‘Inisititiuti
Lēsoni 6: Ko Hono Pulusi e Tohi ʻa Molomoná mo Hono Fokotuʻu ʻo e Siasí


“Lēsoni 6: Ko Hono Pulusi e Tohi ʻa Molomoná mo Hono Fokotuʻu ʻo e Siasí,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó (2018)

“Lēsoni 6,” Hisitōlia ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní: 1815–1846 Nāunau ʻa e Faiakó

Lēsoni 6

Ko Hono Pulusi e Tohi ʻa Molomoná mo Hono Fokotuʻu ʻo e Siasí

Talateú mo e Fakahokohoko ʻo e Ngaahi Meʻa Ne Hokó

ʻI he meimei kakato hono liliu e Tohi ʻa Molomoná ʻi Sune ʻo e 1829, naʻe ngāue ʻa Siosefa Sāmita mo Māteni Hālisi pea mo ʻEkipeti  B. Kalanitilini, ko ha tokotaha paaki ʻi Palemaila, Niu ʻIoke, ke pulusi e tohí. Naʻe kamata e paaki ʻa Kalanitiní ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e 1829, pea kamata ke maau e ʻū tatau ne ʻosi pākí ʻi Māʻasi ʻo e 1830. Ne ʻikai fuoloa mei ai, kuo fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasi ʻo Kalaisí ʻo fakatatau ki he fekau ʻa e ʻEikí ʻi Feieti, Niu ʻIoke, ʻi he ʻaho  6 ʻo ʻEpeleli, 1830 (vakai, TF 20:1). ʻI he konga kimui ʻo Sune 1830, naʻe fononga ʻa Siosefa Sāmita ki Kolesivili, Niu ʻIoke, peá na papitaiso ai ha kakai tui tokolahi. Naʻe foki leva e Palōfitá ki Hāmoni, Penisilivēnia, ʻa ia naʻá ne maʻu ai ha ngaahi fakahā lahi. ʻI Sepitema ʻo e 1830, lolotonga e konifelenisi hono ua ʻa e Siasí, naʻe folofola e ʻEikí fekauʻaki mo e ngaahi meʻa naʻe pehē ko e ngaahi fakahā ʻa Hailame Peisí mo ui ʻa ʻŌliva Kautele (pea mo ha niʻihi kehe kimui ange) ke nau malanga ʻaki e ongoongoleleí ʻi he lotolotonga ʻo e Kau Leimaná, pe kau ʻʻInitia ʻAmeliká (vakai, TF 28:8; vakai foki, TF 3032). Naʻe tuʻu e kau faifekaú lolotonga ʻenau fonongá ʻi he ʻēlia Ketilani, ʻOhaioó, ʻa ia ne nau malanga ʻaki ai e ongoongoleleí ki he faifekau he taimi ko iá ko Sitenei Likotoni mo ʻene haʻofanga lotú.

Sepitema 1829–Māʻasi 1830Naʻe paaki e Tohi ʻa Molomoná ʻi Palemaila, Niu ʻIoke.

ʻAho  6 ʻo ʻEpeleli, 1830Naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasí ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

ʻAho 26–28 ʻo Sepitema 1830Naʻe fakahoko ʻa e konifelenisi hono ua ʻa e Siasí ʻi Feieti, Niu ʻIoke.

ʻOkatopa 1830 Naʻe mavahe ʻa e kau faifekaú ke nau ngāue fakafaifekau ki he kau Leimaná.

Nōvema 1830Naʻe malangaʻi ʻe he kau faifekaú e ongoongoleleí ʻi Menitoa mo Ketilani, ʻOhaiō.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó

Kau Māʻoniʻoní: Ko e Talanoa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, Vōliume 1, Ko e Fuka ʻo e Moʻoní, 1815–1846 (2018), vahe 8–9

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Ko hono pulusi e Tohi ʻa Molomoná, mo hono fokotuʻu ʻo e Siasí

ʻĪmisi
fale paaki ʻa Kalanitiní

Fakaʻaliʻali ki he kau akó e fakatātā ko ʻení, pea fakamatalaʻi ange ko e fale paaki ē ʻa Kalanitini ʻi Palemaila, Niu ʻIoké, ʻa e fale piliki lanu kulokula ʻoku ʻi ai e fakaʻilonga lanu pulū ʻi ʻolunga he matapaá, ʻa ia naʻe paaki ai e ngaahi fuofua tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
mīsini paaki

Fakaʻaliʻali leva ʻa e fakatātā hoko ko ʻeni, pea fakamatalaʻi ange ʻoku ʻasi ai ha mīsini paaki ʻi loto he fale paaki ʻa Kalanitini ne toe fakaavá.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 8 of Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā e ngaahi faingataʻa ne fehangahangai mo Siosefa Sāmita lolotonga ʻene feinga ke pulusi e Tohi ʻa Molomoná?

Kapau ʻe lava, tokoni ke mahino ki he kau akó koeʻuhí naʻe ʻikai maʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e paʻanga naʻe fie maʻu ke pulusi ʻaki e Tohi ʻa Molomoná, naʻe mōkesi atu ai ʻe Māteni Hālisi ha konga ʻo ʻene fāmá ki hono totongi ʻo e pākí. Naʻe fakahoko ʻe Siosefa mo Māteni ha ngaahi fokotuʻutuʻu mo ʻEkipeti Kalanitini ke pulusi ha ngaahi tatau ʻe 5,000  ʻo e Tohi ʻa Molomoná ki he $3,000. ʻIkai ngata aí, naʻe ʻi ai ha tangata ko hono hingoá ko ʻEpinā Kouli, ʻa ia naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e fale pākí ʻi he poʻulí ke pulusi ʻene nusipepá, ʻo ne pulusi taʻe fakalao ai ha ngaahi konga mei he Tohi ʻa Molomoná fakataha mo ha ngaahi fakamatala fakaʻaluma ke manukiʻi mo tukuhifoʻi ʻaki e tohí. Naʻe tuku ʻene fai iá hili hono fakamanamanaʻi ia ʻe Siosefa Sāmita ʻe fai ha ngāue fakalao kiate ia ʻi heʻene maumauʻi e totonu maʻu mafai pulusi ʻo e tohí.

  • Neongo e faingataʻa ko ʻení, naʻe uesia fēfē ʻe he ngaahi ongoongo ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻa e niʻihi fakafoʻituitui hangē ko Tōmasi Maasi mo Solomone Semipiliní? (Ne na fakatou omi ki he fale paaki Kalanitiliní hili ʻena fanongo fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná. Ne na maʻu mo ako ha niʻihi ʻo e ngaahi peesi ʻosi liliu ʻo e Tohi ʻa Molomoná, ne na tui ki he moʻoni ʻo e meʻa ne na laú, pea vahevahe ia mo e niʻihi kehe.

Fakamatalaʻi ange neongo naʻe liliu ʻe Siosefa Sāmita e Tohi ʻa Molomoná ʻi ha ʻaho ngāue nai ʻe 65 , naʻe mei lava ha māhina ʻe fitu ke pulusi ʻa e fuofua tataú; pea naʻe fakaʻatā hono fakatau e ʻū tatau ne ʻosi liliú ʻi he ʻaho  26 ʻo Māʻasi, 1830.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoni (1899–1994):

ʻĪmisi
ʻEselā Tafu Penisoni

“ʻOku hanga ʻe he … fakamoʻoni mālohi ki he mahuʻinga ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻo fakaʻilongaʻi ʻa e taimi naʻe fokotuʻu ʻe he ʻEikí ke maʻu aí ʻo fakatatau mo e taimi ʻe Fakafoki Mai e Ongoongoleleí. Ko e meʻa pē taha naʻe hoko kimuʻa aí ko e ʻUluaki Mata Meʻa-Hā-Maí. …

“Fakakaukau ki ai ʻi he ngaahi tūkunga ʻo e meʻa ʻokú ne fakahaaʻi maí. Naʻe fuofua hoko hono ʻomi e Tohi ʻa Molomoná ʻi hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe pulusi ia … kimuʻa pea fokotuʻu e Siasí. Naʻe ʻoange ʻa e Tohi ʻa Molomoná ki he Kāingalotú ke nau lau kimuʻa pea ʻoange kiate kinautolu ʻa e ngaahi fakahā ʻo e ngaahi tokāteline māʻongoʻonga ʻo hangē ko e ngaahi nāunau ʻe tolú, mali fakasilesitialé, pe ngāue maʻá e kau pekiá” (Ezra Taft Benson, “The Book of Mormon—Keystone of Our Religion,” Ensign, Nov. 1986, 4).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke fakakakato e Tohi ʻa Molomoná kimuʻa pea fokotuʻu e Siasí pea mo ha ngaahi meʻa mahuʻinga kehe ne hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e palakalafi ko ʻení:

Naʻe kamata mei he 1829 hono maʻu ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ngaahi fakahā fekauʻaki mo hono fokotuʻu ʻo ha siasí (vakai, TF 10:53). Naʻe kamata e ngaahi teuteu ki hono fokotuʻu e Siasí ʻi Sune ʻo e 1829, ʻi he taimi naʻe fakahinohino ai ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ke tokoni ke langa hake Hono Siasí, ʻo makatuʻunga ʻi he ngaahi akonaki ʻi he Tohi ʻa Molomoná (vakai, TF 18:3–5). Hili iá, naʻe fakatahatahaʻi ʻe ʻŌliva ha tohi naʻe kau ai ha ngaahi fakaikiiki fekauʻaki mo e ngaahi ouaú, lakanga fakataulaʻeikí, mo e ngaahi ngāue ʻa e Siasí ʻo hangē ko ia ne hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná (vakai, The Joseph Smith Papers, Documents, Volume 1: July 1828–June 1831, ed. Michael Hubbard MacKay and others [2013], 368–74). ʻOku pehē ko e faʻahitaʻu māfana ʻo e 1829, naʻe kamata foki ai hono fakahoko ʻe he ʻEikí kia Siosefa Sāmita ha ngaahi konga ʻo e fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava  20.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻuluʻivahe ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20 mo e veesi 1–4, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fokotuʻu Hono Siasí ʻi he kuonga fakaʻosí.

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he talateu ʻo e vahé mo e ongo veesi ko ʻení kau ki hono fokotuʻu ʻo e Siasí? (Neongo ʻe lava ke ʻilo ʻe he kau akó ha ngaahi moʻoni ʻe niʻihi, fakapapauʻi te nau ʻiloʻi naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasí ʻo fakatatau ki he finangalo ʻo e ʻOtuá.)

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke ʻilo naʻe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻo fakatatau mo e finangalo ʻa e ʻOtuá?

ʻĪmisi
ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá

Ke tokoni ke fakakaukauloto e kau akó ki he feituʻu naʻe fokotuʻu ai e Siasí, ʻe lava ke ke fakaʻaliʻali ʻa e fakatātā ko ʻení ʻo hono toe langa e ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá ʻi Feieti, Niu ʻIoké. Te ke lava foki ʻo fakaʻaliʻali ange kiate kinautolu e ʻata fakalukufua ʻo e ʻapí ʻi he history.ChurchofJesusChrist.org.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e fakamatala ko ʻení. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe fakamatalaʻi ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (180544) ʻa e ʻaho naʻe fokotuʻu ai e Siasí.

ʻĪmisi
Siosefa Sāmita

“Naʻe lilingi lahi hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate kimautolu—pea kikite ʻa e niʻihi ka naʻa mau fakahīkihikiʻi kotoa pē ʻa e ʻEikí, mo fiefia lahi fau. …

“Hili ha taimi fiefia ʻo ʻemau sio tonu mo ongoʻi ʻiate kimautolu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia naʻe tuku kiate kimautolu ʻo fakafou mai ʻi he ʻaloʻofa ʻa e ʻOtuá, naʻa mau mātuku ʻi he ʻilo fiefia kuo mau ʻosi hoko takitaha ko e mēmipa ʻo e ‘Siasi ʻo Sīsū Kalaisí,’ pea tali kimautolu ʻe he ʻOtuá, kuo fokotuʻu ʻo fakatatau mo e ngaahi fekau mo e ngaahi fakahā naʻá Ne ʻomi kiate kimautolu ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, pea fakatatau foki mo e founga ʻo e Siasí ʻo hangē ko ia ʻoku lekooti ʻi he Fuakava Foʻoú” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 157–58).

  • Fakatatau ki he fakamatala ko ʻení, naʻe liliu fēfē ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa kinautolu ne ʻi ai he ʻaho naʻe fokotuʻu ai ʻa e Siasí? (Naʻe fakapapauʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní naʻe toe fokotuʻu ʻa e Siasi ʻo e ʻEikí ʻi he funga ʻo e māmaní.)

Fakamatalaʻi ange hili e ʻosi ʻa e fakatahá, naʻe tokolahi ha niʻihi fakafoʻituitui ne papitaiso, kau ai e ongomātuʻa ʻa e Palōfitá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamatala ko ʻeni ʻa Lusi Meki Sāmitá, ko e faʻē ʻa e Palōfitá:

ʻĪmisi
Lusi Meki Sāmita

“Naʻe tuʻu ʻa Siosefa ʻi he kauvai ʻo e anovaí ʻi he taimi naʻe hake mai ai ʻene tangataʻeikí mei he vaí, peá ne puke ia ʻi hono nimá mo kalanga, ‘… Kuó u moʻui ʻo mamata ʻi he papitaiso ʻeku tamaí ki he siasi moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí pea fāʻofua leva hono fofongá ki he fatafata ʻo ʻene tamaí mo tangi leʻo lahi ʻi he fiefia ʻo hangē ko Siosefa ʻo e kuonga muʻá, ʻi he taimi naʻe mamata ai ki heʻene tangataʻeikí ʻi heʻene aʻu ange ki he fonua ko ʻIsipité” (Lusi Meki Sāmita, ʻasi ʻi he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 103).

Fakamatalaʻi ange, kimui ange he efiafi ko iá, naʻe fakataha ʻa kinautolu ne kau he ngaahi meʻa ne hoko he ʻaho ko iá ki he ʻapi ʻo e fāmili Uitemaá. Naʻe ʻalu ʻa e Paōfitá ki tuʻa ke tokotaha pē. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Siosefa Naiti ko e Lahí.:

Naʻe hangē naʻe fie mavahe [ʻa e Palōfitá] mei he kakaí pea halotulotu mo tangi pea hangē naʻá ne fuʻu fiefia ʻo ʻikai ke ne toe lava ʻo moʻui. Ne u muimui ai mo ʻŌliva pea ma ʻō ki ai, pea hili ha taimi siʻi naʻá ne hū mai, ka naʻá ne aʻusia ʻa e tuʻunga fiefia taha kuó u sio ai ʻi ha toe tangata. … Ne hangē kuo kakato ʻene fiefiá” (Joseph Knight, Joseph Knight reminiscences, undated, Church History Library, Salt Lake City; naʻe fakaleleiʻi ʻa e sipelá, mataʻitohi lahí, mo e fakaʻilong leá.)

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe hoko ai e papitaiso ʻa e ongomātuʻa ʻa e Palōfita ko Siosefá ko ha aʻusia fakafiefia ki aí?

ʻE lava ke ke vahevahe ho fakamoʻoní naʻe fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻo fakatatau mo e finangalo ʻo e ʻOtuá kae pehe ki hoʻo houngaʻia he ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke tau maʻu koeʻuhí naʻe fakafoki mai ʻa e Siasí.

ʻOku fehangahangai ʻa e Siasi foʻou naʻe fokotuʻú mo e fakatangá

Fakamatalaʻi ange ʻi he ʻaho naʻe fokotuʻu ai e Siasí, naʻe talaʻofa ʻe he ʻEikí te Ne maluʻi e Kāingalotú mei he “ngaahi mālohi ʻo e fakapoʻulí” kapau te nau tokanga ki he ngaahi lea ʻa e Palōfitá (TF 21:6; vakai, TF 21:4–6). ʻE fie maʻu ʻe he Kāingalotú ʻa e maluʻi ko ʻení ʻi he fakalalahi ange ʻa e fakatanga te nau aʻusiá.

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 9 ʻo e Kau Māʻoniʻoni: Vōliume 1, ko e hā ha ngaahi founga naʻe aʻusia ai ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasi ne toki fokotuʻú ʻa e fakatangá? (ʻE lava ke talaatu ʻe he kau akó naʻe ʻohofi ʻa Niueli Naiti ʻe he tēvoló, feinga e kau fakatanga ʻi Kolesivilí ke taʻofi e papitaiso ʻa e kau ului foʻoú, naʻe tuʻo ua hono fakahū pōpula ʻa Siosefa Sāmitá, pea naʻe pehē ne maʻu ʻe Hailame Peisi ha ngaahi fakahā maʻá e Siasí.)

  • Ko e hā ha ngaahi palopalema naʻe hoko he Siasí koeʻuhí ko e ngaahi fakahā ne pehē ne maʻu ʻe Hailame Peisí?

Fakamatalaʻi ange, ʻi he taimi naʻe ʻilo ai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá e ngaahi fakahā naʻe pehē ʻe Hailame Peisi naʻá ne maʻú, naʻe lotu ʻa Siosefa he meimei poó kotoa ʻo fekumi ki he fakahinohino ʻa e ʻEikí. ʻOku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28 ʻa e tali ʻa e ʻEikí ki he lotu ʻa e Palōfitá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28:2 Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí fekauʻaki mo e fatongia ʻo e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻi he Siasí. Kole ki he kau akó ke nau lipooti e meʻa ne nau maʻú.

  • Ko e hā ha tokāteline te tau lava ʻo ako mei he veesi ko ʻení? (ʻI hono fakaʻaongaʻi ʻe he kau akó e lea pē ʻanautolú, ʻoku totonu ke nau ʻilo ʻa e tokāteline ko ʻení: Ko e Palesiteni pē ʻo e Siasí te ne lava ʻo maʻu e ngaahi fakahā maʻá e Siasí fakakātoa.)

  • Ko e hā ka mahuʻinga ai ke mahino e tokāteline ko ʻení ki he kau fuofua mēmipa ʻo e Siasí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino mo mahino kiate kitautolu e tokāteline ko ʻení ʻi he kuongá ni?

ʻOku malangaʻi ʻe he kau faifekaú ʻa e ongoongoleleí ʻi ʻOhaiō

Fakamatalaʻi ange naʻe fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻŌliva Kautele ʻi he fakahā ʻoku lekooti ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 28, ke ne talaange kia Hailame Peisi kuo kākaaʻi ia ʻe Sētane (vakai, TF 28:11). ʻIkai ngata aí, naʻe folofola ʻa e ʻEikí kia ʻŌliva Kautele ke ne talaki e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki he kakai Leimaná, pe kau ʻAmelika ʻInitiá (vakai, TF 28:8–9). ʻI he māhina hokó, naʻe ui ai ʻa Pita Uitemā ko e Siʻí., Pāʻale P. Pālati, mo Sipa Pitasoni ke nau ngāue mo ʻŌliva (vakai, TF 30:5; 32:1–3).

ʻĪmisi
Paʻale P. Palati

Fakaʻaliʻali ha laʻitā ʻo Pāʻale P. Pālati

  • Fakatatau ki he meʻa naʻá ke lau ʻi he vahe 9 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1, naʻe ʻilo fēfē ʻe Pāʻale P. Pālati e ongoongolelei kuo fakafoki maí? (Naʻá ne fetaulaki mo ha tīkoni ʻi he Siasi Papitaisó naʻá ne maʻu ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná peá ne fakaʻatā ʻa Pāʻale ke ne lau ia.)

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi e fakamtala ko ʻeni ʻa Pāʻale P. Pālati (1807–57) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki he kalasí ke nau fanongo ki he founga naʻe liliu ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa Pāʻalé.

ʻĪmisi
Paʻale P. Palati

“Naʻá ku fakaava [e Tohi ʻa Molomoná] ʻi he loto vēkeveke, pea lau hono peesi talamuʻakí. Hili iá peá u lau leva e fakamoʻoni ʻa ha kau fakamoʻoni fekauʻaki mo e founga hono maʻú pea mo hono liliú. Hili ʻení naʻá ku kamata ke ako e kakano ʻo e tohí. Naʻá ku lau ʻi he ʻahó kakato; naʻe ʻikai ke fuʻu mahuʻinga ʻa e kaí, naʻe ʻikai ke u fie kai; naʻe ʻikai ke mahuʻinga ʻa e mohé ʻi heʻene poʻulí, he naʻá ku saiʻia ange ʻi he laukongá ʻi he mohé.

“ʻI heʻeku lau iá, naʻe ʻiate au ʻa e laumālie ʻo e ʻEikí, pea naʻá ku ʻilo mo mahino kiate au naʻe moʻoni ʻa e tohí, ʻo hangē tofu pē ko e ʻiloʻi ʻe ha tangata ʻoku moʻuí” (Autobiography of Parley P. Pratt, ed. Parley P. Pratt Jr. [1938], 37).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga kiate koe fekauʻaki mo e aʻusia ʻa Pāʻale ʻi heʻene lau e Tohi ʻa Molomoná?

  • Fakatatau ki he aʻusia ʻa Pāʻale P. Pālatí, ko e hā ha tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako fekauʻaki mo e meʻa ʻe hoko ʻi heʻetau ako fakamātoato e ngaahi akonaki ʻo e Tohi ʻa Molomoná? (Hili e tali ʻa e kau akó, hiki e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻE lava ke fakalotoa kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻi he taimi ʻoku tau ako fakamātoato ai hono ngaahi akonakí fekauʻaki mo e moʻoní pea liliu kitautolu ki he ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí.)

Fakamatalaʻi ange, lolotonga e fononga ʻa ʻŌliva Kautele, Pāʻale  P. Pālati mo hono ngaahi hoá ke fakakakato honau misioná ki he Kau ʻInitia ʻAmeliká, ne nau tuʻu ʻi Menitoa mo Ketilani ʻOhaiō, ke fakafeʻiloaki e kakaí ki he Tohi ʻa Molomoná. Naʻe talitali lelei ʻenau pōpoakí, pea naʻe papitaiso ai ha kakai tokolahi ange he toko teaú.

Hiki e ngaahi fehuʻi ko ʻení he palakipoé:

  • Ko e hā e liliu naʻe hoko kia Sitenei mo Fīpē Likitoni fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná?

  • Ko e hā ha ngaahi founga kuo faiatāpuekina ai koe ʻi hono ako e Tohi ʻa Molomoná?

Vahevahe ʻa e kau akó ki ha ngaahi kulupu iiki tautau toko ua pe toko tolu. Kole ki he kalasí ke nau kumi ʻa e vahe 9 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliume 1. Kole kiate kinautolu ke nau lau ʻi heʻenau ngaahi kulupú ʻa e fakamatala ʻo e talateu ʻa Sitenei mo Fīpē Likitoni ki he ongoongoleleí ʻi he peesi 100–101, ʻo kamata ʻaki ʻa e palakalafi ʻoku pehē “ʻI he faʻahitaʻu fakatōlaú …” pea hoko atu ai ki he ngataʻanga ʻo e vahé. Fakaafeʻi leva kinautolu ke nau aleaʻi ʻi heʻenau ngaahi kulupú ʻenau tali ki he ongo fehuʻi ʻe ua ʻi he palakipoé.

Ke fakaʻosí, te ke lava ʻo fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke nau fakamoʻoni ki he mālohi ʻo e Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻenau moʻuí. Poupouʻi e kau akó ke nau lau e Tohi ʻa Molomoná ʻi he ʻaho takitaha koeʻuhí ke kei faitāpuekina ai pē kinautolu ʻi hono mālohí.

Fakaafeʻi e kau akó ke nau teuteu ki he kalasi hokó ʻaki ʻenau lau e vahe 10–11 ʻo e Kau Māʻoniʻoní: Vōliumé 1.