‘Inisititiuti
Lēsoni 8: Ko e Feituʻu ki he Kolo ko Saioné


“Lēsoni 8: Ko e Feituʻu ki he Kolo ʻo Saioné,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 8,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 8

Ko e Feituʻu ki he Kolo ʻo Saioné

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

Naʻe tuku mai ʻe he ʻEikí ʻi he Tohi ʻa Molomoná pea fakafou ʻi he ngaahi fakahā naʻe foaki ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá, e ngaahi moʻoni fekauʻaki mo e kolo ʻo Saioné ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí. Lolotonga ʻe faʻahitaʻu māfana ʻo e 1831, naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita mo ha Kāingalotu kehe mei ʻOhaiō ki he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí, ʻa ia naʻe fili ʻe he ʻEikí ko e “potu ia ʻi he loto mālié” ki he kolo ʻo Saioné mo hono temipalé (TF 57:3). Hili hono fakatapui e fonua ki he kolo ʻo Saioné mo e feituʻu ke tuʻu ai e temipalé, naʻe foki ʻa Siosefa Sāmita, Sitenei Likitoni, ʻŌliva Kautele, mo ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá ki ʻOhaiō, kae nofo e niʻihi kehe, hangē ko Pīsope ʻEtuate Pātilisí ʻi Mīsuli ke tokoni ki hono fokotuʻu ʻo Saioné.

Sune–Siulai, 1831Naʻe fononga ai ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe ʻo e Kāingalotú mei ʻOhaiō ki he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí.

20 Siulai 1831Naʻe fili ai ʻe he ʻEikí ʻa Tauʻatāina, Mīsuli, ko e uhouhonga ia ʻo Saioné ʻa ia ʻe langa ai ha temipale.

2  ʻAokosi 1831Naʻe fakatapui ai e fonua ʻo Saioné ki hono tānaki fakataha ʻo e Kāingalotú.

3  ʻAokosi 1831Naʻe fakatapui ai ha tuʻuʻanga ʻo e temipalé ʻi Tauʻatāina, Mīsuli.

9  ʻAokosi 1831Naʻe mavahe ai ʻa Siosefa Sāmita mo ha niʻihi kehe mei Mīsuli ke foki ki ʻOhaiō.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 12

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻOku fakahā ʻe he ʻEikí ʻa e moʻoni fekauʻaki mo e kolo ʻo Saioné ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí

Hiki e fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé: Ko e hā ʻa e Saione?

Fakaafeʻi e kau akó ke aleaʻi ʻenau ngaahi tali ki he fehuʻi ko ʻení ʻi ha ngaahi kulupu tautau toko ua pe toko tolu. Kole ange leva ki ha ongo tamaiki ako ke lipooti ʻena ngaahi talí ki he kalasí kotoa. Kapau ʻe fie maʻu, tokoni ki he kau akó ke mahino kiate kinautolu ʻoku ʻuhinga ʻa Saioné ki he kau “loto-maʻá” (TF 97:21). ʻOku toe ʻuhinga foki ʻa Saione “ki ha feituʻu ʻoku nofo ai ʻa e loto maʻá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Saione,” scriptures.ChurchofJesusChrist.org).

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

Naʻa mo e teʻeki ke fokotuʻu e Siasí, naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ha ngaahi fakahā lahi ʻa ia naʻe fakahonohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ha niʻihi fakafoʻituitui ke nau “feinga ke ʻomai pea fokotuʻu ʻa e ngāue ʻo Saioné” (TF 6:6; 11:6; 12:6; vakai foki, TF 14:6). Koeʻuhí ʻoku maʻu e ngaahi fakahā fekauʻaki mo Saioné (ʻa ia ʻoku ui foki ko e Selusalema Foʻoú) ʻi he Tohi Tapú, naʻe ʻikai foʻou e foʻi fakakaukau ʻo Saioné ki he niʻihi ko ʻení (vakai, ʻĪsaia 33:20; 52:1, 8; Fakahā 21:1–4). Hili hono pulusi e Tohi ʻa Molomoná, naʻe ʻiloʻi ʻe he Kāingalotú ha ngaahi fakahā lahi ange fekauʻaki mo Saione. Ne nau ʻilo ʻe tānaki fakataha e kau māʻoniʻoní mo langa ʻa e kolo ʻo Saioné pea ʻe ʻi honau lotolotongá ʻa e ʻEikí. Ne nau ʻilo foki ʻe langa ʻa e kolo ko Selusalema Foʻoú ʻi he konitinēniti ʻo ʻAmeliká. (Vakai, 3 Nīfai 21:20–25; ʻEta 13:1–11.) Naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ʻi Sepitema ʻo e 1830, ʻa ia naʻe fakahinohino ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ke “ʻalu atu ki he kau Leimaná ʻo malanga ʻaki [ʻEne] ongoongoleleí kiate kinautolu; pea … tuku ke fokotuʻu [Hono] siasí ʻi honau lotolotongá” (TF 28:8). Naʻe fakahaaʻi foki ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻení ʻe tuʻu ʻa e feituʻu ki he kolo ko Saioné “ʻi he lotolotonga ʻo e kau Leimaná” (ʻi he The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 186).

Fakamanatu ki he kau akó, naʻe hiki ʻa Siosefa mo ʻEma Sāmita ʻi Fēpueli ʻo e 1831 mei Niu ʻIoke ki Ketilani, ʻOhaiō. ʻI Māʻasi ʻo e 1831, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfitá ha fakahā ʻe taha fekauʻaki mo Saione. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi hono lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 45:64–71. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe ako ʻe he Kāingalotú fekauʻaki mo e kolo ko Saioné.

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • Ko e hā ha moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e tuʻunga ʻe ʻi ai e kolo ko Saioné? (Fakamatalaʻi fakanounou e tali ʻa e kau akó ʻaki hono hiki e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE tuʻu e kolo ko Saioné ʻi ha feituʻu ʻo e melino mo e malu, pea ʻe ʻi ai e nāunau ʻo e ʻEikí.)

  • Ko e hā naʻe fakalahi ai ʻe he ngaahi fakaikiiki ko ʻeni fekauʻaki mo e kolo ko Saioné, e fiefia mo e vēkeveke ʻa e Kāingalotu ʻi he kuonga muʻá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44): Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he meʻa naʻá ne akoʻi fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo Saione ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“ʻOku hoko hono langa ʻo Saioné ko ha ngāue ʻoku mahuʻingaʻia ai ʻa e kakai ʻo e ʻOtuá ʻi he kuonga kotoa pē; ko ha taumuʻa kuo fakamatalaʻi ʻe he kau palōfitá, kau taulaʻeikí mo e haʻa tuʻí ʻi ha fiefia makehe; naʻa nau sioloto mai ʻi he fiefia ki he ʻaho ʻoku tau moʻui aí; pea ʻi hono fakalotomāfanaʻi ʻe he nofo ʻamanaki mo e fiefia fakalangí, ne nau hiva mo hiki ai ʻa e ngaahi kikite ki hotau kuongá; ka ne nau pekia ʻo ʻikai mamata ki ai; ko e kakai ʻofeina kitautolu naʻe fili ʻe he ʻOtuá ke tau fakahoko ʻa e nāunauʻia ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní; ʻoku tuku kiate kitautolu ke tau mamata, kau pea mo tokoni ʻi hono tekaʻi atu ʻa e nāunau ʻo e Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

“Ka ai ha potu ʻoku fakataha ai ʻa e Kāingalotú ko Saione ia; ʻa ia ʻe langa ai ʻe he tangata māʻoniʻoni kotoa pē ha potu ʻoku malú maʻa ʻene fānaú.

“ʻE ʻi ai ha Siteiki [ʻo Saione] ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe ki hono tānaki ʻo e Kāingalotú. … ʻE tāpuekina ai hoʻomou fānaú pea ʻe lava ke tāpuekina mo kimoutolu ʻi he lotolotonga ʻo homou ngaahi kaungāmeʻá. …

“… ʻE vavé ni ha hoko mai ha kuonga he ʻikai toe maʻu ai ʻe ha taha ha melino ka ʻi Saione pē mo hono ngaahi siteikí” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita 2007], 213-14).

  • Fakatatau ki he fakamatala ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, ko fē e feituʻu ʻe lava ke fiefia ai e niʻihi fakafoʻituituí ʻi he ngaahi tāpuaki ʻo Saioné? (Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he kau akó ʻoku ʻikai ngata pē hono maʻu e ngaahi tāpuaki ʻo Saioné he kolo ko Saioné, kau ai e melinó mo e malú, ka ʻi he ngaahi siteiki foki ʻo Saione naʻe fokotuʻu ʻi he funga ʻo e māmaní.)

Fakamatalaʻi ange naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ha fakamatala lahi ange ʻi ha konifelenisi ʻa e Siasí ʻi Sune ʻo e 1831, fekauʻaki mo e kolo ʻo Saioné. Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ko ʻeni ʻoku lekooti he taimí ni ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 52,ʻa Siosefa Sāmita, Sitenei Likitoni, Pīsope ʻEtuate Pātilisi, mo ha kau faifekau kehe ʻe toko 25 ke nau fononga ki Mīsuli, ʻa ia ʻe fakahoko ai e konifelenisi hoko ʻa e Siasí pea mo fakahā e feituʻu ʻe tuʻu ai e kolo ʻo Saioné (vakai, TF 52:1–5; vakai foki, Matthew McBride, “Ezra Booth and Isaac Morley,” ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 130–31, pe history.ChurchofJesusChrist.org). ʻI he ngaahi fakahā kimui angé, naʻe toe ui foki ai ha kau faifekau kehe ʻe toko tolu ke nau fononga ki Mīsuli (vakai, TF 53:5; 55:5–6).

ʻOku fononga e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha kau mēmipa kehe ʻo e Siasí ki Mīsuli

Fakaʻaliʻali e mape “Ngaahi Feituʻu Mahuʻinga ʻi he Kamakamata e Hisitōlia ʻo e Siasí.”

ʻĪmisi
mape ʻo e ngaahi feituʻu mahuʻinga ʻi he kamakamata e hisitōlia ʻo e Siasí

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ʻa Kolesivili, Niu ʻIoke, mo Ketilani, ʻOhaio, ʻi he Mapé.

  • Fakatatau ki hoʻo lau e vahe 12 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, ko e hā naʻe hoko ki he Kāingalotu mei Kolesivilí hili ʻenau tūʻuta ki ʻOhaioó? (Ne nau nofo ai ʻi ha vahaʻataimi nounou ʻi he faama ʻa Līmani Kopelií ʻi Tomisoni, ʻOhaiō, kae ʻoua kuo tuli kinautolu ʻe Līmani. Naʻe fakahā ange leva ʻe he ʻEikí ʻoku fie maʻu ke fononga e Kāingalotu ‘i Kolesivilí ki he fonua ko Saioné ʻi Mīsuli ʻo nofo ai.)

Fakaafeʻi e kau akó ke nau kumi ʻa Tauʻatāina, Mīsuli ʻi he mape “Ngaahi Feituʻu Mahuʻinga ʻi he Kamakamata e Hisitōlia ʻo e Siasí.”

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Niueli Naití, ko ha taha ʻo e Kāingalotu Kolesivilí, fekauʻaki mo e tūkunga ʻo ʻene faʻeé, Poli Naiti, lolotonga ʻenau fononga ki Mīsulí:

“Ne mau fononga [ʻi ha vaka sitima] … ki Tauʻatāiná. Naʻe fuʻu mahamahaki ʻaupito ʻeku fineʻeikí pea kuo pehē ʻi ha vahaʻataimi lōloa. Ka naʻe ʻikai loto ke tuku ai ʻene fefonongaʻakí, ko e meʻa pē ne holi ki aí, ke tuʻu ʻa hono vaʻé ʻi he fonua ko Saioné, pea ke tanu ʻa hono sinó ʻi he fonua ko iá. Ne u hake ki he matāfangá mo kumi ha papa ke ngaohi ʻaki ha puha mate naʻa faifai ka mate kimuʻa ʻoku teʻeki ke mau aʻu ki he feituʻu ne mau fononga ki aí” (Newel Knight, Newel Knight autobiography and journal, circa 1846–1847, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá, mataʻitohi lahí, mo e fakaʻilonga leá).

  • Ko e hā ʻoku tau ako mei he fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo e tui ʻa Poli Naití?

Kole ki he kau akó ke nau kumi e vahe 12 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1. Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi mei he peesi 128, ʻo kamata ʻaki e palakalafi ʻoku pehē “Hili ha taimi nounou mei he mavahe ʻa e Kāingalotu Kolesivilí …” pea fakaʻosi ʻaki e palakalafi ʻi he peesi 129, “Ka ʻi heʻenau aʻu ki he koló …” Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e tali ʻa ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ʻi he taimi ne nau tūʻuta ai ki Tauʻatāina, Mīsulí.

  • Ko e hā naʻe loto-foʻi ai ha niʻihi ʻo e Kāingalotú ʻi he taimi ne nau tūʻuta ai ki Tauʻatāina, Mīsulí?

  • Ko e hā haʻo tali ne mei fai kapau naʻá ke fakatuʻamelie atu ki ha kau papi ului tokolahi ka ko ha kiʻi kolo pē mo ha kau mēmipa tokosiʻi?

ʻOku fili ʻe he ʻEikí ʻa Tauʻatāina, Mīsuli, ke hoko ko e uhouhonga ʻo e kolo ko Saioné

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻuluʻi vahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 57 mo e veesi1–3. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi e ngaahi fehuʻi ʻa e Palōfitá fekauʻaki mo Saioné pea mo e tali ʻa e ʻEikí.

  • Ko e hā naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo Saioné?

  • Ko e hā ha founga naʻe mei tokoni’i ai ʻe he fakahā ko ʻení ʻa kinautolu ne loto-foʻi ʻi he meʻa ne nau ʻilo ʻi Tauʻatāiná?

ʻĪmisi
ʻEtuate Pātilisi

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo Pīsope ʻEtuate Pātilisí.

Kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

Naʻe fakahoko ʻe Pīsope ʻEtuate Pātilisi ʻa e fononga ki Mīsulí ʻo pehē ʻe vave pē haʻane foki ki hono fāmilí, ʻi ʻOhaiō. Ka neongo ʻia, ʻi he ʻaho 20 ʻo Siulaí, naʻe maʻu ʻe Siosefa Sāmita ha fakahā ne fakahinohinoʻi ai ʻa Pīsope Pātilisi ke nofo ʻi Tauʻatāina ke fakakakato hono fatongia ko e pīsopé (vakai, TF 57:7, 14–15). Hili ha taimi nounou mei he fakahā ko ʻení, naʻe ʻi ai ha taʻefemahinoʻaki ne hoko kia ʻEtuate Pātilisi mo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá fekauʻaki mo e kelekele ke fakatau maʻá e Kāingalotu ʻi Mīsulí. Naʻe ongoʻi ʻe Pīsope Pātilisi ne sai ange e ngaahi konga kelekele kehé. ʻI he ʻaho 1 ʻo ʻAokosi, 1831, naʻe maʻu ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58. ʻI he fakahā ko ʻení, naʻe fakahinohinoʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻEtuate ke fakatomala pea tuʻu ʻi hono lakangá ko ha Pīsope ʻi Mīsuli (vakai, TF 58:14–18).

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 12 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, ko e hā e founga naʻe faifai pea tali ʻaki ʻe ʻEtuate Pātilisi e fakahinohino ʻa e ʻEikí ke nofo mo hono fāmilí ʻi Mīsulí? (Naʻe talangofua faivelenga ʻa ʻEtuate Pātilisi ki he fekaú, neongo naʻe fie maʻu ai ke fakahoko ʻe hono fāmilí ha ngaahi feilaulau lahi ke kau fakataha mo ia ʻi Mīsulí.)

Fakamatalaʻi ange naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ʻi he fakahā ʻoku lekooti he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58, ha ngaahi fakahinohino lahi ange mo ha ngaahi talaʻofa kiate kinautolu te nau tokoni hono langa hake ʻo Saioné. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:2–4. Kole ki he kalasí ke nau muimui ki ai, ʻo kumi ha niʻihi ʻo e ngaahi talaʻofa ʻa e ʻEikí.

  • Ko e hā e ngaahi moʻoni ʻoku lava ke tau ako mei he ngaahi veesi ko ʻení? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni lahi, kau ai ʻeni: Kapau te tau faivelenga maʻu ai pē ʻi he faingataʻá, ʻe hoko mai leva e ngaahi tāpuakí. He ʻikai lava hotau ngaahi mata fakanatulá ʻo mamata ki he fokotuʻutuʻu ʻa e ʻOtuá ʻi hono ʻomi e nāunau ʻo Saioné. Hiki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé.)

  • ʻOkú ke pehē naʻe mei tokoniʻi fēfē nai ʻe he ngaahi moʻoni ko ʻení e Kāingalotú ʻi heʻenau feinga ke langa ʻa Saione ʻi he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí?

Vahevahe e kau akó ki ha ngaahi hoa pe ngaahi kulupu iiki, pea ʻoange ki he tokotaha ako takitaha ha tatau ʻo e laʻipepa tufa ko ʻení, “‘E Hoko Mai ʻa e Ngaahi Tāpuakí Hili ʻa e Ngaahi Faingataʻa Lahi’ (TF 58:4).” Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau leʻolahi e laʻipepa tufá ʻi honau ngaahi hoá pe kulupú pea aleaʻi leva ʻenau ngaahi tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi he ngataʻanga ʻo e laʻipepa tufá.

“‘E Hoko Mai ʻa e Ngaahi Tāpuakí Hili ʻa e Ngaahi Faingataʻa Lahi” (TF 58:4)

Naʻe tūʻuta ʻa e Kolo Kolesivilí, kau ai ʻa Poli Naiti mo hono foha ko Niuelí, ki he Vahefonua Siakisoni, Mīsulí, ʻoku kei taimi feʻunga pē ke nau kau ʻi hono fakatapui e kelekele ʻo Saioné ki hono tānaki fakataha e Kāingalotú. Naʻe manatuʻi ʻe Niueli Naiti:

“ʻI he ʻaho hono ua ʻo ʻAokosí, naʻe tokoni ai ʻa Misa Siosefa Sāmita ko e Siʻí., ko e Palōfita ʻa e ʻOtuá, ki he Kolo Kolesivilí, ki hono fokotuʻu ʻo e fuofua kupuʻi ʻakau ko ha fakavaʻe ki … Saione ʻi he Kolo ko Koá, naʻe maile ʻe hongofulu mā ua ki he fakahihifo ʻo Tauʻatāiná. Naʻe fata ʻe ha kau tangata ʻe toko hongofulu mā ua ʻa e kupuʻi ʻakaú, ko ha fakaʻapaʻapa ki he faʻahinga ʻe hongofulu mā ua ʻo ʻIsilelí. ʻI he taimi tatau, naʻe tāpuakiʻi fakatapui e kelekele ʻo Saioné ʻe ʻEletā Sitenei Likitoni ʻi ha lotu, ki hono tānaki fakataha ʻo e Kāingalotú Ko ha faʻahitaʻu moʻoni ʻeni ʻo e fiefiá ki he Kāingalotu kotoa pē [ne nau] mātā iá. …

“ʻI he ʻaho hono tolu ʻo Aokosí, naʻe fakatapui ai ʻe feituʻu tuʻuʻanga o e temipalé, naʻe tuʻu ʻi he fakahihifo ʻo … Tauʻatāiná” (Newel Knight autobiography and journal, circa 1846–1847, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá, mataʻitohi lahí, mo e fakaʻilonga leá).

Naʻe kehe e ngaahi fakafeangai ʻa e kaumātuʻa ne ʻi he fakatapuí ki he meʻa ne hokó:

“Ne ʻi ai ha niʻihi ʻo e kaumātuʻá, hangē ko Leinolo Kahuní, ne nau vakai ki ha ngaahi faingamālie fakaofo ʻe lava ke hoko tupu mei he ngaahi kamataʻanga fakafofonga ko ʻení. Naʻá ne tohi ʻo pehē, ‘Naʻe mamata ai hoku mata fakamatelié ki ha ngaahi meʻa maʻongoʻonga mo fakaofo, ʻa ia ne teʻeki ke u mamata ai ʻi he māmani ko ʻení.’ Ka naʻe ʻikai ofo ʻa ʻĒselā Puuti ia ʻi he kiʻi kamataʻanga ko iá. Naʻá ne pehē ko ha ‘meʻa ke fieʻilo ki ai, ka naʻe ʻikai feʻunga ke fai ai ha fononga ki Mīsuli ke sio ai’” (Matthew McBride, “Ezra Booth and Isaac Morley,” ʻi he Revelations in Context, ed. Matthew McBride and James Goldberg [2016], 132–33, pe history.ChurchofJesusChrist.org).

ʻI he ʻaho 7 ʻo ʻAokosí, hili ia ha ʻaho ʻe fā mei hono fakatapui e tuʻuʻanga ʻo e temipalé, naʻe pekia ai ʻa Poli Naiti. Naʻe fakamatalaʻi ʻe hono foha ko Niuelí ʻa e ngaahi tūkunga ʻo ʻene mālōloó ʻo pehē:

“Naʻá ne kuikui fakalongolongo pē ʻo mohe, ʻo pekia mo e fiefia ʻi he fuakava foʻou mo taʻengatá ʻo e ongoongoleleí, mo fakalangilangiʻi e ʻOtuá he kuó ne moʻui ke mamata ki he fonua ko Saioné pea mo mālōlō hono sinó ʻi he melino, hili ʻene faingataʻaʻia ʻo hangē ko ia kuó ne aʻusia mei he fakatanga ʻo e kau angahalá” (Newel Knight autobiography and journal, circa 1846–1847, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá, mataʻitohi lahí, mo e fakaʻilonga leá).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mātuʻaki kehe ai e ngaahi ongo ʻa Poli Naiti fekauʻaki mo hono fakatapui e kelekele ʻo Saioné mei he ngaahi ongo ʻa ʻEselā Pūtí?

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki naʻe maʻu ʻe Poli Naiti koeʻuhí ko ʻene kei faivelenga ai pē lolotonga e faingataʻá? (Vakai, TF 59:1–2, ʻa ia naʻe fakahā ʻe he ʻEikí ʻi he ʻaho ʻo e meʻa fakaʻeiki ʻo Polí.)

  • Ko e hā ha ngaahi aʻusia kuo tokoni atu ke ke ʻilo ʻe tāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa kinautolu ʻoku nau kei faivelenga ʻi he lotolotonga ʻo e faingataʻá?

ʻĪmisi
Laʻipepa tufa “ʻE Hoko Mai ʻa e Ngaahi Tāpuakí Hili ʻa e Ngaahi Faingataʻa Lahi” (TF 58:4)
ʻĪmisi
Vaitafe Mīsulí

Hili hono maʻu ʻe he kau akó ha taimi feʻunga ke fakakakato e ʻekitivitī ʻi he laʻipepa tufá, fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻení. Fakamatalaʻi ange ko ha laʻitā ia ʻo e Vaitafe Mīsulí pea naʻe ʻapitanga ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo ha niʻihi kehe ʻi he ongo kauvai ʻo e vaitafe ko ʻení ʻi ha feituʻu ne ui ko e Āfenga Makauainé, lolotonga ʻenau fononga foki ki ʻOhaiō ʻi ʻAokosi ʻo e 1831.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 12 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, ko e hā e ngaahi faingataʻa naʻe aʻusia ʻe Siosefa Sāmita, ʻŌliva Kautele, Sitenei Likitoni, mo e kaumātuʻa kehé lolotonga ʻenau fononga ke foki ki ʻOhaioó? (Naʻe ʻi ai ha ngaahi pōpao ne mei mafuli koeʻuhí ko e mālohi ʻa e ʻaú ʻo holoki hifo ha ngaahi fuʻu ʻakau ʻi he loto Vaitafe Mīsulí.)

  • Naʻe tali fēfē nai ʻe ʻĒsela Puuti mo ha niʻihi ʻo e kaumātuʻa kehé e ngaahi faingataʻa ko ʻení? Ne nau ʻuluaki fakaangaʻi honau kau takí. Ka kimui ange ʻi heʻenau nofo ʻapitanga ʻi he ongo kauvai ʻo e vaitafé, naʻe fakalelei ha niʻihi tokolahi ʻo e kau tangatá ʻo fakafou ʻi haʻanau fealēleaʻaki mo e fefakamolemoleʻaki, ka naʻe kei loto fakamaau pē ʻa ʻĒsela Puuti ia kia Siosefa Sāmita mo e niʻihi kehé.)

Mahalo te ke fie fakaʻosi ʻaki haʻo toe vakaiʻi e ngaahi moʻoni ʻoku aleaʻi ʻi he lēsoni ko ʻení. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻi hoʻomou hoko ko ha kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he kuonga ko ʻení, ʻoku tau maʻu ʻa e faingamālie mo e fatongia ke fokotuʻu ʻa Saione ʻi ha feituʻu pē ʻoku tau nofo ai, pea ʻe tāpuekina kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau moʻui faivelenga lolotonga e faingataʻá. Fakaafeʻi e kau akó ke nau ngāue fakatatau mo e ngaahi moʻoni ko ʻení.

Poupouʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 13–14 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.

ʻĪmisi
“He ʻe hoko mai ʻa e ngaahi tāpuakí hili ʻa e ngaahi faingataʻa lahi” ( 58: 4) Laʻipepa tufá