta, ae sa avea i laua ma Oliva ma ni uo a o faiaoga ai Oliva ma nonofo faatasi ma le au Samita. Sa tele ina la talanoa e uiga i papatusi auro, ma ina ua masii atu ia Oliva i Haramoni, sa ia folafola atu e tusi atu ia Tavita e uiga i le faaliliuga.

Mulimuli ane i se taimi puupuu sa amata ona taunuu atu tusi. Sa tusia e Oliva e faapea na iloa e Iosefa ni faamatalaga e uiga i lona olaga lea e leai se isi e mafai ona ia iloa sei vagana ua ala mai i se faaaliga mai le Atua. Na ia faamatala afioga a le Alii ia Iosefa ma le faaliliuga o le talafaamaumau. I se tasi tusi, sa tusia ai e Oliva ni nai laina o le faaliliuga, ma molimau atu e uiga i lona moni.

I le isi tusi na faailoa atu ai ia Tavita o le finagalo lea o le Atua mo ia le aumaia o lana vaega ma le taavaletoso i Haramoni e fesoasoani ai ia Iosefa, Ema, ma Oliva ia masii atu i le fale o Uitimera i Faiete, lea o le a latou faamaeaina ai le faaliliuga.13 Sa faasolo ina le fiafia tagata i Haramoni i le au Samita. O isi alii na taufaamatau e osofaia i latou, ae ana le seanoa le tosinaga a le aiga o Ema, semanu e matuia so latou manu’aga.14

Sa faasoa atu e Tavita ia tusi a Oliva i ona matua ma ona tei, ia na malilie e talileleia Iosefa, Ema, ma Oliva i lo latou aiga. O le au Uitimera o e na tupuga mai i tagata na tautatala faaSiamani na nofoia le nofoaga ma sa tauleleia i latou mo le galulue malosi ma le tuuto. Sa lava le latalata o la latou faatoaga i le fale o le au Samita mo se asiasiga ae sa lava le mamao e taofia ai le au gaoi mai le faalavelave ia i latou.15

Sa manao Tavita e vave alu loa i Haramoni, ae sa faamanatu atu i ai e lona tama e toe lua ona aso o galuega mamafa e fai a o lei alu. O le vaitau o le toto o meatoto, ma sa manaomia ona suotosinaina e Tavita le luasefulu eka ma faalelei le eleele i mea faalelei eleele e fesoasoani ai ia ola a latou saito. Sa fai i ai lona tama e tatau ona ia tatalo muamua ia iloa ai pe talafeagai tonu le alu loa i lena taimi.

Sa fai e Tavita le fautuaga a lona tama, ma a o ia tatalo, sa ia lagonaina le Agaga o tau atu ia te ia ia faauma lana galuega i le fale a o lei alu atu i Haramoni.

I le taeao na sosoo ai, sa savali atu ai Tavita, i le fanua ma vaaia ni atulaina paauli i le eleele na le’i suaina i le afiafi na mavae atu. I le asiasi atili atu i le fanua, sa ia vaaia ai ni eka se ono ua uma ona suaina i le po, ma o loo faatali mai le palau mo ia i le atulaina mulimuli, ua saunia mo ia e faauma le galuega,

Sa maofa le tama o Tavita ina ua ia iloaina le mea na tupu. “Masalo o loo i ai se mana tele iinei,” sa ia fai atu ai, “ma ou te manatu e tatau ona e alu i Penisilevania i le taimi lava e uma ai ona lulu lau faalelei eleele.”

Sa galue malosi Tavita e sua le fanua na totoe ma saunia le eleele mo se totoina faamanuiaina o meatoto. Ina ua ia maea, sa ia faagutuina lana taavale solofanua i se vaega o solofanua malolosi ma vave alu atu loa i Haramoni nai lo le taimi na faamoemoeina.16


O le taimi lava na masii atu ai Iosefa, Ema ma Oliva i Faiete, sa matua pisi ai lava ma le tina o Tavita. Sa toavalu le fanau a Meri Uitimera ma lona toalua o Pita, i le vaitausaga o le sefululima ma le tolusefulu, ma o nisi sa lei toe nonofo ai i le fale sa nonofo lata ane i le aiga. O le taulimaina o o latou manaoga, sa faatumulia ai aso o Meri i galuega, atoa ai ma ana malō e toatolu sa faaopoopo atili i ai isi galuega. Sa faatuatuaina e Meri le valaauga o Iosefa ma sa lei faitio lava, ae sa matua lelava lava.17

O le vevela i Faiete i lena taumafanafana sa matua matautia lava. A o tataina e Meri ia lavalava ma saunia meaai, sa faalauina atu e Iosefa le faaliliuga i se potu pito i luga. Sa masani ona tusitusi Oliva mo ia, ae mai lea taimi i lea taimi sa feauaua’i ai ma Ema po o se tasi o le au Uitimera e tusitusi.18 O nisi taimi, pe a lelavava Iosefa ma Oliva e faaliliu, la te o atu i se vailepa lataane ma togitogi maa e faapisipisi i luga o le vai.

Sa itiiti se taimi e malolo ai ia Meri lava ia, ae sa faigata ona onosa’ia le galuega faaopoopo ma le avega sa i ona luga.

I se tasi aso, a o i ai o ia i le pa povi i le mea sa tatau ai susu o povi, sa ia vaaia se tamaloa ulu sinā ma se taga sa amo i lona tauau. O lona tu faafuasei mai na fefe ai o ia, ae a o ia latalata mai, sa ia saunoa atu ia te ia i se leo agalelei lea na ia maua ai le toafimalie.

“O lo’u igoa o Moronae,” sa ia saunoa ai. “Ua fai lava si ou le lava ona o nei galuega faaopoopo uma e tatau ona e faia.” Sa ia to ese le taga mai lona tauau, ma sa matau e Meri a o amata e ia ona tatala.19

“Ua e faamaoni ma filiga tele i au galuega,” sa ia toe fai atu ai. “O le mea lea, ua tatau ai ona e maua se molimau ina ia mafai ona faamalosia ai lou faatuatua.”20

Sa tatala e Moronae lana taga ma aveese ia papatusi auro. Sa ia tuu atu i luma o Meri ma suesue o latou itulau ina ia mafai ona ia vaai i tusitusiga o i ai i luga. Ina ua uma ona ia susue i le itulau mulimuli, sa ia uunaia o ia ia onosai ma faatuatua a o ia tauaveina avega faaopoopo mo sina isi taimi itiiti lava. Sa ia folafola atu o le a faamanuiaina o ia mo lena mea.21

Sa mouese atu le toeaina matua i sina taimi mulimuli ane, ma tuua ai na o Meri. Sa i ai pea ni galuega a Meri e fai, ae na le toe popole ai o ia.22


I le faatoaga a Uitimera, sa vave faaliliuga a Iosefa, ae sa luitauina nisi o aso. Sa alu solo lona mafaufau i isi mataupu, ma sa le mafai ona taulai atu i mea faaleagaga.23 Sa pisi le tamai fale o Uitimera i taimi uma ma tumu i mea faalavefau. O le masii atu iina o lona uiga ua lafoaia ai le filemu patino na la olioli ai ma Ema i Haramoni.

I se tasi taeao, a o ia sauni e faaliliu, sa le fiafia o ia ia Ema. Mulimuli ane, ina ua ia toe faatasi atu ia Oliva ma Tavita i le potu i le falealuga lea sa latou galulue ai, sa le mafai ona ia faaliliuina se silapale.

Sa ia tuua le potu ma savali ese atu i fafo i le togalaau. Sa ia nofo ai pe tusa ma se itula, ma tatalo ai. Ina ua ia toe foi mai, sa ia faatoese atu ia Ema ma talosaga atu mo se faamagaloga. Ona ia toe foi atu lea e faaliliu e pei ona masani ai.24

Ua ia faaliliuina nei le vaega mulimuli o le faamaumauga, ua faaigoaina o papatusi laiti a Nifae, lea o le a avea tonu ma amataga o le tusi. I le faaalia ai o se talafaasolopito talitutusa i le talafaasolopito lea sa la faaliliuina ma Matini lea na leiloloa, sa faamatala ai e tamai papatusi se alii talavou e igoa ia Nifae, o lona aiga lea na taitai mai e le Atua mai Ierusalema ma avatu i se nuu folafolaina. Sa faamatalaina ai le tupuaga o faamaumauga ma tauiviga i le amataga i le va o nuu sa Nifaē ma sa Lamanā. Ae sili atu ona taua, sa maua ai se molimau mamana ia Iesu Keriso ma Lana togiola.

Ina ua faaliliuina e Iosefa le papatusi mulimuli, sa ia iloa ai sa faamatalaina [e le papatusi] le faamoemoega o faamaumauga ma tuuina atu i ai le ulutala, O Le Tusi a Mamona, sa faaigoa i le perofeta tusitalafaamaumau anamua lea sa tuufaatasia le tusi.25

Talu ona ia amata faaliliuina le Tusi a Mamona, sa tele mea na aoaoina e Iosefa e uiga i lana matafaioi i le lumanai i le galuega a le Atua. I ona itulau, sa ia iloaina ai aoaoga autu na ia aoaoina mai le Tusi Paia faapea ai foi ma upumoni ma malamalamaaga fou e uiga ia Iesu Keriso ma Lana Talalelei. Sa ia mauaina ai foi fuaitau e uiga i aso e gata ai lea na valoia ai se tagatavaai filifilia e igoa ia Iosefa, lea o le a aumaia le afioga a le Alii ma toefuatai mai le malamalama ma feagaiga na leiloloa.26

I le faamaumauga, sa ia aoao ai na faalauteleina e Nifae le valoaga a Isaia e uiga i se tusi faamaufaailogaina lea na le mafai e tagata aoaoina ona faitauina. A o faitauina e Iosefa le valoaga, sa ia mafaufau i le talanoaga a Matini Harisi ma Polofesa Anetone. Sa faamautuina ai ua na o le Atua lava e mafai ona aumaia le tusi mai fafo o le eleele ma faatu ai le ekalesia a Keriso i aso amuli.27


A o faamaea ai e Iosefa ma ana uo le faaliliuga, sa liliu atu o latou mafaufau i se folafolaga na tuu mai e le Alii i le Tusi a Mamona ma i Ana faaaliga—ia faaali atu papatusi i ni molimau se toatolu. Sa asiasi atu matua o Iosefa ma Matini Harisi i le faatoaga a Uitimera i le taimi lea, ma i se tasi taeao sa augani atu ai Matini, Oliva, ma Tavita ia Iosefa e faataga i latou e avea ma molimau. Sa tatalo Iosefa ma tali mai ai le Alii, ma faapea mai afai latou te faalagolago ia te Ia ma le loto atoa ma tuuto atu e molimau i le upumoni, o le a avea i latou ma molimau.28

“E ao ona outou faamaulalo outou lava i luma o lo outou Atua i lenei aso,” sa ta’u patino atu e Iosefa ia Matini, “ma afai e mafai ia maua se faamagaloga o au agasala.29

Mulimuli ane i lena aso, sa taitai atu e Iosefa alii nei e toatolu i totonu o le togavao e latalata ane i le fale o Uitimera. Sa latou tootutuli, ma auauai uma i latou e tatalo ina ia faaali atu papatusi, ae sa leai se mea na tupu. Sa latou taumafai mo le taimi lona lua, ae sa leai a se mea na tupu. Mulimuli ane, sa tulai Matini ma savali ese, ma fai mai o ia le mafuaaga o loo tapunia ai pea le lagi.

Sa toe foi atu Iosefa, Oliva, ma Tavita e tatalo, ma sa lei pine ae faaali mai se agelu i se malamalama susulu i o latou luga a’e.30 Sa ia te ia papatusi i ona aao ma susue taitasi itulau, ma faaali atu i alii nei ia faailoga na vaneina i itulau taitasi. Sa faaali mai se laulau i ona talaane, ma i luga o le laulau sa i ai meafaigaluega anamua o loo faamatalaina i le Tusi a Mamona: o mea faaliliu upu, le ufifatafata, o se pelu, ma le tapasa faavavega lea na taialaina le aiga o Nifae mai Ierusalema i le nuu folafolaina.

Sa latou faalogoina le siufofoga o le Atua o tautino mai, “O nei papatusi ua faaali atu i le mana o le Atua, ma ua faaliliuina i le mana o le Atua. O le faaliliuga o ia [papatusi] ia ua outou vaai i ai, e sa’o, ma ou te poloaiina outou ia molimau i mea ua outou vaai nei i ai ma faalogo i ai.”31

Ina ua afio ese le agelu, sa savali mamao atu Iosefa i totonu o le togavao ma maua atu ai Matini o loo tootuli ai. Sa tau atu e Matini ia te ia na te lei mauaina lava se molimau mai le Alii, ae o loo ia manao pea e vaai i papatusi. Sa ia talosagaina Iosefa ia la tatalo ma ia. Sa tootuli Iosefa i ona talaane, ae a o lei matala lelei atu a la upu, sa la vaaia le agelu lava e tasi ua ia faaali maia papatusi ma isi meafaitino anamua.

“’Ua lava lea! ’Ua lava lea!” Sa alaga atu ai Matini. “Ua vaai o’u mata! Ua vaai o’u mata!”32


Mulimuli ane i lena aoauli, sa toe foi atu Iosefa ma molimau e toatolu i le fale o Uitimera. Sa talanoa Meri Uitimera ma matua o Iosefa i le taimi na faataalise atu ai Iosefa i totonu o le potu. “Tama! Tina!” sa ia fai atu ai. “E te lua le iloaina lo’u fiafia tele ua i ai!”

Sa ia faapalasi atu i lalo i talaane o lona tina. “Ua faaali mai e le Alii papatusi i isi tagata e toatolu e ese mai ia te au,” sa ia fai atu ai. “Ua latou iloa nei mo i latou lava, ou te le o fealuai e faasese i tagata.”

Sa ia lagonaina e peisea’i ua aveesea se avega mai i ona tauau. “O le a latou tauaveina nei se vaega,” sa ia fai atu ai. “E le o toe tuua na o au lava i le lalolagi.”

Sa sosoo ai ma le sau o Matini i totonu o le potu, sa matua faatumulia i le olioli. “Ua ou vaai nei i se agelu mai le lagi!” sa ia alaga ai. “Ou te faaamuia i le Atua i le faamaoni o lo’u agaga ua Ia faamaualaloina a’u—a’u lava ia—e fai ma se molimau e uiga i le silisili ese o Lana galuega!”33

I ni nai aso mulimuli ane, sa faatasi atu le au Uitimera i le aiga o Samita i lo latou faatoaga i Manaseta. I le iloaina ai sa folafola mai e le Alii e faamautu Lana afioga i “fofoga o molimau e tusa le toatele ma lona lava finagalo,”sa o atu ai Iosefa i le togavao ma lona tama, Ailama, ma Samuelu, faapea ai foi ma uso e toafa o Tavita Uitimera—O Christian, Iakopo, Peter Jr., ma Ioane—ma lo latou uso faaletulafono o Ailama Page.34

Sa faapotopoto alii i se nofoaga sa masani lava ona o i ai le aiga o Samita e tatalo faalilolilo ai. Faatasi ai ma le faatagaga a le Alii, sa aveese e Iosefa le ufi ma faaali atu papatusi i le vaega. Sa latou lei vaaia se agelu e pei ona oo i ai molimau e toatolu, ae sa tuu atu e Iosefa ia latou uuina faamaumauga i o latou lima, suesue itulau, ma suesue ona tusitusiga faaanamua. O le taulimaina o papatusi na faamautuina ai lo latou faatuatua e moni lava le tala a Iosefa e uiga i le agelu ma le faamaumauga anamua.35

O lea la ua maea le faaliliuga ma ua ia te ia ni molimau e lagolagoina lana molimau faavavega, ua le toe manaomiaina nei e Iosefa ia papatusi. Ina ua tuua e alii le togavao ma foi atu i le fale, na faaali mai le agelu ma toe faafoi atu i ai e Iosefa ia faamaumauga paia i lana tausiga.36