‘Inisititiuti
Lēsoni 10: Ko e Fefonongaʻaki ʻa Siosefa Sāmita ʻi ʻOhaiō mo Mīsulí, Hoko Atu Hono Liliu e Tohi Tapú, mo e Hiki ki Ketilaní


“Lēsoni 10: Ko e Fefonongaʻaki ʻa Siosefa Sāmita ʻi ʻOhaiō mo Mīsulí, Hoko Atu Hono Liliu e Tohi Tapú, mo e Hiki ki Ketilaní,”Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó(2018)

“Lēsoni 10,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Naunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 10

Ko e fefonongaʻaki ʻa Siosefa Sāmita ʻi ʻOhaiō mo Mīsulí, Hokohoko atu Hono Liliu e Tohi Tapú, mo e Hiki ki Ketilaní

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he talangofua ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ki he fekau ʻa e ʻEikí, naʻá ne fononga ai mo ha niʻihi kehe ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli 1832, ki Mīsuli ke fakahoko ha ngaahi pisinisi faka-Siasi (vakai, TF 78:9). ʻI he taimi naʻe foki mai ai ʻa Siosefa Sāmita mei Mīsuli ʻi Sune ʻo e 1832, naʻá ne toe nofo ʻi Hailame, ʻOhaiō, ʻo ngāue ki hono liliu ʻo e Tohi Tapú. ʻI Sepitema ʻo e 1832, naʻe hiki ai ʻa Siosefa Sāmita mo hono fāmilí ki ha ngaahi loki ʻi ʻolunga ʻi he Falekoloa ʻo Niueli K. Uitenií ʻi Ketilani, ʻOhaiō. Naʻe hoko e ngaahi loki ʻi ʻolunga he falekoloá ko e ‘uluʻi ʼōfisi ʻo e Siasí ʻo aʻu ki Fēpueli ʻo e 1834. Lolotonga e taimi ko ʻení, naʻe hokohoko atu hono liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e Tohi Tapú mo maʻu mo ha ngaahi fakahā kehe naʻa nau tataki e Siasí mo ʻene tupulakí.

ʻEpeleli–Sune, 1832Naʻe fefokifokiʻaki ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mei Mīsuli.

Siulai 1832Naʻe kakato ai hono fuofua liliu ʻe Siosefa Sāmita e Fuakava Foʻoú pea hoko atu ʻene liliu e Fuakava Motuʻá.

 12 ʻo Sepitema, 1832Naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita hono nofoʻangá mo e ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí ʻi he Falekoloa Uitenií ʻi Ketilani, ʻOhaiō.

ʻAho 2 ʻo Fēpueli, 1833Naʻe fakakakato ai ʻe Siosefa Sāmita ʻene liliu mo hono toe vakaiʻi ʻo e Fuakava Foʻoú.

 2 ʻo Siulai, 1833Naʻe fakaʻosi ai hono liliu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Fuakava Motuʻá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 15

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻI he talangofua ʻa Siosefa Sāmita ki he fekau ʻa e ʻEikí, naʻá ne fefokifokiʻaki ai mei Mīsuli

ʻĪmisi
ʻEma Sāmita mo ha pēpē

Fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ʻoku ʻasi ai ʻa ʻEma Sāmita ʻokú ne fua hono ʻofefine ohi ko Sūliá, ʻi he pō naʻe vali ʻaki e valitā mo e fulufuluʻi moa ʻa Siosefa Sāmitá.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, ko e hā naʻe hoko ki he māhanga tangata ʻa Sūlia ko Siosefá? Ko e kiʻi pēpeé, ʻa ee ne siʻi puké, ne siʻi pekia ʻi ha kiʻi taimi siʻi pē mei he pō naʻe vali ʻaki e valitā mo e fulufuluʻi moá ʻa Siosefa Sāmitá. Hange naʻe kau e ʻea momoko ʻo e pō ne hoko ai e ʻohofi fakamālohí, he ngaahi tupuʻanga ʻo e mate ʻa e pēpeé.)

Fakamanatu ki he kau akó ʻi he ʻaho 1 ʻo ʻEpeleli 1832, hili ha ʻaho ʻe tolu mei he mālōlō e foha ʻo Siosefa Sāmitá pea mo ha ʻaho ʻe fitu hili hono vali ʻaki e valitā mo e fulufuluʻi moá, naʻe ne talangofua ki he fekau ʻa e ʻEikí ke fononga ʻi ha maile ʻe 800 mei ʻOhaiō ki Mīsuli ke “kau ʻi he fakataha alēlea mo e kāingalotu” ʻi he Vahefonua Siakisoní(TF 78:9).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e palakalafi ko ʻení fekauʻaki mo e foki ʻa e Palōfitá ki ʻOhaioó:

ʻI he ʻaho 6 ʻo Mē 1832, naʻe kamata ai e fononga foki ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá, Sitenei Likitoni, mo Pīsope Niueli K. Uitenī ki ʻOhaioó ʻi ha saliote. ʻI heʻenau fakaofi atu ki Kulinivili, ʻInitianá, naʻe kamata ilifia e fanga hōsí. ʻI heʻenau manavahē koeʻuhi ko ʻenau moʻuí, naʻe puna ai ha niʻihi ʻo e kau pāsesé ki tuʻa mei he salioté. Naʻe puna lelei pē ʻa Siosefa ki tuʻa, ka ʻi he puna ʻa Niuelí, naʻe ʻefihia hono vaʻé ʻi he vaʻe ʻo e salioté, pea naʻe motumotu hono vaʻé ʻi ha ngaahi feituʻu kehekehe. Naʻe hoko atu e fononga foki ki Ketilaní ʻe Sitenei, fakataha mo e ongoongo ʻo e fakatamaki ne hokó kae nofo ʻa Siosefa ʻi Kulinivili mo Niueli, ʻa ia naʻe fuʻu lahi ʻaupito hono kafó ʻo ʻikai lava ai ke tuʻu ki ʻolunga ʻi ha ngaahi uike lahi. (Vakai, Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 215–16, josephsmithpapers.org.)

Vahevahe e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu pe lahi ange. ʻOange ki he kulupu takitaha ha taha ʻo e ngaahi laʻipepa tufa ko ʻení fekauʻaki mo e meʻa naʻe hoko lolotonga ʻa e ʻi Kulinivili e Palōfitá. Kole ki he ngaahi kulupú ke lau fakataha ʻenau laʻipepá pea aleaʻi ʻenau tali ki he ngaahi fehuʻi ʻi heʻenau laʻipepa tufá.

Laʻipepa Tufa 1: Ko e Lotu ʻa e Palōfitá

ʻĪmisi
vaoʻakaú ʻi he faʻahitaʻu failaú

Lolotonga e nofo ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Kulinivilí, naʻá ne ʻaʻahi ai ki ha vaoʻakau ʻi he tuʻakoló ʻi he meimei ʻaho kotoa pē ke lotu mo fakalaulauloto. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa ʻi heʻene tohi ki hono uaifi ko ʻEmá, ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻa naʻá ne fakakaukau ki ai mo ongoʻi ʻi heʻene fakalaulauloto mo lotú:

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Naʻá ku fakamanamanatu e ngaahi mōmeniti kotoa ʻo ʻeku moʻuí peá u tangi ʻaloʻimata ai koeʻuhí ko ʻeku ngaahi holí pea mo ʻeku tuku ke maʻu ʻe he fili ʻo hoku laumālié, ha mālohi lahi kiate au ʻo hangē ko ia ne hoko ʻi he kuohilí. Ka ʻoku ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá pea kuó Ne fakamolemoleʻi ʻeku ngaahi angahalá. …

“… ʻOku ou mateuteu ai ke ʻalu ʻi haʻane ui. ʻOku ou fakaʻamu ke u nofo mo Kalaisi. ʻOku ʻikai ai ke u lau ʻoku mahuʻinga ʻeku moʻuí kiate au [ka] ke fai pe Hono finangaló” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 279–80).

  • Ko e hā ha ngaahi lēsoni te tau lava ʻo ako mei he sīpinga ʻa Siosefa Sāmitá?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he tohi ko ʻení naʻe lotofiemālie ʻa Siosefa Sāmita ke fai ha meʻa pē ʻe fekau ange ʻe he ʻOtuá?

ʻĪmisi
Laʻipepa Tufa 1: Ko e Lotu ʻa e Palōfitá

Laʻipepa Tufa  2: Ko Ha Tāpuaki Lakanga Fakataulaʻeiki

Lolotonga e nofo ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi Kulinivilí, naʻe ʻi ai ha meʻa naʻe fakakonahi ai ia. Naʻe ʻi ai ha pō ʻe taha naʻe kamata ke lua lahi ai ʻo kamata ke homo hono kaungaó. Naʻe fakatauʻi fakafoki ʻe Siosefa Sāmita hono kaungaó ki hono tuʻunga totonu pea feinga fakavavevave atu leva ki he mohenga ʻo Pīsope Niueli K. Uitenií. Naʻe foaki ʻe Niueli ha tāpuaki lakanga fakataulaʻeiki kia Siosefa, pea naʻe fakamoʻui ʻa Siosefa Sāmita ʻi he taimi pē ko iá. (Vakai, Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 275-76.) ʻOku kau ʻi he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá ʻa e fakamatala houngaʻia ko ʻení: “Fakafetaʻi ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi Heʻene tokoniʻi au he taimi faingataʻa ko ʻení, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí; ʻĒmeni” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 215, josephsmithpapers.org; naʻe fakatonutonu ʻa e mataʻitohi lahí).

  • Ko e hā te tau lava ʻo ako mei he fakamatala ko ʻeni fekauʻaki mo e vā fetuʻutaki ʻa Siosefa Sāmita mo e ʻOtuá?

  • Ko e fē ha taimi naʻá ke ongoʻi ai hano tokoniʻi koe ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he ngaahi taimi faingataʻá?

ʻĪmisi
Laʻipepa Tufa 2: Ko Ha Tāpuaki Lakanga Fakataulaʻeiki

Laʻipepa Tufa 3: Mavahe mei Kulinivilí

ʻĪmisi
ko ha saliote ʻi ha hala ʻuta

Hili ha uike nai ʻe fā hono tokangaʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa Pīsope Niueli K. Uitenī ʻi Kulinivilí, naʻá ne ongoʻi naʻe fie maʻu ke na mavahe ʻo fakaaʻu ʻena fononga foki ki ʻOhaioó. Ka neongo ia, ʻe faingataʻa e fononga ko ʻení koeʻuhí ko e lahi e kafo ʻo Niuelí. ʻOku pehē ʻi he hisitōlia ʻo Siosefa Sāmitá:

“ʻI heʻeku ʻalu ki he loki [ʻo Niuelí], hili haʻaku ʻeveʻeva ʻi he vao ʻakaú, mo talaange kiate ia kapau ʻe loto ke ma foki ki ʻapi ʻi he pongipongí, te ma heka saliote ki he vaitafé, ʻi ha meimei maile ʻe fā, pea ʻe ʻi ai ha vaka ʻe tali ai ke ʻave vave kimaua ki he tafaʻaki ʻe tahá, te ma ʻilo ai ha hoosi te ne ʻave hangatonu kimaua ki he uafú, pea ʻilo ai ha vaka, ʻoku talitali mai, pea te ma fononga hake ʻi he vaitafé kimuʻa he  10, peá ma fononga lelei ki ʻapi. Naʻá ne loto-toʻa pea talamai te ne ʻalu. Ne ma kamata fononga leva he pongipongi hono hokó ʻo ma maʻu e ngaahi meʻa kotoa pē ʻo hangē pē ko ʻeku fakamatalá” (Manuscript History of the Church, vol. A-1, p. 215, josephsmithpapers.org; naʻe fakatonutonu ʻa e sipelá, mataʻitohi lahí, mo e fakaʻilonga leá).

  • Kapau naʻá ke ʻi he tūkunga ʻo Niuelí, ko e hā ha ngaahi fakakaukau naʻá ke mei maʻu fekauʻaki mo e Palōfitá hili e aʻusia ko ʻení?

  • Ko e hā kuó ne fakamālohia hoʻo tuí ʻe fakakakato e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí?

ʻĪmisi
Laʻipepa 3: Mavahe mei Kulinivilí

Hili ha taimi feʻunga, kole ki ha tokotaha ako mei he kulupu takitaha ke ne fakamatalaʻi fakanounou ki he kalasí ʻa e meʻa ne nau lau ʻi heʻenau laʻipepa tufá.

  • Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e ʻulungaanga ʻo Siosefa Sāmitá mei he ngaahi fakamatala ko ʻení?

  • Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pe ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi fakamatala ko ʻení? (ʻE lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi teifitoʻi moʻoni pe ko ha ngaahi moʻoni, kau ai e meʻá ni: Te tau lava ʻo fakamālohia hotau vā fetuʻutaki mo e Tamai Hēvaní ʻaki ʻetau fakaʻaongaʻi ha taimi ke lotu mo fakalaulauloto ai. ʻE lava ke fakamoʻui kitautolu ʻi heʻetau tui ki he ʻEikí mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. ʻE fakakakato e ngaahi lea ʻa e kau palōfita ʻa e ʻEikí.)

ʻOku foki ʻa Siosefa Sāmita ki Hailame, ʻOhaiō, pea hoko atu ʻene liliu e Fuakava Foʻoú

Fakamatalaʻi ange hili e foki ʻa Siosefa Sāmita ki Hailame ʻOhaiō ʻi Sune ʻo e 1832, naʻe hoko atu ʻene liliu e Fuakava Foʻoú. “Naʻe fekauʻi ʻe he ʻOtuá [ʻa Siosefa Sāmita] ke ne fai e liliú pea naʻá ne lau ko e konga ia ʻo hono uiuiʻí ʻi heʻene hoko ko e Palōfitá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmitá (LSS),” scriptures.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, TF 35:17–20; Manuscript History, vol. A-1, p. 175).

Hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa Siosefa Sāmita ke ne fai ha liliu ueʻi fakalaumālie ʻo e Tohi Tapú.

Ke tokoni ke mahino ki he kau akó ha taha ʻo e ngaahi ʻuhinga ʻo e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e 1  Nīfai 13:28–29, 34. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe mamata ki ai ʻa Nīfai ʻi heʻene mata meʻa-hā-mai fekauʻaki mo e Tohi Tapú pea mo e founga ʻene felāveʻi mo e liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi Tapú.

  • ʻOku tokoniʻi fēfē nai kitautolu ʻe he mata meʻa-hā-mai ʻa Nīfaí ke mahino kiate kitautolu ha taha ʻo e ngaahi taumuʻa hono Liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi Tapú? (Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga hono Liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi Tapú ke fakafoki e “ngaahi konga mahinongofua mo mahuʻinga taha ʻo e ongoongoleleí” [1 Nīfai 13:34]. Vakai foki, Mōsese 1:23, 40–41.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

Naʻe ʻikai ke “liliu” ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Tohi Tapú ʻi hono founga angamahení. Naʻe ʻikai ke ne ako e ngaahi lea fakafonua ʻo e kuonga muʻá ke lava ke ne liliu e ngaahi tohí ki he lea faka-Pilitāniá. Ka ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, “ko hano fakaleleiʻi pe liliu ia ʻo e pulusinga ʻa Kingi Sēmisi ʻo e Tohi Tapú ʻi he lea faka-Pilitāniá” (Fakahinohino ki he Ngaahi Folofolá, “Liliu ʻa Siosefa Sāmita (LSS),” scriptures.ChurchofJesusChrist.org). ʻE lava ke fakafofongaʻi ʻe he ngaahi meʻa ne toe vakaiʻí ha faʻahinga kehekehe ʻo e ngaahi liliú, kau ai hono “fakafoki ʻo e ngaahi lea totonú, fakaleleiʻi e ngaahi fefusiaki ʻi he Tohi Tapú pē, pea mo e ngaahi fakamatala ueʻi fakalaumālie” ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (“Translation and Historicity of the Book of Abraham,” Gospel Topics, topics.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki, Robert J. Matthews, “A Plainer Translation”: Joseph Smith’s Translation of the Bible: A History and Commentary [1985], 253).

Fakaʻaliʻali e taimi-tēpile ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange naʻe kamata hono liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi Tapú ʻi Sune ʻo e 1830. Mei Sune ʻo e 1830 ki Māʻasi ʻo e 1831, naʻe liliu ai ʻe he Palōfitá ʻa e Sēnesi 1–24. Ko e tohi ʻa Mōsese ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá ko ha konga ia ʻo e liliu ko iá. Vahe ki he tokotaha ako takitaha ha vahe ʻe taha pe lahi ange mei he tohi ʻa Mōsesé. Kole ange ke nau toe vakaiʻi e ngaahi ʻuluʻi vahé, ʻo kumi e ngaahi moʻoni naʻe fakafoki mai ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá.

ʻĪmisi
fakahokohoko ʻo e ngaahi meʻa naʻe hokó
  • Ko e hā e ngaahi moʻoni naʻe fakafoki mai ʻe he Palōfitá ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he tohi ʻa Mōsesé? (Naʻe fakafoki mai ʻe he Palōfitá ha ngaahi moʻoni mahuʻinga kau ki he vā fetuʻutaki ʻo e ʻOtuá mo e faʻahinga ʻo e tangatá, kau ai ʻEne ngāué mo Hono nāunaú ke ʻomi ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá, ko e moʻui ʻi he maama fakalaumālié, ko e Fakatupú, ko e Hinga ʻa ʻĀtama mo ʻIví, pea mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Naʻá ne fakafoki mai foki e ngaahi moʻoni kau kia ʻInoke mo hono kakaí, Noa mo e Lōmakí, pea mo e ngaahi ʻaho fakaʻosí mo e ngataʻanga ʻo e māmaní.)

  • Fakatatau ki he meʻa ne hokó, ko e fē taimi naʻe fekauʻi ai ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfitá ke kamata hono liliu e Fuakava Foʻoú?

Fakamatalaʻi ange ʻi hono liliu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e Fuakava Foʻoú, naʻá ne maʻu ai ha ngaahi fakahā kehe, hangē ko e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76, 77, mo e  91. Naʻe fakakakato ʻe he Palōfitá ʻene fuofua liliu e Fuakava Foʻoú ʻi Siulai ʻo e 1832 pea hoko atu leva ʻene liliu e Fukava Motuʻá. Naʻe kakato ʻene liliu e Fuakava Motuʻá ʻi Siulai 1833, neongo naʻá ne fakahoko mo ha ngaahi fakatonutonu kehe mo toe fakaleleiʻi ia kimui ange. Naʻa ne fakaʻosi ʻene fakaleleiʻi ʻene liliu ʻo e Fuakava Foʻoú ʻi Fēpueli ʻo e 1833.

Fakamoʻoniʻi ange ʻoku hoko e liliu ne fai ʻe Siosefa Sāmita ki he Tohi Tapú ko ha konga mahuʻinga ia hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí koeʻuhí ʻokú ne fakafoki mai ha ngaahi moʻoni lahi ʻoku mahuʻinga ki hotau fakamoʻuí (vakai, TF 35:20).

Naʻe foki ʻa Siosefa Sāmita mo hono fāmilí ki Ketilani, ʻOhaiō.

Fakaʻaliʻali e mape ko ʻení, “Ko e Feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēnia, mo ʻOhaiō ʻo e ʻIunaiteti Siteití.” Fakamatalaʻi ange ʻi Sepitema ʻo e 1832, naʻe foki ʻa e Palōfitá mo hono fāmilí mei Hailame, ʻOhaiō, ki Ketilani ʻo nofo ʻi he Falekoloa Uitenií.

ʻĪmisi
mape ʻo e ngaahi feituʻu Niu ʻIoke, Penisilivēniá, mo ʻOhaioó
ʻĪmisi
falekoloa ʻo Niueli K. Uitenií

Fakaʻaliʻali ha fakatātā ʻo e Falekoloa Uitenií, pea fakamatalaʻi ange naʻe nofo heni ʻa e fāmili Sāmitá pea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Siosefa Sāmita ha niʻihi ʻo e ngaahi loki ʻi ʻolunga he falekoloá ko e ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí ʻi he māhina ʻe 17  ne hokó. ʻI he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1832, naʻe ʻi ai ha kau papi ului ʻe niʻihi, kau ai ʻa Pilikihami ʻIongi, ne nau omi ki Ketilani ke fetaulaki mo e Palōfitá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Pilikihami ʻIongí (1801-77):

ʻĪmisi
Pilikihami ʻIongi

“Ne mau ō ki he ʻapi ʻo e tangataʻeiki [ʻa Siosefá] pea mau ʻilo ai ʻoku tā fefie ʻa [ʻa Siosefa] ʻi he vaoʻakaú. Ne mau ō atu leva ki he loto vaoʻakaú, ʻa ia ne mau maʻu ai e Palōfitá, pea mo ha toko ua pe toko tolu ʻo hono ngaahi taʻoketé, ʻoku fai ʻenau tā mo e fetuku fefie. Ne kakato heni ʻeku fiefiá ʻi he faingamālie ke lulululu mo e nima ʻo e Palōfita ʻa e ʻOtuá, mo maʻu ʻa e fakamoʻoni pau, ʻi he Laumālie ʻo e kikité, pea ko e kakato pē ia ki ha tangata pē ʻe lava ke tui kiate ia, ko e Palōfita moʻoni ia. Naʻá ne fiefia ke mamata mai kiate kimautolu, peá ne talitali lelei kimautolu. Ne mau foki leva ki hono ʻapí, ʻo ne fakafeʻao kimautolu ki ai.

“Ne hū mai ha niʻihi ʻo e kau tangatá ʻi he efiafí, pea mau pōtalanoa ai fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻo e puleʻangá. Naʻá ne kole mai ke u fakahoko ha lotu; ʻi heʻeku lotú naʻá ku lea ai ʻi ha ngaahi lea kehekehe. ʻI heʻemau tuʻu hake pē ki ʻolungá ne takatakaiʻi ia ʻe he kau tangatá, ʻo ʻeke ange pe ko e hā ʻene fakakaukau ki he meʻafoaki ʻo e ngaahi lea kehekehé ʻa ia ne ʻiate aú. Naʻá ne talaange kiate kinautolu ko e lea haohaoa ia ʻa ʻĀtamá. Naʻe talaange ʻe ha niʻihi ne nau fakakaukau te ne fakaʻikaiʻi ʻa e meʻafoaki naʻe maʻu ʻe Pilikihamí, ka naʻá ne talaange, ‘ʻIkai, ʻoku ʻa e ʻOtuá ia, pea ʻe hokosia mai ʻa e taimi ʻe puleʻi ai ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e Siasi ko ʻení.’ Ne ʻikai ke u ʻi ai ʻi he hoko atu e konga fakaʻosi ʻo e fepōtalanoaʻaki ko ʻení” (“History of Brigham Young,” Millennial Star, July 1863, 439).

  • Ko e hā ʻoku makehe kiate koe ʻi he talanoa ko ʻení?

  • ʻOkú ke pehē ko e ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē naʻe maʻu ʻe Pilikihami ʻIongi ha fakamoʻoni pau “ʻi he Laumālie ʻo e kikité” ko ha palōfita ʻa Siosefa Sāmitá? (Kapau ʻe lava, tokoni ke mahino ki he kau akó “ko e Laumālie ʻo e kikité” ko hono fakahā ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní [vakai, ʻAlamā 5:47].)

Hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Te tau lava ʻo ʻilo ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní ko Siosefa Sāmitá ko ha palōfita ia ʻa e ʻOtuá.

Fakamatalaʻi ange, neongo ʻoku ʻikai ke tau maʻu ʻa e faingamālie ke fetaulaki mo Siosefa Sāmita ʻi he moʻui ko ʻení ʻo hangē ko Pilikihami ʻIongí, ka te tau kei lava pē ʻo maʻu ha fakamoʻoni naʻá ne hoko ko ha palōfita. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Niila L. ʻEnitaseni

“ʻE lava pē ke kehekehe founga ʻetau maʻu ha fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. ʻE lava ke maʻu ia ʻi haʻo tūʻulutui ʻo lotu, ʻo kole ke fakapapauʻi mai ʻe he ʻOtuá ko ha palōfita moʻoni ia. ʻE lava ke maʻu ia ʻi hoʻo lau e fakamatala ʻa e Palōfitá ki he ʻUluaki Mata Meʻa-hā-maí. ʻE lava ke taumalingi ki ho laumālié ha fakamoʻoni ʻi hoʻo toutou lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná. ʻE lava ke maʻu ia ʻi hoʻo fai hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfitá pe ʻi hoʻo tuʻu ʻi he loto temipalé mo ʻiloʻi naʻe fakafoki mai ʻia Siosefa Sāmita ki māmani ʻa e mālohi toputapu ke silaʻí. Ka ʻi he tuí mo e loto fakamātoató, ʻe fakamālohia hoʻo fakamoʻoni ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá” (Niila L. ʻEnitaseni, “Siosefa Sāmita,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 30).

  • Ko e hā kuó ne tokoniʻi koe ke ke ʻilo naʻe hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá?

Vahevahe hoʻo fakamoʻoni fekauʻaki mo e founga naʻá ke ʻilo ai ne hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfitá. Fakaafeʻi e kau ako ke nau fai e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ke nau fai kae lava ke nau maʻu pe fakamālohia ai ʻenau fakamoʻoni ne hoko ʻa Siosefa Sāmita ko ha palōfita ʻa e ʻOtuá.

ʻĪmisi
konga ki loto ʻo e falekoloa ʻo Niueli K. Uitenií

Fakaʻaliʻali e fakatātā ko ʻeni ʻo e taha ʻo e ngaahi loki ʻi he Falekoloa Uitenií, ʻa ia naʻe fakalele ai e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá mei Sānuali ki ʻEpeleli ʻo e 1833.

  • ʻI hoʻo lau e vahe 15 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, ko e hā ha konga ʻo e ngaahi fakahā naʻe maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá lolotonga ʻene nofo ʻi he Falekoloa Uitenií. (Naʻe maʻu ʻe he Palōfitá ha fakahā fekauʻaki mo e lakanga fakataulaʻeikí [vakai, TF 84]; ko ha fakahā ʻo e taú, kau ai e Tau Fakalotofonua ʻa e ʻIunaiteti Siteití [vakai, TF 87]; ko e fekau ke langa ha temipale ʻi ʻOhaiō mo fokotuʻu e Akoʻanga ʻo e Kau Palōfitá [vakai, TF 88]; pea mo e fakahā ʻoku ʻiloa ko e Lea ʻo e Potó [vakai, TF 89].)

Fakaʻosi ʻaki e lēsoni ko ʻení hoʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni kuo mou aleaʻí. Poupouʻi e kau akó ke nau muimui ki ha faʻahinga ueʻi pē te nau maʻu ke ngāueʻi ai e ngaahi moʻoni ko ʻení.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 16–17 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1.

ʻĪmisi
Laʻipepa Tufa 1: Ko e Lotu ʻa e Palōfitá
ʻĪmisi
Laʻipepa Tufa 2: Ko Ha Tāpuaki Lakanga Fakataulaʻeiki
ʻĪmisi
Laʻipepa 3: Mavahe mei Kulinivilí